Srebrenica

Potočari: Farmeri se izvukli iz kolapsa

Razvojni program UNDP-a u saradnji sa općinama Srebrenica, Bratunac i Milići pokrenuo je dugoročne aktivnosti na razvoju stočarstva i mljekarstva, kojim se u ovom području danas bavi oko stotinu domaćinstava.

Enver Salihović iz Potočara uz pomoć UNDP-a dobio je pet krava. Uložio je vlastita sredstva i započeo farmersku proizvodnju. Enver danas ima šesnaest muznih krava.

"Dobio sam, za početak pet krava, dali su još desetorici farmera po tri do pet krava. Nosio sam mlijeko u Voljavicu kod Bratunca, gdje je bio glavni centar za otkup mlijeka. Nakon šest mjeseci sam dobio laktofriz, ovdje je formirana otkupna stanica, a ja sam bio glavni farmer. Tada smo napravili ugovor o otkupu sa Tuzlanskom mljekarom", kaže Enver.

Svi farmeri iz Potočara mlijeko su predavali u Tuzlansku mljekaru. Kako im je rečeno na početku, po svim analizama, mlijeko s ovog područja bilo je najkvalitetnije. Ali nešto kasnije ispostavilo se da je mlijeko sa farmi iz Potočara bilo prekiselo, pa je saradnja prekinuta. Iz tog razloga i zbog neredovnog plaćanja farmeri su odlučili da mlijeko predaju mljekari u Gradačcu.

"Navodno, pojavilo se kiselo mlijeko. Za nekoliko dana ostalo mi je oko 2000 litara mlijeka. Ja sam tada predavao preko 400 litara mlijeka dnevno. Puna četiri mjeseca nismo nigdje predavali mlijeko, prosipali smo ga. Naprosto smo propali. Ja sam izgubio oko 30.000 KM za nekoliko mjeseci. Ispitivao sam kiselost mlijeka sa 96% alkohola i nije se pokazalo kiselo, a mljekara ga ispituje sa 75%. Morali smo ući u kredite, a kako ih vratiti. Svaki od nas sada ima kredit - moraš kupiti koncentrat, moraš kupiti svu hranu koju ne posjeduješ, a samo imamo silažu koju smo ovdje proizveli. Bili smo u kolapsu, ali, izgleda da pomalo dolazimo sebi", ističe Enver.

Ukoliko na općinskom tenderu dobije prostor mliječnog restorana u centru Srebrenice, Enver ima namjeru da, u saradnji sa svojim kolegama, otvori mesaru i mljekaru gdje bi prodavali isključivo svoje proizvode.

"U tom prostoru, sa svojim pridruženim farmerima, može se plasirati negdje oko 100 grla junadi i teladi godišnje, i to sve sa naših farmi.. Ja sam imao u planu podmiriti pljeskavicama i ćevapima općine, Srebrenicu, Bratunac, Miliće i Vlasenicu da se ti proizvodi ne moraju dopremati iz Banja Luke, Bijeljine, Sarajeva, Tuzle i Kalesije nego sve odavde iz Srebrenice."

Enver se nada da će mu mljekarstvo donijeti profit, te da će moći razviti vlastiti biznis, ali ipak, još uvijek je skeptičan.

Ipak, kako kažu farmeri iz Potočara, uz malo višu cijenu mlijeka, mljekarstvo može biti itekako unosan posao. Nadaju se podršci lokalnih vlasti i planiraju unaprijediti proizvodnju mlijeka.

(FENA)

Divič (Zvornik)

Napreduje izgradnja džamije u Diviču

Džamija u Diviču svakodnevno dobija svoje konture. Vrijedni majstori ugrađuju materijal, a džamija lagano dobija svoj izgled. Kao što se vidi na slikama počela je izgradnja i munare.





