Hrvati se vraćaju fiksnom telefonu
Tuesday, 18 May 2010

U hrvatskim fiksnim mrežama je, nakon dužeg vremena, u prva tri mjeseca ove godine zabilježen porast utrošenih minuta od 0,8 odsto.

Istovremeno, u mobilnim mrežama bilježi se pad potrošnje minuta od 1,9 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Kako su pokazali podaci Državnog zavoda za statistiku, osim manje minuta, u mobilnim mrežama je u prva tri mjeseca ove godine bilo i manje SMS i MMS poruka nego u istim mjesecima lani.

SMS-ova je bilo 752 miliona ili 18,4 odsto manje, a MMS-ova 5,13 miliona ili 11,4 odsto manje.

Statistika je saopštila da je u fiksnim mrežama u prva tri mjeseca ove godine ukupno utrošeno 1,37 milijardi minuta, od čega većina ili 1,31 milijarda u unutrašnjem prometu. Time je, tako]e nakon dužeg vremena, i u tom segmentu zabilježen rast od 2,1 posto u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine.

Porast ukupne potrošnje minuta u fiksnim mrežama je u prvom tromesečju ove godine zabilježen i u odnosu na zadnje tromjesečje prošle godine, i to za 1,6 odsto. U međunarodnom prometu se u prva tri mjeseca ove godine nastavio pad utrošenih fiksnih minuta za 21,1 odsto, na 57 miliona minuta.

Tanjug

SARAJEVO - Američke kompanije Bosnu i Hercegovinu trenutno vide kao vrlo kompleksno tržište. Nužno je poboljšati poslovnu klimu kako bi se stvorili uvjeti da se ove kompanije jednostavnije odlučuju za investiranje, umjesto što se susreću sa strašnim birokratskim preprekama, poručila je danas u razgovoru za bh. novinske agencije Fena i Srna regionalni ataše za trgovinske poslove Ministarstva trgovine SAD-a Pamela Ward, koja boravi u našoj zemlji.

Ona objašnjava kako američke kompanije prije nego što se odluče investirati u jednu zemlju procjenjuju kakvi su uvjeti za pokretanje poslovanja, a u obzir se uzimaju i političke implikacije.

Ward podsjeća na izvještaj Svjetske banke koji govori o jednostavnosti poslovanja i u kojem se BiH nalazi na 160. mjestu od ukupno 183 zemlje, što je najniže mjesto kada su u pitanju evropske zemlje.

Ističe kako tokom boravka u našoj zemlji razgovara s
lokalnim kompanijama o organiziranju susreta s američkim kompanijama, a razmotrit će kako njen ured može pomoći da se trgovina između BiH i SAD-a razvije.

- Naš posao je da pronađemo kompanije u SAD-u koje bi bile zainteresirane da sarađuju s bh. kompanijama - poručuje Ward i dodaje kako će američka kompanija koja želi da ostvari partnerstvo s bh. kompanijom trebati utvrditi prije svega pouzdanost lokalne kompanije.

Osvrnula se i na značaj Nacionalne izvozne inicijative koju je pokrenuo predsjednik Barack Obama s ciljem povećanja američkog nacionalnog izvoza i stvaranja većeg broja radnih mjesta.

Ward je kazala da će i za kompanije u BiH biti jako puno prilika, jer će biti posvećeno više pažnje poslovnoj klimi u našoj zemlji i regionu. Planirane su brojne aktivnosti u SAD-u u okviru kojih će se govoriti o prilikama za američke kompanije da investiraju u ovoj region.

Potcrtala je također da američke kompanije traže nove prilike u regionu, te da su mala tržišta kakva su u ovom regionu jedan od izazova.

Šef Ekonomskog odjela Američke ambasade u Sarajevu Eric Luftman ocijenio je kako je politička struktura BiH značajan faktor koji otežava investiranje u zemlju. SAD i međunarodna zajednica su, kako ističe, pokušavale da pomognu BiH da postane jedinstveno tržište, što ona još uvijek nema.

- Trenutno imate tri tržišta, a ako pogledate nivo vlada koje su uključene u donošenje odluka o biznisu to postane izuzetno komplicirano za bilo koga ko je zainteresiran da investira - smatra Luftman.

Također je mišljenja kako u BiH postoji jedan način razmišljanja koji nije naklonjen stranih investitorima da imaju bilo kakvu značajnu kontrolu u određenim oblastima u koje žele da investiraju.

