Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.
|
cupo Nivo: Forumski doajen Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: Praæenje suðenja monstrumu Karadžiæu
Karadžiæ odbacio sve taèke optužnice
Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžiæ na poèetku uvodnog izlaganja pred Haškim tribunalom odbacio je sve taèake optužnice, ukljuèujuæi genocid.
"Braniæu svoj narod i njegov pravedni i sveti cilj. Imamo dobar sluèaj i dobre dokaze", rekao je Karadžiæ na poèetku svoje odbrane.
“Neæu braniti svoju malenkost, veæ velièinu srpskog naroda, koji se u BiH 500 godina borio za opstanak. Neæu se braniti prebacivanjem odgovornosti na druge, niti tvrdnjom da nisam bio važan. Dokazat æemo da nije bilo ni primisli, a kamoli plana, da se odstrane muslimani", rekao je Karadžiæ.
"Ono što namjeravam da ovdje iznesem je sušta istina. Sve što su Srbi uèinili tretirano je kao zloèin", rekao je Karadžiæ, koji je optužen za genocid i zloèine nad nesrbima tokom rata u BiH.
Karadžiæ je naglasio da cilj bosanskih Srba nije bilo stvaranje Republike srpske, veæ oèuvanje Jugoslavije.
"RS je stvorena iz nužde, i to veoma bolno, kad veæ nije mogla Jugoslavija", rekao je on u uvodnoj rijeèi i dodao da su bosanski Srbi bili spremni i da prihvate nezavisnu BiH ako im se osigura srpska konstitutivna jedinica.
Karadžiæ je za izbijanje rata u BiH okrivio "zavjerenièko jezgro Stranke demokratske akcije, koje je vodilo ratnu politiku u korist muslimana, a na štetu kršæanske veæine, to jest Srba i Hrvata".
"Ciljevi toga jezgra SDA bili su fundamentalistièka dominacija i islamistièka država stvorena nepravnom sececijom", tvrdi Karadžiæ, a prenosi Beta.
Sugerirajuæi da ga je NATO želio likvidirati, Karadžiæ je u sudnici pustio snimak razgovora bivše glavne tužiteljice ICTY-a Carle del Ponte s nepoznatim osobama, u kome ona kaže kako ima dobre informacije da je postojao sporazum Karadžiæa s izaslanikom SAD-a Richardom Holbrookeom o imunitetu od gonjenja Haškog suda.
On je rekao i da Tužilaštvo u njegovoj optužnici navodi da je razlog za izbijanje rata to što je on osnovao SDS, "sa namjerom da se osnuje srpska država, dok u jednoj drugoj optužnici kao razlog za izbijanje rata navodi proglašenje nezavisnosti Slovenije“.
"Slažem se sa tvrdnjom da je proglašenje nezavisnosti BiH 1992. godine dovelo do širokih sukoba“, rekao je Karadžiæ.
U svoju odbranu, Karadžiæ je citirao izjavu Aliju Izetbegoviæa iz 1993, kada je on rekao da je "konflikt mogao da bude izbjegnut, da smo ostali u Jugoslaviji“. "Izetbegoviæ je mene abolirao, ali Tužilaštvo ne želi njegovo viteštvo“, rekao je Karadžiæ.
Sudskom vijeæu on je prikazao snimak u prilog tvrdnji da je za eksplozije na sarajevskoj pijaci Markale odgovorna muslimanska, a ne srpska strana. Na snimku se vide prazne tezge i deo proteze noge, koja se kasnije prikazuje kao pravi dio ljudskog tela. Karadžiæ smatra da je ovde rijeè o "ratnom lukavstvu koje je dovelo do kažnjavanja Srba“.
"Na pijaci nije bilo robe, nije bilo nièega, šta je moglo tamo da okupi 300-400 ljudi, od kojih kasnije 200 strada. Nema nišandžije koji bi jednom granatom to mogao da napravi. Kažu da je u ratu i u ljubavi sve dozvoljeno. Ja ne milsim tako, a ako i jeste, da li je dozvoljeno i u sudnici“, upitao je Karadžiæ. On je zapitao i "kako može da se oèekuje pomirenje Srba i muslimana u BiH, ako muslimani veruju da su im to Srbi uradili, kad nisu“.
