Info: Svi posjetioci foruma su obavezni da potuju forumska pravila.


FORUM : Vjene teme : Posveceno zrtvama genocida u Srebrenici
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 ... Last Page >>
New Topic Post Reply
Poiljalac Poruka
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Posveceno zrtvama genocida u Srebrenici

Tri hiljade ljudi plakalo s Hatidom Mehmedovi



Povodom 60. godinjice donoenja Konvencije Ujedinjenih naroda o spreavanju i kanjavanju genocida, juer je u u Berlinu, u organizaciji Drutva za ugroene narode, odran komemorativni skup kojem su prisustvovali brojni predstavnici rtava iz cijelog svijeta koje su preivjele genocid.

Emotivan nastup

U Berliner domu, pred tri hiljade uesnika iz Ruande, Iraka, eenije, Bijafre, Gvatemale, predstavnika Dokumentacionog centra "Simon Vizental" iz Pariza, Jevrejske zajednice Njemake, u ime rtava Srebrenice govorila je Hatida Mehmedovi, predsjednica Udruenja "Srebrenike majke".

U emotivnom nastupu koji je kod prisutnih izazvao suze, govorila je o genocidu poinjenom nad civilima Srebrenice, ali i agoniji kroz koju prolaze majke u traenju posmrtnih ostataka svoje djece, mueva, brae.

Upozoravajui da se, uprkos postojanju Konvencije, na pragu 21. stoljea u Srebrenici desio genocid, Mehmedovi je poruila:

- Jedini cilj nas majki je da pronaemo kosti svoje djece i dostojanstveno ih sahranimo, kako bismo im vratile pravo na dostojanstvenu smrt, ako im je ve neko oduzeo pravo na ivot. Moete li zamisliti kakav je ivot majke koja ivi za dan kada e joj neko rei: va sin je identificiran, moete ga sahraniti...

Identifikacija sinova

Kazala je da je ona jedna od majki kojoj su prole godine identificirali sina, ali da ga jo nije ukopala jer ne zna koje ime da mu stavi na nian.

- Nema nijednog traga u identifikaciji koji bi mi kazao je li to moj mlai ili stariji sin, a oba su ubijena u julu 1995. godine. Strano je ivjeti u svijetu smrti na koji su osuene srebrenike majke. Zato vas molim, dignite glas kako nijedna majka na svijetu vie ne bi doivjela sudbinu Srebrenice - zavapila je Mehmedovi.

Tilman Cilh (Zulch), predsjednik Drutva za ugroene narode iz Getingena, govorei o genocidu u svijetu, posebno poglavlje posvetio je srebrenikom i drugim zloinima poinjenim u BiH. Ujedno je osudio i prekjueranje spaljivanje damije u Fazlagia Kuli kod Gacka.

Divjaku Nagrada za ljudska prava

Povodom obiljeavanja 40 godina Drutva za ugroene narode, predsjedniku organizacije "Obrazovanje gradi BiH" generalu Jovanu Divjaku juer je u Berlinu uruena Nagrada za ljudska prava. Ona se dodjeljuje osobama koje su dale nemjerljiv doprinos suivotu, toleranciji i razumijevanju meu ljudima.


Autor: A. HADI (AVAZ)

10-12-2008 at 16:24 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Posveceno zrtvama genocida u Srebrenici

11.12.2008.

Tuzla / Srebrenica

Odran jo jedan mirni protest ena Srebrenice

Uz podrku uenika Medicinske i Ekonomske kole iz Tuzle, ene Srebrenice su i danas, kao i svakog jedanaestog u mjesecu, odrale svoje mirne proteste. Osnovna poruka dananjeg okupljanja je traenje istine i pravde, kao i izraavanje ogorenja to ljudi za koje se pouzdano zna da su inili zloine u ljeto 1995. godine danas u Srebrenici slobodno etaju i ive, niko nije niti uhapen niti je podignuta i jedna optunica.



