Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Poslovne vijesti - BiH i okruženje
Uplaæen novac za spas Krivaje 1884
S. Æ. 18/06/2010 00:23:00
SARAJEVO - Oko 170.000 KM uplaæeno je na raèun advokata pet bivših radnica "Krivaje" iz Zavidoviæa èime su steèeni uslovi za povlaèenje prijedloga za otvaranje steèaja u toj firmi. Na ovaj naèin omoguæena je i registracija "Krivaje 1884", nastale zajednièkim ulaganjem Vlade FBiH kao vlasnika "Krivaje" i zavidoviækog "Ferimpexa", od koje zavisi posao za oko 2.000 radnika.
Bakir Ljuboviæ, advokat bivših radnika "Krivaje", potvrdio je juèe da je novac za izmirenje potraživanja preostalih pet od 172 bivša radnika najveæeg preduzeæa u Zavidoviæima obezbijedila "Krivaja 1884", prenose Nezavisne.
"Novac je uplaæen na moj raèun. Ja æu danas ili sutra podnijeti zahtjev Opæinskom sudu u Zenici za povlaèenje odluke o steèaju. Istovremeno æu Opæinskom sudu u Tuzli dostaviti podnesak da je postignut dogovor da bivši radnici neæe više blokirati registraciju nove 'Krivaje 1884'", rekao je juèe Ljuboviæ.
Odluku o otvaranju steèaja u "Krivaji" donio je nedavno Opæinski sud u Zenici na zahtjev grupe bivših radnika, koji nisu prešli u "Krivaju 1884". Oni su tražili da im budu isplaæena sva potraživanja, za šta je novac obezbijedila Vlada FBiH.
Vlada je oko 3,1 milion KM za izmirenje potraživanja 172 radnika prebacila na raèun Opæinskog suda u Zavidoviæima. Sporazum o namirenju radnièkih potraživanja potpisan je u utorak sa zastupnicima 167 radnika. Pet radnica "Krivaje", meðutim, nije pristalo na ovaj sporazum po kojem æe radnici dan nakon registracije "Krivaje 1884" dobiti glavnicu i 30 odsto kamata na osnovu presuda za neisplaæene plate. One su tražile kompletan iznos po osnovu kamate i isplatu novca odmah. Razlika izmeðu onoga što je ponudila Vlada i zahtjeva radnica iznosila je 21.000 KM.
Nakon rješavanja spora s radnicima, Nurija Prijiæ, direktor "Krivaje", kazao je da oèekuje da æe sud u Zenici danas odluèivati o povlaèenju odluke o pokretanju steèajnog postupka u tom preduzeæu.
"Ako 'Krivaja 1884' bude registrovana, 3,1 milion KM, koje je uplatila Vlada, biæe operativno i odatle æe biti vraæen novac obezbijeðen za pet radnica", dodao je Prijiæ.
Predstavnici bivših radnika "Krivaje" istakli su da im je drago što su problemi riješeni, jer je to bilo u obostranom interesu kroz naplatu potraživanja i oèuvanje radnih mjesta u "Krivaji 1884".
|
18-06-2010 at 10:00 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Poslovne vijesti - BiH i okruženje
Slab euro blago pogurao izvoz
Tuesday, 22 June 2010
Snažan rast bh. izvoza na poèetku ove godine jednim dijelom podstaknut je i pogodnostima koje donosi slabljenje eura.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, izvoz je u prva èetiri mjeseca za 465 miliona KM ili 27,9 odsto veæi nego u istom periodu prošle godine. Rast plasmana naše robe na strana tržišta evidentiran je kod koksa (167,5 odsto), baznih metala (111,6 odsto), te u industriji namještaja (30,4 odsto), hemikalijama i hemijskim proizvodima (25,9 odsto), prehrambenoj industriji (29 odsto) i drugim oblastima.
Igor Gavran iz Sektora za makroekonomski sistem Spoljnotrgovinske komore BiH, kaže da padom eura naši izvozni proizvodi postaju jeftiniji i konkurentniji na dolarskim tržištima. Meðutim, analiza strukture trgovinske razmjene BiH ne pokazuje znaèajniju iskorištenost ovog valutnog trenda.
“Izvoz u zemlje van Evropske unije i zone CEFTA iznosi manje od 10 odsto ukupnog bh. izvoza, a kad se izuzmu zemlje koje nisu vezane za euro, onda je taj procenat još manji. Naš je izvoz prošle godine u zemlje van zone CEFTA i EU iznosio 162 miliona, a ove godine 263 miliona KM”, kaže Gavran.
