Mahala

Obilježavanje 15. godišnjice prvog povratka u Bosni i Hercegovini

Bošnjačka zajednice kulture "Preporod", Opštinsko društvo Osmaci, organizuje svečanost u povodu 15. godišnjice prvog ostvarenog povratka na nivou Bosne i Hercegovine, koja će se održati u nedjelju, 18. septembra 2011. godine u 12 sati, u prostorijama Čitaonice u Mahali.

PROGRAM MANIFESTACIJE DANI POVRATKA, TRADICIJE I KULTURNOG NASLJEĐA BOŠNJAKA - GORNJA SPREČA 2011

AKADEMIJA U POVODU 15. GOD. POVRATKA U MAHALU
(Mahala, prostorije čitaonice, nedjelja 18. septembar 2011. u 12.00 sati)

TURNIR U MALOM FUDBALU I TAKMIČENJE U TRADICIONALNIM NARODNIM VJEŠTINAMA (Mahala, nedjelja 18. septembar 2011.)

BOROGOVSKO SIJELO (Borogovo, septembar 2011.)

SUSRETI I TAKMIČENJA OMLADINE U ŠEHERU, HAJVAZIMA i DRUGIM MJESTIMA (oktobar 2011.)

PROMOCIJA IZDANJA BZK PREPOROD BIH (Šeher, oktobar 2011.)

PRATIDAN BAJRAMA (Šeher, subota 12. novembra 2011.g.)

Organizatori svečanosti su BZK "Preporod" Kalesija /Osmaci i Udruženje prognanika Gornja Spreča Kalesija.




[Edited by cupo on 10-12-2011 at 02:03 GMT]

Križevići otvaranje obnovljene džamije

Povratničke priče

Kasaba ponovo živi

Nova Kasaba, smještena nadomak Milića, samo je jedno od stotina podrinjskih naselja uz koje se najčešće vežu riječi genocid i masovne grobnice. Naime, u julu 1995. godine, nakon pada zaštićene enklave Srebrenica, srpski vojnici su u Novoj Kasabi počinili masovna strijeljanja, a žrtve su zakopali u masovnim grobnicama, od kojih su neke sekundarnog i tercijalnog karaktera. Ipak, i pored stravične prošlosti, stanovnici ovog naselja, vrijedni ljudi sa Drine, vratili su se kućama, pa danas Nova Kasaba, na radost svih dobronamjernih ljudi, polako vraća svoj stari sjaj, pamteći prošlost u isto vrijeme. Prije nekoliko dana posjetili smo Novu Kasabu.

Budućnost Nove Kasabe i okolnih mjesta.


U Kasabu se vratilo nešto više od 30 porodica, od prijeratnih 350. Kada je u pitanju društveni život, povratnici su stvar uzeli u svoje ruke. Upravo zahvaljujući entuzijazmu i inicijativi povratnika obnovljen je veliki dio lokalnih puteva te ostala infrastruktura, koja je velikosrpskom agresijom na BiH bila u potpunosti uništena.

Velikim dijelom su obnovljeni i kulturni, sportski i vjerski objekti. Tako je recimo, u potpunosti obnovljena Musa Pašina džamija, koja je bila simbol postojanja i tradicije Bošnjaka na ovim prostorima.



Obnovljen je Dom kulture u sklopu kojeg će biti oformljena biblioteka za koju su, između ostalih, forumaši Tuzlarija prikupili blizu 2.500 naslova. Iz svega se može zaključiti da su elementarne stvari, za život povratnika, ispunjene. No, ono što najviše nedostaje je posao, kao i u ostalim dijelovima BiH. Kasablije preživljavaju od poljoprivrede i stočarstva.



Uprkos teškim vremenima i nedostatku novčanih sredstava, mještani Nove Kasabe ne odustaju od uređenja svog mjesta, te su u junu tekuće godine započeli izgradnju parka, odmah pored Musa Pašine džamije. Park će imati pregršt zelenila sa uređenim stazama i klupama, a u dogledno vrijeme biće izgrađen i spomenik palim šehidima iz ovog mjesta.



