Info: Ako imate neke nejasnoe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima


FORUM : Umjetnost : Sevdalinke
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 ... Last Page >>
New Topic Post Reply
Poiljalac Poruka
asmir_mauzer
Nivo: Forumski vuk

Registriran(a): 18-05-2008
Lokacija: tuzla bulevar
Odgovori: 362
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Sevdalinke - himzo
Bez chatanja molim

citat:
Analizirati Eminu, Santicevu ponajslavniju pjesmu, koju svi znamo napamet, i nebrojeno puta smo je pjevali, to izgleda kao posao unaprijed promasen, jer zar bi icija analiza, ne znam koliko pronicljiva, o toj pjesmi mogla da nam ista kaze sto unaprijed nismo, na ovaj ili onaj nacin znali ili naslucivali? Pjesma je davno usla u nas trajni duhovni prtljag, stoputa nam grijala dusu svojim starinski prisnim sjajem, na sto nacina se ispreplela sa nasim zivotima, i sada u to zivo tkanje zarezati analitickim skalpelom, ne, zbilja, to ne moze izdobriti. Ipak, sve sto rekoh, tek djelimicno je tacno. Razumijem da idole ne bi trebalo dirati rukama - ostaju bez pozlate, ali upravo to sto pjesmu znademo naizust - izaziva opravdanu sumnju da smo je prestali dozivljavati kao knjizevni tekst. Primamo njene rijeci ne pitajuci sta znace, uzimamo ih po njihovoj nominalnoj vrijednosti, kao sto po nominalnoj vrijednosti uzimamo danasnje stotinarke, ne osvrcuci se sto su gotovo izbjeglicki iscijepane i isfucane. Emina je tekst posvecen nasom upotrebom, sto znaci da u njoj vidiino vise od obicne pjesme, ali bas je to razlog sto smo u njoj prestali da vidimo - pjesmu. To jest, knjizevni tekst sacinjen po odredjenim pravilima. Cak i pomisao da je sacinjena zvuci nam pomalo bogohulno, stoga smo je u svom dozivljaju "unaprijedili" u napola narodnu pjesmu, htjeli bismo u njoj vidjeti nesto samotvorno, nesto samo od sebe nastalo, a ne izmajstorisano. Santic je tu samo onaj kroz cija se usta pjesma kazala. I Emina, zapravo, spada u pjesme koje je ubila nasa navika, stoga bi analiza trebalo da potrazi mogucnost njenog vaskrsavanja, da nam vrati prvotno osjecanje za nju, da nas suoci sa nacinom kako ju je pjesnik zaista napravio, odbacujuci pritom sve sto smo naknadno stavljali u tu pjesmu, s manje ili vise opravdanja. Pjesmi cu pristupiti iz jezickog ugla. Ako dovoljno sabrano naperimo sluh, odmah cujemo jezicku aritmiju, to jest, smjenjivanje dva glasa medjusobno oprecna, koji se sudaraju. U prvoj strofi, jezik je umiven, poetican, s dozom svecanosti: jedna uravnotezena recenica proteze se kroz cetiri stiha, sa turcizmima stavljenim u rime, to jest na povlastena mjesta u strofi, sto cini osjetnijim njihovo prisustvo u pjesmi, cime se podvlaci njihov smisao, i onaj skriti i onaj izriciti: boravak u "hamamu" cini covjeka erotski osjetljivijim i ranjivijim (sjetimo se Bore Stankovica i njegovih hamama prelivenih mocnom erotikom); "imam" je institucija koja, precutno, stoji na putu ostvarenja pjesnikove ljubavne ceznje, neka vrsta nevidljivog zida izmedju pjesnika i djevojke i "jasmin", i njegov miris, prirodno idu uz ljubavna ceznuca, ali i uz opjevanu junakinju: Santic je u pjesmi Pod beharom to dvoje izjednacio: Pa jos kako ovdje mirise meleksa, I zelena trava od pamuka meksa, I bijeli cvijet tresnje i jasmina, Ko mahala kojom prolazi Emina. To se moze reci da je rima hamama-imama zatvorila krug smisla utemeljenog na jedinstvu i slivanju. VERZIJE, JEZICKO UMIVANJE Emina je prvi put objavljena u casopisu Kolo 1902., a sest godina kasnije pjesnik ju je, izmijenjenu, unio u knjigu Pjesme. U konacnoj verziji, pjesma je ispala ne samo sazetija i neuporedivo bolja - izbaceni su zaista slabi i ocigledno suvisni stihovi nego o kudikamo finije izradjena, jer preinake, unesene u stihove koji su ostali u pjesmi, svjedoce o porastu majstorstva u rukovanju pjesnickim instrumentiina, ali i o mnogo izostrenijoj svijesti sta se pjesmom zeli postici. Recimo: u prvoj verziji pjesma nije izdijeljena na strofe, ali ovaj, na izgled bezazlen, detalj uopste nije bez vaznosti, jer se na suprotstavljanju prve i druge strofe, koje su kazane razlicitim glasovima, odmah otkriva, takoreci razgoljuje tvoracko nacelo, koje nosi pjesmu: sudar dva suprotna nacina govora o istom. Pjesnikove izmjene u prvoj strofi procistile su jezik, uravnotezile ga, pojacale svecanu dikciju, jednom rijecju, povecana je doza poeticnosti u njemu; stoga je i, "amam" postao "hamam", cime je uklonjen govorni prizvuk, a i pjesnik se valjda sjetio da pjesrnu ne kazuje licno on. Pravoslavac, u cijem govoru ne postoji "h", nego musliman, koji je pjesnikova maska, u jeitsovskom smislu te rijeci. Nadalje, "imam" je u prvoj verziji imao vlastito ime "Abdul", da bi u konacnoj verziji postao "stari" - izmjena koja jednim udarcem ubija dvije muve: uklonjen je realisticki prizvuk, koji vlastito ime unosi u pjesmu, sto jc snizavalo pjesnicku dikciju, ugrozavalo njenu svesanost, a osim toga, pridjev "stari" pojacava imamov autoritet, cime i prepreka, sto stoji na putu ostvarenja pjesnikove ceznje, biva tvrdja, da tako kazem. Slika baste, u verziji iz 1902. ispala je toliko pretrpana da se djevojka, koja je srediste svega, naprosto nije vidjela: u naknadnoj doradi, pjesnik je izbacio i "bastu sto mirise igda", a to priznajem da ne znam sta znaci, i "bulbulpjesmu" koja "ne prestaje nigda", i "prskanje sedrvana", preostao je samo "hlad jasmina", kao jedini okvir za djevojku, poetski krajnje pogodjen, jer smo vec upozorili na pjesmu u kojoj se sva mahala razrmirise na jasmin kad njome prodje Emina. Dakle, rekviziti iz sevdalinke posudjeni, u konacnoj verziji su svedeni na mjeru koja ne ugrozava pjesmu: u prvobitnom obliku pocetak pjesme je bio obican knjizevni pastis, jer je mnogo raskosnije bilo sevdalijsko ruho u koje je zaodjenuta pjesnicka emocija. Udaljujuci se, naknadnim intervencijama od sevdalinke, pjesnik je Emini dao potrebnu knjizevnu samostalnost koju isprva nije imala. Najfinija izmjena zbila