Info: Ako imate neke nejasnoe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima


FORUM : Umjetnost : FILMOVI
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 ... Last Page >>
New Topic Post Reply
Poiljalac Poruka
soraya
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 01-03-2009
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 30666
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: FILMOVI

Jasmila bani: Rekli su, ubit e te vehabije!


U novom filmu Jasmile bani, dobitnice Zlatnog medvjeda na Berlinskom festivalu za Grbavicu, stjuardesa Luna (izvrsna Zrinka Cvitei) neugodno je iznenaena kada joj njezin ivotni partner Amar (podjednako impresivni Leon Luev), kontrolor leta pod privremenom suspenzijom zbog latentnog alkoholizma, odluuje drati kompjutorske teajeve za djecu u kampu vehabija kraj Jablanikog jezera. Sve rjee s njim ima kontakt, a kada joj dozvole da ga posjeti u kampu, ve se nazire da je Amar otkrio vjeru i da je pred novim ivotnim opredjeljenjem.

Pozadinske prie

Film Na putu bit e prikazan u slubenom programu ovogodinjeg, ezdesetog Berlinskog festivala (odrava se od 11. do 21. veljae), a Jasmilin plan je da istodobno s glavnom festivalskom projekcijom pone i distribucija u Bosni i Hercegovini (27. veljae film e premijerno biti prikazan i u Hrvatskoj). Za poklonike Grbavice dobra je vijest da je banika snimila jo zahtjevnije ostvarenje, koje je svrstava meu vodee europske redateljice: film e posve sigurno izazvati i mnotvo polemika, jer je prvi put na ekranu - i to nevjerojatno sugestivno - doaran svijet radikalnih muslimana, koji su tijekom posljednjeg desetljea preplavili Bosnu i Hercegovinu.

Prije razgovora ponovno sam gledao Grbavicu i ustanovio da melodramska pria o eni koja ne eli priznati keri da je plod silovanja krije jo niz slojeva u drugom planu. Zanimalo me kako redateljica kreira svijet, koji se doima ivotnije od veine filmova njezinih kolega iz regije.

- Svaki moj lik mora ima razlog zato se u filmu pojavljuje, mora imati svoju prolost i budunost. Uivam upravo u tim pozadinskim priama koje su u drugom planu. U svakodnevnom ivotu nastojim se baviti ne samo onim pojavnim, to netko govori ili kako izgleda, nego to ga je dovelo do situacije u kojoj se nalazi. Kao redateljica, najvie energije utroim u radu s glumcima. elim da publika intenzivno sudjeluje u filmu, a glumac je taj koji je vodi kroz priu. Da bih radila s najboljim glumcima, moram im dati neto to e ih zaintrigirati, to dosad nisu radili. I najmanjem liku pokuavam dati vie dimenzija, da zaista pripada svijetu koji sam kreirala.

Ipak, u Grbavici postoje dva tragina plana, onaj koji se tie odnosa majke i keri koja ne zna da je plod silovanja, i onaj drugi, da je to film o generaciji koju je rat prekinuo u razvoju. Nitko nije ostvario ono to je zapravo elio...

- To je moje iskustvo ivota u Bosni i Hercegovini, tu su ivotni putovi naprosto poremeeni. U Grbavici imate lik Ukrajinke, koja bi radila tko zna to da se u njezinoj zemlji nije dogodilo to to se dogodilo. Ljudi se okreu tamo gdje ih vjetar nosi. I u mom novom filmu ljudi su htjeli biti neto drugo, ali ih je struja naprosto povukla. Amar - koga igra Leon Luev - htio je biti pilot, ali je izbio rat, morao je biti u jedinici, izgubio je svoje najblie i na kraju je uspio postati samo kontrolor leta. Luna je stjuardesa koja je ivjela u Bijeljini i njeni snovi su bili neto vei.

Cijela njihova pozadina gradi ono to su oni danas.

Kad gledamo Grbavicu i Na putu, pred nama nisu filmovi u kojima glumci recitiraju dijaloge, nego ostvaruju prave ivotne odnose. Mirjana Karanovi i Luna Mijovi u Grbavici, Zrinka Cvitei i Leon Luev u Na putu kao da su jako dugo ivjeli zajedno, ne simuliraju to za gledatelja. Kako postiete taj efekt realistinosti?

