Kako je Alija Izetbegović umalo postao Izet Fazlinović
Ulicu Maršala Tita vrli profesionalci iz općine Tuzla nazvali su Titova ulica, dok su aleju koja nosi ime Alije Izetbegovića nazvali Aleja Izeta Izetbegovića. Još da su umjesto Izetbegovića stavili Fazlinovića, priča bi bila za Oscara.

www.pincom.info/bih/opsirnije.asp?ID=61007

VIJESTI
26-11-2008 02:00

Beograd upravlja Avazom

Nadležni organi otvaraju istragu o tome kako i pod kojim uslovima je u Sarajevu osnovana firma „Prezident nekretnine“, odnosno ko i čiji kapital stoji iza tog preduzeća, saznaje „San“ iz svojih dobro obaviještenih izvora. O čemu se radi?

Porijeklo novca
U augustu prošle godine u Sarajevu je registrovano novo preduzeće pod imenom „Prezident nekretnine“, a prema onome što piše u sudskom registru, osnivači su beogradska „Delta“ čiji je vlasnik Miroslav Mišković, „Avaz“ čiji je vlasnik Fahrudin Radončić i misteriozna firma „Vanity International Corporation“ sa Belizea. Mišković ima udio od 50 odsto, a Radončić i firma sa Belizea po 25 odsto u firmi formiranoj da bi se bavila preprodajom zemljišta i nekretnina u Federaciji BiH.

Nedavno je održana međunarodna konferencija ekonomskih eksperata na kojoj je sačinjena lista država u kojima se osnivaju firme pod potpuno sumnjivim uslovima i na njoj je i država Belize. Zaključeno je i preporučeno svim zemljama svijeta da se klone poslovanja s firmama i sa Belizea, uz napomenu da treba otvoriti istragu protiv svakog preduzeća s Belizea koje posluje u Evropi.

Kako „San“ saznaje, Općinski sud u Sarajevu uopće nije provjeravao podatke o osnivačima „Prezident nekretnine“ i upravo zbog toga se sada otvara istraga jer se sumnja da se radi o ulaganju kapitala sumnjivog porijekla. Na jednoj strani u pitanju je beogradska „Delta“ Miroslava Miškovića koji je predratni, ratni i poratni najbliži saradnik ratnog zločinca Slobodana Miloševića, čak i potpredsjednik njegove vlade. Mišković je prošle godine preko Fahrudina Radončića krenuo u ekonomsku okupaciju Sarajeva koristeći se novcem stečenim na ratnim zločinima počinjenim u BiH. To je javno kazao i objasnio i Vladimir Popović, član Vlade Srbije u vrijeme kada je na njenom čelu bio Zoran Đinđić kojeg su mafijaši ubili.

Bliske tajne veze
Radončić od tada pokušava da ovdašnjoj javnosti prikaže Miškovića kao uspješnog biznismena, prešutkujući njegove veze s Miloševićem i učešće u agresiji na BiH, ali i vlastite veze s beogradskim obavještajnim krugovima.

Posebna priča je misteriozna firma „Vanity International Corporation“ iz Belizea. Nikada Radončić nije otkrio ko stoji iza te firme, tačnije s kim je sve spreman ući u posao, gazeći pri tome i one koji su dali živote kako bi spriječili Miloševića, njegovog Miškovića i ostale da porobe Bosnu i Hercegovinu.

Bit će zanimljivo kada se istraga završi i kada se otkrije uloga Mirjane Pavlović koja je sa svojim suprugom Slobodanom, zdušno podržavala agresiju na BiH i ratne zločince – od Miloševića preko Radovana Karadžića do Ratka Mladića i ostalih.

