citat:

---

klon4ti wrote:


Ja ba dobro razmišljaš, a na Husinu ipak se vije Hrvatski stijeg

---

citat:

---

djecko wrote:

A što se Husino zove Husino...
Čudi me da nije dat prijedlog da se promijeni naziv

---

citat:

---

klon4ti wrote:


E što misliš što se zove tako? Sigurno nije po nekom Husi jer i turci zatekoše to selo tog naziva.

Hus(a) = Busija

---

citat:

---

klon4ti wrote:

Ni meni nije odgovoreno na masu pitanja.


Svi ti mundžosi su dolazili kao humanitarni radnici, ne sa HR papirima, nego kao državljani zapadnih zemalja,a poslije i islamskih. Uglavnom su otvarali humanitarne kancelarije u Zagrebu, Rijeci i Splitu i od tuda su prebacivali humanitarne radnike, afro-azijskog porijekla u BiH. Da se znalo koja je njihova stvarna namjera sigurno ne bi prošli.

---

citat:

---

MelMel wrote:

jbg djecko, sad si im dao eureka momenat.

sad ces ti vidjeti husinsku bunu.

---

citat:

---

klon4ti wrote:



Inače srednjovjekovni hrvati su imali 'husare' vojnu organizaciju koja je imala poseban način djelovanja protiv protivnika, postavljanje zasjede i onda iznenadni napad konjicom...

---

citat:

---

klon4ti wrote:


et sada znaš, u nastavku možeš proširiti znanje.

Husino je poznato po čuvenoj „Husinskoj buni“ ali
i po Gospi Husinskoj iz 17. stoljeća. Zanimljiv je sam
naziv mjesta „Husino“ koji potječe od staroslavenske
riječi „HUS“ i znači: busija, zasjeda... Ovaj naziv dakle
nema nikakve veze s nekim Husom ili Husein-begom
kako to pojedini novokomponirani povjesničari naklapaju,
nego i samo ime govori o kontinuitetu života Hrvata-
katolika na ovim prostorima od predturskog
vremena pa sve do danas. U većini pisanih dokumenata
i povijesne građe kao i govoru ovdašnjeg puka
selo se zapravo zove „Usino“. Veoma je teško u nekoliko
rečenica ispričati povijest ove župe čiji korijeni sežu daleko
u prošlost. Husino je bilo dio drevne župe Soli. Čak
je neko vrijeme, za turske vladavine, župnik Soli (Tuzle)
boravio na Husinu. Na mjestu gdje se danas nalazi Gospina
kapela bila je sagrađena drvena župska koliba,
kako to navodi Ambrozije Benković u svojoj knjizi „Tuzlansko
područje negda i sada“. On tu piše kako biskup
fra Marko Dobretić na svom drugom kanonskom pohodu
1776. godine, iz Lipnice „u Tuzlu ne svraća, jer
možda nema ni kuda ni kome, nego iza dva sata hoda
stiže na Usino, odsijeda u župskoj kolibi, te 3. listopada
sluša misu svog tajnika i krizma njih osmero...


Inače srednjovjekovni hrvati su imali 'husare' vojnu organizaciju koja je imala poseban način djelovanja protiv protivnika, postavljanje zasjede i onda iznenadni napad konjicom...

---

citat:

---

klon4ti wrote:

Lupetaš ali lupetaš

Imaju ba jednu od najživopisnijih u europi ;)

---

Nisam ni ja znao za Husino, jako znam.

Znam samo da je najjače "disko" u ratu, poslije rata a vjerovatno i danas (nisam siguran) bilo na Usinu . Isto tako znam da je procentualno u tom disku bilo 75-80% mundžosa ostatak Hrvata ali da se muzika prekidala da se ide na Božić u crkvu na ponoćku. Pa je tako u crkvu išlo 50-60 ljudi dok je ostatak od 300-400 duša čamilo na onom potpornom zidiću, bez ikakvog prigovora i čekalo da se ovi vrate, fešta da počne, slavlje, čestitanja itd.
Znam isto tako je disko bilo u dane srijeda, petak, subota, nedjelja ali ako Božić ili neka druga svetkovina pada kojim slučajem u utorak ili ponedjeljak i tad su se fešte pravile i pogodite kakav je opet procentualni odnos posjetitelja bio.

j***mliga,
valjda sve to spada pod ugroženost, diskriminaciju, šta li već ovi spomenuše?

citat:

---

klon4ti wrote:

Da se znalo koja je njihova stvarna namjera sigurno ne bi prošli.

---