Karadžiæeva uvodna rijeè se nastavlja.
Za uvodnu rijeè odbrane Karadžiæ ima dva dana. Prvi put æe suðenju prisustvovati branilac koga je Tribunal nametnuo Karadžiæu, britanski advokat Richard Harvey.
Karadžiæ, koji se brani sam, ima, prema odluci sudskog vijeæa, dva dana za izlaganje uvodne rijeèi, koliko je na poèetku suðenja 26. oktobra prošle godine za uvodne napomene imala i optužba.
Suðenje æe, zatim, u srijedu, 3. marta, biti nastavljeno iskazom prvog svjedoka optužbe, pošto su sudije odbile Karadžiæev zahtev za odlaganje do 17. juna.
Haško tužilaštvo je saopštilo da æe na poèetku postupka izvoditi dokaze o zloèinima u Sarajevu, o èemu æe iskaz prvi dati zaštiæeni svjedok KDž-263. Drugi svedok biæe Sulejman Crnèalo.
Uvodnoj rijeèi odbrane, u sudnici æe prvi put prisustvovati i branilac koga je Tribunal nametnuo Karadžiæu, britanski advokat Richard Harvey.
Prema ranijoj odluci pretresnog vijeæa, Harvey æe zastupanje Karadžiæa preuzeti samo ukoliko optuženi odbije da uèestvuje u postupku.
Suðenje Karadžiæu poèelo je pred Haškim tribunalom 26. oktobra prošle godine, ali je on poèetak suðenja bojkotovao tvrdeæi da mu sud nije dao dovoljno vremena da se pripremi.
Bivši predsjednik Republike Srpske je u dvije taèke optužen za genocid u Srebrenici i još sedam opština u BiH, a u preostalih devet taèaka za progon, istrebljenje, ubistva, deportacije, nehumana djela, terorisanje i nezakonite napade na civile i uzimanje meðunarodnih talaca tokom rata u BiH 1992-95.
lasti Srbije uhapsile su ga u Beogradu u julu 2008. godine i izruèile Tribunalu. Karadžiæ je u prvom pojavljivanju pred Tribunalom odbio da se izjasni o krivici po taèkama optužnice, a sudija je, potom, u skladu s pravilima, u spis uveo da se optuženi ne osjeæa krivim.
(SRNA)
|
01-03-2010 at 11:21 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
yugi Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 20-12-2006 Lokacija: NORVEŠKA Odgovori: 35281 IP: Maskiran
|
Re: Praæenje suðenja monstrumu Karadžiæu
Monstrum s Pala: Srbima rat nije bio potreban veæ Muslimanima i Hrvatima Bivši predsjednik RS optužen je za genocid i zloèine protiv èovjeènosti nad Muslimanima i Hrvatima
Autor: Tanjug - Onasa
01.03.2010. 10:14
Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžiæ izjavio je danas da Srbi nisu željeli rat u Bosni i Hercegovini, za razliku od druge strane, istièuæi da je Jugoslavija mogla biti razbijena jedino u ratu.
- To je mermerna istina i to æe se ovde pokazati - naveo je Karadžiæ, iznoseæi odbranu od optužbi za genocid i ratne zloèine u Haškom tribunalu, èime je nastavljeno suðenje, prekinuto u oktobru prošle godine, zbog njegovog odbijanja da u njemu uèestvuje.
Karadžiæ detaljno objašnjava sudskom vijeæu kako je izbio rat u BiH, navodeæi da Srbima rat nije bio potreban, veæ Muslimanima i Hrvatima koji su željeli da izaðu iz Jugoslavije.
Bivši voða bosanskih Srba Radovan Karadžiæ poruèio je danas pred Haškim sudom da je suðenje njemu zapravo suðenje bosanskim Srbima koji su željeli miran rasplet jugoslavenske krize i branili se od pokušaja Hrvata i Muslimana da stvore etnièki èiste države.