U korist sumnji u mogunost suivota u podrinjskim mjestima ide u prilog i injenica na koju je danas ukazala i Hajra ati. Naime, Hajra je upozorila da postoji vie internet portala koji otvoreno pozivaju na nove sukobe i irenje mrnje prema Bonjacima. Jedan od takvih se zove No, ica, Srebrenica iji sudionici piu na nain da se ljudi plae i brinu. Hajra ati smatra da o takvim sajtovima treba voditi rauna i pita da li uopte i treba dozvoliti takve stvari po net-u.



Novost vezana za Srebreniane je i to da je uz pomo italijanske Amike formirana Fondacija za stipendiranje mladih osoba koje potiu sa ovih podruja. Za sada e Fondacija stipendirati tri studenta urnalistike i jednog knjievnosti. Promocija Fondacije je odrana u subotu.

11-12-2008 at 13:57 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Posveceno zrtvama genocida u Srebrenici

Kamenica

Bajram u Dolini masovnih grobnica

U rano proljee 1999. godine Haim Rizvi vratio se kui u Kamenicu. Nekada selo sa oko dvije hiljade stanovnika, dvadesetak kilometara od Zvornika, spaljeno je 1993. godine, kada su se Haimovi suseljani, pod naletom srpske vojske, povukli prvo u Cersku, a zatim dalje ka Srebrenici. Doekale su ih poruene kue obrasle u iblje, zaputene njive... Haim je, nakon to je raistio zgarite na kojem je nekada stajala njegova kua, odluio oistiti i septiku jamu.



Poeo sam kopati i na pola metra dubine naao sam pantalone. Mislio sam da je smee i nastavio kopati dalje. Udario sam lopatom nekoliko puta i naao kost. Vidio sam da je noga. Izvadio sam je, a onda naao jo jednu kost, pa jo jednu... Stao sam jer sam znao o emu se radi, pria nam Haim.

Dok je kopao, naila je patrola IFOR-a. Zaustavio ih je i pokuao im objasniti na ta je naiao. Mislili su da im Haim pokazuje kako je naao mine. Kakve mine, Bog vas stvorio, ljude sam naao, rekao sam im.

Sat kasnije, stigla je patrola meunarodne policije. Izvrili su uviaj i kazali Haimu da nita ne dira. Tano godinu dana poslije, iz prve masovne grobnice u Kamenici ekshumirana su 84 tijela. Tijela onih koji nisu preivjeli proboj iz Srebrenice u ljeto 1995. godine.

BABO, VIDIO SAM LOBANJU

Devet godina nakon to je Haim u svojoj avliji pronaao prvu od do sada dvanaest otvorenih masovnih grobnica, u Kamenici vie ne uspijevaju maline niti raste trava. Doslovce sve livade pored puta koji petnaestak kilometara vijuga kroz selo mjesta su na kojima su otkrivene ili se sumnja da se na njima nalaze masovne grobnice.

Niko od nas nije znao da su ubijeni iz Srebrenice ovdje zakopani, pria Omer Hrnji, jedan od prvih povratnika u Kamenicu. Eto, recimo, livada na Jazu, gdje je otvorena do sada najvea masovna grobnica u Bosni. Tu je naeno 1153 tijela. Nekoliko sedmica prije nego to je otvorena, ovjek ija je to zemlja je iskrio livadu, jer je bila sva zarasla i posijao travu. Ali trava nije htjela rasti, bila je sva uta. Poslije su nam priali da na mjestima gdje su tijela trava i ne moe narasti.

Ove sedmice u Kamenici je zatvorena dvanaesta po redu grobnica iz koje je, kako nam je kazala Danica Arapovi-Kovaevi, tuiteljica Tuzlanskog kantona, ekshumirano trideset kompletnih i 851 nekompletno tijelo. Sve su to, dodaje, rtve iz Srebrenice, ija su tijela ovdje dovezena iz grobnica u Pilici i Branjevu.

Radili smo u iznimno tekim uslovima, tijela su bagerima vaena iz primarne grobnice i prevoena ovdje. Dijelovi tijela su raskomadani i zaista je zahtjevan zadatak pronai sve to se nalazilo u grobnici.