Ukoliko želite pomoći obnovu džamije na Diviču sredstva možete uplatiti na sljedeći način:

Za Bosnu i Hercegovinu:

- Na ime: Medžlis Islamske zajednice Zvornik, džemat Divič
- Račun broj: 1321402006403569, NLB Tuzlanska banka, Ekspozitura Sapna
- Svrha uplate: za izgradnju džamije u Diviču

Za inostranstvo:

- Na ime: Medžlis Islamske zajednice Zvornik, džemat Divič
- Svrha uplate: za izgradnju džamije u Diviču

Način uplate:

BENEFICIARY: MEDŽLIS ISLAMSKE ZAJEDNICE ZVORNIK
IBAN: BA391321410086468164
ACC No. 4209879010005, NLB TUZLANSKA BANKA DD TUZLA, FILIJALA SAPNA
SWIFT CODE: TBTUBA 22 AG FRANKFURT DEUTSCHLAND BANK

Za više informacija, kontakt tel: +387 65 437 131 ili +387 61 238 094

Tuzla

Udruženje građana "Vive žene" Tuzla

Oporavak žena iz Liplja nakon grupnih terapija

Prije dvije godine članice Udruženja građana „Vive žene“ iz Tuzle su započele rad sa ženama u selu Liplje (opština Zvornik) koje su tokom agresije na našu zemlju preživjele zatočeništvo u logoru. U selu Liplje je 25. maja 1992 godine na silu odvojeno oko 400 žena, djece i drugih članova porodica i zatočeno u kući koja je pretvorena u logor. U toku zatočeništva nad velikim brojem žena izvršen je zločin silovanja, mnoge od njih preživjele su strašna mučenja i zlostavljanja, dok je dosta mještana ubijeno.

Kuća u kojoj je bio smješten logor za žene danas je prazna



Ispred logora smrti Liplje prije nekoliko godina postavljen je spomenik


Rad sa ženama iz Liplja započeo je nakon što su se mnoge od njih induvidualno obraćale za pomoć UG “Vive žene”. Nakon toga uslijedile su posjete Liplju i organizovane su grupne terapije jednom sedmično. Rad sa preživjelim žrtvama torture obuhvatao je psihosocijalni rad sa posljedicama traumatizacije, olakšavanja povratka i ponovnog integrisanja u zajednicu sa obnovom postojeće infrastrukture od značaja za razvoj socijalne mreže i povezivanja prošlosti sa naglaskom na budućnost.

“Tokom grupnih terapija žene su počele sve manje da se boje toga što su preživjele i polako su postale svjesne da je prošlost nešto što se ne može promijeniti i naučile su kako da se nose sa svim tim traumatskim iskustvima. Jedan od ciljeva bio je i da iskustvo iz logora pokušaju da smjeste u svoje životno iskustvo, da nastave dalje da žive, da to ne bude preokupacija u sadašnjosti i da im se približe neke druge teme iz njihovog života, kao npr. da se okrenu budućnosti, da cijene to što su žive i da shvate da život ima smisla iako imaju teška traumatska iskustva” - kazala je za Tuzlarije Teufika Ibrahimefendić, psihoterapeutkinja iz organizacije “Vive žene”.

Povodom završetka dvogodišnjeg rada sa ženama iz Liplja, UG “Vive žene” danas je organizovalo druženje sa gošćama iz Liplja. Razgovaralo se o radu u proteklim godinama, o iskustvima koje su stekle tokom grupnih terapija i postignutom napretku.



U budućem periodu nastavit će se saradnja sa ženama, s tim da više neće biti grupnih terapija, nego će se posjete obavljati induvidualno, kod onih žena koje pokazuju najviše potrebe za ovom vrstom pomoći.

Nakon ugodnog razgovora za sve gošće upriličen je ručak i uručeni su skromni pokloni.

(Tuzlarije.net)

Na kraju druženja žene su sebi dale malo oduška i zaigralo se kolo

Srebrenica

Ovog proljeća bit će završena elektrifikacija sela u Srebrenici

Do marta struju će dobiti srebrenička sela Zbunje, Ratkovići, Magudovići i Sjemovo. Ovom fazom završit će se projekt vrijedan 4,6 miliona KM, u okviru koga će 700 kuća biti priključeno na niskonaponsku mrežu, izjavio je Milisav Marjanović, upravnik Poslovne jedinice ’’Elektrodistribucija’’ Srebrenica.

