Za razvoj elektro-mreže 218,5 miliona KM

Federalna kompanija “Elektroprivreda BiH” uložiće 218,5 miliona KM od 2010. do 2012. godine u elektrodistributivnu djelatnost, uključujući i razvoj mreže u povratničkim područjima, rekao je generalni direktor ove kompanije Amer Jerlagić.



On smatra da se izgradnjom i obnovom elektrodistributivne mreže stvaraju uslovi za održivi povratak i preduslovi za povratak stanovništva na njihova prijeratna ognjišta.

“Osim značajnog poboljšanja naponskih prilika i boljih uslova za život, ulaganjem u razvoj mreže stvara se mogućnost za razvoj privrede i priključenje novih potrošača, što je od velikog značaja za ukupan razvoj države”, istakao je Jerlagić.

Prema njegovim riječima, ova firma je prošle godine uložila 106 miliona KM u izgradnju, rekonstrukciju, sanaciju i modernizaciju mreže na području Bosansko-podrinjskog, Tuzlanskog, Unsko-sanskog, Zeničko-dobojskog, Hercegovačko-neretvanskog, Srednjobosanskog i Kantona Sarajevo.

Jerlagić je rekao da je cilj “Elektroprivrede” da svi građani na području Federacije BiH imaju kvalitetno snabdijevanje električnom energijom i dodao da se projekti realizuju vlastitim sredstavima, te sufinansiranjem putem Fonda za povratak BiH i u saradnji sa lokalnom zajednicom.

On je naveo da se odabir povratničkih područja i stambenih objekata povratnika, te definisanje prioriteta ulaganja, vrše u koordinaciji sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH, resornim ministarstvima i lokalnom zajednicom, saopšteno je iz “Elektroprivrede BiH”.

“Ova koordinacija je u posljednje vrijeme intenzivirana formiranjem `Fonda za povratak BiH`, te apliciranjem lokalnih zajednica za projekte elektrifikacije povratničkih naselja, pri čemu `Elektroprivreda BiH` pruža maksimalnu podršku lokalnim zajednicama”, naveo je Jerlagić.

Prema njegovim riječima, od 2007. do 2010. godine na povratničkim područjima sanirano je oko 5 558 priključaka, izgrađeno i rekonstruisano oko 254 kilometara ektrodistributivne mreže i 28 trafo stanica.

Ukupna aktiva banaka 15 milijardi KM

[FBiH: Bankarsku dozvolu posjeduje 20 banaka]

FBiH: Bankarsku dozvolu posjeduje 20 banaka
Vlada FBiH razmatrala je i prihvatila tri dokumenta iz oblasti bankarstva. Riječ je o Izvještaju o radu Agencije za bankarstvo FBiH, te informacijama o bankarskom i mikrokreditnom sistemu FBiH. Sva tri dokumenta odnose se na 2009. godinu.

Agencija za bankarstvo FBiH (FBA) u protekloj je godini izvršila sve planirane i izvanredne poslove, među kojima je bilo preventivno djelovanje na znakove nastajanja mogućih problema kod banaka prouzročenih globalnom krizom. FBA je ostvarila zadovoljavajuću suradnju s Centralnom bankom BiH, Vladom FBiH, Federalnim ministarstvom financija, Agencijom za osiguranje depozita i drugim institucijama.

Krajem protekle godine u FBiH je bankarsku dozvolu posjedovalo 20 banaka, od kojih je 18 u pretežito privatnom, a dvije u pretežito državnom vlasništvu. Ukupna ktiva banaka iznosila je 15,2 milijardi konvertibilnih maraka, odnosno 163 miliona KM više nego godinu dana ranije. Najznačajniji izvor financiranja banaka su depoziti od jedanaest milijarda KM. Uprkos nepovoljnim ekonomskim uvjetima, depoziti stanovništva povećani su osam posto.