Naš list će narednih dana objaviti nove detalje o ulozi Miškovića i Pavlovića koji su, kupivši Radončića, preuzeli „Avaz“, a uz podršku nekih moćnika iz bošnjačkih političkih krugova. U paničnom strahu da će sve biti otkriveno, sada Radončić sam sebi u „Avazu“ ispisuje pohvale, hvali Miškovića i krije ko stoji iza firme s Belizea, sklanjajući se iza reisa Mustafe Cerića i isturajući Bošnjake kao vlastiti živi štit.
S.V.
("SAN")

http://www.san.ba/index.php?id=4363

Emisija je bas bila... fuj. Svi izvaljivali gluposti...



"Start", 25.11.2008.godine

Fahrudin Radončić u Sarajevo je došao iz malenog mjesta u planinskom dijelu Crne Gore, Gusinje kod Plava u blizini Ivangrada. Što su HDZ-u BiH u ratu i poratnim godinama bili Hercegovci, to su SDA na svojevrstan način bili Bošnjaci iz Sandžaka. Kao i pojedini Hercegovci, i Sandžaklije su iskoristili rat za stvaranje zavidnih poslovnih carstava.

Prvi zapovjednik Armije BiH bio je Sandžaklija Sefer Halilović, a njegov šef ureda bio je čovjek bez imovine i adrese u BiH, Fahrudin Radončić. Do 1998. godine stanovao je u napuštenom stanu.

Sada je vlasnik velikog stambenog objekta u sarajevskom naselju Vrace, vile na Mojmilu koju je iznajmio veleposlanstvu SAD-a, vile u Velikoj aleji na Ilidži, Avazova Bussines centra, tiskare Oko, nekoliko stanova i kuća kojima se koriste njegovi zaposlenici, velikog voznog parka... Procjena Radončićeve imovine kreće se oko par desetaka milijuna eura. Njegova tvrtka navodno je u vlasništvu ortačke grupe.  

Tihić: Lagumdžija i Silajdžić su se udružili

Mislim da to rade zbog svojih nekih ličnih sujeta i uskostranačkih interesa, kaže Tihić...

27.11.2008. 07:58

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejman Tihić smatra da Džemaludin Latić, profesor Fakulteta islamskih nauka, koji je jučer u našem listu oštro kritizirao dogovor iz Pruda, nije ličnost s kojom bi trebao o tome polemizirati.

Detalji kritika

Tihić kaže kako smatra da toj reakciji nema potrebe pridavati neki značaj.

- Ne mislim da su kritike Džemaludina Latića toliko važne i da im treba davati neki značaj. Smatram da politike nacionalne isključivosti neminovno vode u sukobe i podjele. Ja sam protiv takvih politika i podržavam dogovor, suživot i toleranciju i ravnopravnost svih naših naroda - kaže Tihić.

On nije htio dalje elaborirati ili ulaziti u detalje kritika koje je Latić u svom pismu imamima iznio na račun predsjednika SDA lično i njegovog dogovora s Draganom Čovićem i Miloradom Dodikom od 8. novembra.

- Ne bih ja više tu komentirao. Ne radi se o ličnosti niti instituciji s kojom bih ja trebao raspravljati i polemisati - kazao je kratko Tihić.

Na naš upit o medijskim špekulacijama o političkim dogovorima lidera Stranke za BiH (SBiH) Harisa Silajdžića i Socijaldemokratske partije (SDP) Zlatka Lagumdžije, Tihić kaže da su i do njega dolazile "takve glasine".

- Čuo sam za takve glasine. Nisam siguran da je to tačno, ali je sve moguće. Vidite, kada je u pitanju ovaj dogovor iz Pruda, tu su se udružili i Lagumdžija i Silajdžić u jednoj, da tako kažem, neselektivnoj i neargumentovanoj kritici. Mislim da to rade zbog svojih nekih ličnih sujeta i uskostranačkih interesa - navodi Tihić.

Lider SDA ističe da bi to, eventualno, mogla biti poveznica između njih dvojice.

Dužni razgovarati

Tihić je kritizirao i Silajdžićevu najavu da neće prisustvovati narednom sastanku vladajuće šestorke koji organizira Mladen Ivanić.