- Jako dugo piem scenarij i dugo ivim s likovima. I kada ne piem, stalno razmiljam o njemu. Evo, vi ste naruili kavu s mlijekom, a ja se pitam to bi sada naruio Amar. Propitujem likove u raznim ivotnim situacijama i dok piem ivim zajedno s njima. Nastojim razmiljati kako oni ive, to jedu i kako se ponaaju. I onda kad ih definiram kao ljudska bia, svaku scenu sama odigram. Pokuavam osjetiti fiziki, na svome tijelu, to tu nedostaje, to ja tu ne znam.

Radionica u tiini

U toj fazi jo niste sigurni koji e glumac igrati odreeni lik?

- Ne, uope ne znam kakva e im biti fizionomija, samo ih osjeam. Kada zavrim neto to smatram da je dobra verzija scenarija, dijelim ga ekipi i sluam komentare na njega. U sluaju Na putu, nakon to smo napravili iri izbor glumaca, pozvali smo grupu na trodnevnu radionicu s francuskom glumicom Lee de Long, koja se bazira na tiini. U mnogim sluajevima dijalog mi slui da se prikrije pravo stanje stvari. U ovoj fazi pokuavamo razabrati koji glumci taj postupak najbolje razumiju, osjeaju i primjenjuju .

Na te audicije pozivate poznate glumce?

- Na opu audiciju pozivamo sve glumce koji imaju godine likova iz scenarija. Imali smo audicije u Zagrebu, Beogradu i Sarajevu. Nakon toga napravili smo ui izbor i odrali sedam dana glumake radionice na Zlarinu. Tamo su ljudi ve znali to igraju, proitali su scenarij, znali su svoje odnose, ali radili smo neto to naizgled nema veze s ovim filmom - igrali se klauna. Smatram da je umjetnost klauna vrhunsko glumako umijee: klaun je netko tko pred publikom mora rastvoriti sebe, ismijati sebe. Treba postii tu otvorenost na sceni prema partneru i prema publici, toliko se barijera mora sruiti da bi se bilo klaun. Ima fantastinih glumaca koji nisu u stanju biti klaunovi. Meni je trebala klaunovska dimenzija iako u filmu to nigdje nije vidljivo, ali glumci i ja znamo koliko nam je to svima pomoglo. Na Zlarinu smo takoer raspravljali o scenariju. Glumci i ostala ekipa su davali primjedbe, sugestije, a nakon toga sam napisala novu verziju, zapravo nove verzije. S glumcima sam probala svaku scenu, mnogo prije nego to e se film poeti snimati.

Sa enama se ne rukuje

Dosta kompliciran postupak za standarde kinematografija u regiji...

- Glumci su spremni ui u tako neto, znaju da je to dobro za njihove likove i da e tako krajnji rezultat biti bolji. To su pripreme koje uzimaju jako puno vremena, koje nitko ne plaa. To si u nekoj europskoj produkciji ne bih mogla dopustiti. Moji prijatelji, reiseri iz Europe, sa zaviu kau: Ti ivi u najveem moguem luksuzu. Zaista, imam veliku sreu imati ovakve glumce i ovakav tim ljudi.

Koje su pripreme trajale dulje, za Grbavicu ili Na putu?

- Za prvi film, jer smo dulje prikupljali sredstva, pa time imali i vie vremena. Glumaku ekipu filma Na putu definirali smo u oujku 2008. i u rujnu poeli snimanje. Ali neprestano smo radili, dolazila sam u Zagreb na itae probe, a glumci su esto bili u Sarajevu da bi se druili, radili na jeziku, imali probe. Supruga Sebastiana Cavazze, koji ima ulogu Amarova prijatelja, u ali je rekla: Pa ovjee, ti ima samo est scena, igra sporednu ulogu, a ve si dva mjeseca u Sarajevu. No znali smo da e on kao Slovenac imati najveih problema s dijalektom i zato je to tako dugo trajalo. Ali zato, vidjet ete u filmu, niko ne moe rei da Seba nije iz Sarajeva. Sarajevski glumci koji su vidjeli film rekli su da su Zrinka i Leon savreno svladali jezik. To je zaista ogroman kompliment jer dolazi od kolega.

to je bila inicijalna kapsula da ponete raditi na scenariju filma Na putu? Je li samo zamjeivanje da je islamizacija posljednjih godina preplavila Bosnu?

- Moram staviti vae pitanje u iri kontekst: brojne studije pokazuju da je religija danas u svijetu dominantnija nego prije 10 godina. I katolianstvo i pravoslavlje i islam su u BiH nakon rata dobili vei broj sljedbenika, vei medijski prostor i veu vanost u drutvu.

