Žene u Srebrenici obradovane cvijećem i poklonima

U povodu 8. marta, Međunarodnog dana žena, Kuća povjerenja priredila je u nedjelju prijem za stotinjak žena iz Srebrenice.
Melika Malešević, menadžer Kuće povjerenja, izjavila je da je ova organizacija u proteklih nekoliko dana u okviru akcije pod nazivom "Sedmica posvećena ženama" obišla žene u Osatu, Sućesci i Skelanima i podijelila prigodne poklone, kao što je to učinjeno i danas, uz zabavu i svečani ručak.

I Općinski dobor SDP-a u svom srebreničkom uredu organizirao je u nedjelju osmomartovsku zabavu i ručak za 50 žena kojima je Hakija Meholjić, predsjednik Odbora, podijelio cvijeće i skromne poklone.

Organizacija "Žene za žene" obradovala je u subotu cvijećem žene iz Srebrenice.

Na sva tri prijema bile su prisutne žene svih nacionalnosti.

(FENA)

"Žene Srebrenice" održat će mirni protest

Udruženje "Žene Srebrenice" organizirat će sutra, 11. marta, u znak sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, mirni protest u Tuzli.
Udruženju će se pridružiti i učenici Srednje građevinsko-geodetske škole iz Tuzle.

Mirni protest počet će okupljanjem na platou Pinge u 12 sati odakle će kolona krenuti do Gradske česme, odnosno, Trga žrtava genocida Srebrenice, saopćeno je iz Udruženja.

Udruženje poziva sve one, koji žele pružiti podršku porodicama čiji se članovi još uvijek vode kao nestali iz "Zaštičene zone Srebrenica" da im se pridruže.

11.03.2009.

"Žene u crnom" zahtjevaju obilježavanje 11. jula

Nevladina organizacija "Žene u crnom" održala je danas skup "Stajanje povodom dana sjećanja na genocid u Srebrenici" sa kojeg je upućen zahtjev da se 11. juli u Srbiji obilježava kao Dan sjećanja na Srebrenicu.

- Nevladine organizacije će svakog 11. u mjesecu podsjećati državne organe i javnost na inicijativu za obilježavanje Dana sjećanja na genocid u Srebrenici, kako bi do 11. jula 2009. godine Narodna skupština Srbije donijela odluku o obilježavanju Dana sjećanja - rečeno je u pismu pročitanom na skupu, koje je ranije upućeno predsjedniku Srbije Borisu Tadiću.

Nevladine organizacije - pokretači ove inicijative - zatražile su od predsjednika da primi njihove predstavnike kako bi o toj inicijativi razgovarali.

Pismo su potpisale, pored "Žena u crnom" i Centar za unapređenje pravnih studija, YUKOM, Fond za humanitarno pravo, Inicijativa mladih za ljudska prava i Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji.

Dvadesetak aktivistkinja i aktivista "Žena u crnom" u polusatnom protestu održanom na platou između zgrada Predsjedništva i Skupštine grada nosilo je transparente "Odgovornost", "Žene u crnom za mir i pravdu", "Dan sjećanja na genocid u Srebrenici".

(Tanjug)

Održan mirni protest majki Srebrenice

Podsjećajući na činjenicu da i četrnaest godina nakon genocida u Srebrenici zločinci odgovorni za ubistvo oko 8.500 osoba, nisu kažnjeni, žene Srebrenice su ponovo izašle na ulice Tuzle.



Mirnim protestima, javnosti su poručile: "Istina nama kazna zločincima".

Podršku ženama Srebrenice, koje godinama neumorno tragaju za istinom i pravdom, danas su pružili brojni građani, među kojima učenici Behrambegove medrese i Građevinsko-geodetske škole iz Tuzle.

Istovremeno, u Beogradu su se okupile nevladine organizacije predvođene Udruženjem "Žene u crnom".

One žele privoljeti Narodnu skupštinu Republike Srbije da donese odluku o obilježavanju 11. jula, Dana sjećanja na genocid u Srebrenici.