Dodaje da je poveæanje izvoza zabilježeno u maloj grupi država, koja nosi naziv “ostale zemlje”. Kao primjer znaèajnijeg iskoraka navodi Maroko, gdje je zabilježen izvoz od 26 miliona KM, a koji je ostvario “ArcelorMittal Zenica”.
Gavran kaže da je potencijal ovih tržišta veliki, ali da se na njegovom iskorištavanju dosad malo radilo. Dobrim smatra inicijativu Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa o sklapanju ugovora o slobodnoj trgovini sa zemljama Sjeverne Afrike, te sporazum o trgovinskoj saradnji s Katarom, o èijoj su primjeni upravo ovih dana raspravljali eksperti dvije zemlje.
Iz Centralne banke BiH poruèuju da je visok rast izvoza, izmeðu ostalog, rezultat pada u istom periodu prošle godine.
“Samo mali dio našeg izvoza je denominiran u dolarima. U prvom kvartalu ove godine 90,1 odsto našeg izvoza plasirano je na tržišta EU i zemalja regiona u kojima se dominantno trguje korištenjem eura. Pad vrijednosti evra i odnos evua i domaæe valute pogoduje izvoznicima i stimuliše izvoz, a destimuliše uvoz”, kažu u Centralnoj banci.
Osim toga, kao važan faktor u rastu vrijednosti našeg izvoza navode i poveæanje vrijednosti baznih metala na svjetskim tržištima, što je išlo na ruku našim najveæim izvoznicima “Aluminiju” Mostar, “ArcelorMittalu Zenica”, “Birèu” Zvornik i drugim velikim kompanijama.
Oblasti s najveæim rastom izvoza
167,5 % – koks
111,6 % – bazni metali
30,4 % – industrija namještaja
29 % – prehrambena industrija
25,9 % – hemikalije i hemijski proizvodi
Stihijski rast
U Odjeljenju za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH konstatuju da je rast izvoza stihijski i samo odraz djelimiènog oporavka svjetskog tržišta baznih metala.
“Smanjenje deficita uzrokovano je primarno padom uvoza usljed slabljenja kupovne moæi stanovništva. Èvrsta i jasna izvozna strategija u uslovima krize i ‘nervoznog’ tržišta primarnih sirovina pokazala se kao nužnost u voðenju spoljnotrgovinske politike”, naglašavaju u UIO BiH.
|
23-06-2010 at 10:30 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Poslovne vijesti - BiH i okruženje
I VELIKI I MALI HRVATSKI PROIZVOÐAÈI U UTRCI ZA TRŽIŠTE HALAL – HRANE
00:25 / 29.06.2010.
Certifikat halal ima dvadesetak hrvatskih tvrtki, s oko tisuæu proizvoda, a više ih je u postupku dobivanja tog certifikata. Hrvatske tvrtke izvoze na 44 tržišta više od 250 milijuna dolara proizvoda certificiranih u skladu s kvalitetom halal, a neke od njih su izvoz na ...
... regionalno tržište poveæale i 40 posto nakon dobivanja certifikata.
Halal je arapska rijeè koja znaèi dozvoljeno, dopušteno i ugodno prema islamskim propisima. Takav certificirani proizvod je onaj koji zadovoljava sve propise o zdravstvenoj ispravnosti, higijeni i sanitarnim propisima u èijem sastavu nema nijednog sastojka koji je zabranjen za upotrebu. Dakle, certifikat jamèi da proizvod ne sadržava sastojke koji su zabranjeni za muslimane, poput alkohola ili svinjetine, ali propisuje i naèin prehrane i klanja životinja, skladištenje i cjelokupnu pripremu prehrambenih artikala. Osim toga, to znaèi da tvornica alkoholnim sredstvima ne smije dezinficirati pogon. Halal-kvalitetu može iskljuèivo potvrðivati autorizirana certifikacijska kuæa koju za to ovlasti Islamska zajednica.
Certifikat halal ima dvadesetak hrvatskih tvrtki - Agrokor, Vindija, Podravka, Kraš, Stella Croatica, Perutnina Ptuj-Pipo Èakovec, Puris, Viro, Zveèevo..., oko tisuæu proizvoda, a više ih je u postupku dobivanja tog certifikata, èak i za vodu, slastice i druge proizvode.