U BiH prvi put nakon Drugoga svjetskog rata vjeronauk je vraen u kolski sustav. Religija je poela zauzimati sve vei prostor u naem svakodnevnom ivotu. To sam poela primjeivati i u sekularnoj urbanoj ekipi ljudi s kojom se druim. Jednom sam kod prijatelja upoznala njihove znance koji se sa mnom nisu htjeli rukovati, rekli su da se ne rukuju sa enama. Bili su to vehabije, odnosno kako sam to kasnije nauila, selefije (izraz vehabije je vie pogrdan), imali su duge brade, pokrivenu glavu, nosili kratke hlae. Otila sam iz te kue nevjerojatno bijesna i davala za pravo medijskoj kampanji koja je u to vrijeme vehabije predstavljala u vrlo nepovoljnom svjetlu i povezivala s al-Quaidom.

Ipak, kad me prva ljutnja prola, poela sam istraivati zato njima toliko raste broj, zato im prilaze ljudi koji su iz graanskih, intelektualnih i u velikom broju sekularnih obitelji. I najzad, to je to mene tako razbjesnilo da sam osjetila skoro pa mrnju, pa ja sebe smatram umjetnikom koji mora biti u stanju razumjeti sve ljudske pojave. Takoer, zato ljudi u Bosni, prije svega Bonjaci, smatraju da su vehabije gori od etnika. Odmah sam, meutim, znala da ne elim snimiti film o vehabijama, nego ljubavnu priu u kojoj se religijski motiv pojavljuje u pozadini. To i nisu morali biti vehabije. Mogli su biti bilo koja vjerska skupina, no birala sam ono to je trenutno bilo popularno u mojoj zemlji.

Razgovarala sam s ljudima koji su to upravo postali, a i s onima koji su to bili ve dugo. Bilo je zanimljivo primijetiti da kada je u pitanju gradsko stanovnitvo (selo je posve druga stvar), vehabijama najee postaju ljudi koje sam iz predratnog Sarajeva znala kao pankere, alternativce i vrlo esto narkomane. Za njih je vehabizam bio protest, alternativa. Zanimao me taj proces. Istraivala sam ga, ali ono ime se bavim u filmu je pitanje ljubavi, a ne vehabizma.

Iskonska elja

Interesantno je da u Amarovim replikama, kada postane vehabija, ima argumentacije koju ak i gledatelj moe prihvatiti, no slijed dogaanja pokae i drugu stranu njegovu odluke...

Pokuala sam napraviti film u kojem e ljudi bliski Amarovu gledanju na stvari rei da je on u pravu. On u jednoj reenici kae: elim biti bolji ovjek. To shvaa svako ljudsko bie. Ljudi koji dijele Lunin svjetonazor bit e na njenoj strani. Ali publika nisu navijai, publika ulazi u duu svih likova. Zato je umjetnost specifina i divna jer je prostor kao ni jedan drugi.

Scene u kampu vehabija, odnosno selafija, izvanredno su dojmljive, neto takvo nikad nismo vidjeli na ekranu...

- Puno smo sluali i itali o tim kampovima, koje su u nas predstavljali kao mjesta u kojima se obuavaju teroristi. Pretpostavljam da je i toga bilo, ali ovaj na Jablanikom jezeru - koji imamo u filmu - po podacima s kojim smo mi raspolagali, a konzultirali smo i novinare i policiju, s tim nije imao veze. Razgovarali smo s ljudima koji su ga organizirali i koji su tamo boravili. Svi su oni ivjeli kao u nekoj komuni, po tono odreenim pravilima. Ustajanje, molitva, doruak, uenje Kurana, molitva...

Prekrivene i sigurne

Zbog ega ene pristaju ui u takav svijet? Reklo bi se da su one u njemu u podreenoj poziciji?

- Mirjana Karanovi, Jasna alica i Luna Mijovi, koje igraju selafijske ene, ile su u damiju i razgovarale privatno sa enama pod nikabom. Prva je Mirjana bila fascinirana time da ene pod nikabom mogu imati posve suvremenu odjeu, da studiraju na fakultetu, predaju u srednjim kolama, pedagozi su.