Ba kao da tegobe povratnikog ivota, bez struje, hrane i novca, nisu bile dovoljne, pred razruenim kuama seljani Kamenice, kosei travu, istei bunare ili izvodei ovce na ispau nalazili su dijelove ljudskih tijela, kosti, lobanje... Neki od njih, poput Galiba Hrbata, pred ijom je kuom, nekoliko metara od ulaznih vrata, pronaena grobnica sa 200 tijela, nikada se vie nisu vratili u Kamenicu. Jednostavno, Galib nije mogao s porodicom ivjeti tu, gazei svakodnevno preko dvorita ispod kojeg su bili dijelovi tijela Srebreniana, ali i njegovih komija.

I ja sam vidio lobanju. I ruku, vie trogodinji Muhamed Hrnji, najmlai stanovnik Kamenice, dok nas njegov otac Omer vodi do dvorita komijske kue Hrbata. Ispred je skromna, betonska tabla sa datumom i brojkama. Desetak takvih razbacano je po selu, na mjestima na kojima su do sada zatrpane grobnice.

To je najmanje to smo mi seljani mogli napraviti, skupili smo sami novac i radili da oznaimo ta mjesta, pria Omer, dodajui kako su u selu ljudi pomalo oguglali na forenziare poput Kanaanke Laure ili Tuzlanke Esme, koje ovih dana dovravaju iskop dvanaeste grobnice u Kamenici.

Ispoetka niko od njih nije ni mogao raditi kako treba, skupljali su se svi u selu da vide ta su nalazili, pria Omer. S vremenom, ljudi su polako prestali biti znatieljni, navikli su se da ive s time, navikli da su im kosti ljudi pred kunim pragom.

KOMIJE ZNAJU, ALI UTE

Na ulazu u Kamenicu, jedva kilometar od ceste koja vodi ka Zvorniku, nalazi se srpsko selo sa dvadesetak kua. Povratnici u Kamenicu ovuda svakodnevno prolaze, trguju ili odlaze u servis kod lokalnog mehaniara. O grobnicama, osam godina nakon povratka, nikada nisu priali sa svojim komijama, iako su svjesni da oni znaju sve o tome kako su tijela zakopavana u njihovim avlijama.

Niko od nas nee zaboraviti ta se desilo u ratu, ali se ivjeti mora. Radimo, saraujemo, ivimo jedni pored drugih i nikada, kako smo se vratili, nismo imali problema, kau nam u selu.

Ipak, da Kamenica ostane upamena i onda kada budu otkrivene sve grobnice iz ovog sela, mjetani su odluili inicirati promjenu imena mjesta.

elimo da se Kamenica zvanino nazove Dolinom smrti ili Dolinom grobnica, kae nam Rahman Nuki, predsjednik mjesne zajednice. Rahman je u jednoj od grobnica u Kamenici pronaao tijelo svog brata, jednog od etvorice koliko ih je izgubio u ratu. No, iako je ratni komandant, nosilac Zlatnog ljiljana i jedan od rijetkih koji ima vlastiti posao, nije elio napustiti svoje mjesto i preseliti u Sarajevo. Sa komijama svakodnevno pokuava obezbijediti donacije za popravku kua, dovesti ljekara u ambulantu koju su sami popravili ili platiti autobus za ezdesetak djece koja idu u kolu u Drinjau ili Zvornik.

Ovdje je teko opstati, mi nemamo problema kada je u pitanju bezbjednost, ali sve to pokuamo napraviti, stalno se opstruira. Ljudi se ovdje teko odluuju na povratak, od 2000 prijeratnih stanovnika, danas ih u Kamenici ivi jedva 300 ili 400. Okupimo se uglavnom kada je prvomajski teferi. Posla nema, ak i kada neto pokuamo sami napraviti. Ja sam pokrenuo firmu, zaposlio dvadesetak momaka iz sela, ali sam je morao privremeno ugasiti, pria Nuki.

Ostali preivljavaju od onoga to im poalju roaci, uvajui ovce ili sadei krastavce u ljetnim mjesecima. Maline, po kojima je ovaj kraj bio poznat, vie ne rastu a Kameniani tvrde da i nee zriti sve dok se ne zatvori posljednja grobnica u njihovom selu. Ba kao to to eka i Haim Rizvi. Nakon to je pronaao prvu grobnicu 1999. godine, eka da Esma, Laura i Murat Hurti opet dou do njegove kue, do livade koja dijeli njegovu i kuu njegovog brata.