Primjerice, Kraševe su napolitanke na tržištu Saudijske Arabije prisutne tridesetak godina, dok je Perutnina Ptuj-Pipo Èakovec certificirala èitavu proizvodnju po tom standardu.
S obzirom na to da su proizvodi s halal-certifikatom prisutni u svim prehrambenim navikama i svim podruèjima svijeta, prihvatljivi za sve životne dobi i za pripadnike drugih konfesija, zdravstveno ispravni i dodatno provjereni i kontrolirani, za njih se sve više odluèuju i pripadnici drugih vjera, a ne samo muslimani, piše Vjesnik.
Primjerice, u Velikoj Britaniji, prema podacima britanske agencije za sigurnost hrane, hranu halal konzumira oko šest milijuna korisnika, od toga su samo dva milijuna muslimani.
Halal-hrana je sve popularnija u Europi te se oèekuje 20 do 25-postotni rast poslovanja s takvom hranom u iduæih deset godina.
Ukupno europsko tržište halal-hrane procijenjeno je na oko 66 milijardi dolara, ukljuèujuæi meso te svježu i pakiranu hranu, dok je vrijednost globalnog tržišta procijenjena na oko 634 milijarde dolara.
Sve više tih proizvoda osim u trgovinama posebne hrane sve èešæe možemo naæi na policama trgovina velikih maloprodajnih lanaca.
U Europi su trenutaèno najpopularniji halal-proizvodi mlijeko u prahu, razni pojaèivaèi okusa, zaèini i umaci.
Splitski proizvoðaè delikatesnih proizvoda Stella Croatica prvi je u Hrvatskoj uveo halal-certifikat na nagovor poslovnih partnera iz Kuvajta, a svoje proizvode izvozi na Srednji istok i u Ujedinjene Arapske Emirate.
Da je rijeè o posve novom trendu u strategijama hrvatskog izvoza, svjedoèi i to što su se u utrku za proizvodnju te robe ukljuèile i najveæe hrvatske kompanije, ali i niz srednjih i manjih tvrtki u rasponu od obiteljskih gospodarstava koja proizvode med do šeæerana i farmi nojeva. Sve su one u relativno kratkom vremenu prilagodile svoje pogone i proizvode uvjetima iz šerijatskih pravila koja propisuju što je halal.
Nadzor nad tim tvrtkama i izdavanje posebnog certifikata, 'ulaznice' na tržište vrijedno više od 150 milijardi dolara, provodi Agencija za certificiranje halal-kvalitete u Tuzli, èija podružnica u Islamskom mešihatu u Zagrebu izdaje certifikate.
Velika delegacija hrvatskih gospodarstvenika, koju su okupili HGK i Mešihat, otputovala je i na svjetski halal-sajam Halal World Expo, koji se godišnje održava u Abu Dhabiju.
Ondje je u izravnim razgovorima s poslovnim partnerima iz arapskih zemalja mogla ugovoriti izvoz hrvatskih halal-proizvoda u iduæem razdoblju, kako bi se prošlogodišnji izvoz u arapske zemlje, vrijedan oko 450 milijuna kuna, višestruko premašio.
Priprema hrane prema standardu halal provodi se na poseban naèin. Postoji procedura prema kojoj se, u odreðeno vrijeme u godini, može proizvoditi hranu po tim standardima. Zadnjeg dana u prethodnom tjednu mora se temeljito, na propisan naèin, oèistiti proizvodni pogon. Sirovina mora biti posebno deklarirana, a proizvoðaèi mora imati izjavu dobavljaèa da nije bila u kontaktu ni sa jednim zabranjenim proizvodom. Izgleda komplicirano, ali, kažu, samo kad se radi prvi put. Halal-proizvod se pakira, hermetièki zatvara, stavlja u skladište i etiketira znakom halal-hrane u skladu sa šerijatskim propisima, uz uvažavanje naputaka agencije za monitoring. Tjedan nakon toga proizvoðaèi se vraæaju u proizvodnju prema standardu HACCP.
Biznis.ba
|
29-06-2010 at 10:05 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Poslovne vijesti - BiH i okruženje
HRVATSKA MEÐU 20 NAJBLIŽIH BANKROTU
00:27 / 09.07.2010.