Mirjana je tono primijetila da one tim pokrivanjem dobivaju nekakvu sigurnost. Te ene su to posve dobrovoljno uradile, nitko ih na to nije prisilio, one su imale izbor. Bosna je sreom jo uvijek sekularna zemlja u kojoj taj izbor postoji. to ja mislim o tome kao graanka, posve je druga stvar. Meutim, ta moja graanska usmjerenost nije me smjela koiti u pisanju scenarija.

Ja kao autor ne mogu propagirati svoja vjerovanja jer bi to onda bila propaganda. Kao umjetnik pokuala sam razumjeti jedan i drugi svijet, pokuala ispotovati oba, pokuala zavoljeti likove iz tog svijeta, a to je bilo posebno teko jer sam vam priala iz koje sam pozicije krenula. Slika vehabije iz medija za mene je, kada sam poinjala ovaj film, bila slika mladia Muamera Topalovia koji je za Boi pobio iz kalanjikova hrvatsku obitelj na Jablanskom jezeru. Dobio je 35 godina zatvora. Bonjaci su bili najglasniji da ga treba najstroe kazniti i to je zasluena kazna jer je on bio pri istoj svijesti.

Proitala sam sudsko izvjee psihijatra koji je ustanovio da je taj ovjek, osim to je bio apsolutno normalan, ovjek iznimno visokog kvocijenta inteligencije, ali sam iz tog izvjea doznala i njegovu ivotnu priu, to mi je donekle pomoglo za kreiranje lika Amara. Kad je poeo rat, Muamer Topalovi bio je djeak kojem je obitelj iz istone Bosne ili pobijena ili silovana. Djed se objesio u podrumu kada je saznao to se dogodilo. Nakon rata, kada je imao 17 godina, krenuo je u Srbiju da ubije Miloevia.

Bio je u zatvoru u Sremskoj Mitorovici gdje su ga najbrutalnije zlostavljali. Kada se vratio u Bosnu, nitko mu nije pruio nikakvu pomo, ni psiholoku ni socijalnu. Unato tome to je u koli bio izvrstan matematiar, nije nastavio kolovanje zbog siromatva. U tom trenutku jedini koji ga prihvaa i s njim razgovara je vrlo radikalan imam oblinje damije koji ga poinje uvjeravati da mu se sve to dogodilo zato to nije bio dobar musliman i da se svim Bonjacima dogodio genocid jer nisu bili dobri vjernici. Mladi je poeo itati vjersku literaturu, nagovarati roditelje da to isto rade.

On je trebao okvir koji bi mu dao bilo kakvo usmjerenje i naao ga je u vjeri na nain na koji mu je taj polupismeni primitivac propovijedao. Njegov se prijanji okvir raspao i trebao je novi kojim bi promatrao svijet. Njemu je religija dola kao spas, ali ga je njegova nagomilana agresija, osjeaj nepravde i strano pogreno uvjerenje odvelo u zloin.

Dananje bosanskohercegovako drutvo, a rekla bih da smo mi samo krajnji oblik jednog opeg stanja, mladom ovjeku ne nudi novi smisao. Meni se ini da su ljudi u Bosni toliko traumatizirani da te traume moraju izai van da bi se opstalo. One se mogu transformirati u destrukciju ili u kreaciju. Psihomaterijal je strano jak, ljudi su puni energije koja moe procvjetati, kao to je sluaj sa zaista velikim ljudima koji ovdje ive, ili rezultirati neim stranim.

U ponudi samo - besmisao

Stjee se dojam da mukarci prilaze vehabijama iz drugih razloga - ivotnih razoaranja ili neeg slinog - a ene iz drugih...

- esto sam razgovarala s prijateljicama koje su se pokrile. Neke od njih su bile pankerice. One u islamu nalaze bazu za svoju alternativnost i svoj feminizam. Prema njihovu sudu, islam kao religija tretira enu na najbolji mogui nain, dok odreeni politiki sustav islam deformira. Teko mi je prihvatiti vjerske argumente, ali potujem sve dok mene nitko ne prisiljava ni na to, niti me smatraju manje vrijednom jer nisam dio njih. Ali smatram da je osnovni motiv i za mukarce i ene traenje smisla i odgovora na osnovna pitanja: tko smo, zato, kuda...? U Bosni je velik problem pitanje identiteta. Bosanski Hrvati, Srbi, Bonjaci, svi su u velikom belaju kad se ptaju tko su. S jedne strane smo Europljani, a s druge ne moemo u Europsku Uniju bez viza, znai dobivamo poruku da Europljani - nismo. Neki vide smisao u postojanju Bosne i Hercegovine i identificiraju se s njom bez obzira na nacionalnost. Ja sam jedna od tih, ne iz nekih patriotskih razloga, nego zato to iz tog koncepta crpim snagu, irinu, kreaciju.