Tako navodi primjer sektora energije koji je od velikog interesa za strane investitore. Oni, međutim, nailaze na strategije koje provode entiteti, a koje govore 'dajte nam svoj novac, a mi ćemo donositi sve poslovne odluke'.

- To većini investitora nije prihvatljiv način razmišljanja. Ako su FBiH ili RS ozbiljni da otvore svoj energetski sektor za strane investicije, moraju dozvoliti veći stepen kontrole
investitora - poručio je Luftman.

On navodi kako se BiH, kao tržište za američki izvoz, nalazi na 170. mjestu u cijelom svijetu, što je veoma nisko kada se uzme u obzir broj stanovnika jer se i manje zemlje u Evropi nalaze puno više na toj listi.

Luftman naglašava kako ima jako puno prostora da se napravi napredaka u ovoj oblasti, a veoma je važno i članstvo BiH u EU, jer kada postane integrirana u evropske institucije američke i druge kamponije imat će puno više povjerenja u BiH.


Fena

Vlada FBiH: Rudnicima pola miliona KM granta
Petak, 21 Maj 2010 05:55

Vlada FBiH odlukom donesenom 20. maja 2010. godine odobrila je Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije da iz tekućih grantova za podsticaje proizvodnji i prestrukturirtanje industrije i rudarstva dodjeli sredstva od 500 hiljada konvertibilnih maraka namijenjenih povećanju osnovnog kapitala i za obrtna sredstva radi prevazilaženja materijalnog položaja za tri privredna subjekta.

Tako se po 200 hiljada KM dodjeluje Rudnicima boksita Široki Brijeg i Željezari Zenica Zenica, a 100 hiljada KM Rudnicima boksita Posušje. Odluka je donesena u svrhu prevazilaženja finansijskih problema u poslovanju ovih privrednih društava s većinskim državnim kapitalom, čime je udovoljeno njihovim zahtjevima. Ova su preduzeća u obavezi da Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije dostave izvještaje o utrošku sredstava.

Drugom današnjom Odlukom je, s istom namjerom, odobreno izdvajanje 200.000 KM za potrebe RU Tušnica Livno. Vlada je donijela i Odluku kojom daje saglasnost na Prijedlog rješenja o raspodjeli dijela sredstava Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije u visini od 6.050.000 KM. Sredstva će biti raspodijeljena na osnovu javnog poziva koji je raspisalo Federalno ministarstvo, te valorizacije prijava.

[Edited by Shaban on 21-05-2010 at 12:21 GMT]

PRODAJA IMOVINE POREZNIH OBVEZNIKA PUTEM DIREKTNE PRODAJE
15:32 / 24.05.2010.

javna_prodaja.jpgPorezna uprava Federacije BiH - Kantonalni porezni ured Orašje će u srijedu, 26. maja, izvršiti direktnu prodaju zaplijenjene imovine četiri porezna obveznika radi izmirenja dužnih poreznih obaveza. U okviru direktne prodaje izvršit će se prodaja imovine poreznih obveznika - dužnika: “Fish-Box” d.o.o. sa sjedištem u Orašju, „Dačo“ d.o.o. sa sjedištem u Vidovicama, STR „Leder“ iz Orašja i SUR „Dijamant“ iz Pruda.

Predmeti prodaje su teretno i osobno motorno vozilo, laka prikolica, muška, ženska i dječija obuća, ženske torbice i druga roba široke potrošnje.

Direktna prodaja će se održati u prostorijama Kantonalnog poreznog ureda Orašje.

Porezna uprava Federacije BiH će, kako se ističe u saopćenju za javnost, nakon što iscrpi sve načine naplate poreznih obaveza, koje nisu izmirene u propisanom roku, u svim slučajevima, pokrenuti postupak prinudne naplate, kao krajnje mjere, u cilju naplate porezne obaveze iz cjelokupne imovine dužnika.

( Fena)

Gubitak MKO 40 miliona KM

Monday, 24 May 2010

Mikrokreditni sektor u Federaciji BiH iskazao je u prošloj godini gubitak od oko 40 miliona KM i potrebna mu je hitna konsolidacija, navodi se u analizi Agencije za bankarstvo FBiH.