se u cetvrtom stihu: Emini vise nije u ruci "kondir", nego "ibrik", i, shodno tome, kasnije, u pjesmi, nece zalivati "seboj", nego "djule", i ne iz "zlatnog kondira", vec iz "srebrnog ibrika". Pjesnik je, ocito, naknadno ulozio znatan napor da jezik pjesme prilagodi govorniku, jer "zlatan kondir" mozete naci u usmenom pjesnistvu pravoslavaca ili katolika, ali ne i Muslimana. Zatim, "srebrn ibrik" je realistican, dok "zlatni kondir" nije, jer upucuje na srednjovjekovne kraljeve i velmoze, i u pjesmi djeluje kao prejako udarena tipka na klaviru. Pjesnik je, ocito, nastojao da uravnotezi kazivanje, da mu nametne istu visinu tona od pocetka do kraja prve strofe, jer kao sto je ime "Abdul" snizavalo taj ton, jer vuce dolje, ka realistickim nizinama, tako isto "zlatni kondir" narusava dikciju, jer vuce gore, ka srednjovjekovnoj kraljevskoj raskosi iz hriascanskih snatrenja ili prividenja. Ovakve dorade su ucinile da jezik dobije ono jedinstvo i cistotu kojom prva strofa danas djeluje na nas. U drugoj strofi, medjutim, iznenadno iskrsava, da ne kazem i provaljuje, jezik koji dozom svoje prozaicnosti moze da snazno djeluje i na danasnjeg citaoca naviklog, u susretima sa savremenim pjesnistvom, na svakovrsne mjesavine prozaicnog i poeticnog govora: Ja, kakva je pusta! Tako mi imana, Stid je ne bi bilo da je kod sultana! Pa jos kada sece i plecima krece... Ni hodjin mi zapis vise pomoc nece!... Skladnu i uravnotezenu sintaksu iz prve strofe smjenjuje iskidan govor koji se sastoji od uzvika, od zakletvi, od pocinjanja pa nedovrsavanja; ovdje se ziv covjek otimlje caroliji cija je zrtva iznenadno postao. Nema vise pjevanja, kao u prvoj strofi, nego zivog govora kome je cilj - da junaku odlane, da se oslobodi emotivnog pritiska. Emina je dvoglasna, cak bi se moglo kazati dvojezicna pjesma, i upravo tu, umjetnicki najvazniju cinjenicu, odavno je prikrila nasa naviknutost na nju. I njen ostatak je prozet tim dvoglasjem, s tom razlikom sto vise nema smjenjivanja strofa u kojima se osjeca prisustvo razlicitih jezickih tonaliteta, nego u svakoj od strofa osjecamo spor izmedu sastojaka poteklih iz razlicitih izrazajnih registara.Zanimljivo je da Santic, u naknadnim doradama, nije u stihovima iz druge strofe promijenio niti zarez. Smatrao je, ocito da je ton u njima otprve pogodjen. No, ucinio je nesto drugo: precrtao je cetiri losa i suvisna stiha. Pa kada bi sultan za Eminu znao, Bi, valahi, za nju sto robinja dao! Ovdje, osjecamo, da je govor iste vrste, ali ne i stepena, kakav zaticemo u neprecrtanim stihovima, ali nevolja je sto se ovdje umijesala ideja trampe da emociju sroza u glib takoreci. Pjesnik se okliznuo na koru od banane zato sto je htio oponasati onaj hiperbolicni stil svojstven istocnjaskom ljubavnom pjesnistvu, kakav zaticemo i u poezoji bosanskih Muslimana, pisanoj ili usmenoj, svejedno. Sljedeca dva stiha, takodjer izbacena, puna su sterotipne poeticnosti, prosarane govornim postapalicama: Ta ljepsa je, bolan, od svih imamskih bula, A bjelja je, beli, od bjelih djula. I ovi stihovi pokazuju da je Emina, u prvobitnom obliku, bila prekrcana rekvizitima iz sevdalinki, ovdje-ondje pokupljenih na brzu ruku, a osim toga, iz rijeci "bula" ponovo je provirio "Vlah", jer je pjesnik zaboravio da ta rijec, u jeziku pravoslavaca, znaci nesto sasvim drugo nego u jeziku Muslimana. Rijecju, razlika izmedju dvije verzije Emine, razlika je izmedju dobre i lose pjesme. ZENSKA LJEPOTA - NE U OPISU NEGO U DJELOVANJU NA POSMARTACA Ne bih, dakako, detaljno analizirao Eminu, strofu po strofu, stih po stih, da se govor o lirskoj pjesmi ne pretvori u ljekarski detaljno prekuckavanje pacijentovih ledja. Dovoljno je bilo snazno osvijetliti prve dvije strofe, kako bi se otkrilo umjetnicko nacelo na kojem se pjesma drzi. Medjutim, pozabavicu se jos i nacinom na koji, u ovoj pjesmi, knjizevno postoji njena junakinja. Uzmimo pridjev "pust". Koji se dvaput javlja: prvo je sva Emina "pusta", potom i njene "pleci". U oba slucaja, taj pridjev ne kazuje nista konkretno, opipljivo, vidljivo o djevojci. Nego signalizuje kako je unutra, u govornikovoj dusi: nagovjestava onaj talas zaprepastenja, iznenadjenja, ceznje, zudnje koje je izazvalo iskrsavanje djevojke. Pridjev "pust" je jezicki djoker koji stoji na mjestu bilo kog drugog zamislivog atributa. Pridjev "pust" signalizuje poraz jezika pred djevojackom ljepotom. O kojoj se ne moze reci nista. Osim da si pred njom izgubljen. I uopste, u pjcsmi izostaje fizicka konkretizacija djevojacke ljepote. Kakav je njen hod, kakva su njena pleca? Pojma nemamo. Znamo jedino da njeni koraci, i kretanje njenih pleca, toliko opcinjavaju da, protiv tih cini, ne pomazu vise ni toliko pouzdani lijekovi kakvi su hodjinski zapisi. Ovaj trenutak autohumora svjedoci da se pjesnik otima vlastitoj emociji, pokusava spram nje uspostaviti ironicnu distancu. Uopste, ovdje se radi o svojevrsnom patrijarhalnom stidu koji izbjegava - ako mogu tako da kazem, da skine "valu" sa djevojacke ljepote! Djevojka je razlozena na detaljc, na geste, koji znace izbjegavanjc opisa i posezanje za knjizevnim postupkom koji je, od Homera naovamo, bio oznaka velike poezije: Ne opisuje se zenska ljepota, nego je data u njenom djelovanju na promatraca. Jedini detalj, od cijele djevojke, koji zaista vidimo, jesu one "pletenice guste". To je vjerovatno i najbolja strofa. Jer te pletenice postaju izvor zbivanja najuzbudljivijeg u cijeloj pjesmi: tu je data pjesnicka jednacina od vjetra, grana, kose, zumbula, koja sliva figuru djevjke s prirodom, i izaziva pravi stres u svijesti govornika. Kao da je vjetar pjesnikov saradnik, pomaze mu da se djevojacko bice neocekivano otvori kao cvijet: to je i najculnija i najsublimnija strofa istodobno. Jer mirisi i jesu duboko erotski u svom djejstvu, miris i jest sifra najdublje i najskrivenije erotske tajne bica. Ali, istovremeno, kao da pjesnik u toj strofi, preko svih ograda, koje ga dijele od djevojke, poseze za