15.03.2009

Stipendije učenicima i studentima iz Srebrenice

Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Safet Halilović uputio je Ministarstvu finansija i trezora BiH zahtjev za prijenos novog iznosa sredstava Općini Srebrenica za realizaciju programa razvoja, obrazovanja, zadržavanja i privlačenja kadrova.
Prema procedurama o korištenju sredstava za realizaciju Operativnog plana oporavka i razvoja Srebrenice, 119.004 KM iz budžeta institucija BiH doznačuje se Općini Srebrenica za stipendiranje šest učenika i 27 studenata iz ovog grada, te odrađivanje pripravničkog staža za deset osoba.

Kako je saopćeno iz Halilovićevog kabineta, desetomjesečne stipendije dobit će učenici Srednjoškolskog centra u Srebrenici Adisa Gušić, Salko Gušić, Naser Habibović, Jelena Milosavljević, Jelena Jovičić i Jovana Ilić.

Također, deset mjeseci stipendiju će dobijati studenti iz Srebrenice Alema Kumrić, Nejra Siručić, Andrea Đurišić, Kosa Milosavljević, Almasa Salihović, Sabera Mujić, Emina Maksumić, Velibor Rankić, Marija Mitrović, Rajka Rankić, Elvedina Mujić, Bojana Milinković, Jelena Bjelica, Senada Smajlović, Senad Halilović, Danka Đurović, Emina Mujić, Nikola Šakota, Bojana Jandrić, Miljana Zamfirović, Anita Livopoljac, Slađana Ćetković, Mladenka Vasić, Biljana Rakić, Vinka Zekić, Krstinja Šakota i Selma Mustafić.

Iz ovih sredstava bit će omogućeno Emini Mujić, Ljiljani Stevanović, Branki Milosavljević, Darku Iliću, Elmi Nezirović, Bogdani Vasiljević, Dejanu Gvozdenoviću, Snežani Maksimović, Vesni Jevtić i Nadi Božić da odrade pripravnički od šest do 12 mjeseci u organima, institucijama, privrednim ili vanprivrednim organizacijama na području Srebrenice.

Osim prezentiranih aktivnosti, nadležna tijela Vijeća ministara BiH i Općine Srebrenica aktivno rade na realizaciji ukupnog iznosa od deset miliona KM iz budžetskih rezervi za oporavak i razvoj Srebrenice.

Višestruke koristi ostvaruju se kroz ovaj projekt, a osim direktne pomoći na terenu, projekt karakteriziraju i efekti u vezi sa osposobljavanjem općinskih kapaciteta za buduće realiziranje ovakvih i sličnih projekata.

U cilju zakonitosti trošenja sredstava formirana je Komisija za praćenje i provođenje procesa javnih nabavki i utroška finansijskih sredstava po programu oporavka i razvoja Srebrenice čiji je predsjednik ministar Halilović.

(FENA)

16.03.2008

"Prekinuto djetinjstvo" u Srebrenici

U maloj sali Kulturnog centra Srebrenica večeras je priređena promocija knjige "Prekinuto djetinjstvo" autora Azira Osmanovića, Alme Gabeljić, Admira Sejdinovića, Nermine Dautbašić, Nermine Sejdinović, Medihe Mustafić, Elvise Haskić, Sadmira i Dželaludine Nukić.

Jedan od promotora prof. dr. Ismet Dizdarević istakao je da je značaj ove knjige što su je pisala djeca, sada mladi ljudi, a koji su, poslije preživljenih strahota jula 1995. godine i gubitka roditelja i braće, odlučili da se vrate u svoj rodni grad.

- Autori ove knjige nisu imali pravo djetinjstvo. Oni su se susretali sa smrću, umjesto da imaju normalnu mladost. Vidjeli su sve strahote Srebrenice i sve su to pretočili u jednu "živu" knjigu koja je najbolji pokazatelj patnji i užasa kroz koje su prošli Srebreničani, rekao je Dizdarević.

O značaju ovog djela govorili su i načelnik Općine Srebrenica, Osman Suljić, magistar Enis Omerović, autor Dželaludina Nukić i doc.dr. Rasim Muratović.

Izdavači knjige "Prekinuto djetinjstvo" su Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu i Organizacioni odbor za obilježavanje 11. jula 1995. godine, godišnjice genocida nad Bošnjacima "ZZ UN" Srebrenica.