U 2009. godini su mikrokreditne organizacije u FBiH dodijelile 632 miliona KM kredita, što čini 83 posto njihove aktive. Njihov ukupan kapital je, na dan 31.12.2009. godine, ostvarile višak prihoda nad rashodima od 98,8 miliona KM.

Nakon današnje rasprave, Vlada FBiH usvojila je zaključak koji se odnosi na potrebu dizanja postupka supervizije banaka na državnu razinu. Vlada FBiH i oba doma Federalnog parlamenta donijeli su odluku o prenošenju ingerencija za superviziju na Bosnu i Hercegovinu, što je i bio zadatak iz Mape puta.

DOBIT CEMENTARE LUKAVAC 21,6 MILIONA KM
Fabrika cementa Lukavac poslovnu je 2009. godinu završila sa 21,6 miliona KM neto dobiti, navodi se u revidiranom finansijskom izvještaju o poslovanju, saznaje Beta.ba.

Ukupni prošlogodišnji prihodi Fabrike cementa Lukavac iznosili su 81,1 milion KM, a rashodi 59,5 miliona KM. Ukupna aktiva kompanije, zaključno sa 31. decembrom 2009. godine, iznosila je 220 miliona KM, kapital 64,5 miliona KM, dugoročne 55 a kratkoročne obaveze 18,6 miliona KM, saznaje portal Beta.ba.

Fabrika cementa Lukavac ima emitovanih ukupno 820.613 dionica, nominalne vrijednosti 100 KM po dionici. Većinski dioničar kompanije je Asamer Zement Holding iz Austrije (99,2 posto).

BH Telecom protiv Telekoma Srpske

[Vlada FBiH utvrdila prijedlog Zakona]

Vlada FBiH utvrdila prijedlog Zakona
Dva vodeća telekom operatora u BiH, BH Telecom Sarajevo i Telekom Srpske Banja Luka, prema finansijskim pokazateljima poslovanja u 2009. svrstavaju se u red visoko profitabilnih kompanija, sa povratom na aktivu i kapital koja je bolja od prosjeka telekom operatora u regiji!

Uz sve to, oba telekoma su finansijski gledano „nerizične“ kompanije, obzirom na njihovu nisku zaduženost, a prema koeficijentima kojima se analitičari služe pri poređenju kompanija iz istog sektora - BH Telecom i Telekom Srpske posluju gotovo sa identičnom efikasnošću menadžmenta. Ipak, pri svemu tome, berzanski investitori bi se radije odlučili da ulože u Telekom Srpske, budući da su dionice ove kompanije na berzi više podcijenjene u odnosu na vrijednost dionica sarajevskog telekoma.

BH Telecom Sarajevo prošlu je godinu završio sa 605 miliona KM prihoda, što predstavlja smanjenje prihoda za 3,5 posto u odnosu na 2008. godinu. Nasuprot tome, Telekom Srpske je prošle godine povećao prihode za 3,8 posto, ali je neto dobit kompanije u odnosu na 2008. pala za 13,9 posto. S druge strane, BH Telecom je i pored smanjenja prihoda zabilježio rast dobiti od 0,55 posto. To ukazuje na činjenicu da je menadžment BH Telecoma prošle godine dosta pažnje posvetio štednji unutar kompanije.

Po iznosu ukupne aktive (poslovne imovine) oba telekoma su otprilike „tu negdje“, s tim da je aktiva BH Telecoma na kraju prošle godine iznosila 1,27 milijardi KM, dok je aktiva Telekoma Srpske iznosila 1,1 milijardu KM. Međutim, po iznosu ukupnog kapitala BH Telecom prednjači za nekih 300 miliona KM ispred banjalučkog operatora, jer je ukupni kapital sarajevske kompanije na kraju prošle godine iznosio ravno milijardu KM (pogledati tabelu).

