Zapaljena džamija na Fazlagića kuli

Rano jutros mještane kod Gackog uznemirio je još jedan šokantan incident. Džamija u mjestu Fazlagića Kula kod Gackog zapaljena je protekle noći, uoči velikog muslimanskog praznika Kurban bajrama. Vijest je potvrdio i glavni imam Islamske zajednice u Trebinju Husein ef. Hodžić. Prema njegovim riječima, još uvijek nepoznati počinitelji tokom noći zapalili su džamiju i od nje su ostali samo zidovi.

Hodžić je rekao da policija Republike Srpske trenutno vrši uviđaj na lokalitetu džamije u Fazlagića Kuli.

Mještani kažu kako ih je sve podsjetilo na 1992. godinu i sve strahote koje su doživjeli. Sjetili su se i prvih povratničkih dana kada su na njih ispaljivane i granate, ali i niza incidenata u godinama kasnije. Strašno je to da se sve ovo moralo dogoditi baš danas na prvi dan velikog muslimanskog blagdana Kurban bajrama.

Ovo nije jedini napad na povratnike u zaseoku Braniloviću u Fazlagića kuli, dešavalo se to i ranije.Tako je nedavno grupa pijanih mladića srpske nacionalnosti ušla u selo sa tri uzdignuta prsta vičući: "Ovo je Srbija", "Ovo je naša zemlja", "Izlazite da vas koljemo".

Ovo naselje bilo je mjesto niza napada na povratnike u poslijeratnom razdoblju, a najteži do sada se dogodio 1999. godine kada je isplaljeno nekoliko minobacačkih projektila na malobrojne povratnike.

(ONASA)

Mirni protesti Žena Srebrenice

Žene Srebrenice i danas su, kao i svakog jedanestog u mjesecu, organizirale mirne prosvjede na ulicama Tuzle, zahtijevajući uhićenje osumnjičenih za ratne zločine, traženje nestalih i istinu o genocidu.
Predsjednica Udruženja "Žene Srebrenice" Hajra Ćatić upozorila je da postoji više internet portala koji otvoreno pozivaju na nove sukobe i širenje mržnje prema Bošnjacima. Jedan od takvih zove se "Nož, žica, Srebrenica". Ona je pozvala nadležne organe da utvrde tko stoji iza tih i sadržaja i da zabrane takve aktivnosti

Podršku zahtjevima Srebreničanki sudjelovanjem na današnjim prosvjedima dali su i učenici Ekonomske i Medicinske škole iz Tuzle.

(FENA)

Supportes of genocide



Pao prijedlog zakona o zabrani negiranja genocida

Državni poslanici iz RS jučer su odbili prijedlog zakona o zabrani negiranja holokausta, genocida i zločina protiv čovječnosti. Zbog nedostajanja entitetske većine, ovaj zakon ni nakon skoro dvije godine nije dobio podršku u Predstavničkom domu Parlamenta BiH.

Skoro dva sata trajala je rasprava o valjanosti mandata poslanika SNSD-a Milenka Grabovca, koji mu je dodijeljen nakon što je mandat prestao Snježani Rajilić, koja je nedavno izabrana za načelnicu općine Bosanski Novi.

CIK je ranije dostavio Domu odluku o prestanku mandata Rajilić i dodjeljivanju Grabovcu. Potom je dostavio i zaključak o obnovi postupka, gdje je navedeno da je Grabovcu zbog sukoba interesa izrečena zabrana kandidiranja na bilo koju neposredno ili posredno izabranu funkciju u periodu od četiri godine, do jula 2010.

CIK je dostavio i dopis u kojem se navodi da Grabovcu nije izdano uvjerenje o dodjeli mandata, zbog čega i nije mogao preuzeti dužnost poslanika. Predsjedavajući Niko Lozančić zaključio je da je za njega Grabovac poslanik sve dok CIK ne donese drugačiju odluku.

Prijedlozi zakona o graničnoj kontroli i zakona o kontroli kretanja naoružanja vraćeni su Zajedničkoj komisiji za odbranu. Jednoglasno je usvojen Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja.