- To je neodgovorno, mi smo dužni da razgovaramo. Odbijanje učešća ne vodi ka rješavanju, već usložnjavanju situacije. Neka to cijeni javnost i oni koji trebaju - navodi predsjednik SDA.

Nije dobro napadati instituciju reisu-l-uleme

Reagirajući na posljednje napade na reisu-l-ulemu Islamske zajednice u BiH Mustafu ef. Cerića, Tihić kaže kako smatra da nije dobro napadati instituciju reisu-l-uleme.

- Nije dobro napadati instituciju. Pitanje rada i reisu-l-uleme i Rijaseta je stvar njihovih organa, uz pravo i drugih da eventualno tu nešto sugeriraju, pomažu i predlažu. Ali, odgovornost je na institucijama IZ. Mislim da se političari u tom smislu ne bi trebali miješati, posebno ne na takav način, nekim uvredama. Ja sam protiv toga - kaže on.

Rijaset IZ treba reprezentativno sjedište

Prema Tihićevim riječima, SDA ostaje pri odluci da učestvuje u izgradnji sjedišta Rijaseta IZ u Sarajevu.

- Islamska zajednica treba imati zgradu Rijaseta s onim kapacitetom koji će omogućiti da to bude dostojanstveno predstavljanje IZ prema drugim institucijama. Ja sam lično potpisao da se jedan moj lični dohodak u naredne tri godine odbije u istim ratama za izgradnju sjedišta. Nije važno sada ko je reis, mislim da to treba Islamskoj zajednici - ističe Tihić.






Autor: T. LAZOVIĆ

 

Aleksandar Hemon: Život u Bosni lomi, neprestano

Iz srca ´nove Amerike´ Chicaga, pisac Aleksandar Hemon konstatuje ružne činjenice koje nas uglavnom okružuju – bušizam, Dejton, uništenu Bosnu i nade za bolji život svima nakon dolaska Baracka Obame. Pročitajte ovaj interesantni intervju s bosanskim piscem proslavljenim u Americi.
Razgovarao: Asim Bešlija

Gdine Hemon, ovaj intervju ipak ćemo morati započeti politikom, usred sveopšte euforije za novim američkim predsjednikom. Za Vas pitanje – šta je nama Obama? Mislim na Ameriku, Evropu, Bosnu, svijet.

U ovom trenutku je samo lik iz snova, neko u koga su projecirane sve fantazije nakupljene tokom posljednjih osam godina, sve ono što Bush nije bio. Dijelom te fantazije imaju osnove u stvarnosti: Obama je inteligentan, elokventan i dolazi iz društvenog i političkog konteksta koji je potpuno suprotan Bushu. Ali Obama, za nekih pedesetak dana staje na čelo jednog državnog sistema kojem je, kao ogromnom brodu, teško promijeniti pravac, naročito ako taj brod manje-više tone. Što se tiče Bosne i Hercegovine, ona mora od sebe da zavisi.

Mnogi bi se, vjerujem, složili sa ocjenom da je Obama ´spas u zadnji čas´. Da je Bush mnoge natjerao da tajno ili javno priželjkuju američko posrnuće. No, nakone ere Georgea W. Busha, kako iz Vaše perspektive djeluje Amerika danas?

Bushova era nije ni blizu kraja. Promjene koje su bušisti uspostavili su duboko ukorijenjene. Rat u Iraku neće stati u dogledno vrijeme. Finansijska kriza će trajati neko vrijeme. Bušisti se neće preobratiti i postati obamisti. Mislim da Amerika ima kapacitet za promjene, kao i želju, ali to znači da će se morati proći kroz period oštre političke borbe - debušifikacije, ako hoćete. Obama je u procjepu, jer ako ne eliminiše bušiste, oni će minirati njegove napore. A ako krene da ih eliminiše, to će naštetiti njegovom programu nacionalnog ujedinjenja.