Oba telekom operatora su slična i po iznosima kratkoročnih i dugoročnih obaveza. Ukupne obaveze BH Telecoma (dakle, kratkoročne plus dugoročne obaveze) iznosile su na kraju prošle godine 216 miliona KM, a Telekoma Srpske 226 miliona KM. Stepen zaduženosti obje kompanije je prilično nizak i za BH Telecom iznosi 0,169 a za telekom Srpske 0,204.

Teorija kaže da koeficijent zaduženosti pokazuje do koje mjere kompanija koristi zaduživanje kao oblik finansiranja, odnosno koji je postotak imovine nabavljen zaduživanjem. Što je veći odnos duga i imovine, veći je finansijski rizik, a što je manji, niži je finansijski rizik. U pravilu bi vrijednost koeficijenta zaduženosti trebala biti do 50 posto, odnosno do 0,500 - ili čak i manja. Budući da je stepen zaduženosti oba bh. Telekom operatora ispod 0,25 onda se može s pravom konstatirati da kompanije gotovo uopće nisu zadužene.

Ipak, u cijeloj ovoj priči možda su najinteresantiji detalji vezani za povrat na aktivu (ROA, engleski Return on Assets) i povrat na kapital (ROE, engleski Return on Equity) ova dva telekoma, posebno ako ih uporedimo sa konkurencijom u regiji i u Evropi. BH Telecom sa 11,29 ima nešto bolji povrat na aktivu od Telekoma Srpske, dok banjalučka kompanija sa 14,29 ima nešto bolji povrat na kapital od sarajevskog operatora.

Inače, ova dva koeficijenta pokazuju pokazuju sposobnost komapnije da ostvari odgovarajuću dobit u poređenju sa raspoloživom imovinom kompanije (u slučaju ROA), odnosno pokazuje sposobnost komapnije da ostvari putem svojih aktivnosti adekvatno uvećanje vlasničkog kapitala za dioničare (u slučaju ROE). Što je veći broj kojim se iskazuju ova dva koeficijenta, to je menadžemt kompanije uspješniji.

Međutim, najinteresantnije slijedi tek kada poredimo ROA i ROE ove dvije kompanije sa istim pokazateljiima telekom operatora u regiji. Tako, naprimjer, Telecom Italia ima ROA 1,1 i ROE 6,0, France Telecom ROA 3,3 i ROE 10,7, Telekom Slovenije ROA 1,3 i ROE 2,3 a Magyar Telecom ROA 6,7 i ROE 12,8. Prosjek telekom operatora u regiji i Evropi u 2009. za ROA iznosi 8,40 a za ROE 13,02, iako treba dodati da su na taj prosjek najviše uticali izuzetno dobri rezultati Eesti Telekoma kod kojeg je ROA 29,0 a ROE 32,5.

BH Telecom Sarajevo ima emtovanih 63.457.358 dionica, čija je nominalna vrijednost 10 KM po dionici. Telekom Srpske Banja Luka ima 491.383.755 emitovanih dionica, čija je nominalna vrijednost 1 KM. Shodno tome i ostvarenoj neto dobiti dolazimo i do podatka o zaradi BH Telecoma po dionici od 2,27 KM i o zaradi Telekoma Srpske od 0,20 KM po dionici. BH Telecom Sarajevo u ovom slučaju neznatno bolji, iako se na prvi pogled možda i ne bi to reklo. Naime, zarada po dionici Telekoma Srpske iznosi 0,20 KM, a BH Telecoma 2,27, ali treba imati na umu da je nominalna vrijednost dionice Telekoma Srpske 1 KM, a BH Tlecoma 10 KM. Kada se te vrijednosti ukalkuliraju, onda se dolazi do podatka da je BH telecom tek neznatno bolji, budući da bi pri istoj nominalnoj vrijednosti dionica Telekom Srpske imao zaradu po dionici od 2,20 KM.