Hrvatska je u sljedeæih pet godina bliža moguænosti bankrotstva za jednu petinu, èime ulazi u 20 najugroženijih država svijeta prema skali koju je za drugi kvartal ove godine sastavila konsultantska kuæa "CMA" iz Londona. "CMA" kvartalne projekcije temelji na vrijednosti kredit difolt svopova (CDS) za državni dug, odnosno preuzimanja kreditnog rizika putem svop transakcije tokom odreðenog perioda uz novèanu naknadu.
Predviðena vrijednost CDS-ova za hrvatski dug u sljedeæih pet godina je 321,6, što znaèi da je vrijednost osiguranja od bankrotstva Hrvatske 3,216 odsto nominalne vrijednosti dionica.
Kupac æe finansijskoj instituciji, koja prodaje CDS, plaæati 32,16 evra godišnje za milion evra hrvatskog duga, a u sluèaju bankrota Hrvatske, ta æe finansijska institucija biti odgovorna za izmirenje cijelih milion evra.
Vrijednost hrvatskih CDS-ova skoèila je s manje od 200 na 321,6 baznih bodova u drugom kvartalu, slièno kao i u sluèaju ugrožene Bugarske, a kumulativna vjerojatnoæa bankrotastva iznosi 20,5 odsto, objavljeno je na portalu "indeks.hr".
Na samom vrhu liste najugroženijih u drugom kvartalu ove godine je Venecuela, kojoj prijeti èak 58,4 odsto kumulativne vjerojatnoæe bankrotstva, a prati je Grèka sa 55 odsto vjerojatnoæe.
U regionu "Evrope u razvoju", u koju "CMA" svrstava i Hrvatsku, nije bilo znaèajnih promjena. Ukrajina je i dalje u znaèajnoj opasnosti, ali je smanjila vjerojatnoæu bankrotastva. Vrijednost maðarskih CDS-ova takoðe je zabilježila porast, ali je to smanjeno u odnosu na poèetak juna, dok Slovaèka, Slovenija i Èeška prate jedna drugu.
Najsigurniji su vlasnici norveškog duga, èija vjerovatnoæa bankrotstva iznosi 2,4 odsto, a petogodišnja vrijednost CDS-ova kreæe joj se oko 26 baznih bodova. Slijede je Finska, SAD, Danska i Švedska, sve s manje od èetiri procenta vjerojatnoæe bankrotstva.
|
09-07-2010 at 09:57 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Abulafija Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 02-07-2004 Odgovori: 28828 IP: Maskiran
|
Re: Poslovne vijesti - BiH i okruženje
BHDANI:
Osmatraènica Kastel
Petlja za štrabagovanje
Da ne bude da je svrha kritike vlasti samo èista potreba da se doðe u vlast
Na kraju sam ipak odluèila da odbijem ponude i krajnje levice i krajnje desnice za kandidaturu na opštim izborima i zadržim dodeljenu mi ulogu "frustriranog marginalca", "stranog plaæenika", "domaæeg izdajnika" i "one kojoj ništa ne valja". (Na stranu što sam se pitala otkud ja podobna i levici i desnici.) Ako. Da ne bude da je svrha kritike vlasti samo èista potreba da se doðe u vlast i na budžetske jasle.
Ali, evo i da ne bude kako ja nešto izmišljam i tražim mane, o projektu MARS (Mreža autoputeva Republike Srpske) i domaæim Marsovcima sve kažu vesti sa portala, iz novina, kao i istorijske izjave preplaæenih budžetskih Marsovaca.
Vlada Republike Srpske i austrijska kompanija Strabag potpisale su 24. 11. 2010. u Banja Luci Ugovor o izgradnji mreže autoputeva kroz RS vredan blizu tri milijarde eura.
23. 4. 2009. - ekapija - "Predsjednik Vlade Republike Srpske (RS) Milorad Dodik oèekuje da æe u septembru poèeti izgradnja autoputa Banja Luka - Doboj te istièe da je s predstavnicima austrijskog Strabaga razgovarano o moguænostima osiguranja kredita za taj posao kod meðunarodnih finansijskih institucija. Dodik je precizirao da Strabag ne želi da zapoène izgradnju dok ne budu riješeni svi imovinskopravni problemi na trasi tog autoputa, koji se ubrzano rješavaju.
'Oèekujemo da æe do kraja juna ili poèetka jula biti riješeni imovinskopravni odnosi u 2.800 sluèajeva na toj trasi, kako bi veæ u augustu ili septembru otpoèelo s pripremnim radovima u izgradnji te trase autoputa', kazao je Dodik 22. aprila 2009. godine u Banja Luci. 'Strabag i dalje daje garanciju da æe se sve odvijati kako je predviðeno', tvrdi Dodik."
