Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.
|
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: Don`t forget Srebrenica
Fadila Memiševiæ
´Rezoluciju o Srebrenici trebaju usvojiti parlamenti susjednih zemalja´
Predsjednica Društva za ugrožene narode za (DZUN) BiH Fadila Memiševiæ ocijenila je danas za Fenu da Rezolucija o obilježavanju 11. jula danom sjeæanja na genocid u Srebrenici koji je juèer donio Evropski parlament neæe ništa znaèiti, ukoliko je ne usvoje parlamenti susjednih zemalja, prije svih Srbije i Crne Gore.
Pozdravljajuæi donošenje ove rezolucije, Memiševiæ je istaknula kako parlamenti susjednih zemalja sada imaju priliku da naprave jedan gest koji æe omoguæiti stvaranje mosta pomirenja izmeðu zemalja.
-To æe biti pravi put za pomirenje i vraæanje povjerenja na prostor bivše Jugoslavije, te za suoèavanje s prošlošæu, smatra predsjednica Društva za ugrožene narode za BiH, koje je bilo involvirano u podnošenje zahtjeva za proglašenje 11. jula danom sjeæanja na genocid u Srebrenici.
Takoðer, Memiševiæ naglašava kako rezolucija ima veliki znaèaj ne samo za žrtve genocida u Srebrenici, nego i za norode BiH.
Upozorava, meðutim, da æe ovaj dan sjeæanja biti samo dan za neke ljude kojima to mnogo znaèi, ukoliko Rezolucija o Srebrenici ne bude priznata u susjednim zemljama
|
16-01-2009 at 16:48 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: Don`t forget Srebrenica
Srbija
NVO traže da se 11. juli proglasi danom sjeæanja na genocid
Petnaest nevladinih organizacija koje se zalažu za poštovanje ljudskih prava pozvalo je danas Skupštinu Srbije da 11. juli proglasi danom sjeæanja na genocid u Srebrenici, i tako podrži Rezoluciju Evropskog parlamenta.
Time bi se, kako se istièe u saopštenju, pokazalo poštovanje i priznanje žrtava najtežeg zloèina i poèela izgradnja zajednièkog pamæenja u koje æe biti utkane sve žrtve ratnih zloèina poèinjenih na teritoriji bivše Jugoslavije.
Nevladine organizacije su podsjetile vlast i javnost na obavezu da se preuzme odgovornost za nedjela uèinjena u prošlosti kako bi se pokazala odluènost za izgradnju demokratske države na temelju vladavine prava i poštovanja ljudskih prava.
Saopštenje su potpisali: Fond za humanitarno pravo, Inicijativa mladih za ljudska prava, JUKOM, Pravnici za demokratiju, Helsinški odbor za ljudska prava, Graðanske inicijative, Žene u crnom i Queeria - Centar za promociju kulture nenasilja i ravnopravnosti.
Potpisnici su i Beogradski centar za ljudska prava, Centar za kulturnu dekontaminaciju, Centar za civilno-vojne odnose, Centar za regionalizam, Graðanska akcija Panèevo, Vojvoðanka - Regionalna žens
(ONASA)
|
16-01-2009 at 23:39 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: Don`t forget Srebrenica
18.01.2009
Nikakva rezolucija ne može vratiti moju djecu
Od 11. jula 1995. godine svaki dan u životu Habibe Mašiæ iz Voljevice kod Bratunca je isti. Budi se i liježe s mislima o svojim sinovima Sademu i Sadmiru i mužu Sadiji. Sva trojica ubijena su tog krvavog jula u pokušaju da iz Srebrenice uteknu Mladiæevim krvnicima i domognu se slobodne teritorije. Sadmir je imao tek 18, a Sadem 19 godina. Habiba je prošle godine muža ukopala u Memorijalnom centru Potoèari.
Habiba Mašiæ sa slikama svojih najmilijih: Svaki dan isti
- Tijelo mu je u dijelovima pronaðeno u pet razlièitih sekundarnih masovnih grobnica! Javili su mi skoro da su našli i dio tijela jednog od mojih sinova. Još ne znaju kojeg - prièa nam nesretna srebrenièka majka.
Pokazuje njihove slike. Sadijinu je otrgnula s liène karte i uspjela saèuvati, a Sademovu i Sadmirovu dobila od rodbine kada je stigla u Tuzlu.