Vrijednost dionica oba telekom operatora na berzama je krajem prošle godine bila znatno iznad nominalne vrijednosti. BH Telecom je i u ovom slučaju nešto bolji budući da je tržišna vrijednost dionica ove kompanije na berzi iznosila 19,95 KM, što je gotovo duplo više od nominalne vrijednosti. Nasuprot tome, tržišna vrijednost dionica Telekoma Srpske na kraju prošle godine iznosila je 1,49 KM, što je dakle za gotovo 50 posto više od nominalne vrijednosti dionica ove kompanije.

Shodno tome i još jedan za investitore veoma važan pokazatelj - takozvani koeficijent P/E – „kaže“ da su u ovom trenutku cijene dionica oba telekoma na berzama podcijenjene. Naime, P/E (Price to Earnings Ratio) se zasniva na odnosu cijene i zarade i pomoću njega možemo odrediti da li je neka dionica precijenjena ili podcijenjena. Smatra se da je niži P/E znak podcijenjene dionice, jer ako je P/E veći ulagači plaćaju veću cijenu za jednu jedinicu ostvarene dobiti kompanije.

Treba reći i da veći P/E može značiti da investitori imaju velika očekivanja i smatraju da će kompanija u budućnosti ostvarivati dobit. Obično se smatra da je P/E manji od 15 znak podcijenjene dionice. Budući da je P/E kod oba bh. Telekoma skoro duplo niži od 15, onda bi to značilo da je njihova vrijednost na berzi prilično pocijenjena. U ovom slučaju Telekom Srpske kotira nešto bolje od BH Telecoma, budući da je njegov P/E koeficijent niži, što bi, sudeći prema fundamentalnoj analizi, trebalo da znači i da su investitori u ovom trenutku spremniji uložiti u dionice banjalučkog telekom operatora, jer se očekuje veći rast vrijednosti njegovih dionica.

POREĐENJE BH TELECOMA I TELEKOMA SRPSKE

Pozicija BH Telecom Telekom Srpske
Ukupni prihodi na dan 31. 12. 2009. 605.414.743 KM 493.634.453 KM
Promjena prihoda 2009. / 2008. - 3,50% + 3,80%
Neto dobit na dan 31.12.2009. 144.208.266 KM 102.625.523 KM
Promjena dobiti 2009. / 2008. + 0,55% - 13,90%
Ukupna aktiva na dan 31.12.2009. 1.276.859.939 KM 1.109.980.751 KM
Ukupni kapital na dan 31.12.2009. 1.060.154.237 KM 718.147.755 KM
Kratkoročne obaveze na dan 31.12.2009. 124.147.790 KM 115.094.304 KM
Dugoročne obaveze na dan 31.12.2009. 92.557.912 KM 111.561.429 KM
Stepen zaduženosti kompanije 0,169 0,204
Povrat na aktivu (ROA) 11,29 9,24
Povrat na kapital (ROE) 13,60 14,29
Broj emitiranih dionica 63.457.358 491.383.755
Nominalna vrijednost dionice 10 KM 1 KM
Zarada po dionici na kraju 2009. 2,273 KM 0,209 KM
Tržišna cijena dionice na dan 31.12.2009. 19,95 KM 1,49 KM
P/E koeficijet (Price to Earings) 8,77 7,13



[Edited by Shaban on 31-05-2010 at 09:32 GMT]

ABRS: Dužnik na sud prije žiranata
Utorak, 01 Juni 2010 06:42

[Banke i MKO trebaju prvo tužiti stvarnog dužnika]

Agencija za bankarstvo Republike Srpske uputila je ovih dana cirkularni dopis svim bankama i mikrokreditnim organizacijama u RS u kojem im preporučuje da se postupak prinudne naplate od žiranta ne vrši prije pokretanja sudskog postupka protiv glavnog dužnika, prenosi Capital.ba.

U Preporukama za postupanje kod naplate kredita od sudužnika ili jemca, Agencija bankama i mikrokreditnim organizacijama preporučuje da prilikom potpisivanja izjave, sudužnike ili jemce upoznaju sa ukupnom zaduženošću dužnika.