Tokom naše posjete, upravo na dijelu izgradnje novog parka, zatekli smo neke od inicijatora ove ideje.



- Projekat izgradnje parka finansira Vlada Švicarske i Luksemburga, a implementira ga “Karitas” i Nevladina organizacija “Priroda” iz Bratunca. Sredstva za izgradnju parka osigurali su: “Karitas”, Opština Milići, a učešće su uzeli i samo mještani. Završetak radova slijedi uskoro, te se nadamo da će ovaj park pomoći mještanima da svoj život i sjećanja vrate u bolja vremena, kada su nekada u ovom istom parku zajedno razgovarali i planirali svoje bolje sutra, kaže Mirsad Čizmić, predsjednik Savjeta MZ Nova Kasaba.



Koliko volje ima kod svih mještana za stvarnim povratkom, najbolje ilustruje podatak da je u potpunosti revitaliziran Fudbalski klub “Jadar”, kao i sam stadion na kojem su 1995.godine mnogi Bošnjaci, od strane velikosrpskog agresora, dijeljeni na one koji će preživjeti i one koji su monstruozno pobijeni. Neke nove generacije iz Nove Kasabe, Cerske, Konjević Polja i ostalih okolnih mjesta, šalju jasnu poruku da ih je ovdje bilo i biće.

(Tuzlarije.net)

Tuzlarije u posjeti Bratuncu

Prvi sajam za žene u agrobiznisu

U okviru obilježavanja 15. oktobra - Svjetskog dana žena na selu, danas je u Bratuncu otvoren "Prvi sajam za žene u agrobiznisu ", koji je okupio više od 30 učesnica iz Hercegovine, Krajine i Podrinja. Sajam se održava u organizaciji Udruženja žena “Forum žena” Bratunac uz podršku Džender centra Vlade manjeg bh. entiteta i “UN women”.



- Cilj sajma je podrška sistemskim mjerama za jačanje kapaciteta i vidljivosti žena na selu. Želimo pokazati da je ekonomska snaga žena koje žive na selu velika i da treba te potencijale koristiti, a rad žena učiniti priznatim u društvu, kazala je Spomenka Krunić, direktorica Džender centra Vlade manjeg bh.entiteta.



Na ovoj manifestaciji žene su izložile vlastite poljoprivredne proizvode i predmete domaće radinosti. Posjetioci su, između ostalog, imali priliku da se direktno upoznaju sa metodom pravljenja jabukovog pekmeza. Sve to smo zabilježili na štandu Udruženja “Jadar” iz Konjević Polja.



- Prvog dana sajma pečemo pekmez, dok ćemo drugi dan upriličiti prezentaciju pravljenja bestilja. Pekmez pravimo od vlastitih jabuka iz Konjević Polja. Jabuke se prvo operu, nakon toga slijedi mljevenje, a zatim cijeđenje soka i priprema u bakarnom kazanu. Pekmez se peče gotovo čitav dan, kad se sve završi sipamo ga u ambalažu, prenoći jednu noć i onda je spreman za konzumaciju. U našem slučaju, od osam vreća jabuka smo dobili 10 kilograma pekmeza, kazale su za Tuzlarije sestre Ifeta Mejremić i Safeta Beganović iz Konjević Polja, koje su se ujedno zahvalile Udruženju “Vive Žene” iz Tuzle, te Tuzlarijama na podršci koji im pružaju.



Posjetili smo štand i Udruženja “Snaga žene" iz Tuzle. Na štandu su izloženi domaći sokovi, džemovi i sušeno voće, a sve to je nastalo kao plod radno-okupacione tereapije, koju “Snaga žene” realizira na području opštine Srebrenica i sela Potočari. Kako smo se i sami uvjerili, svi proizvodi su za čistu desetku.



Uloga seoske žene još nije dovoljno prepoznata u društvu iako žene na selu čine četvrtinu svjetske populacije. Seoska žena ima ključnu ulogu u proizvodnji hrane - zbog toga se Svjetski dan seoske žene obilježava dan prije Svjetskog dana hrane. Prema navodima agencije UN za ishranu i poljoprivredu, žene proizvode više od 50 procenata hrane na planeti.