- Njih nema, a sve što je ostalo su ove slike, tuga i sjeæanje. Pratila sam to što se dogaðalo u Evropskom parlamentu i donošenje te rezolucije da 11. juli bude Dan sjeæanja u cijeloj Evropi. Zadovoljna sam da su konaèno shvatili šta se dogodilo u Srebrenici. To je prvi put da je i ta Evropa uèinila nešto dobro. Eh, da su takve rezolucije donošene 1995. godine, Srebrenica se ne bi ni dogodila - govori Habiba.
Svjesna je, kaže, da joj nikakva rezolucija, nikakav papir, nièije priznanje ne može vratiti djecu i muža. Ali, dodaje, to treba da bude pouka i poruka za buduænost, da se izbjegnu druge Srebrenice.
- Ako se na ovome završi, ni taj papir, ni dan žalosti ništa neæe znaèiti. Sve dok Mladiæ i Karadžiæ ne budu osuðeni, porodice neæe biti zadovoljne. Ne samo oni, nego i svi zloèinci koje moramo svakodnevno gledati po Bratuncu i Srebrenici. Zloèinaca još ima i u institucijama RS. Zašto ja moram obarati glavu pred podrugljivim osmijesima zloèincima koji su pobili moju djecu - pita se Habiba.
Gaza je druga Srebrenica
- Žalosno je da zlo nije prestalo, da se svijet nije opametio. Eto šta se dogaða u Gazi. Zar se mora pobiti toliko ljudi da bi neko reagirao? Zar ne može Amerika zaustaviti taj Izreal, zar ne može Evropa sada donijeti tu neku rezoluciju o Gazi? Ako budu kao za Srebrenicu èekali 13 godina, šta æe onda vrijediti te njihove rezolucije - kaže Habiba.
(AVAZ)
|
18-01-2009 at 19:24 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: Don`t forget Srebrenica
Srebrenièka svjedoèenja: ljudi su zbog otrova gubili pamet
U Rektoratu Univerziteta u Sarajevu, 21. januara 2009. promovirana je knjiga Muje Aliæa Upotreba bojnih otrova u izvršenju genocida u Srebrenici, sigurnoj zoni Ujedinjenih nacija, jula 1995. Nedavno preminuli autor, koji je bio struènjak za bojne otrove, sakupio je brojna svjedoèanstva i izvještaje Armije BiH, koji ukazuju da je Vojska Republike Srpske - u namjeri da zarobi i poubija Bošnjake koji su se povlaèili prema Tuzli - dakle u vršenju èina genocida - koristila i bojne otrove, artiljerijske hemijske granate i minobacaèke hemijske mine.
Pripadnici VRS-a su na pravcima povlaèenja kolone bošnjaèkih muškaraca kontaminirali potoke, bunare i izvore bojnim otrovima: CS, BZ i LSD-25. Aliæ navodi: "Za nepuna tri dana, u toku egzodusa, od 12. do 14. jula 1995., pod djelovanjem bojnih otrova, zarobljeno je, a zatim ubijeno 3.000 do 4.000 ljudi. Šesnaestog jula u širem rejonu Baljkovice, zarobljeno je 1.500 do 2.000 ljudi, koji su kasnije likvidirani." O tome najbolje govore svjedoèanstva - njih 54 sabrana u ovoj knjizi.
Ramiz Beæireviæ svjedoèi da su se "(...) u zadnjem dijelu kolone ljudi poèeli sami ubijati. Postali su nepovjerljivi. Nisu se meðusobno prepoznavali, te su kontrolisali jedan drugog da li su osuneæeni. Nakon pijenja vode osjetio je malaksalost, nesanicu, uznemirenost, bezvoljnost, suhoæu u ustima, smetenost. Primijetio sam kod mnogih saputnika agresivno ponašanje, haluciniranje, plaè, histerisanje". Senahid Mehmedoviæ se "ponašao nekontrolisano", a neki su "poèeli pucati po nama govoreæi da smo èetnici".
Dr. Ilijaz Pilav svjedoèi: "Kod jednog broja ljudi dolazilo je do kompletnog koèenja tijela, drhtanja sa odsutnošæu, gotovo svi su imali karakteristièan izraz lica: razrogaèene oèi, s istaknutim bulbusima, ušiljenim nosom, istaknutim jagodicama, suha usta, i dr." Salih Muratoviæ se sjeæa da su "ljudi zbog udisaja otrova skrenuli s pameti. Neki su poèeli blejati, buncati i nenormalno se ponašati". Nuris Memiševiæ je isprièao: "Profesora Muniba i još nekoliko ljudi èetnici su zarobili oko 12:00 sati 13. jula 1995. Munibu su dali kanistere kontaminirane vode da ih odnese ljudima u koloni užasa, koji su je pili zbog velike žeði. Nakon 10-15 minuta došlo je do ´ludila´ i oko 15:00 sati preostali dio kolone krenuo je da se preda èetnicima. Došlo je do meðusobnog masovnog ubijanja".