“Ako banka, odnosno mikrokreditna organizacija zahtijeva ispunjenje obaveze od sudužnika ili jemca, obavezna je istog pismenog upoznati o njegovim pravima, važećim zakonskim propisima i internim aktima banke koji regulište tu materiju”, navodi se u Preporukama Agencije.

Bankari sa kojima smo razgovarali kažu da je preporuka Agencije o upoznavanju žiranta sa ukupnom zaduženošću dužnika logična i sprovodiva, dok će uputstvo da se naplata od žiranta ne vrši prije pokretanje sudskog postupka protiv dužnika, sigurno izazvati oštru reakciju banaka u RS.

SASTANAK O SUDBINI "KRIVAJE 1884"
09:52 / 02.06.2010.

U kabinetu načelnika Općine Zavidovići Hakije Osmića danas će biti održan sastanak povodom aktuelnog problema oko eventualnog proglašenja stečaja za Industrijsko preduzeće Krivaja d.o.o. Zavidovići, čime bi se ugrozio opstanak kompanije koja posljednjih godinu i po dana posluje pod imenom „Krivaja 1884“.

Osim načelnika Osmića, kako Fena saznaje, sastanku će prisustvovati predsjedavajući Vijeća općine Radosav Petrović, direktori „Krivaje 1884“ Ismet Mujanović i Nurija Prijić, te predstavnik grupe radnika koji traže proglašenje stečaja, Izet Bečirović.

- Najnovija Odluka Vlade Federacije BiH kojom su na posebnom računu, odnosno podračunu, bez čekanja rebalansa već osigurana sredstva naznačena u Sporazumu o načinu izmirenja dugovanja IP Krivaja d.o.o. Zavidovići, ulijeva nam nadu da će biti postignut dogovor i da se neće desiti nagori mogući scenarij gašenja Krivaje 1884 i umiranje cijelog grada, izjavio je Vehbija Aličić, predsjednik Sindikata „Krivaje 1884“.

Zahtjev za pokretanje stečajnog postupka zbog namirenja potraživanja od 172 radnika koja nisu prešla u novoformiranu „Krivaju 1884“ podnijelo je 38 radnika.

Vlada FBiH prije deset dana dala je saglasnost na Sporazum o načinu izmirenja dugovanja IP „Krivaja“ d.o.o. Zavidovići po pravosnažnim i izvršnim presudama i rješenjima o izvršenju, u ukupnom iznosu od 3.122.484,94 KM, a koja se odnose na razlike neisplaćenih plaća, dijela kamata u iznosu od 30 posto, troškova parničnog i izvršnog postupka za ukupno 172 radnika.

Kako dio radnika nije odustao od zahtjeva za proglašenja stečaja, sudija Općinskog suda u Zenici Ramo Ljevaković za četvrtak je najavio objavu presude u vezi sa ovim zahtjevom.

(Biznis.ba / Fena)

Vlčan novi direktor Hypo banke
Utorak, 01 Juni 2010 14:58

[Iskusni Slovak na čelu najveće banke u RS]

Iskusni Slovak na čelu najveće banke u RS
Samuel Vlčan, bankar iz Slovačke, novi je direktor Hypo Alpe Adria Bank Banja Luka, umjesto Srećka Bogunovića koji ostaje u Upravi banke kao zamjenik direktora, saopšteno je u utorak iz Hypo banke.

U Upravu Hypo banke imenovani su izvršni direkori: Dragan Kovačević, doktor ekonomskih nauka sa bogatim iskustvom u bankarstvu BiH i Goran Babić, diplomirani pravnik i dosadašnji voditelj Odjela pravnih poslova u Hypo banci Banja Luka. Gerhard Lener, dosadašnji izvršni direktor odlazi na novo radno mjesto u Austriji.