Bila je ravna ko tepsija kada smo otili iz Kamenice. Nakon to smo se vratili, oistili smo je i pokosili. Tada sam vidio da je tu neto kopano. Nailazili smo na boce od vode, piva, a znam da toga nikada nije bilo u naem dvoritu. Zvao sam Murata Hurtia, on je doao jedan dan sa sondom, pregledao livadu i rekao da tu neto ima. Sada ekamo proljee da se kopa pored kue, da se i ta tijela izvade i ljudi konano smire, kae nam Haim.

Proljee i poetak radova na jo sedam grobnica, koliko se vjeruje da ih i dalje krije pitoma Kamenica, dolina smrti zasijana kostima Srebreniana.

Murat Hurti, ef ekspernog tima
Do sada smo nali tijela etiri hiljade ubijenih


Potraga za tijelima nestalih iz srebrenikog egzodusa na podruju Kamenice bie nastavljena i naredne godine, kazao nam je Murat Hurti, ef tuzlanskog tima Instituta za traenje nestalih. Iako jo uvijek, zbog obima posla na ovom lokalitetu, nema konane brojke ekshumiranih tijela, Hurti kae kako se radi o oko etiri hiljade osoba ubijenih nakon pada Srebrenice u ljeto 1995. godine.

Primarne grobnice u kojima su ovi ljudi zakopavani nastale su u ljeto 1995. godine, nekoliko dana po padu Srebrenice. U Kamenicu su prebacivani od septembra do novembra iste godine, a radi se uglavnom o ubijenima iz Pilice i Branjeva, tvrdi Hurti, dodajui kako su prva saznanja o postojanju masovnih grobnica u Kamenici on i njegovi suradnici dobili jo 1997. godine.

Ne eli govoriti o tome na koji nain on i njegovi suradnici dolaze do informacija o lokacijama grobnica, kae kako se uglavnom oslanjaju na ono to im jave povratnici, a velika, ogromna pomo su bile i pijunske fotografije iz zraka, na kojima se jasno mogu razaznati bageri i kamioni kojima su dovoena i zatrpavana tijela likvidiranih.

Rahman Nuki pojanjava kako se znaju imena ljudi koji su radili na bagerima kojima su kopane grobnice, ali i imena vozaa iz Zvornika koji su vozili kamione i autobuse sa tijelima pogubljenih.

Sve se zna, i koji su bageri u pitanju i koji su registarski brojevi vozila. No, nije na nama da sudimo, nadamo se da e nai sudovi procesuirati sve one koji su u ovome uestvovali, jer se ovo nikada ne smije zaboraviti, kae Nuki.

Treba kazati i kako je tijelo brata Kasima, ubijenog 1993. godine, dok je kao zarobljenik kopao rovove srpske vojske oko Sarajeva, prvo tijelo koje je ekshumirao Murat Hurti.

Ovo jeste teak, neopisivo teak posao, ali ga ja moram raditi sve dok se ne pronae i posljednje tijelo ubijenih. Meni je Bog to dao u zadatak i ja u dati sve od sebe da taj zadatak i obavim.


Napisao: Nedim Hasi

Foto: Mario Ilii

14-12-2008 at 17:15 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Posveceno zrtvama genocida u Srebrenici

11.01.2009.

Tuzla

Odrani mirni protesti ena Srebrenice

Ne dozvolite da se dogodi nova Srebrenica

Dananji mirni protest "ena Srebrenice" predstavnice Udruenja iskoristile su da skrenu panju javnosti na svoje nestale ali i na stradanje civila u pojasu Gaze. Sve to se sada deava civilima u okuenju Podrinjcima je asocijacija na golgotu koju su i sami proli. Uz izvezene jastunice sa imenima lanova porodice danas su nosili slike stradalih u Gazi kao i transparente sa porukama osude ubijanja u Gazi. Smatraju da ono to se deava u pojasu Gaze treba nazvati pravim imenom, a to je genocid. Na dananjem skupu je bio i naelnik Optine Srebrenica koji je takoer izrazio svoje nezadovoljstvo sporou u traenju nestalih Srebreniana kao i na slinost dogaanja u Srebrenici 1995. godine i 2009. u Gazi.



ene kau da su na dananje mirne proteste, na kojima su pokuale da skrenu panju javnosti na svoje i probleme ljudi u Palestini, pozvale da dou sve istomiljenike smatrajui da se treba vriti pritisak na sve koji mogu neto uiniti. to zbog hladnoe, a vie zbog neobavjetenosti graana, osim predstavnika Udruenja skupu je prisustvovalo svega nekoliko uenika iz Tuzle.



