Radovan Karadžić, koji se nalazi u pritvoru Haškog tribunala (ICTY), žalio se na odluku tamošnjeg registrara kojom mu se zabranjuje kontakt s novinarkom holandskog lista Revu, saopćeno je u četvrtak iz BIRN-a.

U svojoj žalbi Karadžić se poziva na slobodu govora, koja je zagarantirana Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, te nizom odluka što se tiču davanja dozvole pritvorenicima i zatvorenicima da komuniciraju sa medijima, donesenih uglavnom u SAD-u.

Karadžić je krajem oktobra, a onda ponovo 7. novembra, zatražio od ICTY-a da mu se odobri kontakt sa novinarkom Zvezdanom Vukojević, koja je od njega tražila intervju za list za koji trenutno radi.

Karadžić je pristao na intervju kako bi, stoji u njegovom pismu, imao mogućnost da kaže svoju stranu istine. U prvobitnom zahtjevu upućenom registraru stoji da je godinama ´´demoniziran´´ u medijima i da je to radio tužilac iz Haaga.

´´Naročito sam primijetio da su tužilac, američki State Department i bivši ambasador Richard Holbrooke često i javno negirali postojanje sporazuma o neprocesuiranju mene pred ICTY-em. Mislim da bi bilo fer samo kada bih ja mogao odgovoriti u istom maniru´´, piše Karadžić.

Zahtjev mu je registrar odbio odlukom od 10. novembra u kojoj stoji da jedan od razloga odbijanja jeste ocjena da, ukoliko ovakav kontakt bude dozvoljen, postoji mogućnost da se ´´iznesu detalji o pritvoru i sigurnosnim mehanizmima´´, te da bi to moglo predstavljati ´´prijetnju sigurnosti i osiguravanju, posebno ako novinar koji dođe u posjetu otkrije takve detalje´´.

´´Također, mogućnost senzacionalističkog izvještavanja nije isključena, što može, smatra registrar, imati negativne posljedice za vas te se miješati s pravnim procesom pred Tribunalom´´, navodi se u odluci.

Karadžić smatra da ovakva obrazloženja nisu ´´dovoljno dobra´´, te da zvanična internetska stranica nudi mnogo više detalja o pritvorskoj jedinici nego što će novinar koji dolazi u posjetu moći vidjeti. Također se žalio jer registrar nije razmotrio mogućnost telefonskog ili pisanog intervjua.

U svojoj žalbi Karadžić se poziva i na UN-ovu konvenciju o građanskim i političkim pravima, u kojoj stoji da ´´svako mora imati pravo na slobodu izražavanja: to pravo mora uključivati slobodu da traži, prima informacije i ideje svake vrste´´.

Odluka će biti donesena naknadno.
 

ICTY

Karadžić optužen za dva genocida

Haaški sud u ponedjeljak je objavio kako je djelomično odobrio zahtjev Tužiteljstva za nadopunom optužnice protiv nekadašnjeg vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića, koji je sad optužen po dvije tačke za genocid, umjesto jedne, a područje na koje se odnosi optužnica smanjeno je za 14 općina u odnosu na izvornu pojedinačnu optužnicu protiv Karadžića iz maja 2000.

Tekst prijedloga Haaškog tužiteljstva ove dopunjene optužnice ICTY je objavio još 23. rujna prošle godine, ali ju je Sudsko vijeće III pod predsjedanjem suca Iaina Bonomyja odobrilo tek danas i to ne u potpunosti, jer su izuzeti "oni incidenti za koje ne postoji dovoljna potpora u dokazima".

Riječ je o trima navodnim incidentima koji su uključivali ubijanje a koje je tužiteljstvo željelo dodati točkama 3, 4. 5 i 6 dopunjene optužnice.

Dopunjena optužnica i dalje tereti Karadžića za najteža djela, uključujući genocid, progon, ubijanje i druge zločine protiv čovječnosti počinjene tijekom rata u BiH, ali na manjem području jer je broj općina na koje se odnosi optužnica smanjen s 41 na 27.

Optužnica počinjena djela stavlja u okvir udruženog zločinačkog pothvata u kojem su, radi uklanjanja bosanskih Muslimana i Hrvata s područja BiH pod kontrolom Srba, sudjelovali i drugi najviši dužnosnici Srbije i Republike Srpske, dopunjena je novim činjenicama, a njezinim restrukturiranjem bolje su prikazane pojedinačne optužbe i usklađena je s važećom pravnom praksom Haškog suda.