- Tužiteljstvo se ponaša kao da Srbi nisu bili suoèeni s razjarenim bikom, nego su nasrnuli na umiljato janje - rekao je Karadžiæ, odbacivši optužnicu koja ga tereti za genocid, ratne zloèine i zloèine protiv èovjeènosti tijekom rata u BiH od 1992. do 1995.
Karadžiæ (64) najavio je sucima da æe tokom postupka iznijeti èvrste dokaze da "nikad nije postojao ni plan ni ideja o protjerivanju Muslimana iz RS-a" i da su bosanski Srbi samo štitili svoje nacionalne interese od naleta drugih.
- Hrvatska i srednja Europa sanjali su o obnovi Austrougarskog carstva, a BiH i Turska o prodoru Turske na Balkan - rekao je Karadžiæ i dodao da je Jugoslavija uvijek nastajala i nestajala zbog interesa stranih sila, te je za "treæi požar na Balkanu u 20. stoljeæu" optužio strane vlade, osobito Njemaèku.
Govoreæi o Hrvatskoj, naveo je da je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuðman rehabilitirao NDH i na vlast doveo ustaše, te poèeo progon lokalnih Srba.
Za neke visoke dužnosnike i generale Vojske RS-a osuðene pred Haškim sudom, rekao je da su divni ljudi osuðeni po mafijaškim zakonima i dodao da ga tužiteljstvo prikazuje kao monstruma jer protiv njega nema dokaza.
Karadžiæ æe imati ukupno šest sati za uvodnu rijeè, danas i sutra.
Iznošenju uvodne rijeèi Karadžiæa, pored dva èlana njegove odbrane, prisustvuje u sudnici i advokat Rièard Harvi, koga je veæe ranije imenovalo za njegovog branioca u pripravnosti, za sluèaj da bivši lider RS opstruiše suðenje.
Uloga Harvija poslije izlaganja odbrane biæe tek definisana.
Suðenje Karadžiæu poèelo je 27. oktobra prošle godine uvodnom rijeèju tužilaštva, kojoj on nije želio da prisustvuje, tvrdeæi da nije spreman za suðenje.
Bivši predsjednik RS optužen je za genocid i zloèine protiv èovjeènosti nad Muslimanima i Hrvatima, kao i za uzimanje meðunarodnih talaca tokom rata u BiH 1992-95.
Preciziranom i skraæenom verzijom optužnice iz oktobra 2009, bivši predsjednik RS optužen je, kao i u prethodnoj, po 11 taèaka za ratne zloèine i zloèine protiv èovjeènosti, ukljuèujuæi dve za genocid tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine.
Uhapšen je u Beogradu u 21. jula 2008, a devet dana kasnije izruèen je Tribunalu. <br /><br /><br /><br />
|
01-03-2010 at 17:32 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
cupo Nivo: Forumski doajen Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: Praæenje suðenja monstrumu Karadžiæu
Radovan Karadžiæ "Nije bilo opsade Sarajeva"
Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžiæ, optužen za genocid nad nesrbima u BiH, u nastavku uvodne rijeèi odbrane rekao je u utorak da su bosanski Srbi u februaru 1992. godine, radi oèuvanja mira, prihvatili nezavisnu BiH, pod uslovom da imaju svoju konstitutivnu jedinicu.
Bivši predsjednik RS-a osporio je navode optužbe da je Sarajevo bilo pod srpskom opsadom i istakao da je ono bilo podijeljeni grad.
Najavljujuæi da æe tokom procesa precizno biti utvrðeno šta se dešavalo u Sarajevu, Karadžiæ je istakao da æe zvaniènici UN-a potvrditi da Srbi nikada u Sarajevu nisu zapoèinjali borbe, veæ su uvijek pozivali da se saèeka na mirovno rješenje.