Partneri sajma, koji traje do 17.oktobra, su lokalna udruženja žena “Maja” Kravica, “Jadar” Konjević Polje i “Priroda” Bratunac.

(Tuzlarije.net)

Slikom i riječju kroz život u Srebrenici

Suživot i povratak liječe bolne rane

Srebrenica danas, 16 godina poslije ratnih strahota...Ekipa Tuzlarija je boravila u ovom gradu kako bi se uvjerila kako danas žive ljudi koji su se vratili u ovaj grad. Posjetili smo institucije kulture, vjerske ustanove, nevladine organizacije i povratnike.



Obilazeći sve navedeno zapazili smo da se u Srebrenicu rijetko dolazi. Izuzetak je tek 11.juli kada veliki broj Bošnjaka iz cijele Bosne i Hercegovine i dijaspore dođe do Potočara, ali i tada rijetko ko produži do Srebrenice. Dobro bi bilo da barem tog dana određeni broj naših ljudi posjeti i Srebrenicu i uvjeri se kako živi oko 1.000 Bošnjaka povratnika. Obično se misli da je povratnika više, no ovo je stvarna slika povratka u Srebrenicu, ali svi oni koji se žele vratiti uvijek imaju gdje.

Da je više Bošnjaka bilo bi i više prava!

- Treba više Bošnjaka, više povratka pa bi imali i više prava. Nedostaje puno više brige državnih institucija za zapošljavanje mladih ljudi jer oni dođu u Srebrenicu, ali se ne zadrže puno - odoše za ozbiljnom egzistencijom, kaže Damir ef. Peštalić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Srebrenica.



- Obzirom kako je napravljena strategija za povratak u Srebrenicu i koliko je sve to neplanski urađeno, danas mogu reći “Hvala Bogu dobro je”. Ovde je sve rađeno bez cilja i strategije, ali i vizije za budućnost. Stanje u džematima je stabilno, imamo omladine, pojedini su dobili poslove, ali sve je to malo. Nije rješenje kilogram ulja i šećera, rješenje je da ljudi rade i da od svog posla izdržavaju porodice. U Srebrenici Bošnjaci i dalje uče srpski jezik, u politici nema dovoljno Bošnjaka, a slično je i u javnim institucijama samo se o tome ne priča što je veliki problem, ističe imam Peštalić.

Srebrenica je prije rata imala pet džamija, a sa okupacijom Srebrenice sve su porušene. Do danas su obnovljenje tri i to Bijela džamija, Čaršijska džamija i uskoro drvena džamija u naselju Crvena Rijeka. Započeli su radovi na džamiji na brdu Vidkovac, na samom ulazu u Srebrenicu, dok još ništa nije urađeno na obnovi džamije u naselju Petriča.



- U gradskoj zoni izgrađen je i islamski centar gdje se Bošnjaci, ali i svi drugi ljudi dobre volje, druže i provode vrijeme. Tu se može odmoriti, popiti čaj ili kahvu, ručati i naravno obaviti vjerska aktivnost. Obzirom da u Srebrenicu dolaze naša braća i sestre iz drugih gradova BiH i dijaspore, lijepo je kad imate adekvatan prostor da ugostite sve te ljude. U sklopu centra nalazi se gasulhana i mekteb gdje djeca izučavaju vjeronauku i gdje se organizuju kursevi za odrasle, a u blizini samog objekta nalazi se Čaršijska džamija, kaže imam Peštalić.

Ko šiša Željku?

U periodu 1995. – 2000.godina u Srebrenici je bilo nezamislivo da se Bošnjaci, Srbi i svi drugi koji žive ovdje, voljom ili silom prilika, toliko zbliže. Sve do 2000.godine povratak je bio samo dobar slogan i paravan za centre moći u Sarajevu i Banjoj Luci, kojim su ispoljavali svoje stranačke, etičke i etničke zablude. Kako sada izgleda suživot u Srebrenici uvjerili smo se i sami. Trgovina i svakodnevne aktivnosti, ali i životne okolnosti uticale su na to da svi stanovnici Srebrenice danas žive u slozi.