(FENA)

Srebrenica je grad koji ima dušu i nadu za bolje

U Bosni i Hercegovini, Srebrenica je grad s najmanjim brojem ulica i po broju naziva i po dužinama.
Ovdje imaju samo tri ulice. Jedna glavna duž cijelog grada podijeljena je na nekoliko naziva. U centru grada, ona se zove gornja ulica. Do nje su srednja i donja ulica, a u njih se "ulijeva“ nekoliko sporednih, dužine nekih 50-70 metara. Sveukupno, ima dvadesetak zvaničnih naziva ulica, ali glavna u dužini od dva kilometra podijeljena je na pet naziva.

U Srebrenici niko ne može zalutati. Odakle god pođe, doći će u centar.

Ovdje ima i mali broj stanovnika. Znatno manje od prijeratnog broja koji je iznosio oko šest hiljada. Zbog toga se ljudi ovdje svi međusobno poznaju i došljak, onaj ko ne pripada ovoj sredini, u Srebrenici je lako prepoznatljiv. Pogotovo stranac.

Ovdje ima i najmanje zaposlenih. Nepuna hiljada ljudi ima stalno zaposlenje, a ostali preživljavaju kako znaju i umiju, i niko se ne žali. I niko, pa i oni najsiromašniji ne pruži ruku komšiji za pomoć. Baš niko jer zna da je i komšija u krizi. Nema ovdje ni prosjaka koji će vam u kafiću pružiti ruku i tražiti marku. Ljudi ovdje imaju svoj ponos i ne pomišljaju da prose. A svima je teško! I svako će vas primiti otvorena srca i počastiti onim čim u tom trenutku raspolažu. A uvijek se nađe nešto, ne smije se obraz izgubiti.

U Srebrenici nema ni lopova jer su svjesni da ni od koga nemaju šta ukrasti.

Ovo je grad s najmanjim natalitetom u Bosni i Hercegovini. Na prste jedne ruke mogu se nabrojati trudne žene koje rađaju u Zvorniku ili susjednoj Ljuboviji. Zbog toga je matična knjiga rođenih gotovo prazna. U posljednjih sedam godina u podebelu knjigu rođenih upisne su svega četiri bebe, od čega jedna koja se rodila u autu, na putu do zvorničke bolnice.

Zbog toga je ovo grad staraca.

I pored sve veće krize, niko ne pomišlja da Srebrenicu napusti. Ljudi ne napuštaju ovaj grad - odlaze zauvijek. Većina od njih u mezar ponese i ključ od svoje kuće jer ga nemaju kome ostaviti. Kuća ostaje zaključana jer su nasljednici daleko od Srebrenice i za sada se iz bijelog svijeta i ne pomišljaju vratiti.

Ipak, ovdašnji stanovnici se nadaju u bolje i zato su ovdje...

Srebrenica još ima dušu...
Malo joj treba da je ispusti, a još manje da svima bude bolje...

(FENA)

Postcard from Srebrenica 2009

Beograd, 11. april
Objavljeno: Sub, 11. 04. 2009. 16:31
PONOVO ZATRAŽENO DA SE 11. JUL PROGLASI DANOM SEĆANJA NA GENOCID U SREBRENICI

Predstavnici i predstavnice Žena u crnom, Inicijative mladih za ljudska prava, Fonda za humanitarno pravo, Helsinškog odbora za ljudska prava, Komiteta pravnika za ljudska prava i Centra za unapređenje pravnih studija ponovo su u subotu zatražili od predsednika Srbije da proglasi 11. jul Danom sećanja na genocid u Srebrenici

-.-PHOTO: FOND ZA HUMANITARNO PRAVO-.-Da se ne zaboravi genocid u Srebrenici: Svakog 11. u mesecu okupljanje ispred Predsedništva Srbije
Da se ne zaboravi genocid u Srebrenici: Svakog 11. u mesecu okupljanje ispred Predsedništva Srbije
PHOTO: FOND ZA HUMANITARNO PRAVO

Izveštava: Lidija Franović

Po veoma lepom vremenu na platou između zgrade Predsedništva Srbije i Skupštine Beograda, tačno u 12 sati okupili se oko 20 predstavnika nevladinih organizacija koje se zalažu da se Srbija suoči sa zločinima koji su se u njeno ime dogodili u neposrednom okruženju i da ustanovi 11. jul Danom sećanja na genocid u Srebrenici, baš kao što je to uradio Evropski parlament na sednici 15. januara.

