Spisak zastupnika PS BIH koji su danas (13.05.) glasali protiv inicijative da se 27. januar proglasi kao dan sjecanja na Holokaust i 11. juli kao dan sjecanja na genocid u Srebrenici. Svi zastupnici su iz Republike Srpske.

1. Milorad Zivkovic
2. Slavko-Slavuj Jovicic
3. Milica Markovic
4. Drago Kalabic
5. Lazar Prodanovic
6. Zeljko Kuzmanovic
7. Momcilo Novakovic
8. Savo Eric
9. Mirko Okolic
10. Hadzi Jovan Mitrovic
11. Branko Dokic

14.05.2009

Klanjat će se dženaza za 500 ubijenih Bošnjaka

Nizom prigodnih i vjerskih sadržaja, koji će od početka jula biti organizovani širom svijeta, obilježit će se 14. godišnjica genocida nad Bošnjacima Srebrenice. Bit će priređeno više okruglih stolova i konferencija, izložbe slika i fotografija te promocije knjiga koje govore o stradanju Srebreničana.

Centralni događaj bit će 11. jula, kada će se u Potočarima klanjati zajednička dženaza za oko 500 Bošnjaka, čiji su posmrtni ostaci do sada identifikovani.

Udruženja koja okupljaju majke Srebrenice prihvatile su na današnjoj sjednici Organizacionog odbora ideju Adija Ejubovića, umjetnika iz Tuzle, da se u krugu bivše Fabrike akumulatora postavi maketa bosanske kuće, bez prozora i vrata i na kojoj će biti izlijepljeno oko 1.500 dokumentarnih fotografija poznatog fotoreportera Amela Emrića.

Munira Subašić, predsjednica Udruženja „Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa“ istakla je da policija RS-a prošle godine nije dozvolila da majke posjete zgradu Zemljoradničke zadruge u Kravici, ali će ovog puta blagovremeno najaviti skup i morat će im biti dozvoljena posjeta ovom mjestu, gdje je jula 1995. godine strijeljano oko 1.000 Srebreničana.

Na narednoj sjednici Organizacionog odbora bit će utvrđen konačan program svih aktivnosti kojim će se obilježiti godišnjica genocida nad Bošnjacima Srebrenice.

(FENA)

Zomer svu ljepotu našao u Srebrenici

Robertus Zomer (Sommer), bivši vojnik holandskog bataljona Ujedinjenih naroda, uskoro će se sa suprugom i dvoje djece doseliti u Srebrenicu. Ovih dana boravi u tom gradu, a u Potočarima je kupio zemljište za gradnju kuće.

Susret s istinom

Ovo je njegov drugi dolazak, a prošle godine upoznao je Srebreničanina Muhameda Bajrića, kod kojeg danas boravi. U razgovoru za naš list navodi razloge koji su ga nagnali da se doseli u BiH.

- Prvi je da otvorim firmu i zaposlim ove ljude kako bih im život učinio boljim. Svidjeli su mi se priroda i okruženje. Porodica i ja željeli smo se odseliti u Južnu Afriku, ali svu ljepotu našao sam u Srebrenici - kaže Zomer.

Prisjećajući se prošlogodišnjeg dolaska u Srebrenicu, kazao je da se plašio reakcije ljudi, "jer u Holandiji svi nas krive za ono što se desilo i smatraju nas odgovornim".

- No, kada sam došao u Srebrenicu, većina onih s kojima sam se susreo nije me prezirala. To me ohrabrilo, kao i susret s istinom iz jula 1995., poslije čega sam odlučio doći - kaže Zomer i dodaje da dug kojim će se pokušati opravdati jeste njegov život u Srebrenici s onima koji su prošli golgotu i genocid.

U dva navrata bio je u mirovnoj misiji u Srebrenici. Prvi put do januara 1995. godine, ali se mjesec kasnije vratio i ostao do jula. U bazi u Potočarima bio je 11. jula. Kaže da je vidio
zločinca Ratka Mladića i srpske vojnike.

Grižnja savjesti

- Znam da su se loše stvari dešavale u Srebrenici u julu 1995. godine, ali mi tada nismo znali šta se događa. Istinu smo saznali nakon mjesec, kada smo se vratili u Holandiju. Osjećao sam grižnju savjesti što nismo mogli učiniti više za spas Bošnjaka. Zapravo, mi nismo bili pravi vojnici, naša misija bila je u smislu vojne obuke - kaže Zimer.

Na pitanje osjeća li se, ipak, jednim dijelom odgovornim za dešavanja iz jula 1995. i je li kao pojedinac mogao učiniti više da se zaustavi stradanje Bošnjaka, odgovara da ni on ni njegova jedinica nisu imali naredbu za posebnu akciju, ali da se godinama od tada loše osjećao.