Dr. Avdo Hasanoviæ je vidio "bjelièastu vodu potoka koju su saputnici pili zbog velike žeði. Nastajala je razdražljivost i bježanje iz kolone". Ejub Dediæ je vidio kako njegovi saborci "pokazuju predmete kojih uopæe nije bilo - kamene zidove na livadama, osvijetljene gradove u šumi i sl". U rejonu sela Baljkovice jedan je èovjek aktivirao ruènu bombu usmrtivši sebe i još osam saputnika. Dr. Fatima Klempiæ-Dautbašiæ, koja se sa dijelom kolone uspjela probiti do Tuzle, svjedoèi o posljedicama djelovanja bojnih otrova: "U bolnicu je 8. 8. 1992. dovezeno 7-8 ranjenika, od kojih su 2-3 bili teže ranjeni. Teži su zbrinuti u ambulanti, a ostali su ležali na nosilima u hodniku, uz njih sam i ja bila. Nakon nekoliko minuta svi su ranjenici umrli na isti naèin. Prestali su disati, a srce je kucalo još nekoliko minuta. Svi ovi ranjenici dovezeni su iz sela Jažestica, a smrt je posljedica djelovanja bojnih otrova, koji su doveli do paralize disajne muskulature." Knjiga Muje Aliæa svakako osvjetljava još jedan aspekt namjere ubijanja srebrenièkih muškaraca i mladiæa i poticaj je na daljnja istraživanja. (V. B.)
izvor DANI
|
30-01-2009 at 22:22 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: Don`t forget Srebrenica
02.02.2009
Poslano 2.500 dopisa na adrese ošteæenih
Mogu se podnijeti imovinskopravni zahtjevi nakon suðenja Miloradu Trbiæu, koji je optužen za genocid...
02.02.2009. 15:20
Tužilaštvo BiH uputilo je 2.500 dopisa na adrese ošteæenih kako bi ih obavijestilo da mogu podnijeti imovinskopravne zahtjeve nakon suðenja Miloradu Trbiæu, koji je optužen za genocid poèinjen u Srebrenici 1995. godine, saopæila je Balkanska istraživaèka mreža (BIRN).
- Kada smo zaprimili podatke o identifikaciji posmrtnih ostataka žrtava, kontaktirali smo porodice i obavijestili ih da mogu podnijeti zahtjev. Poslali smo dopise na adrese oko 2.500 ošteæenih i barem 100 zahtjeva do sada smo dobili. Mi bismo predložili da se ovi zahtjevi upute na parnicu, kazao je tužilac Kwai Hong Ip.
Milan Trbojeviæ, branilac Milorada Trbiæa, istakao je da je ovu informaciju saznao iz novina, te kako smatra da je ovo "pritisak na Sud".
Sudsko vijeæe je na ovoj statusnoj konferenciji saopæilo kako su imovinskopravni zahtjevi žrtava "poèeli pristizati u Sud", te pitalo Tužilaštvo na koji naèin želi da Sud rješava te zahtjeve.
Prema navodima optužnice, Trbiæ je u julu 1995. godine, u sklopu udruženog zloèinaèkog poduhvata, s drugim pripadnicima vojske i policije, uèestvovao u pogubljenju preko 7.000 muškaraca u Srebrenici.
Sudsko vijeæe je podsjetilo i na zahtjeve koje je Tužilaštvo podnijelo na prošlom roèištu, kada je predložilo uvoðenje utvrðenih èinjenica te najavilo saslušanje "šest dodatnih svjedoka".
- Ovo je veæ treæa dopuna dokaznog postupka i ja samo podsjeæam da æe Odbrana nakon toga imati pravo da izvede svoje dokaze, a to æe biti potrebno, kazao je Trbojeviæ. Konaènu odluku o svim prijedlozima Sudsko vijeæe æe donijeti na narednom roèištu, 9. februara 2009. godine.
Autor: ONASA
|
02-02-2009 at 18:08 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Trenutno aktivni korisnici |
Aktivni gosti: 46
Skriveni clanovi: 0
Aktivni èlanovi: 0
Sretan roðendan: Adelin, ajsha, ameee, borac 92-96, KING_K6, mario, PANTER-3, saljefura, Sasa1980, sascha2012, TzAmelllll, von Karkin, willeke
|
FORUM : Tuzlarije : Don`t forget Srebrenica |
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|