Premijer i ministar saobraæaja i veza, direktori austrijskog Strabaga, Rudolf Krapf i Richard Hoeflinger, kao i direktor Autoputeva Republike Srpske, potpisali su 10. 5. 2009. u Banja Luci ugovore o formiranju zajednièkog koncesionog Društva sa ogranièenom odgovornošæu Mreža autoputeva Banja Luka. Potpisan je i protokol o dinamici aktivnosti izgradnje autoputeva u RS-u, prema kojem bi pripremni radovi trebali da poènu u jesen iste godine.
"Ugovorom o zajednièkom preduzeæu, 90 posto vlasnièkog kapitala imaæe austrijska kompanija, a 10 posto Vlada Srpske èime su zaštiæeni njeni interesi" , precizirao je precizni premijer. Direktor Strabaga Rudolf Krapf obeæao je da æe ova kompanija ispoštovati dogovorene rokove izgradnje mreže autoputeva u RS-u. Precizni premijer je još dodao da pare za rešavanje imovinsko-pravnih odnosa i eksproprijaciju 15 km zemljišta nisu problem.
17. 10. 2009. - SEEbiz: "Ministar saobraæaja i veza Republike Srpske /RS/ Nedeljko Èubriloviæ rekao je da je Evropska banka za obnovu i razvoj odobrila kredit od 25 miliona evra za izgradnju Mahovljanske petlje, koja æe autoput Banja Luka - Gradiška vezati sa buduæim autoputem Banja Luka - Doboj."
16. 3. 2010. - SEEbiz/SRNA - "Milorad Dodik: 'Strabag ima novca za autoput, poslijepodne putujem u Beè.' Predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik poruèio je danas da Mahovljanska petlja, prvi objekat na autoputu Banja Luka - Doboj i kljuèni za autoput Banja Luka - Gradiška, predstavlja jednu od najznaèajnijih komunikacija koja æe RS otvoriti prema Evropi i svijetu. (Zatvaraè RS-a prema Evropi i svetu petljom u Mahovljanima je otvara ka istima! - dodajem ja). Dodik, koji je u Banja Luci prisustvovao potpisivanju ugovora o izgradnji Mahovljanske petlje izmeðu investitora i izvoðaèa radova iz RS-a i Èeške, rekao je novinarima da danas popodne putuje u Austriju gdje æe razgovarati sa predstavnicima kompanije Strabag o pripremnim radovima i poèetku izvedbenih radova na autoputu Banja Luka - Doboj. On je naglasio da su kompaniju Strabag podržali i najznaèajniji politièki i drugi faktori Austrije sa kojima æe, takoðe, danas razgovarati kako bi pripremni radovi mogli da poènu veæ 1. juna, a izvedbeni i izgradnja 1. jula i da bi ovaj posao bio okonèan tokom ljeta ili rane jeseni."
7. 4. 2010. - Poslovni dnevnik: "Prema tvrdnjama Strabaga, dokumentacija koju je IGH dostavio u decembru 2009. godine (navodno sa nekoliko mjeseci zakašnjenja) 'tek djelomièno odgovara potrebama projekta.' 'Promjene i dopune se moraju raditi dok god dokumentacija ne ispuni standarde koje nalažu zakoni Republike Srpske', kazala je za Poslovni dnevnik glasnogovornica Strabaga Diana Klein koja je dodala i da je potpuno nerealno oèekivati da bi gradnja autoputa mogla poèeti na ljeto. 'Na ljeto æemo zapoèeti tek jedan mali dio pripremnih radova', kazala je Klein. Rudolf Krapf, za ovaj projekat zaduženi menadžer Strabaga, takoðe je kazao kako je 'iluzorno oèekivati poèetak gradnje ovog ljeta'."
14. 6. 2010. - Blic, intervju ministra Èubriloviæa: "Još se razmatra studija opravdanosti Strabaga... Ako doðe do raskida, biæe to sporazumno, bez arbitraže... mi svoje obaveze iz koncesionog ugovora sa Strabagom izvršavamo kako ne bi došli u situaciju da nas to na arbitraži i finansijski košta."