njenom dusom, jer iz sevdalinki znamo da duse stanuju u mirisima "Vjetar puse, al-katmerom njise, a moj dragi amber dusom dise". Kao da culna ekstaza, na svom vrhuncu, prirodno prelazi u duhovnu. PJESNIK OSUJECENJA Pero Slijepcevic kaze kako su se, u Mostaru Santiceva doba, pravoslavci "vecma libili javno pevati o ljubavi, odnosno, oni su ljubav isprva zaodevali u serafimski veo. Narocito pravoslavska Bosna, tvrda i jednoumna, nije ni do danas ispevala mnogo ljubavnih stihova, zauzeta uvek mislju otpora politickog i ekonomskog". Ocito, Santic poseze za jezikom sevdalinke i iz nevolje: da bi prerusio ljubavnu ceznju, o kojoj je inace zazorno pjevati, preobukao se u jezik koji ce mu proci "nekaznjeno". No tu je i dodatna nevolja: pjevati javno svoju ljubav prema inovjerki, zar to nije dvostruki zazor? Ovo je Santic krvavo iskusio na svojoj kozi: zaklet materinim mlijekom, odustao je od ljubavi prema katolkinji, a time su, zauvijek, i "njegove baste ostale bez ploda". Medjutim, ostati samo kod ovog objasnjenja, znacilo bi stvar nedopustivo uprostiti. Santic je bio po prevashodstvu pjesnik osujecenja, i zivotnih i erotskih. I njegova patriotska poezija je prvenstveno govor uime istorijski osujecenih! A u sevdalinkama se u hiljadama verzija pjeva isto: ljubav koja ne nalazi ispunjenje, ljubavna ceznja koja ne nalazi utoljenje, mozda i stoga sto se ne moze naci, jer se radi o ceznji za idealom. Otud se ta ceznja toliko i razgara. Senzibilitet sevdalinke Santicu je bio krajnje blizak, sto dokazuje i knjizevni rezultal: ispjevao je, u istom maniru u kojem i Eminu, najmanje desetak pjesama koje nisu po vrijednosti, ispod Emine, a bar polovina njih, po mom dubokom uvjerenju, Eminu premasuju. P.S. Nisam odolio napasnoj zelji da se pozabavim jos jednom sitnicama u ovoj pjesmi. U prvobitnoj njenoj verziji, to sto je rasplelo djevojacke pletenice zvalo se "gornjak vjetar", a u konacnoj verziji postalo je "s grane vjetar". Sprva mi se pricinilo da je pjesnik pokvario jednu krasnu sliku. "Gornjak" je predivna rijec, imenuje vjetar koji dolazi, koji puse sa gore. A u konacnoj verziji, ispalo je poprilicno nejasno: kako je to vjetar puhnuo "s grane"? Onda sam pojmio: taj "vjetar gornjak" otvorio bi pjesmu ka zemaljskim prostranstvima, ka svjetskim daljinama, a upravo to nije smjelo da se njoj desi! Jer u svijesti covjeka, obendjijanog tolikom ljepotom, sav svijet je sveden na jednu bastu onaj ostatak ne postoji! Zbog toga je, vjetar, u novoj verziji, i "duhnuo" "sa grana". Ne dolazi, dakle, iz otvorenog svjetskog prostora, jer su granice Eminine baste, u tom trenutku, granice cijelog svijeta! Ta naznaka koja svjedoci o pomjerenom dozivljaju prostora, najdelikatniji je pjesnicki potez u cijeloj pjesmi. HIMZO POLOVINA Dr Himzo Polovina је roen 11. martа 1927. u Mostaru, u kvartu Donja Мahala, а preminuo 5. avgusta 1986. Bio je prikuplja pesama, interpretator, tekstopisac, kompozitor, odlian poeta i doktor - specijalista neuropsihijatar. Mnogi smatraju da je on najprominentni peva i sakuplja sevdalinki svih vremena. Polovinin sakupljaki i interpretatibni rad starogradske (malovaroke) pesme se karakterie kao autentino muziko naslee Bosne i Hercegovine. Njegovo duboko razumevanje i znanje duha sevdalinki ostavilo je veliki trag u bosanskoj kulturi. Kao deak je sticao prva pevaka saznanja od svog muzikalnog oca Muana, koji je veoma dobro svirao argiju. Otac Muan je voleo pesmu pa bi Himzu sa svojom braom i sestrama poreao ispred sebe i terao da pevaju u jedan glas. esto ih je savetovao da idu u Muslimansko drutvo ITIHAD. Pored znaajnijeg uea u dramskoj sekciji M.D. ITIHAD tu je usavrio afinitet svojih recitatorskih mogunosti. To je bilo izmeu 1935. i 1940. godine. Pred sami Drugi svetski rat je priao uenju violine kod poznatog profesora i majstora violina poreklom eha, Karla Malaceka. Bio je lan folklornog ansambla RKUD Abraevi, od 1947. godine do odlaska u Sarajevo. Sa pomenutim ansamblom odlazi na turneje po selima i gradovima bive Jugoslavije. Voleo je bogatstvo narodnih nonji, pa ih je ee koristio na javnim nastupima i kao peva. Godine 1950. kao student Medicinskog fakulteta bio je lan Studentskog KUD Slobodan Princip - Seljo, a nastupa i sa KUD Ivo Lola Ribar, KUD Proleter, ZKUD Vaso Miskin - Crni, KUD Miljenko Cvitkovi, te za amaterska drutva koja su imala muzike multietnike programe. Tokom svoje pevake karijere zavrava studije medicine i postaje doktor specialista - neuropsihijatar. U praksi uspeno primenjuje metode psihijatrije, socioterapije i muzikoterapije. Uem krugu medicinskih strunjaka poznati su njegovi nauni radovi iz pomenutih oblasti objavljenih u strunim publikacijama. Bio je cenjen lekar u Bolnici za mentalnu rehablitaciju Jaromir u Sarajevu cve do svoje smrti. Pored prah felera glasa r uspeo je zagolicati muzike strunjake pesmom: Mehmeda je stara majka karala (u kojoj imaju samo dva r). Tada se u Radio Sarajevu pevalo uivo. Toje bilo u januaru 1953. godine kada su ga kolege nagovorile da se prijavi na audiciju pevaa. Primljen je i dobio izvrsne muzike strunjake koji su vodili rauna da od Himze naprave vrsnog umetnika. Himzo Polovina je u estradnoj karijeri proveo vie od trideset godina. Nastupao je u zemlji i inostranstvu pronosei slavu narodne pesme, a posebno sevdalinke. Snimio je dvadesetak gramofonskih ploa koje su dostigle milionske tirae kao i nekoliko audio kaseta visoke muzike vredosti. Napravio je veliki broj arhivskih shimaka za Radio Sarajevo. esto je nastupao na koncertima prireenim u humanitarne svrhe, po bolnicama, domovina penzionera, iznemoglih i starijih osoba, domovima za naputenu decu, klubovima leenih alkoholiara itd. Polovina je pet godina pauzirao na Radio Sarajevu zbog nesporazuma sa ljudima te kue. Sluaocima je za tih pet godina nedostajao Himzo Polovina. Traili su ga i upuivali albe Radio Sarajevu. U Radio Sarajevu su govorili da nain pevanja Himze Polovine ne odgovara koncepcijama i stilu koji neguju. U