Optužnica i dalje ima 11 točaka, ali one nisu iste. Izbačene su dvije točke prijašnje optužnice, o suučesništvu u genocidu i teškim kršenjima Ženevske konvencije, dodane su nove dvije, a postojeće optužbe su restrukturirane.

Za razliku od prve optužnice koja je sadržavala samo jednu točku za genocid, u ovoj optužnici Karadžića se tereti po dvije točke za genocid - prvoj za genocid nad Bošnjacima i Hrvatima na području 10 općina - Višegradu, Prijedoru, Bratuncu, Foči, Brčkom, Ključu, Kotor Varošu, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku tijekom 1992. a u drugoj za genocid u Srebrenici počinjen u julu 1995. godine.

Karadžića se i dalje tereti za višegodišnji teror nad Sarajevom, a ostale su i optužbe za korištenje pripadnika mirovnih snaga kao talaca.

Sudsko vijeće u odluci je Tužiteljstvu naložilo da novu optužnicu preda sudu do srijede u podne.

(FENA)

BHDANI:
Da vam opričam



Mojsije Karadžić

Mada mi nećete vjerovati, ja znam: Dabić sebe broji u najčasnije ljude na svetu



U intervjuu Reutersu, Dabić veli: "Obavio sam svoju dužnost bez želje za ličnom dobiti". To kaže najveći pljačkaš u BiH, što ne znači da je odlijepio. Dabić je pljunuti Mojsije Rašković iz Desničine priče koji se nije "ogriješio o tuđe" mada je pljačkao prvo katolička, pa susjedna sela svoje vjere, pa komšije. Ne bih nagađao je li Dabić gore pljačkao Bošnjake i Hrvate, na jedan način, ili Srbe čiji je vožd bio, na drugi, ali je pljačkao udarnički: Dabić je Alija Sirotanović među srpskim pljačkašima. I čestitiji od Alije.

Kad je Mojo Rašković legao da mre, tražio je ispovjednika: "da ne odem s ovog svijeta dužan, što kažu, ka ciganin iz krčme". "Da se nisi kad, Mojo, ogriješio o tuđe?" - pita pop. "To nisam, pope, i ne dao Bog!" Pop misli: Mojo ne razumije, pa je pitanje preformulirao: "Da nisi, velju, kad - u mladosti i pustopašnosti - što tuđe prisvojio?" "Nisam, pope, i ne dao Bog!" Iživciran što Mojo poriče "ono za šta je odsjedio svoje u Kapodistriji", pop vikne: "Da nisi kad što ukrao, oštija! Tuđe janje, ovcu; u mladosti i od nestašluka, zaveden rđavim društvom". "Nisam i ne dao Bog!" - opet će Mojo i "dometne odsječno: 'I nemoj više da me za to pitaš!'" Pop ode ljuteći se: "Ako misli da će Boga prevariti, ne misli valjda da će prevariti nas ovdje koji ga znamo kao stari groš!"

Malo potom osjeti Mojo smrtni čas i šilje po popa da ispovijedi priloži aneks: sjetio se da je kao mali udario kamenom u glavu jednog od sudskih izvršitelja koji su došli u pljenidbu, "a što se tiče onoga o čem si me maloprije pitao, evo ti na smrtnom času kažem i ponavljam kao pred samim Gospodom: nisam i ne dao Bog!" Dabićeva moć autosugestije, koja zbilju briše s čarobnom lakoćom, svagda mi je Desničinoga Moja prizivala u sjećanje. Mada mi nećete vjerovati, ja znam: Dabić sebe broji u najčasnije ljude na svetu.

Pljačkao jeste, ali "bez želje za ličnom dobiti", druga je stvar što su se njegovi milioni množili pupljenjem kao dupljari, ali ga nećeš objasniti tek Mojom, jer je i Srbin i Crnogorac. Dabić je crnogorski pljačkaš, uz to elitni, a mi smo imali jajoše, elitne pljačkaše zadužene za haranje Hercegovine. Pljačkali su "bez želje za ličnom dobiti", jer su išli da svete Kosovo, druga je stvar što bi usput dotjerali koju hiljadicu ovaca: u CG je stoljećima vladao konsenzus da "nema slađeg mesa od turskoga". A u Kotoru, koji je bio u Austriji, postojale su tvrtke za otkupljivanje crnogorske suhe bravetine iz Hercegovine. Eto zašto je Dabić svoje žrtve zvao Turci: nije ih pljačkao da se okoristi već da ih kazni, i vazda bi napomeni: "Ovo vam je za Kosovo!" Nije pljačkao da se obogati već da bez ičeg ostanu "Turci" koji su mu pet vijekova gulili kožu.