Nakon što su u 2007. ostvarile visok rast oko 100 posto, mikrokreditne organizacije su krajem 2008, odnosno početkom prošle godine zabilježile značajno pogoršanje u poslovanju, a što se poklopilo i s uticajem efekata globalne finansijske krize u našoj zemlji.
Od ukupno 18 mikrokreditnih organizacija u FBiH 11 je negativno poslovalo, višak prihoda ostvarilo je šest organizacija u ukupnom iznosu od 1,7 miliona KM, a sa dobiti (20.000 KM) godinu je završila jedina profitna organizacija – “Adria mikro” Mostar.
Najveći gubitak imao je LOK Sarajevo 12,7 miliona KM, a najveći profit “Prizma” Sarajevo od oko milion KM.
Znaci pogoršanja u ovom sektoru, kako navode u Agenciji za bankarstvo, bili su vidljivi i prije krize, a leže u visokom rastu ovog sektora, posebno u organizacijama srednjeg nivoa, koji nije istovremeno i popraćen prilagođavanjem njihovih kapaciteta.
Zbog sve većih kašnjenja u otplati kredita, troškovi rezerviranja za kreditne i druge gubitke iznosili su lani 98,4 miliona KM ili 45 posto od ukupnih rashoda i više su nego udvostručeni u odnosu na isti period 2008. Kašnjenje u otplati duže od jednog dana imalo je čak 17 posto od ukupnih kredita.
Neto krediti iznosili su 591 milion KM ili 77 posto ukupne aktive i manji su za 27 posto u odnosu na kraj prethodne godine.
Apsolutnu većinu kredita, 98 posto, mikrokreditne organizacije plasirale su fizičkim licima, a više od polovine ovih sredstava otišlo je u poljoprivredu i uslužne djelatnosti. Kod pravnih lica dvije trećine sredstava plasirano je u uslužne djelatnosti i trgovinu.
Efektivne kamatne stope (nominalna kamata plus naknade i provizije), na kratkoročne mikrokredite kretale se se lani u rasponu od 25,86 posto za stambene potrebe do 37,66 posto za nenamjenske kredite, a za dugoročne kredite u rasponu od 23,38 posto do 31,90 posto.
Nejira Nalić, izvršna direktorica organizacije “MI-Bospo” Tuzla, kaže da je više razloga za trenutno stanje u mikrokreditnom sektoru
“Razvoj je moguć jedino ukoliko se razvijaju poslovne aktivnosti klijenata. U okolnostima ekonomske krize, kada aktivnosti klijenata propadaju ili su smanjene, to direktno utiče na sektor”, kaže ona.
Jedan od razloga, prema njenom mišljenju, je i u tome što su rizici poslovanja u mikrokreditiranju veliki.
“Garancije i kolaterali u mikrokreditiranju su mnogo fleksibilniji i klijentima se izlazilo u susret i isplaćivali su se krediti često bez garancija, na kreditnu istoriju ili kroz subjektivnu procjenu kapaciteta otplate”, konstatuje ona.
Smatra da je probleme izazvala i konkurentska utakmica, koja se razvila u godinama rasta, pa su organizacije često spuštale kriterije za pristup kreditima, odnosno plasirale su veće iznose kredita nego što su klijenti mogli da otplaćuju.
Napominje da se u ovoj godini situacija počela postepeno stabilizovati, a više optimizma osjeti se u posljednja dva mjeseca kada je primjetno i smanjenje kašnjenja u otplati kredita.
Kešetović: Podaci su fatamorgana
Ekonomista Izudin Kešetović kaže da je negativan finansijski rezultat MKO svojevrsna fatamorgana.
“Visoke kamatne stope u ovom sektoru nisu u srazmjeru s iskazanim poslovnim rezultatom. Sektor je imao visoka rezervisanja, a koja će naplatiti i pretvoriti u kapital, odnosno profit s obzirom na to da je stepen naplativosti kredita i dalje vrlo visok”, kaže Kešetović.
Napominje da MKO treba da budu integrisane u bh. finansijski sistem, jer su one sada uglavnom amortizeri socijalnih stresova i napajači sive ekonomije u BiH, koja iznosi između 25 i 30 posto.