meuvremenu, jedan savezni iri, ocenjujuci pevae napodnih pesama, dao je visoku ocenu Himzi Polovini, naroito istiui njegov stil i afinitet prema viim estetskim vrednostima u sadraju pesme. I iri je kao i sluaoci bio impresionirah kada je Himzo, kao to samo on ume, tiho i oseajno, zapevao: Nevjera je tuga golema na srcu... Himzo je pevao skoro o svim gradovima Bosne i Hercegovine, o lepom gradu Viegradu, o postanku Banja Luke, o Saraj Bosni - Sarajevu divnom mestu, o Tuzli koju je opasala guja, o hairima koje gradi Mehmed paa Sokolovi no Bosni... Za svoju umetnost primio je mnoga priznanja, meu kojima: Estradnu nagradu BiH i bive Jugoslavije. Njegove vitrine krase srebrne, zlatne i dijamantske ploe, diplome i mnoga priznanja koja je za ivota primio. Prilikom njegovog poslednjeg koncerta, u Plavu (Crna Gora) 5. avgusta 1986. godine, umro je od posledica sranod udara. Poslednja pesma koju je otpevao bile je Emina. Sahranjen je u groblju Bare u Sarajevu. Nakon smrti, Himzino muziko delo ostaje jo popularnije, te mnoge radio stanice i disko kue presnimavaju njegove muzike materijale i emituju ih. Bio je oenjen sa Fikretom Medoevi. Imao je kerku Rubinu i sina Edmira. Zahvaljujui Himzi Polovini mnoge zaboravljene pesme su ostale zabeleene za sva vremena. Neke od njih su i: Dvore gradi Komadina Mujo udna jada od Mostara grada Ikindija, sunce zalazae Poletjela dva goluba Jutros prooh kroz ariju Voljelo se dvoje mladih Otvor vrata od hamama Poljem se vija Hajdar delija Mila majko alji me na vodu Safet Isovi (1936 - 2007) je bio poznati bosanskohercegovaki interpretator sevdalinki. Po miljenjima veine muzikih kritiara i poznavalaca izvornog narodnog melosa jedan od najboljih izvoaa sevdalinki svih vremena. Biografija Roen je 1936. godine u Bilei. Tokom drugog svjetskog rata napustio je rodnu Bileu kao izbjeglica sa svojim roditeljima. Od tada je bio nastanjen u Banja Luci gdje je pohaao osnovnu kolu "esta puka kola". Nakon zavretka rata vratio se u Bileu gdje je upisao i maturirao gimnaziju, a potom upisao viu gimnaziju u Trebinju. Nakon estog razreda preseljava u Slavonski Brod gdje je nastavio kolovanje u gimnaziji "Zlatko najder", bio je meu najboljim acima i zavrio veliku maturu 1955. godine. Iste godine je preselio u Sarajevo i poeo studirati na Pravnom fakultetu. U Sarajevu je, nakon doseljenja, proveo ostatak ivota. Tokom rata (1992-1995) bio je teko ranjen u svojoj porodinoj kui, ali nakon dueg lijeenja je ozdravio i nastavio se baviti muzikom. U drutvu svojih prijatelja je esto pjevao stare sevdalinke koje nikad nije snimio. Jedna od njih je "Na Ophodi prema Bakijama", a volio je pjevati i vranjanski sevdah. Preminuo je 2. septembra 2007. godine, a denaza (ukop) je obavljena 4. septembra 2007. godine u haremu Alipaine damije u Sarajevu. Karijera Tokom studiranja u Sarajevu, esto je sa prijateljima "pjevuio" u hodniku tokom odmora. Njegovo pjevanje se svidjelo Hasku Haveriu koji ga je tada jedva nagovorio da postane lan ansambla narodnih igara i pjesama studentskog drutva "Slobodan Princip Seljo" gdje je polagao audiciju pred komisijom u kojoj su bili Selver Pai, Selim Salihbegovi i drugi. Zbog talenta kojeg je imao, odmah je bio primljen. 1956. godine po nagovoru ljudi iz ansambla je otiao na audiciju na Radio Sarajevo. Nakon to je poloio audiciju (iz drugog pokuaja), dobio je termin da snimi dvije pjesme. Prve pjesme koje je snimio su bile "Kad ja poem iz Sarajeva grada" i "Kasno prooh kraj Moria hana" koje su emitirane na dan osloboenja Sarajeva 1957. godine prvi put na Radio Sarajevu. Prvi solistiki koncert je odrao u "Domu sindikata" u Beogradu 19. marta 1963. godine kojeg je otvorio pjesmom "Otvori vrata od hamama, Zlato, Zlatijo". Zatim su slijedile godine njegovog velikog uspijeha. Bio je pobjednik mnogih velikih muzikih festivala, dobitnik Zlatnog mikrofona i oko 35 zlatnih i srebrnih ploa, zatim dobitnik Estradne nagrade BiH i Estradne nagrade bive Jugoslavije. Dvorane u kojima je odravao solistike koncerte, irom svijeta, su bile prepune kad god je gostovao. Vrhunac svih tih gostovanja je bio odrani koncert u prepunoj "Sydney opera house" dvorani u Sydney-u u kojoj je uao u katalog izvoaa i jedini je pjeva iz bive Jugoslavije koji je u njoj gostovao. Snimio je brojne sevdalinke za arhiv Radio Sarajeva (ukljuujui i nekoliko sevdalinki uz saz). Bio je aktivan lan Udruenja estradnih radnika BiH. Saradnja Zahvaljujui Safetu, mnoge sevdalinke su ostale zabiljeene za sva vremena kroz njegove audio i video snimke i arhivske snimke za Radio Sarajevo. Kroz dugu muziku karijeru je saraivao sa mnogim muziarima, interpretatorima i tekstopiscima kao to su Jozo Penava, Omer Pobri, Ismet Alajbegovi erbo i drugi. Snimio je dosta pjesama u duetu sa popularnim interpretatorima bosanske pjesme: Zaimom Imamoviem, Miletom Petroviem, Bebom Selimovi... Safet Isovi u politici Safet je sebe oduvijek smatrao antikomunistom. Politikom se poeo baviti 1990. godine. Aktivno je uestvovao u osnivanju Stranke demokratske akcije, bio je meu etiri prva potpisnika akta o osnivanju SDA kojoj je on lino dao ime. Takoer je bio izabran za republikog poslanika, a kasnije i za federalnog. Meutim zbog neslaganja sa politikim pravcima u kojima je SDA ila, 1998. godine se povukao iz politike i aktivnog djelovanja u stranci. Antologijski snimci ul Zulejha" "Boluje Anka Prijedorka" "Balada o Moriima" "Djevojka sokolu zulum uinila" "Grana od bora, pala kraj mora" "Kasno prooh kraj Moria hana" "Mujo kuje konja po mjesecu" "Moj dilbere" "Kia bi pala" "Dvi planine vi Travnika grada" "Mujo ogu po mejdanu voda" "Put putuje Latif-aga" "Vozila se po Vrbasu laa" "Slavuj ptica mala" "Zmaj od Bosne" "Haj, kakve Ajka crne oi ima" "Vrbas voda nosila jablana" "Akam mrae, moj po Bogu brate". "Zarasle su staze moje". "ta bi sevdah bez nas dvoje" "Od sveg me je sauvala majka" Kolika je eher Banja Luka"
23-05-2008 at 22:19 | Ukljui u odgovor
asmir_mauzer
Nivo: Forumski vuk