Holanđani misle da je još rat

Zomer ističe da je imao stalne noćne more i da je tek nakon 13 godina odlučio doći u Srebrenicu. Ta njegova odluka različito je komentirana.

- Većina Holanđana, mojih sugrađana, pitala me zašto se želim vratiti u Bosnu, jer su mislili da je ovdje još rat. Iako sam objašnjavao da je rat davno završen, niko mi nije vjerovao, jer Holanđani još nemaju pravu sliku o Srebrenici i Bosni - kaže Zomer.

(AVAZ)

19.05.2009

Srebreničke džamije nacionalni spomenici

Na području općine Srebrenica prije rata bile su 23 džamije i sve su porušene. Do sada su obnovljene: Bijela džamija u Srebrenici, džamija u Potočarima, Sućeskoj, Osmačama, Osatu, Kruševdolu, Luci i Dobraku. U toku je obnova Čaršijske džamije u samom centru i džamije u naselju Liješće.
Predstavnici državne Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika prije nekoliko dana posjetili su općinu Srebrenica i razgovarali sa članovima općinske Komisije za zaštitu kulturno-historijskih spomenika o stanju historijskih spomenika na području općine.

Ova posjeta iskorištena je da se prezentira inicijativa za proglašenjem svih džamija na području općine nacionalnim spomenicima.

"Centar za islamsku kulturu predložio je Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika da sve džamije na području općine budu proglašene nacionalnim spomenicima. Kriterij za proglašenje nacionalnim spomenicima jeste da džamije sadrže autentičnosti iz perioda iz kojih potječu, kazao je Senad Đozić, kustos muzeja u Srebrenici.

(FENA)

20.05.2009

Srebrenica: Inzko odao poštu nastradalim bošnjacima



Prvu radnu posjetu Srebrenici Valentin Inzko, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, započeo je susretom s Osmanom Suljićem, načelnikom Općine Srebrenica, i Radomirom Pavlovićem, predsjednikom Skupštine općine.

Obraćajući se novinarima, nakon sastanka, Inzko je naglasio da ga raduje dobra politička i sigurnosna situacija u Srebrenici i da će učiniti napor da privuče inozemne investitore koji će uložiti svoj kapital u pokretanje proizvodnje i otvaranje novih pogona.

Kako je istakao načelnik Suljić, široka je lepeza mogućnosti ulaganja u Srebrenici. Inozemni investitori mogu ulagati svoj kapital u rudarstvo, banjski turizam, šumarstvo i poljoprivredu.

„Nadam se da će vlasnici inozemnih kompanija prepoznati značaj ulaganja u Srebrenicu i preporučit ću im da nesmetano mogu ovdje investirati, rekao je Inzko.

Posjetio je Udruženje „Prijatelji Srebrenice“ koje, uz finansijsku podršku međunarodne zajednice, realizuje nekoliko programa u zapošljavanju mladih,

U popodnevnim satima, Inzko je u Memorijalnom centru Potočari odao poštu nastradalim Bošnjacima u genocidu iz jula 1995. godine, a potom razgovarao s majkama Srebrenice.

(FENA)

20.05.2009

Ekshumacije iz masovne grobnice u Vlasenici

Na zahtjev Tužiteljstva BiH, Sud BiH naložio je tuzlanskom Kantonalnom tužilaštvu da vrši ekshumacije iz masovne grobnice u vlaseničkoj općini, a koje će početi u ponedjeljak, 25. maja, saopćila je glasnogovornica Tužiteljstva TK Jasna Subotić. "Radi se o tjelesnim ostacima Srebreničana stradalih u maju 1995. godine, a pretpostavlja se da se u grobnici nalazi između 15 i 20 skeletnih ostatka", kazala je Subotić. Ekshumacije će vršiti eksperti Instituta za nestale osobe BiH, Odjel u Tuzli, predstavnici Komemorativnog centra Tuzla, vještak sudske medicine te predstavnici MUP-a TK, kazala je glasnogovornica Subotić. Po naredbi Suda BiH, Tužilaštvo TK će rukovoditi poslovima na ekshumaciji.

20.05.2009

´Ukoliko zaboravimo žrtve, ubijamo ih drugi put´

Visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU u BiH Valentin Inzko je danas posjetio Spomen-obilježje i mezarje Srebrenica -Potočari.

Tokom prve zvanične posjete Srebrenici u svojstvu visokog predstavnika i specijalnog predstavnika EU Inzko je odao počast žrtvama genocida u Srebrenici.