Po Hrvatskoj se u filmskim kuloarima pria da ste napravili promuslimanski film. Kako to komentirate?

- Zbilja to govore? A ovdje se po kuloarima pria da sam napravila antiislamski film. Film je puno vie od tako banalnih stvari. Film sam napravila da iskomuniciram ljudsko iskustvo. Radila sam na njemu tri godine. Prola svoje unutarnje borbe i pitanja. Poruila mnogo nataloenih stvari, lanih grana na kojima sam sjedila i posmatrala svijet, bacala svoj ego kao nogometnu loptu. I osjetila sam potrebu da s ljudima u sat i pol podijelim ljudsko iskustvo sa svim emocijama koje sam osjetila. Mislim da e ga tako ljudi doivjeti i nadam se da e ga zavoljeti.

Sporna reenica

Scene s vehabijama izvanredno su uvjerljive. Kako ste uspjeli dobiti dozvolu za snimanje u damiji kralja Fahda?

- Naa prva molba za snimanje dobila je odbijenicu. Mislim da je ljude bilo strah. Ta damija se po medijima spominjala u negativnom kontekstu. Ja sam svojevoljno poslala scene koje se odigravaju u damiji, da vide da u tome nema niega iskrivljenog. Nekom je zasmetala reenica mladii lijepih, ali i izmuenih lica. Traili su dlaku u jajetu, samo da ne dopuste snimanje, no ja sam stvarno bila uporna. Trebala mi je ba ta damija jer se nalazi na Alipainu polju, gdje je podignuto socijalistiko naselje solidarnosti. Trebao mi je taj kontrast, izmeu onog i ovoga doba. To je slika balkanske stvarnosti. Bila sam duboko uvjerena da meni u mom gradu nita ne smije biti zabranjeno. Nisam htjela nikakve tenzije, uope me nisu zanimali svi ti napisi da se meni prijeti smru, da pravim antiislamski film, da u zavriti kao Theo van Gogh. Istina je takoer i da vehabije imaju problema u svakodnevnom ivotu. Sarajlije, a prije svega Bonjaci, misle da e pokazati svoj stupanj suvremenosti ako psuju za vehabijama ili ele pokazati da oni nisu takvi - tako to e enama javno zbaciti nikab sa lica, zafrkavaju ih, piu grafite po njihovim kuama Bradonje napolje. ele dokazati da su Europljani time to e negirati da ti ljudi postoje i da su ljudska bia koja takav in duboko pogaa. Ali to je sada nova tema: Bonjaci trae svoj identitet. Uglavnom, uspjeli smo dobiti dozvolu za snimanje u damiji kralja Fahda. Kada sam razgovarala s vjerskim autoritetima, rekla sam: Vi morate biti otvoreni prema drugom i drugaijem, kao to i drugi trebaju biti otvoreni prema vama. I pristali su. Jako sam ponosna to smo proli taj test demokratinosti.

Grbavica se bavila traumatinim bosanskim iskustvom kroz emocionalnu katarzu, no ovaj je film puno poleminiji, mogao bi naii na podijeljene reakcije. Kakva su vaa oekivanja?

- Pokazivali smo film u Beu, Berlinu, Zagrebu i Sarajevu publici vrlo razliitih opredjeljenja, od vjerskih do politikih. Sve ljude su dotakli likovi, njihove ivotne prie, filmski jezik. Ovo jest film koji otvara pitanja, jer ja ne elim davati odgovore.

Pria je zapravo jako univerzalna. Umjesto vehabija moglo bi biti i neto drugo...

Moja prijateljica iz Amerike kae da je u istoj situaciji, samo da joj mu nije vehabija, nego pripada Microsoftu: Samo pria o moi kompjutora, potpuno se promijenio, ita neke kompjutorske knjige i uope se ne eli seksati sa mnom. Svi mi imamo svog vehabiju. Ako ne pored sebe, onda u sebi.