"Nije bilo masovnog granatiranja, nikad. Sva masovna stradanja su rezultat ratnih lukavstava, sa ciljem da se postigne strana intervencija", rekao je Karadžiæ.
On je sudskom vijeæu na mapi Sarajeva pokazao gdje su se nalazile snage Hrvatskog vijeæa odbrane (HVO) i muslimanske snage, ukazujuæi da su Srbi bili u okruženju i u opsadi.
"Srbi su kontrolisali svoje dijelove grada, a tamo gdje su bili manjina, kontrolisali su samo srpski dio, kao u dijelu Hadžiæa. Gdje god piše da su Srbi preuzeli teritorije gdje su bili manjina, to nije taèno. Srbi nisu kontrolisali nijedno muslimansko naselje, a muslimani su kontrolisali znatne srpske prostore", naveo je Karadžiæ.
On je ukazao da su "bolnice, škole i obdaništa zloupotrebljavani tako što su pretvarani u vojne objekte, a da je srpska vojska, kada bi uzvratila na pucnjavu, bila optuživana za neselektivno gaðanje".
"Sarajevo je u cijelini izgraðeno na srpskoj zemlji i dugo je bilo veæinski srpski grad. Sva naselja su bila veæinski srpska, a do Drugog svjetskog rata, cijelo Sarajevo, naroèito neki kvartovi, bili su sto posto srpski", rekao je Karadžiæ.
On je podsjetio da je srpska strana predlagala ne podijelu, veæ transformaciju Sarajeva, po ugledu na Bruxelles, gdje od 17 opština nijedna nije miješovita, veæ je ili samo flamanska ili samo valonska.
"Tako je trebalo da se transformiše i Sarajevo, što iskljuèuje terorisanje stanovništva i, da je rat izbjegnut, ono bi bilo transformisano. Umjesto toga, bilo je primjenjeno džerimanderisanje, po Garryju Manderu, majstoru za izborne prevare, koji uspjeva da osigura da slabija partija izgubi, rekao je Karadžiæ i kao primjer naveo da je opština Rajlovac, iz koje je i bivši predsjednik Skupštine RS-a Momèilo Krajišnik, pripojena sarajevskom Novom Gradu, gdje su Srbi bili manjina.
Ovim prevarama, kako istièe Karadžiæ, "opustošene su srpske opštine".
On je pozvao sudsko vijeæe da Tužilaštvu naloži da još jednom pregleda optužnicu, obrazloživši da je šteta da se proces vodi protiv strane koja je bila malobrojnija i èekala politièka rješenja i da se ona nastoji proglasiti agresorskom.
U više navrata Karadžiæ je podvukao da je "osnovna briga Srba bila da ne uèine ništa što bi dalo povod za rat".
"Nedopustivo je da se iz naše reakcije izvode naši ciljevi", kazao je Karadžiæ.
U nastavku uvodnog izlaganja Karadžiæ æe govoriti o situaciji i dogaðajima u Srebrenici, prenose agencije.
(FENA)
Sve uglavnom sveta srpska zemlja jel se ijedan ozbiljan psihijatar, psiholog ili neko strucno lice pozabavilo radikalnim Srbima i ovim sindromom "svega srpskog"
Ne moze covjek a da mu ne pomene mamu genocidnu, sjeme odakle je nasto, a isto vazi i za sve oni koji su ga podrzavali i pomagali pri realizaciji srpsko crnogorske fašistièke agresije .
[Edited by cupo on 02-03-2010 at 17:34 GMT]
|
02-03-2010 at 15:26 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
XMRVICAxTZ Nivo: Forumski doajen sitna al dinamitna
Registriran(a): 05-01-2006 Lokacija: Tuzla Odgovori: 9833 IP: Maskiran
|
Re: Praæenje suðenja monstrumu Karadžiæu
Haški sud
Privremeno odlaganje suðenja Karadžiæu
Sudsko vijeæe je prekinulo postupak protiv Radovana Karadžiæa do donošenja konaène odluke o njegovom zahtjevu za odgaðanje suðenja, javlja BIRN - Justice Report.