3. 7. 2010. - Blic: "Vlada RS-a je pri kraju pregovora o povlaèenju Strabaga iz projekta gradnje mreže autoputeva kroz RS. 'Postoji saglasnost obe strane da Strabagu damo naknadu od najviše 200.000 evra', izjavio je premijer RS-a Milorad Dodik."
5. 7. 2010. - Dnevni avaz: "'Austrijski graðevinski koncern Strabag pregovara o raskidanju ugovora o izgradnji autoputa u RS, vrijednog tri milijarde eura', saopæila je portparolka kompanije Diana Klein. Ona je u izjavi austrijskoj novinskoj agenciji APA istakla da Strabag oèekuje raskid ugovora u naredne tri nedjelje. Kompanija ne može da dobije potrebne kredite od meðunarodnih finansijskih institucija kao što je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), zato što joj je krajem 2008. dat nalog za izgradnju autoputa bez raspisivanja tendera. Kleinova oèekuje da bi konkurs za posao izgradnje autoputa, nakon raskida ugovora, trebalo da bude ponovo raspisan. Ona je najavila da æe se Strabag prijaviti i na novom tenderu."
Ali, to nije sve. Ni onog mosta u Gradiški biti ne æe. Kao sad saznali u Ministarstvu saobraæa ja da Hrvati nemaju para. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Hrvatske je 21. 10. 2008. uputilo dopis gde se, izmeðu ostalog, kaže: "Resorna ministarstva (Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u Republici Hrvatskoj i Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine) nadležna su za pripremu Sporazuma kojim se definiraju obveze jedne i druge strane u izgradnji graniènih dionica i zajednièkog mosta. Sporazum kao meðunarodni dokument sklapaju Vlada Republike Hrvatske i Vijeæe ministara Bosne i Hercegovine." - Capital.ba, 30. 10. 2008: "Predsjednik Vlade RS-a je nedavno u jednom od nastupa na televiziji i otvorio ovo pitanje tvrdnjama da su se pojavile informacije o moguæem odustajanju Hrvatske od gradnje mosta kod Gradiške i prebacivanju prioriteta na most kod Svilaja na trasi Koridora 5C. Dodik je èak zaprijetio obustavljanjem dotoka vode platou Dubrovnika iz akumulacije na Trebišnjici ukoliko se obistini crni scenario." Ne brinite, braæo Hrvati. MARS daleko, a pitanje je kad æe ovi domaæi Marsovci postati i vanzemaljci sa sve imovinom iz projekta MARS.
"A deèko rešio da se vrati na Zemlju, a tamo idemo na Mars, idemo na Mars. E nema, druže, posle jebanja nema kajanja..." Pevao Ðogani, sad pevam i ja. Kome kajanje, kome j...e, ali zna se kome pare.
|
12-07-2010 at 10:10 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Poslovne vijesti - BiH i okruženje
IZVOZ POKRENUO RAST EKONOMIJE BIH Ispis
00:00 / 19.07.2010.
Posljednje informacije sa zavoda za zapošljavanje svjedoèe o promijenjenom trendu na tržištu rada. Broj nezaposlenih osoba od janura do maja ove godine manji je za oko 4.000, a samo u aprilu ove godine broj nezaposlenih je smanjen za 3.750 osoba. Rekordna...
... nezaposlenost u BiH (516.312) registrirana je na kraju protekle godine kada je recesija bila u zenitu. Od januara 2009. do januara 2010. godine broj registriranih nezaposlenih osoba poveæan je za 27.893, od èega u Federaciji BiH 15.490, u Republici Srpskoj 13.080 i u Brèko Distriktu za 234 osobe.
Ako se trend smanjenja broja nezaposlenih osoba nastavi i tokom tri ljetna mjeseca, slika berze rada bit æe praktièno identièna predrecesijskoj slici s kraja 2008. godine, kada je broj nezaposlenih osoba iznosio oko 492 hiljade.
Osjetan pad nezaposlenosti i rast zaposlenosti u prvoj polovini ove godine rezultat je snažnog rasta industrijske proizvodnje i izvjesne živosti graðevinskog sektora koji se donedavno nalazio pred kolapsom.
Zanimljivu dijagnozu aktuelnog ekonomskog trenda u BiH dao je UniCreditov glavni ekonomista za jugoistoènu Evropu Goran Šaravanja. „Rast izvoza od oko 30 posto, u prva èetiri mjeseca ove godine, veæinom se odvija u sektorima èelika, aluminija, tekstila, kemikalija, namještaja i rudarstva“, primjeæuje Šaravanja i naglašava da domaæa potražnja raste neuporedivo sporije od inostrane. „Bankarski sektor je stabilan i visoko kapitaliziran, štednja napokon raste, ali je rast kredita minimalan“, kaže Šaravanja.