Rat Vas je zatekao u Americi, tu sada živite i udobno ste se ´smjestili´ u engleskom jeziku. Vaše tri knjige su objavljene na engleskom. Nedostaje li bosanskom piscu u Americi njegov jezik?

Ne nedostaje, uglavnom zato što redovno pišem na bosanskom. Svoju kolumnu Hemonwood pišem evo već dvanaest godina i imam jednak broj riječi objavljen na bosanskom kao i na engleskom, iako u drugačijem formatu. Pored toga, u Chicagu postoji veliki broj Bosanaca sa kojima se prilično redovno viđam.

I dalje Vam je BiH inspirativna zemlja, iako živite dovoljno daleko dovoljno dugo. Da li biste mogli zamisliti situaciju da stvarate sada i ovdje, i šta je Aleksandru Hemonu zapravo smetnja za to?

Pa, dobar dio svoje knjige "The Lazarus Project" sam napisao u nekih mjesec i po dana koje sam ljeta 2005. proveo u Sarajevu. Ali ne bih se mogao permanentno vratiti. Glavni razlog je to što mi treba neprestano prisustvo u engleskom jeziku. Sarajevo je bliže Chicagu nego što je Chicago Sarajevu. Pored toga u Bosni i Hercegovini se moraju voditi borbe u kojima je književnost slabo oružje - dnevna politika bi prouzrokovala prevelik pritisak. To mi je vidljivo čak i kad dođem nakratko. Život u Bosni i Hercegovini lomi, neprestano.

Bosnom i Hercegovinom se dosta bavite i kroz Vaše kolumne pod nazivom ´Hemonwood´ u magazinu Dani. Kakva su Vaša zapažanja, tumačenja, uvid u ono što je Vaša domovina danas, ma koliko da odgovor na ovo pitanje zahtijeva mnogo više od par redova?

Bosnu ždere daytonski rak i dalje je danas od bilo kakve integracije nego što je to bila 1995. Politička elita, sa nekim izuzecima, se pomirila sa podjelom, dobrim dijelom zato što im ta podjela odgovara, budući da je nerazdvojiva od kako kriminalne tako i tajkunske elite. Imam utisak da su se oni na vlasti dobro ustoličili i da njihove pozicije zavise od produženja trenutnog stanja, za šta je neophodno nastaviti procese segregacije. S tim je usko vezana religiozna radikalizacija - nevjerovatno je da se u Bosni i Hercegovini gradi daleko više džamija i crkava nego škola. Dobar dio naroda je pod nacionalno-religioznom narkozom dok im njihovi demokratski izabrani predstavnici vade i prodaju organe.

Dotakao bih se ovdje i pitanja patriotizma odnosno spočitavanja da masa koju zajedničkim imeniteljem označavamo kao ´dijaspora´ gubi taj patriotski osjećaj prema domovini jer je domovina takva kakva jeste. Šta za Vas predstavlja patriotizam za BiH, ako Vam sam ovaj izraz nije previše otrcan?

To je vrlo složeno pitanje, to pitanje patriotizma. Ja nemam nikakvog poštovanja prema institucijama države u Bosni i Hercegovini. Mislim da je današnje državno ustrojstvo nakaradno, kao da je dizajnirano za lopove i hohštaplere - rat je u ljudima probudio ono najgore, a Dayton je to najgore pretvorio u Ustav. Teško mi se, također, pomiriti sa činjenicom da građanstvo uporno bira manje-više istu garnituru nesposobnjakovića koji su naučili da sve može te sa svakim izborima postaju beskrupulozniji. Isto tako, gadi mi se rast uličnog fašizma koji ima prećutnu ili otvorenu podršku kako javnih ličnosti i glasila (npr. Dnevni avaz), tako i političara i vjerskih poglavara. Uzmite samo za primjer linčovanje učesnika i posjetilaca Queer Festivala. Ne znamo kako ostatak dijaspore reaguje na sve to, ali sve je teže to vidjeti kao dio nečega što mi pripada ili čemu ja pripadam. S druge strane, na vrlo čudan način, upravo je to nešto što me jače veže za Sarajevo i Bosnu. Jednostavno ne mogu odustati - što zbog mojih bliskih prijatelja koji su s tim svakodnevno bore i sa kojima radim i sarađujem već decenijma, što zbog principijelnog otpora fašizmu i nacionalizmu. A dijaspora je vezana za Bosnu. Nije nemoguće da je ideja multikulturne, građanske Bosne i Hercegovine jača u dijaspori nego u domovini.