Registriran(a): 18-05-2008
Lokacija: tuzla bulevar
Odgovori: 362
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Sevdalinke - Hanka Paldum
Bez chatanja molim

citat:
HANKA PALDUM HANKA PALDUM BIOGRAFIJA BIOGRAFIJA Hanka Paldum, ustoliena diva sevdaha i narodne muzike, zvijezda je koja ve tri decenije sija punim sjajem u samom vrhu estradnog neba na prostorima Bosne i Hercegovine i bive Jugoslavije . Primadona bosanske folk pjesme. Uvijek negdje izmeu klasinog i novokomponovanog narodnog zvuka, Hanka Paldum je zvijezda koju tuju svi: od ministara i njihovih vozaa, univerzitetskih profesora i zidara, penzionera i srednjokolaca na ekskurziji u Poreu. Jedna od rijetkih folk zvijezda koja je uspjela napuniti zagrebaku dvoranu Vatroslav Lisinski. Za ovakvu definiciju u Leksikonu bosanskog duha i epitet dive, kraljice ili primadone narodne muzike zasluni su prije svega Hankin glas i talent koji je nosila u sebi i razvijala ga na pravi nain, uporan rad, dobre pjesme i krajnje profesionalan odnos prema poslu kojim se bavi. Srca poklonika dobre pjesme Hanka osvaja svojim jedinim i najjaim prirodnim orujem: punim glasom, istim grlom te originalnim interpretacijama: sve je to i ini prepoznatljivom, posebnom i velikom pjevakom zvijezdom jedinstvenog izraajnog stila, zvijezdom koja se pretvara u amblem i kultnu linost jednog vremena i prostora. DJETINSTVO Pjevaica svih vremena, kako esto nazivaju Hanku Paldum mnogi muziki znalci, roena je u ajniu, u relativno siromanoj porodici u kojoj je odrasla uz brata Mustafu i Smaila, te sestre Razu i Rasemu. Otac Mujo radi u drvnoj industriji Stakorina a kako je bio vjet raznim umjetnikim rukotvorinama od drveta u slobodno se vrijeme bavi izradom tambura uz koje je svirao i pjevao. "Moji roditelji, Mujo i Pemba nas petero djece odgojili su po strogim patrijarhalnim nazorima. S obzirom na to da oeva plata nije bila dovoljna za sedmolanu porodicu, majka je morala tkati ilime i prodavati ih, a ja kao najstarije ensko dijete ve sa pet godina pomagala sam joj u kunim poslovima", sa sjetom u oima pria Hanka. Najvanije to je Hanka ponijela iz kue jeste vaspitanje: potenje,marljivost,skromnost i spremnost da pomae ljudima. Ve u prvom razredu osnovne kole uiteljica je zapazila kako ima lijep glas, a neto kasnije nastavnik muzikog vaspitanja, Mujo Foo, ukljuio je Hanku u kolski hor, pa je esto nastupala kao solista na kolskim priredbama: "Uvijek sam se isticala pa su me esto angaovali da pjevam sevdalinke. Spomenuu putovanja sa majkom. Ile smo vozom kod tetke, mamine sestre u Rudo. Bilo je dosta tunela. Kada bi voz uao u tunel ja bih zapjevala, a kada izaemo iz tunela prestala bih, jer sam bila stidna. Onda bi putnici pitali ko to tako lijepo pjeva, a ja bih gledala kroz prozor kao da se to ne odnosi na mene. Imala sam osjeaj da e mi srce iskoiti od dragosti", prisjea se Hanka i opet spominje svoju majku na iji pomen, iako je umrla prije pet godina, skoro uvijek zaplae: "Moja majka, neka joj dua u miru i lijepim dennetskim baama poiva, bila je vrijedna, pametna i mudra ena. Osjetila je da za nas djecu nema nikakve perspektive u malom gradiu ajniu, pogotovo za djevojke, pa je nagovarila oca da prodaju imovinu i da se presele u vei grad, a odluka je pala na Sarajevo. Sjeam se tog dana kada smo trebali krenuti iz mog rodnog kraja... Plaui sam otila, ali je moja dua ostala tamo". U novoj sredini roditelji su bili puni straha da njihova djeca ne krenu krivim putem, postali su jo stroiji, i Hanka nastavlja svoju priu: "Djeca se igraju na ulici ispred nae kue na Vratniku, a mi samo kroz prozor gledamo. Ako bih stisla petlju pa upitala oca da nas pusti napolje odgovor bi uvijek bio jok, i nema dalje prie. Eh, zamislite u takvoj porodici pokuati razmiljati o pjesmi i muzici. To je bilo nezamislivo". Imala je dvanaest godina kada joj je brat Smail koji je bio lan KUD-a "Bratstvo" rekao: "Hanko, kada bi ti dola bila bi najbolja!". Brat je je nagovarao da se iz kue iskrade kroz prozor, obeavi joj da e je on "pokrivati". Tako je Hanka koristila situaciju da se povremeno pojavi u kulturno-umjetnikom drutvu po 15-20 minuta, a kad je ponesena pjesmom kasnila ponekad bi dobila i batine. Direktor doma kulture Marijan Ravli dolazio bi kod Muje i Pembe moliti ih da je puste na neku priredbu koja se odravala po mjesnim zajednicama. Otac bi je putao uz prisustvo starijeg brata Mustafe koji je bio nita manje strog od oca. Onda su poela amaterska takmienja na kojima je esto pobjeivala, a za nagradu je dobivala okoladu sa riom ili deset ulaznica za kino. okoladu su dijelili, dok bi ulaznice za kino ostajale neiskoritene zbog oeve strogosti. Nakon tri godine borbe i uvjeravanja roditelja da voli muziku iznad svega i da se eli upisati u muziku kolu, otac je bio iskljuiv i odluio da se mora upisati u kolu koja e joj donijeti kvalifikaciju i sigurno zanimanje sa kojim e moi nai posao i zaraivati novac. U to vrijeme otac postaje sve bolesniji i ubrzo umire. Hanka je kasnije upisala Srednju trgovaku kolu te se ukljuila u veiKUD Ivo Lola Ribar. Sa punoljetstvom je poloila audiciju na Radio Sarajevu i poela kolovati glas i korepetirati sa priznatim pedagozima i profesorima muzikeZvonkom Nevzalom,Jozom Penavom i Vaskom Pokrajiem. Nakon dvije godine upornog rada napravila je prve arhivske snimke za Radio Sarajevo. To su bile sevdalinke, a prva koju je snimila bila je Moj beharu ko li mi te bere. Nastavila je sa snimanjen arhivskih snimaka i danas ponosno istie da ima preko stotinu snimljenih sevdalinki za radijski arhiv. Bila je vrijedna i voljela se dokazivati, ali i stroga prema sebi, uivala bi kad bi je drugi hvalili. -Tadanji profesor muzike Zvonko Nevzala rekao mi je ti si mala jedan prirodni dijamant, a taj dijamant treba brusiti da bi dobili brilijant. U drugom razredu srednje kole upoznaje svog prvog mua Muradifa Brkia Muftu tadanjeg studenta knjievnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Zaljubili su se jedno u drugoi poslije tri ili etiri mjeseca bezazlenog druenja poeli su se zabavljati. Njena majka je od Mufte zahtijevala da utie na Hanku da se ne bavi muzikom, mada je ona uvijek govorila da hoe i njega i muziku. "Muradif je bio veoma inteligentan i znao je da je muzika moja velika ljubav i da e me zadrati pored sebe ako me bude podravao da istrajem. esto mi je govorio ako nee biti najbolja u Jugoslaviji prestani pjevati, zavri kolu, upii fakultet. Poslije srednje kole, odluila sam da moj fakultet bude moja muzika i moja publika". PRVA SINGL PLOA -1975. godine Hanka pobjeuje na festivalu amatera pjevaa Pjevajmo danu mladosti sa pjesmom Pokraj puta rodila jabuka, zapis Mijata Boovia i stie pravo na snimanje singl ploe za sarajevski Diskoton. Ova pjesma nije tada bila veliki hit ali se vremenom izborila za svoje mjesto i ostala u narodu pa se i danas rado pjeva i nalazi u repertoaru mnogih pjevaa. Hankina interpretacija joj je dala poseban peat. Tadanji urednik i kompozitor Mijat Bozovi nudi Hanki saradnju i snimanje singl ploe sa dvije pjesme Ljubav ene i Burmu u tvoju nositi uz Veliki narodni orkestar Radio-televizije Sarajevo pod upravom Ismeta Alajbegovica-Serbe. Ovu singlicu izdaje zagrebaki Jugoton. Hanka nastavlja saradnju sa Mijatom Booviem koji vjeruje u Hankin