Sjednica će biti nastavljena 29. decembra raspravama o govorima člana Predsjedništva Harisa Silajdžića pred Generalnom skupštinom UN-a i Parlamentom Vijeća Evrope te raspravom o rezoluciji NSRS o ciljevima i mjerama politike RS.

Primjedbe na Špirićev rad

Najviše poslaničkih pitanja odnosilo se na rad predsjedavajućeg Vijeća ministara Nikole Špirića. Zatraženo je da se dostave svi spisi koji čekaju saglasnost za stavljanje na dnevni red Vijeća ministara, kao i listu agencija, direkcija... čijim je direktorima istekao mandat uz objašnjenje zašto premijer ne pokreće proceduru imenovanja novih.

Zamjenik predsjedavajućeg Milorad Živković od ministra sigurnosti Tarika Sadovića zatražio je informaciju o tome "kakva je sigurnosna percepcija o daljnjem boravku trojice članova alžirske grupe koji su se vratili u Sarajevo".

(AVAZ)

Grujić negirao krivicu za Zvornik

29. decembar 2008. | 14:52 | Izvor: Beta
Beograd --
Optuženi Branko Grujić odbacio je pred Većem za ratne zločine u Beogradu krivicu za zločine u opštini Zvornik, počinjene 1992. godine.

"Kao predsednik civilne vlasti u Zvorniku, nisam imao nikakva ovlašćenja da naredim ili sprečim sve ono što mi se optužnicom stavlja na teret", rekao je Grujić izjašnjavajući se o optužnici.

On je negirao da je bio na čelu ratnog štaba i sekretarijata, da je naređivao zatvaranje civila i da je učestvovao u pregovorima o iseljavanju muslimana iz sela u opštini Zvornik.

Za ratne zločine počinjene 1992. godine na teritoriji opštine Zvornik u Bosni i Hercegovini, dvojici optuženih, Branku Grujiću i Branku Popoviću, sudi se u izdvojenom postupku.

Suđenje Grujiću i Popoviću počelo je 26. novembra, a optuženi su tada zatražili dodatno vreme za pripremu odbrane.

Novom optužnicom koja je podignuta 5. avgusta ove godine, Grujić i Popović terete se za zarobljavanje, nečovečno postupanje i smrt oko 700 ljudi, od kojih je do sada iz masovnih grobnica identifikovano 270.

Grujić, tadašnji predsednik takozvane privremene Vlade Zvornika i Popović, koji je bio komandant Štaba Teritorijalne odbrane, optuženi su za smišljene i sinhronizovane akcije uzimanja muslimanskih civila za taoce, koji su potom ubijani.

Njima se sudilo od novembra 2005. godine zajedno sa četvoricom pripadnika jedinica "Žute ose" i "Pivarski", za deportacije i zločine na lokalitetima "Ekonomija", "Ciglana" i Domu kulture u Čelopeku, ali je u junu proces razdvojen.

Odlukom sudskog veća nova optužnica protiv Grujića i Popovića spojena je sa optužnicom iz 2005. godine.

Za mučenje, zlostavljanje i ubistva civila na "Ekonomiji", "Ciglani" i u Domu kulture u Čelopeku, Dragan Slavković, Ivan Korać i Siniša Filipović osuđeni su 12. juna na ukupno 31 godinu zatvora, dok je Dragutin Dragićević oslobođen.

Od 4. septembra, zbog istih zločina, vodi se i postupak protiv Gorana Savića i Saše Ćilerdžića.
 

Osmorica optužena za ubojstvo 200 civila na Korićanskim stijenama

SARAJEVO - Tužitelj Tužiteljstva BiH podigao je optužnicu protiv 8 osoba koje se terete da su na lokalitetu Korićanske stijene, na Vlašiću, 21. kolovoza 1992. godine počinile kazneno djelo zločina protiv čovječnosti iz članka 172. KZ BiH.