Fuad Kasumović za Vijesti.ba: Federacija i RS su u dubiozi 2,1 milijardu KM

T. C. 26/05/2010 00:15:00


Šefovi misija zemalja članica Evropske unije i Delegacija Evropske unije sa žaljenjem su primili k znanju kašnjenje u implementaciji strukturalnih reformi dogovorenih u sklopu stand-by aranžmana s MMF-om i pozivaju Federaciju BiH da implementira ove reforme, saopćeno je iz Ambasade Španije u BiH. One su od suštinskog značaja za osiguranje održivosti javnih finansija Federacije, uz osiguranje zaštite za najugroženije kategorije. Ažurno postizanje sporazuma o mjerama za ispravku propusta do kojih je došlo omogućilo bi da Misija MMF-a nastavi razgovore o novom pismu namjere i pronađe način da se isplati četvrta tranša stand-by aranžmana.

Razgovarao: R. Dautefendić

Također, šefovi misija sa zabrinutošću konstatuju nedostatak napretka kantona na planu racionalizacije javne potrošnje, što i dalje predstavlja smetnju za održavanje fiskalne discipline u Federaciji.

Aranžaman sa MMF-om sklapa država BiH, pa smo pitali zamjenika državnog ministra finansija i trezora Fuada Kasumovića, kako država može natjerati veći entitet da ispuni zadate uvjete MMF-a?

- Ako Federacija BiH ne ispuni uslove to ne znači ništa za državu BiH. Sredstva idu u entitetske kase, a državni budžet od tri tranše nije ništa ni dobio, pa ne očekujemo ništa ni od ove tranše!

Šta onda državno Ministarstvo može pomoći?

- Mi možemo samo pričati da treba štedjeti, da nam se ne bi dogodila Grčka i druge države koji su rasipništvom došli u kolaps. Mogu kazati da država BiH ima preglomazan administrativni aparat, veliku potrošnju, još veća socijalna davanja, a mi realno ne zarađujemo toliko i moramo se zaduživati da bi sve to platili.
To je najveća greška jer ni jedna normalna država ne zadužuje se za ovo što sam nabrojao. Država se treba zaduživati za infrastrukturu i za kapitalne investicije!

Šta hoćete da kažete?

- Hoću da kažem da moramo poduzeti nešto da se napravi onolika administracija koliko mi možemo finasirati, znači i građani i privreda.

Entiteti i Distrikt Brčko čine državu BiH, kakva god ona bila, a imamo i državne institucije zar se to ne bi trebalo koordinirati na tom nivou i rješavati problemi?

- Odgovorno tvrdim i do sada me nije demantovao ni jedan ekonomski stručnjak u zemlji da Republika Srpska se isto tako nalazi u veoma teškom ekonomskom stanju. Oni su privatizirali dva-tri strateška preduzeća i na taj način pune svoj budžet. Ali niko ne zna koliko je potrošeno od tih sredstva koja su inače netransparentna i oni za sada preživljavaju na taj način.

Federacija još nije prodala strateška preduzeća i ima šansu da dobije velika sredstva. Kada je MMF prije sklapanja ovog kreditnog aražmana pravio analize svih budžeta u BiH došli su do podataka da je u 2009. godini budžetska dubioza bila dvije milijarde i sto miliona KM. Federacija je bila u dubiozi jednu milijardu, a Republika Srpska 1,1 milijardu KM. Kada se uzme broj stanovnika i privrednih subjekata vidi se da je u većoj dubiozi RS-a. Naravno ja nisam srećan zbog toga!

Šta našim političarima nije jasno?

- Nikako ne mogu da shvate da moraju smanjiti javnu potrošnju i administraciju. Mora se napraviti prekompozicija BiH u smislu jeftinije i ekonomičnije vlasti. Znam da je to bolno. Bez ovih poteza nije ekonomski opravdano da se zadužujemo.

I Distrikt Brčko je dio Bosne i Hercegovine, a niko ga ne spominje?

- Brčko distrikt je stabilan u ekonomskom pogledu. Njima je dovoljno onih tri posto koje dobijaju iz jedinstvenog računa od svih prikupljenih sredstava. To je njima sasvim dovoljno i ovaj dio BiH nema ekonomskih problema!


(Vijesti.ba)

NEMA KUPACA ZA PEVECOVO ZEMLJIŠTE U TUZLI
10:02 / 26.05.2010.

Najveći dio imovine banjalučkog Peveca su nakon izvršnog ročišta, preuzele mađarska i poslovnica austrijske Raiffeisen banke u BiH, koje su od trgovačkog centra po osnovi odobrenih kredita potraživale više od 14 milijuna eura. Te banke imaju obvezu da do 1. rujna unovče preuzetu imovinu, ili da u njima pokrenu osnovnu djelatnost tvrtke, prenosi Banka.hr pisanje Nezavisnih novina.