talent i u to da e Hanka jednog dana postati velika zvijezda folka. Poklanja joj pjesmu Voljela sam oi zelene i ova pjesma za samo nekoliko mjeseci postaje veliki hit, dugo vremena Hankina lina karta, a i danas je to narodnjaki evergrin koji se nakon trideset godina pjeva od Vardara do Triglava, u svakoj kafani, na svakoj zabavi, kako na tulumu u Zagrebu tako i na derneku u Sarajevu ili urci u Beogradu. Zelene oi je pjesma svih vremena i svih generacija, jedan je od rijetkih narodnjakih hitova koji je prepjevan i na slovenskom jeziku. Nakon uspjeha sa Zelenim oima nastupa kao debitantica na Ilidanskom festivalu sa pjesmom profesora Julija Maria Ja te pjesmom zovem. Interesantno je da je ova pjesma prvobitno bila diskvalificirana jer je tadanji lan irija Milan Radi, inae novinar, smatrao da pjesma nije toliko vrijedna da ue u takmiarski dio programa. Na insistiranje autora pjesme, profesora Julija Maria, velikog muzikog autoriteta, Hanka ipak ulazi u takmiarski dio festivala. Ova pjesma postaje veliki hit, nastavlja da ivi u narodu i danas je takoer jedan od Hankinih evergrina koji se uvijek rado pjeva i esto naziva kultnom pjesmom. Ja te pjesmom zovem doivljava i nekoliko prepjeva, ali je ostala zapamena po Hankinoj jedinstvenoj interpretaciji za koju jedan njen obavatelj kae: Ko nije uo pjesmu Ja te pjesmom zovem u interpretaciji Hanke Paldum nije uo nita.... U to vrijeme Hanka pjeva u sarajevskim elitnim prostorima uz zvuke harmonike vrsnog harmonikaa Omera Pobria i na taj nain stie svoje vokalno i scensko iskustvo: "Tako sam tri godine radila u elitnim prostorima. Od prve plate, i to uenike, kupila sam oljice za kafu koje sam poklonila majci. A od pjevake, haljine za nastupe. U to vrijeme s ekipom s Radio Sarajeva putovali smo po Jugoslaviji. Imali smo mnogo javnih snimanja koncerata subotom uveer. Pjevala sam s rahmetli Zaimom Imamoviem i pokojnim Draganom Stojiniem. Tada su oni bili velike zvijezde. Hanka i Muradif su se vjenali nakon to je on diplomirao. Ubrzo nakon toga on odlazi u vojsku, a Hanka na prvu veliku jugoslovensku turneju kao gost tada ve velike zvijezde Mehe Puzia, pjeva pjesmu Ja te pjesmom zovem i plae. Nakon odsluenja vojnog roka 1979. Muradif i Hanka osnivaju diskografsku kuu Sarajevo Disk za koju snima i rock sastav Vatreni poljubac sa Miliem Vukasinoviem na elu. Na jednom koncertu Muradif je uo Miinu pjesmu Volio sam volio i doao na ideju da je Hanka snimi. Hanka se nekala, a i sam Mili nije bio oduevljen ovom idejom: Bio sam malo skeptian na poetku, ali kada sam uo kako to Hanka pjeva, osjetio jainu i temperament njenog glasa, odmah sam znao da emo razvaliti Jugu. I zaista, susret i upoznavanje sa Miliem Vukainoviem bio je od presudnog znaaja za Hankinu karijeru i penjanje na estradni tron. Voljela sam voljela u Hankinom izvoenju osvaja publiku i doivljava milionski tira, publika je voli, muziki kritiari hvale. Hanka postaje poznata irom zemlje, pozivaju je na gostovanja i koncerte, slijede mnogobrojne nagrade i priznanja: Oskar popularnosti, Tri zlatne zvjezdice, proglaena je pjevaicom godine Zapoinje blistava karijera velike pjevaice. SJAJNA ZVIJEZDA Nakon nezapamenog uspjeha sa ovim singlom snima singlicu Odreu se i srebra i zlata, istovremeno radi na pripremama za prvi album koji e po jednoj od pjesama dobiti naziv enja. Osim Milia Vukainovia na ovom albumu se kao autori pojavljuju i druga poznata imena iz svijeta narodne, pop i rock muzike: Goran Bregovi, Nikola Borota, Bodo Kovaevi, Mijat Boovi, Blagoje Koanin...Po prvi put u jugoslovenskoj narodnoj muzici koriteni su elektronski instrumenti, pjesme su imale drugaije aranmane nego uobiajeno, Hankina interpretacija je bila drugaija i besprijekorna. Pjesmom Voljela sam voljela i albumom enja postavljeni su novi standardi u narodnoj muzici, jedan novi pravac, u neku ruku mala revolucija: spoj narodne i rock muzike i razbijanje tvrdih anrovskih barijera. Kod nemalog broja muzickih kritiara, kompozitora i kolega pjevaa album ne nailazi na odobravanje nego na osudu da se ovakvim muziciranjem kvari prava narodna muzika. Meutim, Hanka je sa svojim timom vjerovala u sebe i svoj uspjeh i bila sigurna da je uraeni materijal, iako neobian, neto novo i kvalitetno. To e se kasnije i potvrditi jer enja nailazi na izvanredan prijem publike, obara mnoge diskografske rekorde i prodaje se u prekomilionskom tirau, a pjesme u novom por-rock maniru pribliavaju je i onima koji nikada nisu sluali ni nju, ni narodnu muziku. Neobinim poslovnim potezima Hanka privlai medijsku panu i naklonost publike: kao pjevaica narodne muzike promovira albumenja na Opatijskom festivalu zabavne muzike, promociju i prvi solistiki koncert odrava u beogradskom Domu sindikata na kojem se po prvi u put u istoriji narodne muzike uvode na scenu dupla garnituru bubnjeva ortodoksne rock grupe Vatreni poljubac, klavir i klavijature Laze Ristovskog, harmonike Ljubie Pavkovia i Mie Radovanovia, klarinet Bokija Milosevia. Koncert popraen oduevljenjem i ovacijama. Slijedi turneja po cijeloj Jugoslaviji, gotovo svaka pjesma sa ovog albuma postaje hit, a jo danas su Crne kose, Zbog tebe (takoer prepjevane od drugih pjevaa), enja, Zbogom sluane i neizostavan repertoar na zabavama i slavljima, Hankini evergrini za svaku priliku. Godine 1982. slijedi album Sanjam na kojem je kompletan autor Mili Vukainovi. S ovim albumom Mili stvara svoje ivotno djelo, a Hanka od jako popularne pjevaice postaje velika jugoslovenska zvijezda. Obzirom da Sarajevodisk nije imao svoju produkciju, album se zbog ogromne potranje producira u etiri diskografske kue, obara sve rekorde po prodaji i dostie tira od preko milion i po primjeraka. Hanka doivljava nezapamene uspjehe na jugoslovenskoj sceni, omiljena kod publike i cijenjena kod muzikih kritiara, uvijek rado viena goa na radijskim i televizijskim programima. Kree Hankina turneja i prvi put u narodnoj muzici po velikim sportskim dvoranama i stadionima irom Jugoslavije. U beogradskom Domu sindikata za samo sedam dana odrava ak rekordnih 14 solistikih koncerata za koje se traila karta vie. Euforija i oduevljenje publike. I na ovom albumu gotovo svaka pjesma je hit, a posebno se izdvajaju naslovna Sanjam, apsolutni megahit Ja te volim, zatim Ljubav je radost i bol, Voljeni moj, Uzalud mi trai oprotaj i druge. Dobija sva mogua strukovna priznanja: Estradnu nagradu Jugoslavija, etiri uzastopna Oskara popularnosti, nekoliko puta je proglaena pjevaicom godine, Zlatnu plaketu za najhumanijeg pjevaa, pjeva i dobija nagrade na festivalima "Ilida", Vogoa "MESAM", "Poselu" Programa 2O2 Radio Beograda... Hanka je jedna od rijetkih pjevaica koja je odrala svoje solistike koncerte u velelijepnim dvoranama Vatroslav Lisinski u Zagrebu,Sava centar u Beogradu, Zetra u Sarajevu.Odrala je na stotine humanitarnih koncerata. Jugoslaviju je predstavljala 1986. na inernacionalnom festivalu u Berlinu. U to vrijeme sve diskografske kue se utrkuju za izdavanje Hankinog novog materijala. Hanka se uz pomo Muradifa odluuje za beogradski Jugodisk i dobiva za prelazak u ovu disko kuu avanas za koji su govorili da je do tada najvei u istoriji jugoslovenske diskografije. 