Tužitelj Regionalnog tima br.II Posebnog odjela za ratne zločine Tužiteljstva BiH podigao je optužnicu protiv:



-Ivanković Damira, zv."Dado", rođenog 26.06.1970. godine u Prijedoru

-Babić Zorana zv."Bakin", rođenog 01.06.1968. godine u Prijedoru

-Đurić Gordana, rođenog 15.05.1968. godine u Ljubiji

-Radaković Milorada zv."Srbo", rođenog 10.08.1962. godine u Sanskom Mostu

-Škrbić Milorada, rođenog 11.07.1960. godine u Prijedoru,

-Četić Ljubiše, rođenog 07.04.1969. godine u Ilidži,

-Janković Dušana, rođenog 08.03.1950. godine u Prijedoru

-Stojnić Željka, rođenog 10.10.1971. godine u Prijedoru


Prema navodima optužnice, 21.8.1992. godine, optuženi su kao pripadnici Stanice javne sigurnosti Prijedor i intereventnog voda policije iz Prijedora, počinili kazneno djelo na način da je optuženi Dušan Janković naređivao i organizirao a ostali optuženi sudjelovali i pomagali prilikom sprovođenja konvoja koji se sastojao od najmanje 16. autobusa, tegljača, kamiona i kamiona s prikolicom u kojima se nalazilo preko 1.200 civila pretežno bošnjačke ali i hrvatske narodnosti iz općine Prijedor.



Tijekom kretanja konvoja prema općini Travnik, preko teritorije općina Prijedor, Banja Luka, Kneževo/Skender Vakuf i Travnik, gdje su civili trebali biti sprovedeni, po prethodno utvrđenom planu za koji su svi znali, u a u cilju izvršenja plana, u više navrata od civila Bošnjaka i Hrvata u konvoju uz prijetnju da će ih ubiti oduzimali novac, zlato i druge dragocjenosti.



Optužnica navodi da je optuženi Janković Dušan s još nekoliko pripadnika policije produžio prema Smetovima a optuženi Ivanković Damir, Babić Zoran, Četić Ljubiša, urić Gordan, Radaković Milorad, Škrbić Milorad, Stojnić Željko, i drugi pripadnici interventnog voda policije i policije iz Prijedora među kojima i Mrđa Darko, prilikom zaustavljanja konvoja pored rijeke Ugar na lokalitetu planine Vlašić, svjesno i znajući da ih izdvajaju radi ubijanja, izvršili selekciju preko 200 vojno sposobnih muškaraca od ostalog civilnog pučanstva iz konvoja.



Prema navodima optužnice to su učinili tako što su zapovjedili muškarcima da izađu iz autobusa, tegljača, kamiona i kamiona s prikolicom i izdvojili preko 200 muškaraca i natjerali te izdvojene muškarce da uđu u dva autobusa, a zatim ih sproveli do mjesta tzv. "Korićanske stijene", na planini Vlašić, gdje su naredili muškarcima iz jednog autobusa da izađu na cestu, a potom ih sproveli do ruba ceste, iznad provalije, pa im naredili da kleknu na sami rub ceste prema provaliji.



Nakon toga su počeli pucati iz automatskog naoružanja u tako postrojene ljude, a urić Gordanu naredili da se udalji s tog mjesta u pravcu Travnika radi čuvanja straže što je urić Gordan i uradio, a oni zatim nastavili pucati iz automatskog naoružanja iz neposredne blizine u postrojene muškarce, nakon čega su tijela ubijenih padala u provaliju dok su se neke osobe iz stroja same bacale u provaliju radi izbjegavanja smrti.



Optužnica navodi da su nakon toga izvodili muškarce iz drugog autobusa, i to u manjim skupinama, od dvije do tri osobe, a zatim ih dovodili do istog mjesta ili mjesta u blizini tog mjesta, i pucali u njih iz neposredne blizine iz pištolja a zatim i iz strojnica, a potom su s vrha litice bacali ručne bombe ili pucali na tijela ubijenih i ranjenih koji su iz provalije jaukali, i na taj način ubili preko 200 osoba.