Radovan Karadžiæ (Foto: Reuters)
Radovan Karadžiæ (Foto: Reuters)
Iako je bilo planirano da se na roèištu 3. marta pojave prvi svjedoci Tužilaštva, Sudsko vijeæe je dozvolilo Karadžiæu da uloži žalbu na odluku kojom se odbija njegov prijedlog za odgaðanje suðenja, te je odluèilo da se suðenje odgodi dok Žalbeno vijeæe ne odluèi o tome.
"Vijeæe shvata da æe privremeno obustavljanje postupka u ovoj fazi imati negativne posljedice po svjedoke koji su veæ doputovali u Haag. Meðutim, ukoliko bi se postupak nastavio, i ukoliko bi Žalbeno vijeæe ukinulo odluku o odlaganju suðenja, ti svjedoci bi se morali po treæi put vratiti u Haag“, kazao je O-Gon Kwon, predsjedavajuæi Sudskog vijeæa.
Karadžiæ, bivši predsjednik Republike Srpske (RS) kojeg Tužilaštvo u Haagu tereti za zloèine poèinjene tokom rata u BiH, tražio je da mu suðenje bude odgoðeno do 17. juna 2010. godine, kako bi se pripremio za svoju odbranu. Sudsko vijeæe je 26. februara odbilo ovaj prijedlog.
Drugog dana iznošenja uvodne rijeèi Karadžiæ je kazao da bi Tužilaštvu najbolje bilo da povuèe optužnicu, a ukoliko to ne uèini, da mu Sud treba dati dovoljno vremena da se od ovog suðenja napravi „egzemplaran proces koji æe rehabilitovati i meðunarodno pravo i ovaj Tribunal“.
"Ja se ne bojim ovoga procesa. S velikim entuzijazmom se pripremam. (...) Verujem da ako bi Tužilaštvo dobro pregledalo sa èime raspolažu, ne da bi povukli optužnicu protiv mene, nego bi tražili reviziju presuda protiv mojih generala, da se spasi ideja meðunarodne pravde, jer je ovo velika opasnost da ideja te pravde bude kompromitovana", kazao je Karadžiæ.
Karadžiæ se u velikom dijelu uvodne rijeèi bazirao na osporavanje zloèina za koje se tereti, naroèito u Sarajevu i Srebrenici. Optuženi je naglasio kako Tužilaštvo pokušava da pokaže kako su Srbi zloèine planirali, dok on tvrdi da su samo "odgovarali na izazove" suprotne strane.
"Naša reakcija je uslovljena njihovim ponašanjem. Mi moramo da odigramo što nam oni uslove ili æemo propasti. (...) Do 1. aprila 1992. godine širom Bosne ginu iskljuèivo Srbi, a Tužilaštvo meni za taj period stavlja na teret ratno-huškašku politiku“, kazao je Karadžiæ, dodavši da sve do 20. maja nisu postojale srpske snage, izuzev Teritorijalne odbrane.
Govoreæi o Sarajevu, Karadžiæ je kazao da su Srbi i srpske teritorije bile u okruženju "hrvatsko-muslimanskih snaga" u ovom gradu, te da su i oni bili pod opsadom.
"Veæ 5. aprila snajperisti zelenih beretki su zaposjeli sve nebodere u Sarajevu, i tada je nastupio teror. Bilo je strašno biti Srbin te noæi u Sarajevu. Srbi su se povukli u okolinu Sarajeva, tako se uspostavlja linija podele grada. Ne opsadna linija. To nije bio grad pod opsadom, to je bio podeljeni grad", smatra Karadžiæ.
Prema njegovim rijeèima, ovaj grad nikada nije bio blokiran, te su Sarajlije dobivale vodu, gas i struju "preko srpske teritorije".
"Kada smo mi imali malo vode, mi smo je delili s njima. Kakvo je to terorisanje?", zapitao se optuženi u uvodnoj rijeèi.