1983. godine izdaje album Dobro doli prijatelji, kompletan autor muzike i teksta ponovo je Mili Vukainovi. Sa albuma se izdvaja nekoliko hitova: Dobro doli prijatelji, Ne ljubi me noas mili, Htio si sam, Neu da ti oprotaj dam Hanka nastavlja da snima ploe i nie uspjehe. Album Tebi ljubavi izdaje 1984. i uz novi imid a la Kim Wilde postie zavidan uspjeh. Posebno se izdvajaju pjesme autora Mie Markovia Lano su me voljele crne oii Ali pamtim jo. Posljednja je postala evergrinom i posebno je omiljena kod onih koji ive u dijaspori. -1985. sa kompozitorom Miodragom Iliem i ansamblom Juni vjetar, snima album Nema kajanja . Ovim albumom dominira u to vrijeme naroito popularan orijentalni prizvuk pjesama to je doprinijelo da postane jedan od najprodavanijih albuma te godine. Vrlo sluane pjesme i hitovi sa ovog albuma: Nema kajanja, Srce je moje kamen, Pa sta,Lutaj srce, Hocu da budem samo zena, Kasno je za sve. Ponovna saradnja sa Miliem Vukainoviem 1986. godine na albumu Bolno srce donosi nekoliko novih hitova i pobjedu na festivalu narodne muzike Vogoa sa naslovnom pjesmom Bolno srce. Na ovom albumu snima i sevdalinku Sjea li se djevo bajna uz pratnju harmonikaa Milorada Todorovia. -1988. album Gdje si duo Hanka radi sa Pericom Simonoviem. Pjesma Ne kuni ga majko osvaja drugu nagradu publike na festivalu Ilida, a hitovi postaju I pjesme Kai mi, Hou s tobom da se napijem, Milo moje, Odlazi ovjek. Osim u takmiarskom dijelu festivala, Hanka nastupa i na veeri posveenoj kompozitoru Jozi Penavi, maestralno pjeva jednu od njegovih najveih hitova Gledala sam sa prozora i doivljava ovacije publike. Saradnja sa Ibrom Mangafiem od 1989. do 1992. na albumima Kani suzo izdajice i Vjetrovi tuge donosi nove uspjehe, pobjede na festivalu Vogoa sa pjesmama Vjetrovi tuge i Pokloni mi noas duu. Mega hitovi Kani suzo izdajice, Vjetrovi tuge, Sa, sa Sarajevo ubrajaju se u najbolje pjesme iz Mangafievog bogatog muzikog opusa, a nita manji uspjeh i sluanost postiu Izgorjeu, poludjeu, Ja za tebe nikada nisam bila ena, Tako me uzbuuje, Trazi me kad je kasno sve, ivote drue, Nevjera, tvoja nevjera, Odreu se sveg na svijetu, Ne mogu kroz ivot sama i druge. Jedan od velikih trenutaka karijere Hanka doivljava 1996. godine u hrvatskom hramu kulture Vatroslav Lisinski u Zagrebu kada je nakon desetogodinje pauze pred prepunom dvoranom odrala velianstven solistiki koncert. Pred dvoranom je ostalo skoro hiljadu ljudi, a oni koji su bili unutra, doivjeli su svoju ljubimicu u najboljem svijetlu uz elju i poruku da e je jo dugo godina sluati. Hankina pjesma je jo jednom pokazala da ljudi prepoznaju istinske vrijednosti i da prava pjesma ne poznaje granice. -1999. godine Hanka obiljeava dvadesetpetogodinjicu svog umjetnikog rada nizom koncerata u dvorani Bosanskog kulturnog centra u Sarajevu. Zajedno sa svojom slavljenicom Hankina vjerna publika uiva u koncertima i pjeva svaku njenu pjesmu. Iste godine na albumu Nek je od srca Hanka sarauje sa Harijem Vareanoviem, producentom i glavnim kompozitorom albuma, uz kojeg se kao autori pojavljuju i Amir Kazi Leo, Alka Vuica, Marina Tucakovi i drugi. Crni snijeg, duetska pjesma sa Harijem Vareanoviem, postaje megahit, a balada Svaka rijeka moru stii e osvaja na nekoliko radijskih stanica nagradu Pjesma godine. Nita manje sluane ni popularne nisu ni pjesme Kakva ljubav takav joj i kraj,Gazi, gazi,Jadna sam bez tvoje ljubavi, Roena sam. Album Danum iz 2002. godine radi sa kompozitorima Pericom Zdravkoviem, Avdom Huseinoviem, Arminom akoviem. Izdvajaju se hitovi Tua rana ne boli, I dan danas, Pjesma je sve, ta e meni, I da zna. S kim si takav si izdaje 2003. u saradnji sa Draganom Takoviem-Taketom. Naslovna pjesma postaje ubrzo hit, a balada Nije to prvi put jedna od najsluanijih i posebno omiljenih kod enskih srca. U novembru 2004. godine Hanka je odrala veliki solistiki koncert u sarajevskoj Zetri i time obiljeila tri decenije uspjenog rada na muzikoj sceni. Vie od tri sata, sedam hiljada posjetilaca oduevljeno je pjevalo sve hitove svoje kraljice folka. Hanka je na koncertu okupila kolege Halida Belia, Alku Vuicu, Josipu Lisac, Esmu Redepovu, Sau Matia i Milia Vukainovia koji se na sceni pridruio narodnom orkestru Javnog servisa TV BiH svirajui gitaru, a potom je, na oduevljenje mnogih, i zapjevao sa Hankom. Jopsipa Lisac se zahvalila Hanki to je jedna od kolegica koje je pozvala na svoj koncert i u duetu sa Hankom otpjevala Omer bee ime su izazvale erupciju oduevljena. Ovacije publike doivjeli su i neobini dueti sa Halidom Beliem te kraljicom romske pjesme Esmom Redepovom. Nakon zadnje pjesme publika je skandirala jo, jo i Hanka, Hanka kao da je htjela svojoj ljubimici poruiti da im jo dugo, dugo pjeva. Krajem 2006. godine svojim novim studijskim albumom nazvanim ena kao ena Hanka se vraa na velika vrata na muziku scenu. Album je sainjen iz 14 izvrsnih pjesama u izdanju "Hayat produkcije" i predstavlja pravi izbor za sve ljubitelje Hanke Paldum, a vrhunska produkcija i moderni aranmani osvojit e i nove fanove nae folk dive. Muziki producent albuma je Perica Simonovi a postprodukciju albuma uradio je svjetski poznati producent Carlos Peron, vicarac, koji je u svijetu muzike postao poznat osamdesetih godina sa grupom Yello. Aranmani su raeni u studiju Hazard. Pjesme "ena kao ena" i "Doi" su snimane u studiju BSE Records u Njemakoj. Autori na ovom albumu su Zlatan Fazli Fazla, Goran Antunovi, Jovica Petkovi, Al Dino, Don Almir, Mili Vukainovi, Geronimo i Nazif Gljiva kao I grupa njemakih kompozitora iz produkcije BSE Records. Sa pjesmom Doi Hanka ima zapaen nastup na drugom Radijskom festivalu BiH u Tuzli gdje osvaja nagradu za aranman. Duetska pjesma Ja nemam snage sa autorom pjesme Don Almirom osvaja prvu nagradu publike te drugu nagradu radijskih stanica na festivalu zabavne muzike Biha 2006, a prvu nagradu publike i nagradu za najbolji tekst na festivalu zabavne muzike Stari grad u Crnoj Gori. MULTI MEDIJALNA UMJETNICA - 1991. Hanka igra u filmu Praznik u Sarajevu reditelja Benjamina Filipovia - Uestvovala je u predstavama Iza sna glumca Emira Hadihafizbegovia. - 2004. u njemakom gradu Direnu u ekspirovoj predstavi Magbet pjeva na njemakom jeziku sevdalinku Kraj tanana adrvana i makedonsku pjesmu Jovano Jovanke u reiji Kae elan. - Na desetom jubilarnom Sarajevskom film festivalu Hanka kao jedna od posljednjih diva autentine narodne muzike uestvuje u muzikom spektaklu pod sentimentalnim nazivom Hotel Evropa koji je na koncertima u Sarajevu, Zagrebu i Ljubljani ugostio pored Hanke i legendarne vokalne soliste koji su, svaki u svojoj muzikoj formi, obiljeili dekade prolog vijeka, od 50-ih pa sve do danas. - Uestvuje u dokumentarnom filmu Posao iz snova u reiji Danijele Majstorovi koji je prikazan na festivalima u Zagrebu i Sarajevu. - Hanka Paldum je dobila 2004. godine Zahvalnicu grada Sarajeva za lino zalaganje i doprinos u oblasti kulture grada Sarajeva. Izuzetnoj eni i estradnoj umjetnici koja je obiljeila muziku scenu Sarajeva i BiH-e za sva vremena, te svojim bogatim stvaralatvom animirala i afirmisala generacije sarajevskih
;hanka
23-05-2008 at 22:21 | Ukljui u odgovor
yugi
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 20-12-2006
Lokacija: NORVEKA
Odgovori: 35281
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Sevdalinke
Bez chatanja molim