11-01-2009 at 19:02 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Posveceno zrtvama genocida u Srebrenici

18.01.2009

Nikakva rezolucija ne moe vratiti moju djecu

Od 11. jula 1995. godine svaki dan u ivotu Habibe Mai iz Voljevice kod Bratunca je isti. Budi se i lijee s mislima o svojim sinovima Sademu i Sadmiru i muu Sadiji. Sva trojica ubijena su tog krvavog jula u pokuaju da iz Srebrenice uteknu Mladievim krvnicima i domognu se slobodne teritorije. Sadmir je imao tek 18, a Sadem 19 godina. Habiba je prole godine mua ukopala u Memorijalnom centru Potoari.

Habiba Mai sa slikama svojih najmilijih: Svaki dan isti


- Tijelo mu je u dijelovima pronaeno u pet razliitih sekundarnih masovnih grobnica! Javili su mi skoro da su nali i dio tijela jednog od mojih sinova. Jo ne znaju kojeg - pria nam nesretna srebrenika majka.

Pokazuje njihove slike. Sadijinu je otrgnula s line karte i uspjela sauvati, a Sademovu i Sadmirovu dobila od rodbine kada je stigla u Tuzlu.

- Njih nema, a sve to je ostalo su ove slike, tuga i sjeanje. Pratila sam to to se dogaalo u Evropskom parlamentu i donoenje te rezolucije da 11. juli bude Dan sjeanja u cijeloj Evropi. Zadovoljna sam da su konano shvatili ta se dogodilo u Srebrenici. To je prvi put da je i ta Evropa uinila neto dobro. Eh, da su takve rezolucije donoene 1995. godine, Srebrenica se ne bi ni dogodila - govori Habiba.

Svjesna je, kae, da joj nikakva rezolucija, nikakav papir, niije priznanje ne moe vratiti djecu i mua. Ali, dodaje, to treba da bude pouka i poruka za budunost, da se izbjegnu druge Srebrenice.

- Ako se na ovome zavri, ni taj papir, ni dan alosti nita nee znaiti. Sve dok Mladi i Karadi ne budu osueni, porodice nee biti zadovoljne. Ne samo oni, nego i svi zloinci koje moramo svakodnevno gledati po Bratuncu i Srebrenici. Zloinaca jo ima i u institucijama RS. Zato ja moram obarati glavu pred podrugljivim osmijesima zloincima koji su pobili moju djecu - pita se Habiba.

Gaza je druga Srebrenica

- alosno je da zlo nije prestalo, da se svijet nije opametio. Eto ta se dogaa u Gazi. Zar se mora pobiti toliko ljudi da bi neko reagirao? Zar ne moe Amerika zaustaviti taj Izreal, zar ne moe Evropa sada donijeti tu neku rezoluciju o Gazi? Ako budu kao za Srebrenicu ekali 13 godina, ta e onda vrijediti te njihove rezolucije - kae Habiba.

(AVAZ)

18-01-2009 at 19:26 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Posveceno zrtvama genocida u Srebrenici

11.02.1009

Tuzla

U znak sjeanja na 11. juli 1995. godine u Tuzli su odrani mirni protest lanica udruenja ene Srebrenice

U znak sjeanja na srebreniki 11. juli 1995. godine, u Tuzli su odran mirni protest lanica udruenja ene Srebrenice. Vie od trinaest godina je prolo od tragedije koja se desila u Srebrenici kada je nakon troipogodinje zloinake opsade masakrirano vie od 10.000 ljudi.