Unicreditovi analitièari revidirali su ranije prognoze ekonomskog rasta BiH koje su bile negativne. Umjesto prognoziranog pada od -1 posto, predviða se rast od 0,5 posto.
Asim Metiljeviæ (Slobodna Bosna)
|
19-07-2010 at 09:05 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Poslovne vijesti - BiH i okruženje
POKRIVENOST UVOZA IZVOZOM 54,3 POSTO
00:08 / 26.07.2010.
U junu 2010. godine Bosna i Hercegovina je ostvarila ukupan robni promet sa inostranstvom u vrijednosti od 1. 815,8 miliona KM, od èega se na izvoz odnosi 642,5 miliona KM ili 35,4 posto, a na uvoz 1.173,3 miliona KM ili 64,6 posto, izjavio je na konferenciji za novinare u Sarajevu direktor Agencija za statistiku BiH Zdenko Milinoviæ. Prema njegovim rijeèima, u okviru ukupno ostvarenog vanjskotrgovinskog prometa BiH u posmatranom mjesecu, procenat pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 54,8 posto.
U periodu januar-juni, ostvaren je izvoz u vrijednosti od 3.379,4 miliona KM, što je za 32,2 posto više u odnosu na isti period prethodne godine, dok je u istom periodu ostvaren uvoz u vrijednosti od 6. 228,2 miliona KM, ili za 4,5 posto više u odnosu na isti period prethodne godine. U istom periodu procenat pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 54,3 posto. U periodu januar-juni 2010. godine, BiH je u robnom prometu sa inostranstvom ostvarila ukupan trgovinski deficit u vrijednosti od 2.848,8 miliona KM što je za 16,4 posto manje nego u istom periodu prethodne godine.
Posmatrano prema odsjecima SMTK klasifikacije, u periodu januar-juni 2010.godine, najveæi deficit je ostvaren u odsjeku "Nafta i naftni derivati" u vrijednosti od 623,6 miliona KM, što je za 7,1 posto više nego u istom periodu prethodne godine, i u odsjeku "Cestovna vozila" u vrijednosti od 249,5 miliona KM, što je za 26,5 posto manje nego u istom periodu prethodne godine, javljaju agencije.
"Najveæi suficit u tom periodu ostvaren je u odsjeku 'Pokuæstvo i dijelovi' u vrijednosti od 241,4 miliona KM, što je za 47,2 posto više nego u istom periodu prethodne godine", rekao je Milinoviæ. On je dodao da je, posmatrano po podruèjima i oblastima klasifikacije djelatnosti bilo moguæe uoèiti kako je u promatranom periodu najveæe uèešæe u izvozu ostvareno u podruèju "Preraðivaèka industrija" u vrijednosti od 2 977,7 miliona KM, što èini 88,1 posto od ukupnog izvoza.
U okviru ovog podruèja, najveæe uèešæe u izvozu bilo je ostvareno u oblasti "Proizvodnja baznih metala" sa ukupnom vrijednošæu od 653,3 miliona KM, što iznosi 19,3 posto od ukupnog izvoza.
Takoðer, u periodu januar- juni 2010.godine, najveæe uèešæe u uvozu ostvareno je u podruèju "Preraðivaèka industrija" sa ukupnom vrijednošæu od 5. 097,3 miliona KM, što iznosi 81,8 posto od ukupnog uvoza. U okviru ovog podruèja, najveæe uèešæe u uvozu ostvareno je u oblasti "Proizvodnja prehrambenih proizvoda i piæa" sa ukupnom vrijednošæu od 822,4 miliona KM, što iznosi 13,2 posto od ukupnog uvoza.
U periodu januar-juni najviše se izvozilo u Njemaèku i to u vrijednosti od 521,4 miliona KM, što je u procentima 15,4 posto od ukupno ostvarenog izvoza. Od susjednih zemalja, najviše se izvozilo u Hrvatsku u vrijednosti od 477,9 miliona KM, što je u procentima 14,1 posto od
ukupnog izvoza. U istom periodu najviše se uvozilo iz Hrvatske i to u vrijednosti od 895,9 miliona KM, što je u procentima 14,4 posto od ukupno ostvarenog uvoza.
