|
Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.
|
cupo
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran
  
|
Re: O srpskim zlocinima u Prijedoru i Kozarcu kroz sli
Bivši logoraši obilježili 21. godišnjicu raspuštanja logora Manjaèa
Više stotina bivših logoraša, Bošnjaka i Hrvata, te èlanovi njihovih porodica s podruèja zapadnog dijela Bosne i Hercegovine okupilo se danas na Manjaèi kako bi obilježili 21. godišnjicu raspuštanja koncentracionog logora kojeg su poèetkom rata u BiH, u maju 1992. godine, osnovale snage bosanskih Srba.
Predsjednik udruženja logoraša Prijedor '92. Mirsad Duratoviæ u obraæanju okupljenim istakao je da su i Manjaèa, i Omarska i Keraterm i svi ostali logori na ovom prostoru svjedoèanstva jedne bezumne politike koja je svoju mržnju usmjerila prema nedužnom civilnom stanovništvu nesrpske nacionalnosti.
"Umjesto o Manjaèi danas želim još jednom da podsjetim na masovnu grobnicu u Tomašici i pozovem Sud BIH da odgovorne i za zloèine poèinjene u Prijedoru i svim logorima procesuira", poruèio je Duratoviæ.
Bivši logoraši pozvali su predstavnike vlasti BIH da prestanu okretati glavu od njih. Samo ovdje, istaknuli su, u BIH bivši logoraš nemaju nikakva prava niti im se priznaje status civilne žrtve rata.
Braæa Nežiæ iz Kljuèa samo su neki od blizu pet hiljada nesrpskih civila koji su tokom perioda od maja do decembra 1992. godine prošli torture zatoèenja na Manjaèi. I danas stojeæi pred hangarom u kojem su bili zatoèeni kažu da s užasom i nevjericom razmišljaju koja je bila njihova krivica.
"Manjaèa je bila jedna od glavnih zatoèenièkih lokacija, a u nju su slati zatoèenici iz raznih opština AR Krajina i drugih logora i zatoèenièkih objekata sa teritorije ARK. Pretresno Vijeæe Haškog tribunala uvjerilo se da su osoblju Manjaèe koje je bilo pod komandom Prvog krajiškog korpusa VRS èinili pripadnici vojne policije bosnaskih Srba. Taj logor bio je smješten na vojnom terenu za obuku, a u jednom trenutku tamo je bilo zarobljeno približno 3.640 muškaraca, koje su držali u velikim pretrpanim štalama za stoku, sjedeæi ili ležeæi uglavnom na golom betonu. Unutra se teško disalo od smrada“, navodi se u dijelu presude Radoslavu Brðaninu, predsjedniku AR Krajina.
Muharem Murseloviæ iz Prijedora prisjeæajuæi se 6. augusta 1992. godine kada je iz Logora Omarska kod Prijedora doveden na Manjaèu istièe da mu niti danas nije jasno kako su živi tamo stigli.
"Ležali smo jedni preko drugih u hermetièki zatvorenom autobusu, u vlastitom izmetu i mokraæi, više od 12 sati. Nekoliko ljudi u autobusu u kojem sam bio umrlo je tokom transporta. A kada smo ovdje dovedeni torture samo u drium oblicima,glad i žeð su nastavljeni. I do danas bez odgovora zašto“, istakao je Murseloviæ.
Tokom zarobljeništva na Manjaèi pretpostavlja se da je ubijeno preko 500 civila, o èemu svjedoèi i masovna grobnica pronaðena neposredno do logora sa 540 posmtrnih ostataka.
Za ratne zloèine ukljuèene i one na Manjaèi Haški tribunal osudio je Milomira Stakiæa iz Prijedora na 40 godina zatvora, Radoslava Brðanina na 32 godine zatvora, a Nikola Kovaèeviæ osuðen je pred Sudom BiH na 12 godina zatvora. Mirka Graovca Županijski sud u Splitu osudio je na 15 godina zatvora. U maju 2006. godine Okružni sud u Banjoj Luci Željka Bulatoviæa, Sinišu Teoodoproviæa i Zorana Gajiæa , èuvare u logoru Manjaèa zbog neèovjeènog postupanja prema zatvorenicima takoðe je osudilo na kazne zatvora.
(Anadolija)
[Edited by cupo on 16-11-2013 at 14:33 GMT]
|
|
16-11-2013 at 14:32 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)
Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|