„Projekt elektrifikacije je rađen tako što je norveška vlada nabavila materijal, a radove plaća ’’Elektro-Bijeljina". Tim projektom obuhvaćena je elektrifikacija sela Ratkovići, Dvorišta, Magudovići i Brađevina, područje Borkovića, Čumovića i drugih okolnih sela. Treći dio tog projekta odnosi se na područje Skelana, gdje je u planu rekonstrukcija dalekovoda od Dobraka do Nogačevića, naglasio je Marjanović.

Osim Programa Vlade RS-a, u elektrifikaciji ovih područja učestvovalo je i Vijeće ministara BiH, koje je putem Fonda za povratak osiguralo oko milion KM.

Norveška vlada zainteresirana je da nastavi finansiranje po ovom principu i za izgradnju elektro-energetskih objekata koji su značajni, a prvenstveno su neophodne trafostanice u Skelanima i Fakovićima. Vijeće ministara BiH je osiguralo materijal za elektrifikaciju sela Bukova Glava, Trubari i Šubin.

Završetkom planiranih radova kompletno područje općine Srebrenica bit će elektrificirano.

(Fena)

Bratunac

Sakib Ahmetović iz Lonjana u blizini Bratunca nedavno je na obalama Drine ulovio svoj najveći trofej do sada. Izvukao je mladicu dugu 120 centimetara i tešku 20 kilograma što je ujedno u posljednje tri godine i rekord ulovljene mladice sa bosanske strane Drine .

Srebrenica

Za komunalno preduzeće nabavljena oprema vrijedna 940.000 KM

Za nabavku opreme Javnom komunalnom preduzeću Srebrenica Općina je u prošloj godini iz budžetskih sredstva osigurala 940.000 maraka.

Kupljena je kompaktna čistilica vrijedna 185.000 KM, a za autocisternu osigurano je 232.000, dok je 264.000 KM uloženo za nabavku savremenog vozila za odvoz smeća. Kupljena su i dva vozila s opremom za zimsku službu u vrijednosti 257. 000 KM, navodi se u izvještaju Općinske komisije za nabavku vozila.

Ova vozila kao i ostala oprema ovih dana bit će predati preduzeću „Polet“, u kojem je pred kraj prošle godine obnovljena upravna zgrada i izvršene kadrovske promjene, uz imenovanje novog direktora, tako da su stvoreni uvjeti za obavljanje kvalitetnih komunalnih usluga u ovom gradu.

Neophodno je izvršiti i izmjenu primarne gradske vodovodne mreže, što će finansirati općina Groningen iz Holandije.

Ovaj posao neophodno je završiti jer se, zbog dotrajalog sistema, pojavljuju veliki gubici baš na glavnom cjevovodu.

(Fena)

Nova Kasaba - Musa - pašina džamija

Pisati o Novoj Kasabi a ne reći ništa o Musa - pašinoj džamiji bilo bi isto da niste bili u Novoj Kasabi. O Musa - pašinoj džamiji Evlija Čelebija je napisao:

'' To je džamija čija su vrata i zidovi, mihrab, minber i svodovi kapija savršeno lijepo umjetnički izgrađeni, a sva je od mramora zelenog kao smaragd. I kad sunce u nju udari, iz vrata i zidova zasjaju zelene zrake. U ovoj zemlji nema nigdje takve džamije od zelenog mramora'' .

Musa-pašina džamija u Novoj Kasabi je sagrađena u XVII stoljeću, 1642/43. godine, sazidana od zelene sedre.

Musa-pašina džamija preživjela je sve vremenske nepogode, svjetske ratove i mnoge druge prilike i neprilike, ali nije mogla preživjeti srbočetničku agresiju na Bosnu i Hercegovinu. Nakon rušenja građevinski materijal odvezen je tri kilometra od Kasabe, prema Sebiočini i bačen u rijeku Jadar.