Od susjednih zemalja, takoðer znaèajan uvoz ostvaren je iz Srbije i to u vrijednosti od 656,9 miliona KM, što je u procentima 10,5 posto od ukupnog uvoza.
Biznis.ba
|
26-07-2010 at 08:52 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Poslovne vijesti - BiH i okruženje
Dobitak nevjerovatnih 20 miliona eura: U Sarajevu se dogovara osnivanje zajednièke lutrije ex-Yu republika
SARAJEVO - Državne lutrije bivših jugoslavenskih republika navodno su blizu dogovora o organizaciji velikog zajednièkog lota. Kako javlja srpski tabloid Alo, razgovor o tome nedavno je voðen u Sarajevu. "U pitanju je ideja o regionalnoj lutriji poput one koja se pod nazivom 'Euro Millions' organizuje u nekim zemljama Europske unije. Za sada nismo konkretizirali detalje ni taèan vremenski okvir, ali dogovaramo se", otkrio je za Alo neimenovani izvor iz Lutrije Srbije, prenosi Index.
Na regionalnoj bi lutriji dobici mogli biti i nekoliko puta veæi nego na sadašnjim državnim lutrijama. Najveæi dobitak na sedmici na ex-Yu prostoru dosad je "uboden" u Hrvatskoj, gdje je sretni dobitnik 2009. godine na lotu "zaradio" oko 7,5 miliiona eura. No, cifre koje æe se dijeliti na predstojeæoj "Yu lutriji" mogle bi dosegnuti i 20 miliona eura!
Prièa je to koja je navodno zapoèela još 2001. godine, ali najkonkretniji potez do sada povuèen je na sarajevskom sastanku koji je organizirala Lutrija BiH, a prisustvovali su predstavnici državnih lutrija iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Makedonije. Generalni direktor Lutrije BiH Edhem Pašukan tvrdi da se na konceptu zajednièke lutrije intenzivno radi veæ dvije godine.
Ideja je da se igra temelji na jedinstvenoj uplati, s jedinstvenim nagradnim fondom i jedinstvenim jackpotom. Igra æe biti bazirana na dobro poznatom sistemu lota, a izvlaèenja bi bila svake nedjelje. Ukoliko se projekt pokaže uspješnim, u "Yu lutriju" bi se kasnije mogle ukljuèiti i Maðarska, Bugarska i Rumunjska.
|
29-07-2010 at 10:22 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Poslovne vijesti - BiH i okruženje
U laži su kratke noge: Radonèiæev Avaz uhvaæen u seriji laži
U samo tri dana, Dnevni avaz je uhvaæen u tri krupne, bezoène manipulacije, zbog kojih ove nekada utjecajne novine na zamjerke gubi kredibilitet i povjerenje javnosti. Direktor federalne Direkcije autocesta Erdal Trhulj demantirao je laž objavljenju u Dnevnom avazu da su prekinuti radovi na izgradnji dionice autoceste Kakanj – Bilješevo. Dan kasnije, oglasio se i zamjenik ministra bezbjednosti Mijo Krešiæ, koji je demantirao Avazovu vijest da æe Brisel odustati od najavljenje liberalizacije viznog režima za BiH.
U istom danu se oglasio i Trgovaèki sud u Dubrovniku koji je, suprotno Avazovim tvrdnjama, odbio zahtjev privatne kompanije Deltagrip za provoðenje steèajnog postupka u Naftnim terminalima FBiH Ploèe.
Medijska platforma Dnevnog avaza je jasna: stalna proizvodnja crnih vijesti ima za cilj stvoriti dojam da je sve otišlo do ðavola, da ova država nema buduænost ako vlast u oktobru ne preuzme Savez za bolju buduænost. No, kako trenutno stvari stoje, za svoju buduænost bi se prije svih trebali zabrinuti uposlenici u Dnevnom avazu i aktivisti Saveza za bolju buduænost.
|
06-08-2010 at 09:45 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Trenutno aktivni korisnici |
Aktivni gosti: 27
Skriveni clanovi: 0
Aktivni èlanovi: 0
Sretan roðendan: Ado13, AZIL OPSTANAK, ckome, Disa, Golf_V_R32, koso_oki, maja001, Malenich, Mawi_Edin_Tz_, nepoznat, opiumxxx, sadika, Salai, seka1985, stickman, zazza
|
FORUM : Ekonomija : Poslovne vijesti - BiH i okruženje |
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|