Nenad Polimac, jl

12-01-2010 at 10:33 | Ukljui u odgovor
KlOn
Nivo: Forumski doajen
Bonjator i Dr.za Reisofobiju

Registriran(a): 29-04-2003
Lokacija: Candy Shop
Odgovori: 8528
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: FILMOVI

Avatar me i nije nesto odusevio ,al zato ovaj preporucujem svima koji vole WW2 okruzenje i Brad Pitta naravno



[Edited by KlOn on 14-01-2010 at 05:13 GMT]

14-01-2010 at 05:11 | Ukljui u odgovor
Lija-lisica
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 07-10-2006
Lokacija: Topli dom!
Odgovori: 10902
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: FILMOVI

Ko voli Horore, neka pogleda " PARANORMAL ACTIVITY "...Spooky Istinita prica

14-01-2010 at 11:10 | Ukljui u odgovor
primus inter pares
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 31-01-2008
Odgovori: 20460
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: FILMOVI

Ajmo redom,avatar,Nako-srednja zalost,Hameriki-mega spektakl-vrlo patetian,prepravljena i preuzeta prica-vec vidjeno-pravda pobijedi uvjek u virtualnom svijetu-za razliku od stvarnog-dobra grafika...

-Inglourious basterds-tarantinovski,dobra spika,radnja ko mudo marjanovo, i jos gora...Mogo je valja i bolje, i on se uljuljkao u staru slavu,hebo neretvu i ljubisu samardzica iza onih stecaka -uz polovku i mezu,malo je bolji

-paranormal activity-hebooooooo ,gledo sam ga dok je napolju bilo lose vrijeme,oblacno vjetar,kisa,skripi stapa stolarija,sasrooo sam se , - jeftin al strasljiv

-al najbolji po meni koji sam gledao skoro je The Lovely Bones-by Peter Jackson



radnja,prica,gluma,sve na nivou sto bi reko bata zike
Naravno nismo svi isti...

14-01-2010 at 11:46 | Ukljui u odgovor
primus inter pares
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 31-01-2008
Odgovori: 20460
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: FILMOVI

opet ko voli krv i trilere ni ovaj mi nije bio los...
butler na nivou

14-01-2010 at 11:48 | Ukljui u odgovor
primus inter pares
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 31-01-2008
Odgovori: 20460
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: FILMOVI

A za ovaj sam cuo i cekam ga...



Kazu da je SKEEEERRRIIIIIII....

14-01-2010 at 11:52 | Ukljui u odgovor
tuba
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 02-06-2006
Odgovori: 17436
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: FILMOVI

14-01-2010 at 11:55 | Ukljui u odgovor
tuba
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 02-06-2006
Odgovori: 17436
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: FILMOVI

14-01-2010 at 11:57 | Ukljui u odgovor
tuba
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 02-06-2006
Odgovori: 17436
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: FILMOVI

14-01-2010 at 12:00 | Ukljui u odgovor
tuba
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 02-06-2006
Odgovori: 17436
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: FILMOVI

Cannibal Holocaust (1980) is a controversial exploitation film directed by Ruggero Deodato from a screenplay by Gianfranco Clerici. Filmed in the Amazon Rainforest, the movie tells the story of four documentarians who journey deep into the jungle to film indigenous tribes. Two months later, after they fail to return, famous anthropologist Harold Monroe travels on a rescue mission to find the group. Eventually, he recovers and views their lost cans of film, which reveal the missing filmmakers' fate. The film stars Robert Kerman as Monroe, Carl Gabriel Yorke as director Alan Yates, Francesca Ciardi as Alan's girlfriend Faye, Perry Pirkanen as cameraman Jack Anders, and Luca Barbareschi as fellow cameraman Mark Tomaso.

Cannibal Holocaust is a well known exploitation film because of the controversy following its release. After premiering in Italy, the film was seized by a local magistrate, and Deodato was arrested on obscenity charges. He was later accused of making a snuff film due to rumors which claimed that certain actors were killed on camera. Although Deodato was later cleared of these charges, the film was banned in Italy, the UK, Australia, and several other countries due to its graphic depiction of gore, sexual violence, and the inclusion of six genuine animal deaths. Many nations have since revoked the ban, yet the film is still barred in several countries. This notoriety notwithstanding, some critics view Cannibal Holocaust as a social commentary about civilized society

14-01-2010 at 12:02 | Ukljui u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 7
Skriveni clanovi: 0
Aktivni lanovi: 0
Sretan roendan: andy456, davorin, Drina09, filmofiltz, inter, inter11, krvosrk, njusO, oki, omce, selmich, Stiki, stupari, Sule, vildana, zabrinuti
FORUM : Umjetnost : FILMOVI New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 ... Last Page >>


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba smrtovnice