Vaše knjige prevedene su i na bosanski jezik. Koliko ste uopšte imali prostora, kao pisac iz dijaspore, da se afimirate u BiH i kakav odjek vašeg rada je bio među čitaocima, ali i na domaćoj književnoj sceni?

Pa mislim da me čitaoci u Bosni i Hercegovin bolje znaju po kolumnama nego po mojim književnim radovima. U Sarajevu i među dijasporom imam puno dobrih čitalaca.

Želio bih da se sada osvrnemo na vašu posljednju knjigu ´The Lazarus Project´. Moram najprije primijetiti njenu izvanrednu online prezentaciju na www.aleksandarhemon.com. Osim toga, ona donosi jednu intrigantnu priču?

Pa priča u srcu te knjige je istinita i meni je bila intrigantna kad sam je otkrio. Ukratko: U martu 1908 na vrata čikaškog šefa policije George Shippya je pokucao mladi imigrant po imenu Lazarus Averbuch. Lazarus je sa svojom sestrom preživio pogrom u Kišinjevu 1903, kad su se lokalni pravoslavci nadigli da linčuju svoje jevrejske sugrađane. Shippy je u Lazarusa strovali sedam metaka i poslije je rekao da mu je bilo jasno da je Lazarus bio anarhista koji mu je na vrata došao s namjerom da ga ubije zato što je izgledao kao "Jevrej ili Armenac", tj. bio je tamnoput. Moja knjiga počinje tim ubistvom, a onda se dijeli na savremeni dio i dio u kojem se Lazarusova sestra bori sa lokalnim vlastima.

I jedno površno pretraživanje internetom pokazuje da o Vama pišu vodeći američki i britanski listovi, ali da i Vi pišete za njih. Osim bavljenja književnošću, čime se još bavite u svome američkom životu?

Pa, ja sam profesionalni pisac. Kad me časopisi i novine pitaju da nešto napišem ja napišem i naplatim. Isto tako, povremeno predajem, a i putujem. Ali glavna aktivnost je uzgajanje djeteta.

Da li postoji i šta je taj ´american dream´ za Aleksandra Hemona? Jeste li ga uspjehom na tamošnjoj književnoj sceni Vi zapravo sebi i konkretizirati?

Ja ne znam kako bi čovjek, uspješan ili neuspječan, mogao živjeti isključen iz svijeta. Zadnjih osam godina su meni bila mora, a ne san. Nakon što sam postao otac, često se budim i brinem se u kakvom će mi svijetu kćerka živjeti - planeta je na umoru, Amerika je ozbiljno oštećena, Bosna je slomljena ratom i Daytonom, moji prijatelji su razbacani po svijetu. U svemu tome, ja sam uspio da objavim nekoliko knjiga i ne radim za minimalnu nadnicu. Život je relativno dobar - često i apsolutno dobar - ali nikad nije san.

Već radite na novoj knjizi. Poznato je da nosi naziv ´Love and Obstacles´ i da će biti objavljena naredne godine. Je li zahvalno najaviti njen sadržaj već sada?

Pa, to je knjiga priča od kojih je većina objavljena u The New Yorkeru, a par i na našem jeziku.

Mnoge ´prave´ Sarajlije kažu da se Sarajevo pretvorilo u provinciju. Vi dolazite poprilično često ovdje. Za kraj, kakvo Vam je Sarajevo danas?