2. Dabić veli i da će se "osećati slobodnim bez obzira gde bude provodio ostatak života". Vjerujem. Dugo je bio u sretnom braku s Ljiljom koja nije žena no doživotna robija, a život bez nje ne može ne biti doživotna sloboda. Zamišljam kako se sunča u zindanu, ali kad se sjeti da je van dosega svoje kućne zmije, učini mu se da fata farbu u Nici. Uz to, Dabić je ušao u istoriju iz koje ga nećeš išćerati, a istorijske ličnosti na vječitoj robiji ćute se kao na vječitoj slobodi.

Mislili smo da je Draža išćeran iz srpske istorije, čak su Srbi smislili pitalicu: koja je sličnost između jabuke, kruške i Draže? Najlepši su kad vise na drvetu! Ali Čiča je rat protiv Tite dobio naknadno, a Srbi vrše arheološka iskopavanja: traže Dražu kao Schliemann Troju. Traže onog što je samo u istočnoj Bosni pobio 63.000 muslimana. Na tom području Dabić je nešto manje duša preselio na ahiret, ali dovoljno da bude srpski velikan, i zato, kad veli: "Ne žalim zbog sopstvene uloge, ja nisam tražio javnu funkciju, ali kad sam je dobio obavljao sam svoje dužnosti u najboljem interesu ljudi koji su mi u srcu" - kazuje golu istinu. U najboljem interesu ljudi koji su mu u srcu pobio je, na primjer, 8.000 u Srebrenici i oko 4.000 u Prijedoru, jer Srbi iz RS-a prije će dobiti škrge no prestati da mrze "Turke", mada je mržnju koju su im zavještali preci Dabić genijalno redizajnirao.

Dabić veli da mu je "savest čista". Vjerujem. Kad otperca onamo, na božje pitanje: "Što pobi, mrčio se, onoliki svijet?", odvratiće mirno: "Nisam i ne dao Bog!" Ali, ako misli da će prevariti Reuters, ne misli zar da će prevariti nas koji ga znamo ko zlu paru. I naravno da mu je savjest čista. Za Dabića sa nečistom savješću ne bih ti dao ni šupalj groš: takav Dabić bi bio contradictio in adiecto. Wislawa Szymborska kaže: pirane "ne sumnjaju u valjanost svojih djela", a tigar "nema šta sebi da predbaci". Ko bi od šakala tražio da "bude samokritičan", ili aligatora ružio zbog "manjka moralnih skupula"? Szymborska je u pravu: "ništa životinjskije od čiste savjesti na trećoj sunčevoj planeti"! Jer živ rob zna da ima savjest baš po tom što ga stalno kopka, gricka i jede, radi posao za koji je plaćen: savjest je Andrićev Karađoz za koga "nema nevinih", isljednik koji okonča rabotu kad krepaš. Uraditi što i Dabić a kazati da ti je savjest čista, to može samo stvor koji nema savjesti ni koliko bi muva ponijela na krilu. Ko je u stanju sa brda leševa reći: "savest mi je čista", iskren je i treba mu vjerovati.

Smanjenje optužnice Karadžiću



Krive su posljedice, a ne uzrok

Na zahtjev da smanji optužnicu protiv Radovana Karadžića iz Tužilaštva tribunala je krajem septembra odgovoreno: "Predloženim redukcijama dobilo bi se malo na vremenu, a izgubilo mnogo na pravičnoj prezentaciji jednog od najznačajnijih slučajeva koji su se našli pred Tribunalom i zbog kojih je Savjet bezbjednosti upravo i osnovao Haški tribunal." Podsjetimo, predsjednik Vijeća sudija O-Gon Kwon je na statusnoj konferenciji predložio Tužilaštvu da optužnicu skrati maksimalno zbog "efikasnijeg vođenja postupka" sugerirajući da dokazivanje etničkog čišćenja smanji na 10 do 12 općina, sa 27, koliko je obuhvatala optužnica protiv Radovana Karadžića, nekadašnjeg predsjednika Republike Srpske, optuženog za genocid počinjen u više bh. općina, ali i da je učestvovao u sveobuhvatnom međunarodnom zločinačkom planu zajedno sa Slobodanom Miloševićem, Vojislavom Šešeljem, Željkom Ražnatovićem Arkanom, Jovicom Stanišićem i Frenkijem Simatovićem.