“Hypo banka Banja Luka je svojim dosadašnjim radom i rezultatima pokazala da može postići mnogo. Iz tog razloga smo se i odlučili da dodatno osnažimo rukovodeći tim banke kako bi ona i dalje, u trenutnim složenim tržišnim okolnostima, zadržala vodeću poziciju u Republici Srpskoj”, rekao je Gottwald Kranebitter, predsjednik Uprave Hypo Grupe u Austriji. On je izrazio zadovoljstvo što na čelo Hypo Banja Luka dolazi Samuel Vlčan menadžer sa bogatim iskustvom i poznavanjem situacije u zemljama u tranziciji.

Samuel Vlčan ima 39 godina, doktor je pravnih nauka i ima dugogodišnje iskustvo u bankarskom sektoru. Radio je na vodećim pozicijama u Bank Austria i Erste Bank u Slovačkoj kao i u finansijskom sektoru u istočnoj Evropi, Njemačkoj i Austriji.

“Hypo banka Banja Luka će se snažno usmjeriti na nastavak izgradnje jakih i trajnih partnerskih veza sa građanima, malim i srednjim preduzećima i javnim sektorom sa ciljem da igra aktivnu ulogu u ubrzanom razvoju domaće privrede. Siguran sam da će Hypo banka i dalje biti prva adresa za sve održive projekte i za sve potrebe građana kada je u pitanju kvalitetna finansijska usluga”, rekao je Vlčan, novi direktor Hypo Banke Banja Luka, navodi se u saopštenju.

Iz BiH iznešeno skoro milijardu KM
Utorak, 15 Juni 2010 05:43

[Prošle godine izneseno oko 300 miliona maraka]

Prošle godine izneseno oko 300 miliona maraka
Strane kompanije su u zadnje tri godine putem legalnih bankarskih tokova iz BiH iznijele skoro milijardu maraka, pokazuju zvanični podaci. Naime, kako je rekao Amir Hadžiomeragić iz Centralne banke BiH, u 2008. godini je taj iznos bio 499 miliona maraka, a u prošloj godini oko 300 miliona maraka.

Iako Centralna banka još nije prikupila podatke za 2010. godinu, moguće je uzeti da je izneseno još barem 150 miliona maraka, što bi iznosilo gotovo milijarda. “Trend je opadajući s obzirom da je kriza uticala na smanjenje profita, a time i raspoloživog iznosa za ispladu dividendi”, pojasnio je Hadžiomeragić.

Iako zvanično to niko ne može potvrditi, moguće je pretpostaviti da se dio novca iznese i vanbankarskim kanalima, ali za te podatke nemoguće je naći zvanične statistike, pišu Nezavisne novine. Fuad Kasumović, zamjenik ministra finansija BiH, kaže da je taj podatak negativan za BiH. Prema njegovom mišljenju, vlasti BiH moraju uraditi više da strane kompanije motivišu da novac ne iznose iz zemlje, nego da ga reinvestiraju u BiH.

“U BiH je relativno malen broj stranih kompanija, i to bi se relativno lako moglo uraditi. Treba ima dati poreske olakšice, ukinuti neke namete, povećati benificije. Treba sa njima direktno razgovarati o tome šta bi ih motivisalo da novac ostave u zemlji”, smatra on.

Duško Jakišić, direktor Ekonomskog instituta iz Banja Luke, smatra da strane kompanije već imaju dovoljno motiva da novac ostave u zemlji. Primjera radi, kako kaže Jakšić, dividende se ne oporezuju, što bi moglo poslužiti kao dobar motiv da novac reinvestiraju. “S obzirom da su ukupne investicije u BiH od 1994. godine 7,5 milijardi maraka, ova milijarda za samo tri godine koja je iznesena pokazuje da je stanje veoma loše”, kaže Jakšić.