Sreli smo Željku, koja nam je kazala da predrasuda nema i da je sasvim normalno što se šiša kod Ahmeda Ustića, jednog od povratnika u Srebrenicu. Inače, Ahmed je poznati frizer u ovom gradu i za njega povratak nije tek nešto o čemu se priča, a ne realizuje. Iako ni danas nema neku ozbiljniju podršku nadležnih ne odustaje u namjeri da nastavi tradicijski biznis.



Prije 65 godina Ahmedov djed Enez Ustić je u Srebrenici otvorio prvi frizerski salon. U njegovoj radnji ovaj zanat izučilo je mnogo Srebreničana, koji su kasnije svoje salone imali širom Bosne i Hercegovine. I Enezova djeca su krenula istim stopama, pa je sin Meho više od deset godina bio glavni frizer u centralnoj NATO-ovoj bazi u Butmiru kod Sarajeva. Godine 2009., nakon povratka u Srebrenicu, Ahmed nastavlja svoju porodičnu tradiciju šišanja. Kako kaže, zadovoljan je poslom, ali nije zadovoljan stanjem u pogledu zapošljavanja mladih u gradu, jer bi se tu moglo uraditi puno više, kaže Ahmed.

Kulturno-historijsko naslijeđe Srebrenice kroz vijekove

Posjetili smo i naučnu konferenciju u Srebrenici o temi "Kulturno-historijsko naslijeđe Srebrenice kroz vijekove". Na skupu su predstavljeni naučni radovi vezani za arheološka otkrića na području ove opštine i ukazano je na značaj Srebrenice kroz historijske tokove.



- Cilj nam je pokazati da je kultura življenja ovdje bila i prije, da smo zajedno živjeli, da postoji šarolikost u kulturama i da se ovdje živjelo dobro. Želimo poslati jednu drugu sliku Srebrenice i graditi budućnost,poučeni greškama iz prošlosti, koje možemo ispraviti i sretnije živjeti na ovom području, kazao je za naš portal Ćamil Duraković, zamjenik načelnika opštine Srebrenica.

Prvi put u posjeti biblioteci i muzeju

Za djecu iz srebreničkih sela Skelani, Osmače i Osatica ovih je dana organizovana petodnevna radionica u biblioteci u Srebrenici, koja djeluje u sklopu Doma kulture. Ovo je prvi put da mališani iz najudaljenijih srebreničkih sela posjete instituciju kulture. Djeca na radionici pišu radove na temu “Priče iz mog djetinjstva”, a po završetku radionice Ministarstvo sigurnosti BiH će finansirati objavljivanje zbirke sa dječijim radovima. Na radionici učestvuje 70 mališana, a nakon objave zbirke, biće upriličena promocija za njihove roditelje.



U sklopu radionice, djeca su obišla i Zavičajni muzej gdje je na mnogobrojna pitanja znatiželjnih mališana odgovarala Stana Prodanović, kustos-pedagog Zavičajnog muzeja.

Niču novi hoteli

Oživljavanje Srebrenice i ekonomskog razvoja, kao i vraćanje u život ovog područja moralna je obaveza svih nas zbog onoga što se desilo 1995. godine. Danas je Srebrenica dovoljno integrisana zajednica da može da prihvati nove ideje sa dosta želje i volje da to uspije. Prepoznali su to pojedini investitori, poput Fabrike duhana “Sarajevo”, koja uskoro završava izgradnju hotela u Srebrenici. Ovaj objekat će biti u funkciji na proljeće iduće godine. Hotel sa četiri zvjezdice će imati 38 smještajnih jedinica, a zapošljavat će se oko 40 radnika. Prioritet pri zapošljavanju imaće ljudi koji žive u Srebrenici.



Da smještajnih kapaciteta nedostaje gradu ukazuje primjer srebreničanina Safeta Alića, koji živi i radi u Švicarkoj, a koji je u julu ove godine jedan objekat renovirao i pretvorio u motel. U obnovu, opremanje i zapošljavanje radnika uložio je 700.000 KM. Motel se nalazi u centru grada, u neposrednoj blizini Doma kulture, a raspolaže sa 18 luksuzno opremljenih dvokrevetnih soba i dva luksuzno opremljena apartmana.