Ko su prave Sarajlije? Upravo to lažno razlikovanje između "pravih" i "lažnih" Sarajlija je jedan od najčišćih simptoma provincijalizma. Roditelji mnogih od tih "pravih" Sarajlija su također stigli u Sarajevo od neke nevolje ili zbog posla. Sarajlijom se postaje, a ne rađa. Pored toga, svi veliki gradovi su otvoreni i spremni da prihvate nove građane i njihovu energiju. Niko u New Yorku ili Parizu ne priča o pravim Njujorčanima ili Parižanima.

Sarajevo je danas grad slomljene kičme. Mislim da se nikad nije oporavilo nakon rata, zato što su kontrolu preuzeli bezočni nacionalisti i kriminalci koji su grad sistematski osiromašili, finansijski, duhovno i kulturno. Takav grad je lako napustiti i otići negdje drugdje. Dobar dio tih "pravih" Sarajlija živi po svijetu i zamišlja savršeno Sarajevo, koje zapravo nikad nije ni postojalo.

Ali gradovi ne umiru. Sarajevo je svašta preživjelo i preživjeće. Nadam se da će biti neko ko će o Sarajevu nastaviti pričati priče.

DNEVNI AVAZ 27.11.2008 god.

Rafinerija Bosanski Brod svečano počela sa radom
Presijecanjem vrpce i punjenjem prve cisterne naftnim derivatima, danas je svečano obilježen početak proizvodnje...
27.11.2008. 14:06
Presijecanjem vrpce i punjenjem prve cisterne naftnim derivatima, danas je svečano obilježen početak proizvodnje u Rafineriji nafte Bosanski Brod.

Vrpcu su presjekli predsjednik Republike Srpske (RS) Rajko Kuzmanović, premijer ovog bh. entiteta Milorad Dodik, generalni direktor ruske kompanije "Zarubežnjeft" Nikolaj Brunič i generalni direktor Rafinerije nafte Bosanski Brod Aleksandar Litvinjenko.

Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu počela je sa radom 1968. godine, a u februaru 2007. godine je Vlada RS državni kapital u toj kompaniji prodala kompaniji "Zarubežnjeft".

U rekonstrukciju stare proizvodne linije uloženo je 40 miliona konvertibilnih maraka (20 miliona eura), a prvi naftni derivati u obnovljenim postrojenjima proizvedeni su prethodnih dana.

Generalni direktor Rafinerije Aleksandar Litvinjenko ranije je kazao da će u početku biti prerađivano do 1.500 tona sirove nafte dnevno, kako bi se provjerila ispravnost proizvodnih kapaciteta, dok bi kasnije trebalo dnevno da se proizvodi 3.600 tona nafte.

Naftnim derivatima iz brodske Rafinerije snabdijevaće se tržište u BiH, a najavljeno je da će ti proizvodi biti jeftiniji nego proizvodi ostalih distributera u BiH.

U Rafineriji nafte Bosanski Brod trenutno je zaposleno oko 1.400 radnika.




Autor: Onasa

DOGAĐAJI DANA
28-11-2008 02:00

Novković eliminiše Milorada Barašina?

http://www.san.ba/index.php?id=4374

„Nasi najveci neprijatelji nisu neznalice i prostaci, vec obrazovani ljudi ali prodane duse.“
(Grejem Grin)

DOGAĐAJI DANA
28-11-2008 02:00

Duple plaće delegatima, poslanicima, ministrima i njihovim savjetnicima

http://www.san.ba/index.php?id=4382

Samo napred! U BiH sve funkcionise, sve cveta, pa zaista ste „zasluzili“ BOLJE PLATE.

„Ko zadobije vlast, izgubi pamet.„
(Platon)

Mašalaaaaaaa


Skandalozno: Sami sebi povećali plate za sto posto!