Obnova džamije započela je sredinom 2009.godine a danas izgleda ovako



Povratnici su pronašli ostatke džamije, te nišane koje su izvukli iz rijeke tako da se oni sada nalaze pokraj džamije. U razgovoru sa imamom saznao sam da će pokraj džamije biti napravljen kao memorijal gdje će biti izloženi ostatci džamije koji će putnike namjernike uvijek podsjećati šta se u ovom mjestu dogodilo.



(Tuzlarije.net)

[Edited by cupo on 22-01-2010 at 00:00 GMT]

Bratunac, Srebrenica...

UNDP u „Put mlijeka“ uložio više od dva miliona dolara

UNDP je u projekt „Put mlijeka“ do sada na području Srebrenice, Bratunca i Milića uložio više od dva miliona dolara. Od početka realizacije dnevna prizvodnja mlijeka povećana je sa 1.000 na 7.000 litara dnevno. Podrinjski proizvođači vrlo su ozbiljno prišli ovom poslu.



- Puno smo uradili na razvoju mljekarstva i u ovaj je projekt uključeno između 170 do 180 farmera. I dalje ćemo pomagati naše farmere, a raspoloženi smo i za nove članove. U ovoj godini namjeravamo uložiti u stočni fond milićkih farmera - kaže Aleksandar Prijeto iz srebreničke kancelarije UNDP-a, naglašavajući da je ključni problem sa kojim su se farmeri susreli u 2009. godini bila niska otkupna cijena.

Početkom ove godine cijena otkupa polagano je počela rasti, sa 0,36 na oko 0,50 KM po litru, zbog čega su se mnogi sitni proizvođači mlijeka ponovo počeli aktivnije baviti ovom djelatnošću.

U UNDP-u Srebrenica kažu da će i dalje ulagati u ovaj podsektor jer smatraju da su mljekarstvo, voćarstvo i stočarstvo budućnost tih prostora. Prijeto naglašava da će UNDP u predstojećem radu staviti naglasak na ekonomskom razvoju,
uglavnom poljoprivrede i privatnog sektora, ali će i dalje dati doprinos u obnovi i izgradnji infrastrukture.

- U implementaciji novih projekata tražit ćemo od farmera da pokažu iskrenu želju za bavljenjem određenom djelatnošću - kaže Prijeto i precizira da će samo oni farmeri koji sami postignu određeni nivo proizvodnje i prođu UNDP-ove obavezujuće treninge, dobiti podršku i biti korisnici UNDP-ove pomoći.

Fikretina farma u Glogovi

Povratnica Fikreta Golić iz Glogove u svojoj farmi ima 10 grla, od čega su trenutno dvije muzne krave. Dnevno predaje 30 litara mlijeka. Sa proizvodnjom je počela prije tri godine kada je od UNDP-a dobila pet grla i u početku je predavala oko 100 litara mlijeka dnevno.

- Jedno vrijeme nisam predavala mlijeko jer su mi krave bile sušne, a cijena niska. Ovih sam se dana ponovo aktivirala i namjeravam povećati produktivnost i broj muznih grla. Nakon oteljenja tri junice, već na proljeće ću imati šest krava muzara - kaže Golićeva i naglašava da od tog posla namjerava da živi sa šestočlanom porodicom.

(AVAZ)

Zvornik

Obilježeno deset godina povratka u Kula Grad

Kula Grad jedna je od prvih mjesnih zajednica Zvornik gdje započeo povratak. Krajem januara obilježili su deset godina povratka, a ujedno i dan mjesne zajednice. Od kada je započeo povratak do danas uradjeno je nekoliko značajnih infrastrukturnih objekata. Posebno izdvajaju snabdijevanje strujom, zatim popravke sekundarne vodovodne mreže u dužini 4 kilometra. Obnovljena je i O.Š. škola u Kula Gradu, i rasvjeta u naselju. Jedan od zadnjih projekta koji je uradjen u ovom naselju, jeste uredjenje pješačke staze, koja služi mještanima Kula Grada i ostalim gradjanima opštine Zvornik.