Beba Selimovi-Bolna lei dilber Duda

 


<br /><br /><br /><br />

23-05-2008 at 22:42 | Ukljui u odgovor
yugi
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 20-12-2006
Lokacija: NORVEKA
Odgovori: 35281
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Sevdalinke
Bez chatanja molim

Nedeljko Bilkic&Jovica Petkovic- Mujo kuje


 


<br /><br /><br /><br />

23-05-2008 at 23:40 | Ukljui u odgovor
yugi
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 20-12-2006
Lokacija: NORVEKA
Odgovori: 35281
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Sevdalinke
Bez chatanja molim

Safet Isovi-Zarasle su staze moje

 


<br /><br /><br /><br />

23-05-2008 at 23:50 | Ukljui u odgovor
yugi
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 20-12-2006
Lokacija: NORVEKA
Odgovori: 35281
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Sevdalinke
Bez chatanja molim

Zora Dubljevi-Jeam ele tuzlanke djevojke

 


<br /><br /><br /><br />

24-05-2008 at 00:00 | Ukljui u odgovor
yugi
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 20-12-2006
Lokacija: NORVEKA
Odgovori: 35281
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Sevdalinke
Bez chatanja molim

Safet Isovi-Ako hoe,hoe

 


<br /><br /><br /><br />

24-05-2008 at 16:10 | Ukljui u odgovor
yugi
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 20-12-2006
Lokacija: NORVEKA
Odgovori: 35281
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Sevdalinke
Bez chatanja molim

Jedan vrsni sevdalija Emir Dedi-Prolazi jesen

 


<br /><br /><br /><br />

26-05-2008 at 22:21 | Ukljui u odgovor
yugi
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 20-12-2006
Lokacija: NORVEKA
Odgovori: 35281
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Sevdalinke
Bez chatanja molim

Zaim Imamovi-Okreni se

 


<br /><br /><br /><br />

28-05-2008 at 14:16 | Ukljui u odgovor
Putnik
Nivo: Forumski doajen
Deveram, deveram...

Registriran(a): 01-02-2002
Odgovori: 26140
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Sevdalinke
Bez chatanja molim

28-05-2008 at 21:15 | Ukljui u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 6
Skriveni clanovi: 0
Aktivni lanovi: 0
Sretan roendan: chaba, dario, LoveJunkie, semamimi
FORUM : Umjetnost : Sevdalinke New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 ... Last Page >>


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba smrtovnice