Nosiocima izvršne vlasti u Federaciji i
njihovim savjetnicima plate će biti i preko 3000 KM mjesečno!!!...

28.11.2008. 07:39

Većina delegata Doma naroda Federalnog parlamenta podržala je na današnjoj 18. redovnoj sjednici u Sarajevu prijedlog koji je Federalna vlada uputila u Parlament tražeći odobrenje za izmjenu dvaju zakona o budžetima u Federaciji.

Službeni nazivi tih tekstova su Zakon o budžetima u FBiH i Zakon o izvršenju budžeta Federacije BiH za 2008. godinu.

Prema obrazloženju federalnog dopremijera i ujedno ministra finansija Vjekoslava Bevande, motiv za ove izmjene, ako ih odobri i Predstavnički dom, jeste omogućivanje isplate plaća svim budžetskim korisnicima do kraja ove budžetske godine.

Bevanda je obrazložio da ovo rješenje podrazumijeva način na koji svi korisnici treba da dobijaju plaće pod jednakim uslovima, a ne samo oni za koje u tom trenutku ima novca, a da ostali čekaju, kao što se jednom desilo u prethodnom periodu.

U pitanju su i korisnici iz sudske policije kojima Vlada duguje određeni iznos za više plaća.

Bevanda ističe da će izmjene spomenutih dvaju zakona omogućiti preraspodjelu novca u okviru budžeta Federacije u određenim dijelovima da bi se namirili novci za plaće. Preciznije, zahvatit će se između ostalog iz granta predviđenog za izgradnju Vladine zgrade u Mostaru.

"Sve to nema veze s rješavanjem problema manjka prihoda u ovogodišnjem federalnom budžetu od 351 milion KM, nastalog zbog nerealnih zahtjeva za rashode, već je isključivo tehničko rješenje koje će važiti samo do kraja budžetske 2008. godine", kazao je ministar Bevanda.

Prema najavi, izmjene dvaju zakona o budžetima sutra treba da budu na dnevnom redu i Predstavničkog doma Federalnog parlamenta na sjednici u Sarajevu.

Dom naroda je danas također odobrio većinom glasova (32 "za", pet protiv i četiri uzdržana glasa) izmjene zakonske regulative koje će prema obrazloženjima, ako ih odobri i Predstavnički dom, omogućiti izabranim dužnosnicima, nosiocima izvršne vlasti u Federaciji te savjetnicima povećanje plaća i za sto posto.

Predsjedavajući Kluba delegata hrvatskog naroda Josip Perić tvrdi da će, na primjer, prema takvom zakonu, plaća (bez dodataka) poslanika u Federalnom parlamentu iznositi oko 3.000 KM i više.

Kritičarka takvog rješenja, delegatkinja Elvira Abdić-Jelenović izjavila je da će plaće poslanika biti uvećane duplo u odnosu na sadašnje, a ostala primanja i trostruko više, prema procjenama stručnih službi koje je ona tražila.

Abdić-Jelenović je kazala da će sada ukupna primanja poslanika i delegata iznositi 5.600 KM. Navela je da je taj podatak dobila od stručnih službi Parlamenta FBiH.

Osim Abdić-Jelenović, izmjene zakonske regulative na ovaj način kritikovao je i delegat Svetozar Pudarić.

Za su glasala 42 delegata, pet ih je bilo protiv, a četiri suzdržana.

Niži koeficijent

Kako saznajemo, osnovica za isplatu plaća bila bi povećana, a dosadašnji koeficijent koji je iznosio između 14 i 20 bio bi smanjen na sedam ili osam posto. Bez dodataka osnovna plaća premijera, predsjednika FBiH, predsjedavajućih domova Parlamenata FBiH sa sadašnjih 2.080 KM bila bi povećana na 3.696 KM, ministara sa 1.768 na 3.327 KM, a poslanika i delegata sa 1.456 na 3.234 KM.






Autor: FENA / Ad. H. - Az. D.