Zbog nepostojanja zainteresiranih kupaca propala je prva licitacija za prodaju zemljišta banjalučkog trgovačkog centra Pevec u Tuzli, koja je zajedno sa dijelom opreme te kompanije procijenjena na četiri milijuna eura, pišu u srijedu banjalučke Nezavisne novine.

"Skupština povjerilaca Peveca ranije je donijela odluku da se ova imovina poduzeća ne prodaje ispod 75 posto njene procijenjene vrijednosti, dok eventualnu odluku o smanjenju cijene tek treba razmotriti", rekla je Mirjana Golić, stečajna upraviteljica u tom poduzeću.

Najveći dio imovine banjalučkog Peveca su nakon izvršnog ročišta, koje je održano prije dva mjeseca, preuzele mađarska i poslovnica austrijske Raiffeisen banke u BiH, koje su od trgovačkog centra po osnovi odobrenih kredita potraživale više od 14 milijuna eura.

Te banke imaju obavezu da do 1. rujna unovče preuzetu imovinu ili da u njima pokrenu osnovnu djelatnost tvrtke. Stečajni postupak u banjalučkom centru otvoren je 26. studenog prošle godine nakon što je u ogromne probleme zapala njegova matična kompanija u Hrvatskoj.

Biznis.ba

MMF: Nove restrikcije za proračunske korisnike


SARAJEVO - Vlada Federacije BiH / FBiH / priprema nove "rezove" za proračunske korisnike kako bi se omogućio nastavak stendbaj-aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom / MMF /, piše sarajevsko "Oslobođenje". Na sjednici održanoj početkom tjedna u Mostaru Vlada FBiH razmatrala je novo pismo namjere MMF-u...

... u kojem se obvezuje da će ključne korektivne mjere donijeti do kraja svibnja, a da će rezultati biti vidljivi već u prvim danima srpnja.

Jedna od obveza sadržanih u pismu namjere jeste da će ovogodišnji federalni proračun biti rebalansirani za 96 milijuna KM, koliko iznosi konsolidirani deficit. Vlada obećava da neće probiti stavku od oko 230 miliona KM za plaće proračunskih korisnika, ali ni stavku od 302 milijuna KM za ratne invalidnine, piše "Oslobođenje".

Predviđeno je usvajanje zakona kojim će od svih korisnika prava na ratne invalidnine biti traženo da ponovo apliciraju za ostvarivanje prava na naknade, a za one koji ne dostave zahtjev trenutno će biti obustavljena naknada, što bi trebalo rezultirati smanjenjem korisnika za 17.000 i smanjenjem ukupnih naknada za 15 posto.

Sarajevski dnevnik navodi da uz prihodovne prag od 1. svibnja za nositelje ratnih priznanja, Federalna vlada planira ukloni 20 posto korisnika s najvišim primanjima, što bi trebalo donijeti uštedu u proračunu od 1,7 milijuna KM.

Problem previsokih izdvajanja za beneficirane mirovine planira se riješiti tako što nitko neće imati pravo na umirovljenje ili korištenje posebnih odredbi za umirovljenje bez prethodno izvršene revizije.

ZA 16 KILOMETARA AUTOCESTE 300 MILIONA KM
00:16 / 29.05.2010.

Početkom sedmice otvoreno je gradilište na prvoj od ukupno četiri nove trase autoceste 5C, čija će izgradnja započeti ovoga ljeta. Radovi su krenuli na dionici Kakanj - Bilješevo, koja je ukupno duga 16 kilometara a procijenjena je na blizu 300 miliona KM! Dionica je podijeljena na tri lota: prvi lot obuhvata izgradnju trase duge 9,5 kilometara, čija je ukupna vrijednost ugovorena na 86 miliona KM, i ovi radovi pripali su konzorciju Vijadukt-Hering. Drugi lot odnosi se na izgradnju vjerotno najzahtjevnijeg objekta na cijeloj dosadašnjoj dionici od Sarajeva do Kaknja. Riječ je o tunelu dugom tri kilometra koji će se graditi ispod planinskog prevoja Vijenac, čija je izgradnja već ugovorena na 108 miliona KM. Treći lot odnosi se na dio autoceste iza tunela Vijenac (oko 4 kilometra) te na izgradnju saobraćajne petlje u dva nivoa - za grad Zenicu i za nastavak autoceste 5C. Treći lot ujedno je i naskuplji i procjenjuje se na oko 120 miliona KM. Novac za sva tri lota na dionici Kakanj - Bilješevo obezbijeđen je iz kredita EIB-a i EBRD-a, i ova sredstva već su operativna.