Naša posjeta Srebrenici završila je obilaskom Banje Guber, sa nadaleko poznatom ljekovitom vodom. I tu se grade novi, moderni hotelsko-banjski kapaciteti koji bi mogli značiti istinsku vjeru u održivost povratka za sve one koji su nekada živjeli u ovom plemenitom gradu.





Priču završavamo sa jednom lijepom pjesmom o Srebrenici...



(Tuzlarije.net)

[Edited by cupo on 28-10-2011 at 00:57 GMT]

Podjela kurbana povratnicima u Novu Kasabu

U povodu Kurban-bajrama povratničkim porodicama u Novoj Kasabi predstavnici Fondacije “Izvor nade” iz Sarajeva podijelili su kurbane. Akcija je osmišljena tako da se na tradicionalni islamski način izvrši nabavka i klanje kurbana, a meso distribuira onima kojima je pomoć najpotrebnija, širom BiH.



- Zaklali smo veliki broj kurbana i naša ekipa se raspodijelila širom BiH, od Une do Save, kako bi u dane Kurban-bajrama obradovali što više ljudi. Prvi put smo u Kasabi, znamo situaciju u povratničkim domaćinstvima i upravo zbog toga smo izabrali ovo mjesto. Kurbani su obezbjeđeni za sve povratnike. Finansijsku pomoć u realizaciji ove akcije pružili su nam prijatelji Fondacije iz BiH i Turske, rekao je Hidajet Memić iz Fondacije “Izvor nade”.

Ibro Džekić, povratnik u Novu Kasabu, nije krio zadovoljstvo kada su mu uručili kurban, težak pet kilograma.



- Često se čini da su nas svi zaboravili i da smo sami ovdje, pa nam je i sama dobra riječ postala velika. Kada vam u dane Kurban-bajrama dođe neko koga i ne znate i donese kurban, onda se to ne može opisati riječima. U Kasabi živim sa suprugom i troje djece, radio sam kao vozač 30 godina, a danas preživljavamo od moje penzije, kaže Džekić.

Ifeta i Safeta obradovale komšije

Radnu atmosferu zatekli smo i u dvorištu sestara Ifete Mejremić i Sefete Beganović iz sela Đugum, o kojima smo ranije pisali na našem portalu.



- Ove godine u našem dvorištu je zaklano 13 kurbana. Kurbani su kupljeni od povratnika, a čitavu akciju je finansirao Muhamed El Farasi iz Kuvajta, koji dugo godina na raznorazno načine pomaže povratnike. Kurbane smo podijelili našem narodu u Pobuđu, Konjević Polju, Novoj Kasabi, a nismo zaboravili ni drage prijatelje iz Tuzle koji prate sve naše aktivnosti, kazala je Ifeta Mejremić iz Udruženja žena "Jadar" Konjević Polje.



Poslije svega ostaje nam da poželimo da ovakvih zijareta i podjela bude što više, ne zbog kurbana - nego zbog onog šta oni znače, a za ove ljude znače mnogo.

(Tuzlarije.net)

Bajramsko sijelo u Konjević Polju

Udruženje žena "Jadar" iz Konjević Polja kao jedan od najvažnijih zadataka za svaku godinu postavlja sebi obilježavanje vjerskih praznika Bošnjaka, a posebno Ramazanskog i Kurban-bajrama. Izuzetak nije ni ova godina pa je u skladu s tim organizovana kulturno-zabavna manifestacija pod nazivom „Bajramsko sijelo“, koja je održana u Konjević Polju.



Riječi dobrodošlice i bajramsku čestitku prisutnima je uputila Ifeta Mejremić, predsjednica Udruženja žena "Jadar" Konjević Polje. Bila je to prilika da se mještani druže i zabave, a žene iz ovog kraja pripremile su bogatu bajramsku trpezu. Sve prisutne je zabavljao Almir Kalajlić, pjevač iz Tuzle.



Inače, finansijska sredstva za bajramsko sijelo osigurao je načelnik opštine Bratunac Nedeljko Mlađenović.







(Tuzlarije.net)