Emisija o povratku u Kula Grad na programu televizije Tuzlanskog kantona na rasporedu je u četvrtak u 17sati i 45 minuta.

Srebrenica

Za privredu i razvoj Srebrenice ove godine biće uloženo dva miliona maraka

Opština Srebrenica imala je u 2009. Godini 13, 5 miliona maraka kapitalnih ulaganja. Većina tih sredstava utrošena je za izgradnju infrastrukturnih objekata, a jedan dio utrošen je za pružanje pomoći malim i srednjim preduzećima.

U Odjeljenju za privredu i razvoj Opštine Srebrenica ističu da su kroz projekat Vijeća ministara znatno pomogli privredu Srebrenice.

-Oko 40 malih i srednjih preduzeća dobilo ja grant sredstva u ukupnom iznosu od 1,5 miliona maraka. Kako je predviđeno Ugovorom, vlasnici tih preduzeća imali su obavezu zaposle 115 radnika. Za vrijeme monitoringa, kada smo vršili kontrolu utroška sredstava u drugoj polovini proše godine, uvidjeli smo da je već tada bilo uposleno 69 radnika, kaže Miloš Vukosavljević, načelnik Odjeljenja za privredu i razvoj u Opštini Srebrenica.

Iz sredstava Vijeća ministara za pomoć razvoju poljoprivrede na području opštine Srebrenica u 2009. godini izdvojeno je 500 000 maraka. Oko 110 poljoprivrednih proizvođača dobili su grant sredstva koji su kroz realizaciju svojih projekata znatno poboljšali ukupan standard i nivo življenja na području opštine Srebrenica.

Ekonomska kriza koja je protekle godine zahvatila cijeli svijet odrazila se i na Srebrenicu, prvenstveno na rudnike olova i cinka i rudnik boksita u ovoj opštini.
-Kriza je imala značajan uticaj kod proizvednih predužeća, prije svega kod rudnika metalne industrije. Zbog ekonomske krize, došlo je do otpuštanja radnika što je rezultiralo i zaustavljanjem proizvodnje rudnika olova i cinka „Sase“, krajem 2008. godine i u prvom kvartalu 2009. Godine. U to vrijeme se nije radilo na proizvodnji a radnici su bili otpušteni, tako da su se odmah našli na Birou za zapošljavanje, objašnjava Vukosavljević.

Eknomska kriza protekle godine bila je osjetna i u industrijskoj zoni u Potočarima. Međutim u ovim preduzećima u Potočarima nisu zabilježana veća otpuštanja radnika.

Tokom 2010. godine planirano je aktiviranje industrijske zone u Skelanima, gdje je nekada bila smještena fabrika limene ambalaže.
-Planirano je da industrijski objekat Fabrike limene ambalaže nađe adekvatnog kupca i strateškog partnera koji bi uložio finansijska sredstva u taj objekat ili bi mu sasvim promjenio namjenu. Vlada Republike Srpske je dala Opštini Srebrenica mogućnost da pronađe partnera koji bi ovaj objekat stavio u proizvodnju, dodao je Vukosavljević.
Odjeljenje za privredu i razvoj opštine Srebrenica i u 2010. godini pomoći će razvoj malih i srednjih preduzeća. Opština je za ovu namjenu izdvojila oko 2 miliona maraka.

Opština Srebrenica je i za ovu godinu Savjetu ministara dostavila projekat u vrijednosti od dvanaest miliona maraka. Priotitet će, prema riječima nadležnih, kao i u predhodnoj godini, imati programi zapošljavanja, kao i projekti izgradnje infrastrukture. Takođe u opštini Srebrenica u ovoj godini nadaju se i finansijskoj pomoći Vlade Republike Srpske.