Kwon nije prvi koji je pokrenuo pitanje smanjenja optužnice protiv Karadžića. Na posljednjoj sjednici koju je održao u slučaju Karadžić, prije no što će se povući uz neuvjerljivo obrazloženje da odlazi u penziju, tadašnji predsjednik Sudskog vijeća Iain Bonomy je 23. jula naložio Tužilaštvu da predloži način za smanjenje obima optužnice protiv Karadžića. Iz Tužilaštva je tada poručeno, a što je ponovljeno i krajem septembra nakon Kwonovih zahtijeva, da se optužnica neće smanjivati. Međutim, na opće iznenađenje Tužilaštvo je 19. oktobra dostavilo konačnu verziju optužnice - skraćenu.

Iz nove optužnice isključeni su pojedini zločini u čak deset općina: Banjoj Luci, Bosanskoj Krupi, Bosanskom Petrovcu, Brčkom, Čajniču, Donjem Vakufu, Kalinoviku, Kotor-Varoši, Ilijašu i Višegradu. Kao dio optužnice ostaju ubistva u logorima Luka u Brčkom i Manjači pored Banje Luke. Uz optužnicu su priložene napomene u kojima tužiteljica Hildegard Uertz-Retzlaff navodi kako "Tužilaštvo smatra da će mu biti dopušteno da u vezi s incidentima u deset isključenih općina izvodi dokaze koji se odnose na opću prirodu zločina za koje se Karadžić tereti".

Konačna verzija optužnice ima 11 tačaka u kojima se Karadžić tereti za dvostruki genocid 1992. i 1995., progone, istrebljenje, ubistva, deportacije i prisilno preseljenje, nezakonit napad na civile i uzimanje više od 200 pripadnika UN-a za taoce i žive štitove u proljeće 1995. Dan nakon objavljivanja informacije o skraćivanju optužnice, Serge Brammertz je izjavio: "Trudit ćemo se da ostanemo usredsređeni na dokazivanje onoga o čemu je ovdje riječ. A riječ je o planu da se desetine hiljada ljudi trajno uklone s njihovih područja tako što su ubijani, zatvarani u logore, silovani..." Rekao je i da će Tužilaštvo tokom procesa izvesti 409 svjedoka.

Murat Tahirović, predsjednik Saveza logoraša BiH, kaže: "Meni je najbitnije da je ostala optužnica za genocid u deset općina, plus Srebrenica." No, članice Udruženja Majke enklave Srebrenica i Žepa su ogorčene: "Haški sud se sada poigrava žrtvama smanjivanjem optužnice za takvog zločinca." Bakira Hasečić iz Udruženja Žena žrtva rata za Dane kaže: "Žrtve nose u Haag majice na kojima će pisati: 'Krivi smo što smo muslimani.' Shvatili smo da smo krivi što smo živi. Krive su posljedice, a ne uzrok. Je li genocid masovno i sistematsko silovanje žena od 1992. do 1995.? Je li trebalo da četnici pobiju sve muslimane da bi u optužnici protiv Radovana Karadžića bili i gradovi koji su silom oduzeti i pripojeni tzv. Republici Srpskoj? Tek smo jučer (nakon objavljivanja skraćene optužnice, prim.aut.) shvatili da smo prevareni!" (DŽ.K.D

Molim da se "naslovu" teme doda ratni zlocinac i krvolok kao prefix !

Karadžić ni u utorak neće doći na suđenje

Bivši politički lider bosanskih Srba Radovan Karadžić neće doći na svoje suđenje zakazano za utorak pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), izjavio je u ponedjeljak jedan od njegovih advokata, javio je AFP.

Tužilaštvo ICTY-a zatražilo je u ponedjeljak od sudskog vijeća da nametne branitelja bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, optuženom za genocid u BiH, koji se nije pojavio na početku suđenja.

Tužiteljica Hildegard Uertz-Retzlaff ocijenila je da Karadžić "blokira suđenje" time što se nije pojavio u sudnici, a proces ne može početi bez njegovog zastupnika, te zatražila da Karadžiću bude nametnut branitelj.

(FENA)

One soldier's tale

CNN



[Edited by cupo on 27-10-2009 at 18:57 GMT]