Sandra Orlović iz Fonda za humanitarno pravo pročitala je pismo skoro identično onome (različiti samo datumi), koje je na istom mestu mesec dana ranije pročitao Milan Antonijević iz Komiteta pravnika za ljudska prava.
Javna tribina u Srebrenici

Kako javlja sarajevo-x.com, u nedelju 12. aprila biće organizovana tribina Zločin nad Bošnjacima prije genocida u julu 1995. godine, čime će biti obeležena 16. godišnjica stradanja stanovnika Srebrenice na školskom igralištu u tom gradu, kada je usled granatiranja poginulo 80 a ranjeno oko 200 Srebreničana.

Na tribini u Kulturnom centru Srebrenica govoriće potpredsednik SO Srebrenica Zulfo Salihović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti Smail Čekić , prof. dr. Adib Đozić, predsednica Društva za ugrožene narode Fadila Memišević, Hatidža Mehmedović, načelnik opštine Srebrenica Osman Suljić te lekari koji su tada radili u srebreničkoj bolnici.

“Polazeći od interesa Srbije da svoj ugled u međunarodnoj zajednici gradi poštovanjem presude Međunarodnog suda pravde, odnosom prema zločinima na prostoru bivše SFRJ kao i poštovanjem Rezolucije Evropskog parlamenta o proglašenju 11. jula Danom sećanja na genocid u Srebrenici molimo vas da predstavnike podnosioca ove inicijative primite 11. aprila 2009. godine i u otvorenom razgovoru ukažete na mogućnosti zajedničkog delovanja. Svesni načela podele vlasti, oslanjamo se na Vaš autoritet i želju da Srbiju izvedete na evropski put.”

Ona je podsetila na reči predsednika Tadića od 26. februara 2007, kada je Srbija proglašena odgovornom što nije sprečila genocid, da je „veoma je važno da Narodna skupština u najskorije vreme usvoji deklaraciju kojom će nedvosmisleno osuditi zločin počinjen na području Srebrenice, što bi takođe značilo ispunjenje jednog dela današnje presude.Sada, kada smo dobili sudski epilog te tragične politike, sasvim je jasno da svako onaj ko se bude protivio dovršetku saradnje sa Haškim tribunalom i donošenju skupštinske deklaracije o Srebrenici radi najdirektnije protiv interesa svoje države i budućnosti njenih građana. Ako Srbija ne dovrši tu saradnju i ne postupi po odluci Međunarodnog suda, smatram da će se kao država suočiti sa dramatičnim političkim i ekonomskim posledicama”.

Orlovićeva se upitala šta se to promenilo od februara 2007. i zašto deklaracija o Srebrenici više nije bitna za interese ove države.

“Odgovornost Srbije za ono što se desilo u Srebrenici je više nego očigledna”, kazala je za e-novine Sonja Biserko, predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava.Ona je naglasila da je odbijanje da se proglasi Dan sećanja na genocid u Srebrenici, počinjen jula 1995. nad muškarcima bošnjačke nacionalnosti, jedna vrsta poricanja onoga što se desilo.

Goran Miletić iz Švedskog komiteta za ljudska prava, koji je takođe držao transparent kojim se predsednik Tadić poziva na proglašenje 11. jula Danom sećanja, mišljenja je da je danas u Srbiji vidljiva jedna potpuna neodgovornost kad je reč o Srebrenici, nedavnom rušenju romskih kartonskih kuća na Novom Beogradu, zakonu protiv diskriminacije... Miletić zaključuje da predstavnici vlasti ne razumeju pojam ljudkih prava.

E-novine su pokušale da stupe u kontakt sa pres službom predsednika Srbije, međutim, ponovo se desilo da se niko nije javljao na dva telefona čiji brojevi se nalaze na sajtu.

-.--.-




Povezani članci:
Proglasiti 11. jul Danom sećanja na genocid u Srebrenici | Za dan sećanja na žrtve Srebrenice | Proglasiti 11. jul Danom sećanja na genocid u Srebrenici | Genocid i dnevni red | Kako osuditi genocid | Usamljeni glasovi razuma | Unija se 11. jula seća genocida
Komentari članka (3) Dodaj novi komentar