No, osim ove trase čija je izgradnja upravo počela, krajem juna započet će izgradnja zeničke zaobilaznice, čija je finansijska konstrukcija najvećim dijelom zatvorena kreditom Kuvajta u ukupnom iznosu od 60 miliona KM.

Federalni ministar saobraćaja Nail Šećkanović za Slobodnu Bosnu kaže da će najkasnije u julu ove godine startati i gradilište u Hercegovini na dionici Zvirovići - Bijača, te krajem augusta još dva gradilišta - jedno na sjeveru koridora, u Posavskom kantonu, i drugo nadomak Sarajeva, na dionici od Vlakova do Tarčina. Novac za sve četiri dionice već je obezbijeđen u ukupnom iznosu od preko milijardu KM (EBRD, EIB, Kuvajt).

Ministar Šećkanović najavljuje i skoru operacionalizaciju kreditne linije Saudijskog fonda za razvoj u ukupnom iznosu od oko 100 miliona KM, koja je načelno dogovorena prije nekoliko mjeseci za vrijeme posjete Harisa Silajdžića i Mustafe Mujezinovića Saudijskoj Arabiji.

Biznis.ba / Asim Metiljević (Slobodna Bosna)

Svakom otpuštenom vojniku po 1.500 eura

S. Ć. 31/05/2010 00:01:00


SARAJEVO - Za zbrinjavanje svakog vojnika Oružanih snaga (OS) BiH koji će biti otpušten u 2010. godini biće obezbijeđeno po 1.500 eura, potvrđeno je iz Ministarstva odbrane BiH. Novac za zbrinjavanje vojnika biće obezbijeđen iz NATO Trust fonda i Ministarstva odbrane BiH. "Za 2010. godinu ...

... predviđeno je da NATO Trust fond odvoji 2,9 miliona eura, a iz budžeta MO BiH odvojiće se 500.000 eura. Ovih 3,4 miliona eura još nisu operativna. Ni jednom od vojnika novac neće biti isplaćivan na ruke već će se koristiti za njihovo školovanje i preobuku za zanimanja u civilnom životu ili pokretanja malog biznisa", kazala je Uma Sinanović, glasnogovornik Ministarstva odbrane BiH.

Prva grupa od 300 vojnika otpuštena je u martu ove godine. Trenutno je u toku registracija ovih vojnika, a oni treba da se prijave u regionalnim centrima u Sarajevu, Mostaru i Banjaluci. U prijavama trebaju iskazati svoje interese čime se žele baviti u civilnom životu nakon čega će im biti pružena promoć.

"Prvih otpuštenih 300 vojnika su prvi u procesu zbrinjavanja. Oni će nakon što popune obrasce biti osposobljeni za druge poslove poput zanatstva ili poljoprivrede. Mi smo ruralna zemlja te najviše prijava očekujemo za stočarstvo ili poljoprivredu. Svakom vojniku se pristupa pojedinačno i svaki će potpisati svoj projekat", kazala je Sinanovićeva, istakavši da će prvi projekti početi da se implementiraju krajem jula ili početkom avgusta ove godine.

Otpušteni vojnici ne smatraju da su projekti NATO Trust fonda pravi način da se vojnici zbrinu.

"Zašto će meni prekvlifikacija kada ni ljudi s fakultetom ne mogu da nađu posao. Ovo su izuzetno mala sredstva i jedino konkretno je da od tih 1.500 eura kupim neku stoku koju kasnije mogu prodati. Pitanja otpuštenih vojnika mora se riješiti na drugi način jer ja i moja porodica ne možemo živjeti od dvije krave", kazao je jedan od otpuštenih pripadnika OS BiH iz Goražda.

Za 2010. godinu je predviđeno da iz OS BiH bude otpušteno oko 2.000 vojnika. Druga grupa od oko 600 vojnika trebala bi biti otpuštena 17. juna ove godine.


(Vijesti.ba)