Tužilaštvo Karadžiæa tereti da je, kao vrhovni komandant oružanih snaga RS, tokom 1.425 dana, koliko je Sarajevo bilo pod opsadom, planirao i naredio dugotrajnu kampanju granatiranja i snajperisanja ovog grada, èime se “terorisalo civilno stanovništvo”. U optužnici, izmeðu ostalog, stoji da stanovnici nisu imali vode, struje i plina.
Optuženi pak tvrdi da je u Sarajevu postojalo mnogo legitimnih vojnih ciljeva "na koje je srpska strana imala pravo da odgovori". Meðu njima, Karadžiæ je naveo obdanište "Pèelica", brojne osnovne škole, zgrade fakulteta i Zemaljski muzej, tvrdeæi da su u njima bila „komandna mjesta 105. i 152. brdske brigade Armije BiH“.
"To je taj grad koji je opsaðen, nevin, bespomoæan. (...) Oni bi pucali na nas, a mi uzvratili vatru i oni bi to prikazali kao neselektivno granatiranje srpske vojske. (...) Koševo bolnica – tu bolnicu su bušili oni svojim oruðima i pokazivali novinarima. (...) Nije bilo namerno granatiranje nikad. Nikad“, kazao je Karadžiæ.
Karadžiæ je kazao da æe tokom procesa „Sarajevo pretresati u pojedinost“, ponovivši još jednom kako smatra da su sva masovnija stradanja u ovom gradu bila inscenirana, te da nije bilo civilnih žrtava, veæ „posejanih leševa“.
"Podmetanje leševa širom Sarajeva da bi se srpska strana optužila...kako æemo mi s tim da se borimo? Moramo da raèunamo iskljuèivo na Vas – da æe Veæe spreèiti ovakva podmetanja. Šta ti lažni mitovi i lažne žrtve èine u dušama obiènog sveta koji ne može da pronikne u to, i koje seme buduæih smrti su posejali ovim lažima? Ko je to posejao, taj je obezbedio nastavak daljih sukoba i daljih pokolja“, smatra Karadžiæ.
Na slièan naèin optuženi je govorio i o Srebrenici, gdje je prema navodima optužnice u julu 1995. godine poèinjen genocid – protjerivanje na desetine hiljada žena i djece, te ubistva više hiljada muškaraca i djeèaka.
"To onako emotivno dobro zvuèi – Srbi su ubijali deèake. A pod deèacima se misli na 17-godišnje mladiæe koji su bili mobilisani. (...) Oni su tamo napravili jedno svetilište. Sabrali su – na kamenu piše 8.000 – a sve sa prirodnim smrtima, sa pogibijama u borbama po šumama, oni nisu mogli da identifikuju i sahrane više od 2.500 ljudi. Mi znamo da se sada iskopavaju grobovi po Bosni da bi u julu bilo nešto da se sahrani u Srebrenici. Kad se i jedan èovjek ubije to je zloèin, èemu izmišljati, èemu preterivati?“, kazao je Karadžiæ.
Kada je rijeè o deportacijama Bošnjaka sa srpskih teritorija, Karadžiæ je kazao da su oni, ne samo u Srebrenici, veæ i u drugim opæinama, "tražili da idu".
"Srbi su iz muslimanskih krajeva bežali, muslimani su odlazili organizovano – to æemo sve dokazati", kazao je optuženi.
Suðenje Karadžiæu poèelo je 27. oktobra 2009. godine, iznošenjem uvodne rijeèi Tužilaštva.
istruhnut ces ti u zatvoru, rak ce da te pojede, dabogda ti se sjeme zatrlo
|
02-03-2010 at 17:37 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Trenutno aktivni korisnici |
Aktivni gosti: 50
Skriveni clanovi: 0
Aktivni èlanovi: 0
Sretan roðendan: Adelin, ajsha, ameee, borac 92-96, KING_K6, mario, PANTER-3, saljefura, Sasa1980, sascha2012, TzAmelllll, von Karkin, willeke
|
FORUM : Politika : Praæenje suðenja monstrumu Karadžiæu |
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|