Optuženi Damir Ivanković, Babić Zoran, urić Gordan, Radaković Milorad, Škrbić Milorad, Četić Ljubiša, Janković Dušan i Stojnić Željko se terete da su počinili kazneno djelo Zločin protiv čovječnosti iz članka 172. stavak 1. točka h) u svezi sa točkama a), d), e) i k) a sve u svezi članka 180. stavak 1. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine a u odnosu na Janković Dušana i članka 180. stavak 2. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine.



Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.



8.1.2009.
Pincom.info
 

09.01.2009

Svjedok uklanjao leševe Bošnjaka po Zvorniku



Sudsko vijeće Haškog tribunala saslušalo je danas na suđenju Vojislavu Šešelju iskaz zaštićenog svjedoka koji je 1992-93 učestvovao u transportu leševa ubijenih Bošnjaka iz Zvornika.

Svjedok, za kojeg su tužioci naznačili da je Srbin, iskaz je dao putem video veze iz Beograda.

Prema sažetku njegove ranije date pisane izjave, koji je u sudnici pročitao tužilac Ulrich Mussemeyer, svjedok je u proljeće 1992. pokušao da napusti Zvornik i ode u Srbiju, ali je u tome spriječen, a zatim mu je Željko Ražnatović Arkan naredio da skuplja leševe ubijenih Bošnjaka po gradu.

Za nedjelju dana, nakon što su srpske snage preuzele kontrolu nad Zvornikom, svjedok je kamionom sa ulica Zvornika sakupio oko 50 leševa, od kojih je polovina bila u uniformama.

Kako je izjavio, pretpostavljao je da su te ljude tokom napada na grad početkom aprila 1992. ubili Ražnatovićevi ljudi.

Naznačio je da su leševe zatim pregledali patolozi iz Srbije.

Svjedok je opisao i kako je u aprilu i maju više puta prevozio leševe na groblje, gdje su sahranjeni u masovnu grobnicu.

Tokom tog ljeta je deset do petnaest tijela Bošnjaka koji su umrli u pritvoru u školi u Karakaju prenio do lokalne klanice.

Sredinom 1992., svjedok je kamionom transportovao četrdesetak leševa iz karakajske škole i doma kulture u Čelopeku do klanice.

Precizirao je da su svi ti ljudi bili ubijeni iz automatskog oružja.

Kasnije je, kako je izjavio, učestvovao u prebacivanju tijela iz klanice do muslimanskog groblja u Šah-Bašći.

Svjedok je potvrdio i da je bio očevidac dovoženja leševa u masovnu grobnicu na Crnom vrhu, napomenuvši da je, na osnovu toga što je na nekim od tijela bila zemlja, zaključio da su prethodno bila već pokopana na drugim mjestima.

Šešelj je optužen za ubistva i progon Bošnjaka iz Zvornika, kao i za druge zločine nad nesrbima u BiH, Hrvatskoj i Vojvodini 1991-93.

(ONASA)

09.01.2009

Karadžić i neustavna himna za "Dan Srpske"



Nevladina organizacija iz Banje Luke "Srbski narodni pokret-Izbor je naš" danas je uz nacionalističke pjesme, fotografije haškog optuženika Radovana Karadžića i vožnju automobilma Banjom Lukom, "na svoj način" obilježila 9. januar, dan RS-a.

U organizaciji ovog pokreta oko 20 automobila, sa srpskim zastavama s grbom Nemanjića i fotografijama Radovana Karadžića, provezlo se ulicama Banje Luke.

Na vozilima su bili i plakati s natpisima "Ne izdajmo Radovana, ne izdajmo Srpsku", "Jačajmo Srpsku, kupujmo naše i kupujmo od naših", a čule su se i nacionalističke pjesme, dok je na razglas puštana bivša osporena himna RS-a "Bože pravde".

Predsjednik "SNP-Izbor je naš" Dane Čanković rekao je novinarima da na "taj način u toj organizaciji žele da se prisjete 9. januara 1992. godine - dana kada je osnovana RS".

- To pokazuje da dejtonska BiH nema pravni kontinuitet sa Socijalističkom Republikom BiH koja je bila sastavni dio bivše Jugoslavije - rekao je Čanković koji je Dan RS-a čestitao i "prvom predsjedniku RS-a Radovanu Karadžiću".

(FENA)