On ističe da je problem u BiH i u tome što većina investicija nisu greenfield investicije, nego dobijena od privatizacije, kao i to što je obim investicija u zadnjih nekoliko godina značajno opao. “Problem je i u tome što naše investitore svaka kriza uzdrma i lako se sele. Ne radi se uvijek o dugoročno održivim investicijama i to je takođe negativno”, smatra on.

Aleksa Milojević, direktor Ekonomskog instituta iz Bijeljine, glavni problem vidi u precijenjenosti marke. “Marka je preskupa u odnosu na euro i investitorima se ne isplati držati novac u zemlji nego ga iznositi vani. Investitori nemaju motiva da zadrže novac kod nas”, rekao je on. Prema njegovom mišljenju, trebalo bi korigirati kurs marke u odnosu na euro. Milojević je pak svjestan da bi to izazvalo velik probleme i inflaciju koja bi, kako kaže, iznosila i više od 300 posto.

BiH: Samo devet graničnih prelaza po standardima EU

17/06/2010 10:13:00


BANJALUKA - Od ukupno 88 graničnih prelaza koje BiH povezuju sa susjednim državama samo devet ispunjava standarde EU, i ta poražavajuća statistika je ujedno upozorenje nadležnim da rješavaju probleme koje BiH ima zbog neadekvatnih graničnih prelaza. Stručnjaci tvrde da će za ulazak u EU biti potrebno osavremenjavanje barem polovine...

... međunarodnih graničnih prelaza, piše "Euroblic".

Da bi granični prelaz zadovoljio propise EU, trebalo bi da ima prijemno kontrolni punkt sa kabinama za policiju i carinike, terminal sa parking mjestima, salu za pregled vozila, nastrešnice, video nadzor, skladišta za oduzetu robu, agregate za vlastito napajanje strujom, sanitarne čvorove i ulazno-izlazne trake.

Međunarodni prelazi u BiH dijele se na prelaze prve i druge kategorije. Na prelazima prve kategorije je dozvoljen uvoz, izvoz i prevozi svih vrsta robe, uključujući i one koje podliježu plaćanju akcize, dok je na prelazima druge kategorije uz uvoz i izvoz, dozvoljen prevoz robe za koju se ne plaća akciza.

Prelazi za lokalno stanovništvo su otvoreni od 1. aprila do 31. oktobra od 6.00 do 22.00 časa, a od 1. novembra do 31. marta od 6.00 do 18.00 časova.

Dun & Bradstreet: BiH rejting DB6a
Četvrtak, 17 Juni 2010 05:42

[Kultura plaćanja u BiH na niskom nivou]

Kultura plaćanja u BiH na niskom nivou
Najveća bonitetna kuća na svijetu Dun & Bradstreet dodjeljuje Bosni i Hercegovini i dalje rejting DB6a, što je svrstava u zemlje s vrlo visokim rizikom poslovanja. Prema podacima kojim raspolaže, 30,1 posto plaćanja preduzeća prema inostranim preduzećima kasnilo je 30 ili više dana u prvom kvartalu 2010. godine.

Kultura plaćanja u BiH je na niskom nivou zahvaljujući korupciji pa se većina inostranih poslova obavlja uz pomoć akreditiva ili plaćanja unaprijed. Iako postoje naznake oporavka, nadolazeće razdoblje predstavljat će i dalje izazov za bh. ekonomiju.

Prema nacionalnom statističkom zavodu, prosječna neto-plaća u februaru iznosila je 782 marke, što predstavlja pad od 2,4 posto u odnosu na decembar 2009. Time ide u prilog i povećanje broja nezaposlenih za 5,6 posto u tom razdoblju, javile su agencije.

Pozitivnim se ocjenjuje utjecaj oporavka svjetske gospodarske krize na BiH. Budući da je domaća potražnja slaba, uvoz se smanjio za 1,7 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije, saopćeno je iz BonLinea, partnerskog društva Dun & Bradstreeta.