- Ukoliko ih zaboravimo, ubijamo ih drugi put - rekao je Inzko, koji se sastao s predstavnicima Udruženja porodica.

Čestitao im je na dostojanstvu s kojim su tražili i još traže svoje najmilije i podvukao da pravda mora biti zadovoljena.

- Oni koji su počinili ovaj zločin imaju ime i snosit će posljedice za ono što su učinili - rekao je Inzko.

Tokom sastanka s načelnikom Srebrenice Osmanom Suljićem i predsjedavajućim Općinskog vijeća Radomirom Pavlovićem kazao je da će Srebrenica uvijek biti specijalan grad za BiH, za Evropu i međunarodnu zajednicu.

Evropski parlament je 15. januara pozvao institucije i zemlje EU da 11. juli obilježavaju kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

Tokom sastanka s načelnikom i predsjedavajućim Općinskog vijeća, visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU je naglasio da ništa ne može biti efikasnije i dugotrajnije od međusobne saradnje izabranih predstavnika kada ti predstavnici rade za dobrobit svih.

- Morate pokazati da ste odgovorni ljudi. Kao načelnik i predsjedavajući Vijeća morate osigurati da Srebrenica ne propusti šanse za razvoj zbog loše politike - naglasio je Inzko.

Razgovarajući o ekonomskim potencijalima područja Srebrenice, visoki predstavnik je istakao da Srebrenica i ostatak BiH, osjeća efekte globalnog smanjenja ekonomskog rasta, ali je pozdravio informaciju da će Rudnik «Sase» uskoro ponovo početi s radom.

Inzko je podvukao da se moraju poduzeti napori da bi se osiguralo da Odjeljenje sarajevskog Pravnog fakulteta u Srebrenici nastavi s radom, saopćeno je iz OHR-a.

(FENA)

Džematlije džamije princa Abdulaha obišli Memorijalni centar u Potočarima

U nedjelju 17. maja 2009. grupa džematlija iz džemata džamije princa Abdullaha je boravila u posjeti Mezarju i Memorijalnom centru u Potočarima. Četrdesetak džematlija zajedno sa imamom, autobusom je krenulo iz Tuzle u 8 sati a stigli smo u 10,30 sati.

Obišli smo mezarje, proučili Fatihu a u prostoru za klanjanje smo pročili suru Ja - sin i Kelime-i tevhid pred duše šehida koji su ukopani na Mezarju. Nekim džematlijama je ovo bio prvi obilazak Mezarja a gotovo svima suze su potekle kada smo hodali između velikih bijelih nišana.

U bivšoj tvornici akumulatora smo posjetili memorijalnu sobu i pogledali 30 - minutni dokumentarac o padu " Zaštićene zone " Srebrenica. Podne-namaz smo obavili u Bijeloj džamiji u Srebrenici a oko 15 sati smo krenuli prema Tuzli.

„Da se ne zaboravi i ne ponovi“

Povodom četrnaestogodišnjice genocida nad civilnim stanovništvom Srebrenice, Biciklistički klub džemata Innsbruck organizuje četvrti, već tradicionalni biciklistički maraton „Innsbruck-Bihać-Srebrenica“.



Maraton je podijeljen na dva dijela i sastoji se iz rute Innsbruck-Bihać i Bihać-Srebrenica. Rutu Bihać-Srebrenica preuzima Klub ekstremnih sportova „Limit“ iz Bihaća.
Polazak iz Innsbrucka je zakazan za 03 jula u 08.00 sati.

Maraton Innsbruck-Bihać-Srebrenica:

1. dan: 03.07. Innsbruck-Brenner-Brixen-Bruneck-Toblach-Sillian-Obertilliach
2. dan: 04.07. Obertilliach-Hermagor-Feistriz-Unterferlach-Eisenkappel
3. dan: 05.07. Eisenkappel-Kranj-Ljubljana-Trebnje-Novo Mesto- Jugorje
4. dan: 06.07. Jugorje-Karlovac-Velika Kladuša-Bihać
5. dan: 07.07. Pauza
6. dan: 08.07. Bihać-Donji Vakuf
7. dan: 09.07. Donji Vakuf-Sarajevo
8. dan: 10.07. Sarajevo-Srebrenica
9. dan: 11.07. Glavna komemoracija u Srebrenici

Maraton koji nosi naslov „Da se ne zaboravi i ne ponovi“je internacionalanog i multikonfesionalnog karaktera i ovim pozivamo sve klubove, udruženja, kao i privatna lica da se priključe ovom sportsko-humanitarno poduhvatu. Učešće u poduhvatu je moguće aktivno – vožnja bicikla kao i davanjem moralne i materijalne podrške te marketing.

„Da se ne zaboravi i nikad ne ponovi“