Zloinci su jo na slobodi, no svi trebaju znati da porodice iji su lanovi nestali nee nikada zaboraviti niti oprostiti , kazala je predsjednica udruenja ene Srebrenice Hajra ati. Uz poruku Istina nama - kazna zloincima, u dananjem mirnom protestu, lanicama udruenja ene Srebrenice pridruile su se ene u crnom iz Beograda.

Prema rijeima koordinatorice udruenja ene u crnom Stae Zajovi nevladine organizacije u Srbiji su pokrenule incijativu da se u srbijanskom parlamentu 11. juli proglasi danom alosti u Srbiji. Ovo je poetak nae kampanje i nastavak onog to kontinuirano radimo. Mi elimo da primoramo institucije u Srbiji da ispune svoje obaveze prema rtvama genocida poinjenog u nae ime, jer bi time drava Srbija priznala organizovani zloin koji je poinila u sudejstvu sa snagama Republike Srpske, rekla je koordinatorica udruenja ene u crnom iz Beograda Staa Zajovi.



Svakog jedanaestog u mjesecu ene u crnom e u Beogradu odravati komemorativne skupove solidarnosti i suosjeanja, a u saradnji sa srodnim organizacijama, Fondom za humanitarno pravo , organizovat e i javne akcije graanske neposlunosti i nenasilnog pritiska na organe Srbije.

11-02-2009 at 16:45 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Posveceno zrtvama genocida u Srebrenici

Odran mirni protest majki Srebrenice

Podsjeajui na injenicu da i etrnaest godina nakon genocida u Srebrenici zloinci odgovorni za ubistvo oko 8.500 osoba, nisu kanjeni, ene Srebrenice su ponovo izale na ulice Tuzle.



Mirnim protestima, javnosti su poruile: "Istina nama kazna zloincima".

Podrku enama Srebrenice, koje godinama neumorno tragaju za istinom i pravdom, danas su pruili brojni graani, meu kojima uenici Behrambegove medrese i Graevinsko-geodetske kole iz Tuzle.

Istovremeno, u Beogradu su se okupile nevladine organizacije predvoene Udruenjem "ene u crnom".

One ele privoljeti Narodnu skuptinu Republike Srbije da donese odluku o obiljeavanju 11. jula, Dana sjeanja na genocid u Srebrenici.

11-03-2009 at 15:50 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Posveceno zrtvama genocida u Srebrenici

Obiljeena 16. godinjica stradanja podrinjskih Bonjaka

Polaganjem cvijea i uenjem El-fatihe na igralitu ispred Osnovne kole u Srebrenici danas je obiljeena 16. godinjica masovnog stradanja Bonjaka Podrinja.

Na mjestu gdje su 12. aprila 1993. godine usljed granatiranja poginula 74 Bonjaka a vie od stotinu ranjeno, cvijee su poloili lanovi porodica poginulih, predstavnici Opine, demobilisanih boraca i udruenja koja okupljaju majke Srebrenice.

Prema programu u srebrenikom kulturnom centru prireena je javna tribina pod nazivom "Zloin nad Bonjacima prije genocida u julu 1995. godine". Govorili su Osman Sulji, naelnik Opine Srebrenica, Zulfo Salihovi, potpredsjednik Skuptine Opine Srebrenica, prof. dr. Smail eki, Fadila Memievi i Hatida Mehmedovi.

Dananji skup protekao je uz pojaano prisustvo pripadnika policije RS-a i nije bilo incidenata.

(FENA)

20-04-2009 at 17:46 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Posveceno zrtvama genocida u Srebrenici

Srebrenica 93 - U Srebrenici na kraju Svijeta

04-05-2009 at 20:28 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Posveceno zrtvama genocida u Srebrenici

Sve Djeneralove poruke (na snimku se vide izbjeglice i ranjeni civili koji su nasli spas u Tuzli)

04-05-2009 at 20:28 | Ukljui u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 15
Skriveni clanovi: 0
Aktivni lanovi: 0
Sretan roendan: davidmartins, Dzeko_9, gra, matrix1983, Matrix_, moljac, Niho, senko_42, zlatum, zoki, zoranj
FORUM : Vjene teme : Posveceno zrtvama genocida u Srebrenici New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 ... Last Page >>


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba