Održan pomen èetnièkom vojvodi Urošu Drenoviæu
13:53 / 21.07.2009.
Osmi svesrpski sabor, posveæen èetnièkom vojvodi Urošu Drenoviæu, danas je na Manjaèi okupio èlanove i simpatizeri Ravnogorskog pokreta iz Republike Srpske, Srbije i Crne Gore. Svesrpski sabor zapoèeo je u crkvi Uspenija Presvete Bogorodice na ...
... Klisini, gdje je služena liturgija,
nakon èega su ravnogorci položili vijence i cvijeæe na spomenik vojvodi Drenoviæu.
Predsjednik Ravnogorskog pokreta Srbije, Crne Gore, otadžbine Srpske i dijaspore Jovo Vukeljiæ izjavio je da je danas odat zdušni pomen, ne samo vojvodi Drenoviæu, veæ i svim srpskim borcima poginulim za vrijeme Drugog svjetskog rata i poslednjeg otadžbinskog rata.
Vukeljiæ je rekao da ga raduje èinjenica da je ova manifestacija prerasla u tradicionalno svesrpsko okupljanje na Manjaèi, nadomak Banjaluke.
Ravnogorski pokret otadžbine Srpske i Srpska pravoslavna crkva organizovali su skup na Manjaèi.
Èetnièki vojvoda Uroš Drenoviæ roðen je 1911.godine na Manjaèi , a Uèiteljsku školu završio je u Sarajevu. Poginuo je 1944. godine na Èaðavici od engleske avio-bombe.
Drenoviæ je sahranjen u blizini crkve na Klisini gdje mu je podignut spomenik.
Srebrenièanke prijavljene zbog poruke »Ovo je Bosna!«
Tri djevojke iz Srebrenice, od kojih je najmlaða skoro djevojèica sa samo 15 godina, prijavljene su Odjeljenju za prekršaje Osnovnog suda u Srebrenici. Razlog je to što su 12. jula, na dan kada su, uz obilježavanje stradanja Srba, èetnici orgijali po Srebrenici i Bratuncu, a one im, na uzvike "Ovo je Srbija", zatim èetnièke pjesme i najteže uvrede, odgovorile porukom "Ovo je Bosna" i puštenom ilahijom s mobitela. Zbog ovog odgovora na èetnièka orgijanja Sedina Hasanoviæ, Dženeta Naliæ i Melisa Smajiæ mogle bi biti i osuðene u Osnovnom sudu u Srebrenici.
Zamjenik komandira Policijske stanice Srebrenica Adis Cibraliæ kaže da je policija reagirala nakon poziva kelnerice u kafiæu „Davidoff“ Sanje Koèeviæ-Milanoviæ, a navodni razlog za poziv je odluka gazde da zabrani muziku 11. i 12. jula. Sedina i Dženeta kažu da ih ništa ne plaši - iæi æe, ako treba, i na suðenje uz poruku „Ovo je Bosna“. Ovu je poruku èetnicima koji su orgijali Srebrenicom prvi uputio potpredsjednik Skupštine opštine Srebrenica Zulfo Salihoviæ. On traži i da se protiv njega pokrene prekršajni postupak - javlja FTV
Bijeljina: Primjer mirnodopskog modela etnièkog èišæenja
Apartheid po propisima
U posljednjih nekoliko godina broj Bošnjaka u Bijeljini opao je sa sedam na šest hiljada. Povratak ratnog šefa policije Vasilija Andriæa, obnova mandata ratnom tužiocu Novaku Kovaèeviæu i imenovanje SDS-ove ratne "jastrebice" Milice Markoviæ-Elez za šeficu lokalnog SNSD-a, velika su garancija da æe trend biti dramatièno ubrzan
Najèešæe "dobronamjerno" upozorenje glasi: "Prodaj dok je vrijeme, vidiš šta se sprema!"
Brižljivo ureðena konoba, nadomak centra grada, zvanièno ima neko drugo ime, ali svi je zovu Kod Nihada. Tu dolaze pripadnici raznih nacija, ali istog - èaršijskog pedigrea, oni koji danas predstavljaju izrazitu manjinu u odnosu na novopridošlu populaciju. U konobi je naroèito živo ljeti, kada Bijeljinu pohodi brojna dijaspora, sa svih kontinenata. Meðutim, ovog ljeta dijaspore odjednom nema, pa nije teško naæi slobodno mjesto u ugodnoj bašti, gdje je meðu malobrojnim gostima upravo to glavna tema.
Tako saznajemo da je više bijeljinskih porodica s njemaèkim državljanstvom dojavilo rodbini kako ovaj put neæe na odmor ovamo zato što su od svojih lokalnih vlasti dobili upozorenje da se u BiH oèekuju nemiri koji bi naroèito mogli da budu neugodni u sredinama s kakvom-takvom multietniènošæu, kao što je Bijeljina. Iste informacije stižu i iz skandinavskih zemalja. Zato æe Bošnjaci - vlasnici frizerskih salona, mesnica, ugostiteljskih i servisnih radnji u Bijeljini - ostati ovog ljeta bez važnog dijela zarade, ali briga za novcem trenutno ostaje u dubokoj sjeni najave ozbiljnijih nevolja.
Pomama "nedodirljivih" Vijesti iz dijaspore zapravo su samo pojaèale veæ duže prisutnu uznemirenost: "Nakon svega što se preživjelo, mi smo ovdje malo izoštrenijih èula. Mjesecima se u zraku osjeæa da nešto ne valja", kaže mi Ado. Znam ga iz nekoliko susreta, ali ne znam èime se bavi, jer je toliko malo povratnika u radnom odnosu, da je to ovdje nepristojno pitati.
Ali nije problem samo "u zraku"; niz je konkretnih primjera da je, nakon zastoja od par godina, poèela nova kampanja obespravljivanja i najrazlièitijih pritisaka na nesrpsko stanovništvo. Salih Muratoviæ ima ugraðen vještaèki kuk i u Danskoj je proglašen za stoprocentnog invalida. Kada je taj status i pripadujuæa prava pokušao ostvariti u Bijeljini, energièno je odbijen od nadležne komisije. Na èelu komisije je Zoran Mastilo, èovjek koji je bespravno sam sebi dodijelio državni stan. I kad je zaprijetilo rasvjetljavanje i sankcioniranje tog stambenog kriminala, Mastilo je iz PDP-a prešao u redove "nedodirljivih", odnosno SNSD-a, zahvaljujuæi èemu je oteti stan uspio da uknjiži i sada od nove partijske centrale spremno oèekuje nove upute za zagorèavanje života povratnicima.
Rušenje kuæe i nostalgije Džemili Šabiæ je u centru grada 1993. godine otet plac i, falsificiranjem potpisa, preknjižen u vlasništvo Opæine. Pri pokušaju da vrati vlasništvo, nadležni su joj nedavno stavili do znanja da se ne namjeravaju miješati u svoj posao. Ekremu Æatibiæu je susjedna nova zgrada "ušla" u kuæu. Njeni investitori su mu isjekli oluke i dio krova, kako bi ispoštovali svoj projekt. Ekrem zna kako su prošli drugi koji su se žalili, pa pokušava da se navikne na ovaj komšijski upad; svjestan je da uvijek mogu da mu naprave i gore, "samo ako im se æefne".
Nedimu Šiljiæu je 1992. žena ubijena pred oèima, a dva brata su mu mobilizirana i poginula u Vojsci RS-a. To nije bilo dovoljno, pa mu se inspekcije natovarile da zatvore autolimarsku radnju. Pošto nisu mogli ni za šta drugo da se uhvate, svim snagama su se obrušili na poljski klozet, sagraðen pored radnje bez urbanistièke saglasnosti i graðevinske dozvole. Dva puta su ga rušili, a Nedim obnavljao, ali kad su i treæi put "uspostavili zakonitost", Nedim se predao i zatvorio radnju. To je prvi srušeni nesrpski "objekt" meðu preko deset hiljada njih bespravno sagraðenih u Bijeljini koji su u vlasništvu Srba, ali ne i jedini. Ima i jedna kuæa.
Bijeljinskog Roma Murata Bajriæa izbjeglièka sudbina je odvela u Ameriku. Snašao se tamo materijalno, ali ne i duševno, pa se vratio i rekonstruirao kuæu. Jedan sprat i potkrovlje bili su iznad propisanih gabarita. Na prijavu susjeda, vlasnika velike zgrade koja nema nikakvu dozvolu, munjevito je provedena kaznena procedura; taj dio kuæe je srušen, a s njim i Muratova zavièajna nostalgija; vratio se zauvijek u "prokletu Ameriku".
Na odmoru od '92 Doduše, bilo je "papiroloških" pokušaja da se sruši i poneki od deset hiljada srpskih, divlje izgraðenih objekata, ali uvijek zapne oko procedure: inspekcije obave svoje, izdaju se nalozi za rušenje, pa otvori tenderski postupak za izbor izvoðaèa radova. Avaj, zbog organiziranih "spontanih" pritisaka protiv rušenja srpske imovine, niko se ne prijavi, postupak se tri puta ponovi i, naravno, odloži ad acta. Èisti apartheid, a opet sve po propisima!
Kada je u ljeto 1992. u ratnim sukobima kao vojnik poginuo jedan radnik poznate bijeljinske tvornice Sava, svi bošnjaèki radnici te tvornice poslani su na odmor koji traje i dan-danas. U zadnjih nekoliko godina u Savi se provodi steèaj u okviru kojeg srpski radnici postupno dobijaju izvjesne nadoknade. Bošnjaci ne mogu dobiti ništa, uprkos obraæanjima Vladi entiteta i raznim drugim institucijama, te èinjenici da su im radne knjižice još uvijek u tvornici.
Niko od povratnika u ovom gradu - oko 8.000 Bošnjaka i Roma - nema prodavnicu mješovite robe. Nakon svih pokušaja koje je inspekcija nemilosrdno ugušila, na to više niko i ne pomišlja. Nekoliko njih, koji imaju neke druge vrste lokala, svjedoèe o perfidnom pritisku kroz stalna nutkanja i podstrekivanja da ih prodaju. Najèešæe "dobronamjerno" upozorenje glasi: "Prodaj dok je vrijeme, vidiš šta se sprema!"
Strategija diskriminacije Niti u jednoj firmi u javnom sektoru, uprkos odavno proklamiranoj konstitutivnosti i nizu zakonskih akata koji nalažu da nacionalna struktura zaposlenih odražava popis stanovništva iz 1991. godine, na rukovodna mjesta ne mogu doæi pripadnici nesrpskog stanovništva. I ne samo na rukovodna; naprimjer, u cijeloj Elektro-Bijeljini zaposlen je samo jedan radnik Bošnjak. Tek je nešto malo bolja situacija u resorima koji nisu pod entitetskom, veæ opæinskom upravom koju, nakon pobjede nad moænim "dodikovcem" Gavrilom Bobarom, predvodi SDS-ov kadar Miæo Miæiæ. Tako opæinska Strategija ljudskih resursa do 2015. godine predviða zaposlenje "290 pripadnika srpske i 29 nesrpske nacionalnosti". Samo svoðenje drugih naroda na "nesrbe" je zapanjujuæe.
Ovo je tek nekoliko spontano uzetih primjera iz podebljeg dosjea diskriminacije nesrpskog stanovništva koja u zadnje vrijeme, kao što veæ spomenusmo, ponovo poprima obilježja brižljivo organizirane kampanje. Rezultati su itekako vidljivi. U zadnjih nekoliko godina broj Bošnjaka povratnika u Bijeljini se smanjio sa sedam na šest hiljada. A da æe se taj trend nastaviti, najveæa garancija je obnova zloglasne kadrovske vrhuške u policiji, pravosuðu, politici i drugim oblastima.
Prva asocijacija na novo prizivanje nevolja je novi šef Centra javne bezbjednosti Bijeljina Vasilije Vajo Andriæ. On je cijeli rat bio šef policije, pa nikako ne može biti lišen odgovornosti za nasilna odvoðenja i ubistva stotina Bošnjaka (sjetimo se samo nikad rasvijetljenog zloèina nad djecom iz familije Sarajliæ), rušenja džamija u Bijeljini i obližnjoj Janji i sve druge užase. Saradnicima premijera RS-a Milorada Dodika je, u kontekstu priprema za djelovanje u vanrednim okolnostima prema poznatom "planu B", ovakva Andriæeva biografija bila odlièna preporuka. A i on je, mora se priznati, svojski prionuo na posao: rastjerao je sve, pa i najniže rukovodne službenike bošnjaèke nacionalnosti iz CJB-a, pa se multietnièka struktura u policiji svela na nekoliko bošnjaèkih policajaca koji patroliraju kroz Bijeljinu i Janju.
Milica Markoviæ-Elez
Dodikova ratna prvakinja
Treæe zloglasno ime koje se slavodobitno vraæa na bijeljinsku scenu je Milica Markoviæ-Elez, jedna od SDS-ovih ratnih prvakinja, iz tog vremena poznata po oštrom zastupanju stava kako je planirani ostanak pet posto bošnjaèkog stanovništva u Bijeljini previsoka brojka. Nakon stalnih i bolnih izbornih poraza u Bijeljini, Dodik je sada zaigrao na najradikalniju kartu - postavio je dotiènu za šeficu lokalnog SNSD-a, pa nije teško pretpostaviti da æe mu novi glavni izborni adut u "nepokorivoj" Bijeljini biti ispravka onog pogrešnog procenta.
Ponuda tužioca Novaka Kovaèeviæa
Ako zaustavite istragu, prodat æu vam jednog Karadžiæevog ministra
Još jedan primjer mirnodopskog modela etnièkog èišæenja u Bijeljini je obnova mandata Novaku Kovaèeviæu na èelu Okružnog tužilaštva Bijeljina. Podsjetimo da je u vrijeme prvog mandata Kovaèeviæa posjetila delegacija Udruženja porodica žrtava i udruženja Povratak - Sadbera Ferhatbegoviæ, Emir Musli i Salem Èorbo. Tražili su odgovor na pitanje: zašto nema nikakvih aktivnosti oko rasvjetljavanja ratnih zloèina u Bijeljini? Tužilac Kovaèeviæ je, umjesto odgovora, ponudio nagodbu - da udruženja prestanu tražiti istrage, a on æe zauzvrat procesuirati jednog ministra iz Karadžiæeve vlade?! Premda nije spomenuo ime, jer je delegacija demonstrativno napustila njegovu kancelariju, pretpostavljalo se da je Kovaèeviæ ciljao na ministra policije Tomu Kovaèa, jer se znalo da su u veoma lošim odnosima.
Udruženje je još u martu ove godine, prije Kovaèeviæevog reizbora, uputilo upozorenje Visokom sudskom i tužilaèkom vijeæu: "Nepoznato nam je da li vam je pri prethodnom izboru bila poznata èinjenica da je Novak Kovaèeviæ bio vojni tužilac Vojske RS-a, nadležan za oblast Srebrenice, Zvornika i Bratunca u vrijeme julskih dogaðaja 1995. godine kada se desio genocid nad blizu 8 hiljada Bošnjaka. Umjesto prijava za genocid, Vojno tužilaštvo je u isto vrijeme (august - septembar 1995.) podnijelo prijave za stotine Bošnjaka na osnovu kojih se uglavnom i sada vode istrage u Bijeljinskom tužilaštvu."
U dopisu se dalje istièe kako Novak Kovaèeviæ u svom poratnom šefovanju Okružnim tužilaštvom Bijeljina nije podnio nijednu optužnicu iako su se u njegovoj zoni odgovornosti desili najteži ratni zloèini, te zakljuèuje: "Dok je Novak Kovaèeviæ na èelu Okružnog tužilaštva Bijeljina, mirni mogu biti samo oni koji su poèinili ratne zloèine."
Upozorenje je bilo uzaludno: Kovaèeviæ je ponovo postao glavni vlasnik pravde u regiji gdje su poèinjeni najveæi zloèini i koja ima daleko najveæi broj masovnih grobnica po kilometru kvadratnom na kugli zemaljskoj, a istovremeno za rasvjetljavanje istine i kažnjavanje zloèinaca neæe uèiniti ništa i to zbog proceduralnih razloga. Pošto je još 1995., kao vojni tužilac, podnio 450 prijava protiv civila bošnjaèke nacionalnosti, bez obzira što te prijave redom otpadaju kao neosnovane, kapaciteti bijeljinskog pravosuða æe godinama biti "prebukirani" sve dok istinski zloèinci mirno ne okonèaju život ili ne budu zaboravljeni.
Privid multietniènosti
Najdraži SDS-ov Bošnjak
Nakon Izeta Salihbegoviæa, koji je u prošlom mandatu bio zamjenik naèelnika, kao tobožnji bošnjaèki predstavnik u vrhu opæinske vlasti, a zapravo èovjek iza kojeg je stajala Srpska radikalna stranka Dr. Vojislav Šešelj, kao i on iza nje, sada je SDS-ov naèelnik Miæo Miæiæ progurao za zamjenika naèelnika svog najdražeg Bošnjaka, Izeta Camiæa. Geodeta po struci, Camiæ se pokazao kao ekspert za potrebe dovršenja etnièkog èišæenja "svog" naroda. Njemu Miæiæ povjerava veæinu zadataka gdje pod firmom multietnièkog konsenzusa treba da se obave prljave radnje na štetu Bošnjaka. Pošto se dokazao kao èovjek od zadatka, ponekad ga naèelnik ustupi i nezasitom vladiki Vasiliju Kaèavendi za iznuðivanje bošnjaèkih nekretnina po skromnim cijenama.
Drugi bošnjaèki predstavnik u vlasti je odbornik SDA u opæinskoj skupštini, Jusuf Trbiæ. Radi se o èovjeku koji je na sopstvenoj koži osjetio teror arkanovaca u aprilu devedeset druge. Osobnu i dramu svoga grada je opisao u dvije knjige, ne libeæi se da prozove zloèince, što je znaèajno svjedoèanstvo o stradanjima bijeljinskih Bošnjaka. Zbog toga je kao povratnik u Bijeljinu bio meta najrazlièitijih pritisaka, ali ga to nije sputavalo da javno govori o nastavku obespravljivanja nesrpskog stanovništva i kljuènim krivcima za to. Jedan èovjek ne može mnogo, ali povratnici žarko oèekuju da se njihov miljenik oglasi i kao zvanièni predstavnik povodom najnovije kampanje pritiska na nesrpsko stanovništvo.
Strah od Vladike
Vasilijeva konfiskacija i restitucija
Meðu onima èije je kuæe porušio i zemlju oteo Vladika Vasilije Kaèavenda, kako bi napravio nove vladièanske dvore, je i Samija Žderiæ i njene dvije sestre. Veæini njih naknadno je isplaæena kakva-takva odšteta, ali Samiji i sestrama nije. Na njihovom placu je sagraðen zvonik crkve u sklopu vladièanskih dvora. Naèelnik Miæiæ je obeæao da æe se za to zauzeti, ali nije uèinio ništa. Advokati u Bijeljini se plaše da vode spor protiv moænog Kaèavende, pa su tako ošteæenim sestrama savjetovali da saèekaju zakon o restituciji?!
Salem Èorbo, izvršni direktor udruženja Povratak
SDA odmaže povratnicima
- Zbog prepreka kojim je svojevremeno SDS-ova vlast na entitetskom i opæinskom nivou opstruirala povratak i ostanak povratnika, Opæina Bijeljina je nekoliko godina bila pod sankcijama SAD-a, što je znatno opteretilo donatorske i razvojne projekte. Èinjenica je da su èelnici Opæine èinili neke korake na poboljšanju našeg položaja - u zapošljavanju, itd., ali ni blizu dovoljne da se kaže kako je uspostavljena ravnopravnost i konstitutivnost bošnjaèkog naroda. Vrh SDA je ovdje prije nekoliko godina uputio delegaciju koja je vršila pritisak na naše udruženje da pohvalimo opæinsku vlast i tražimo od Amerikanaca da ukinu sankcije. Naravno, mi to nismo uèinili, ali jesu oni: pisali su amerièkom ambasadoru kako je stanje u Bijeljini idilièno, što je omekšalo Amerikance i rezultiralo obnovom podrške ovoj Opæini. Od tada je opæinska vlast skinula pitanje ravnopravnosti s dnevnog reda, nema više rijeèi o zapošljavanju Bošnjaka, o inicijativi da imena ulica i trgova ne budu iskljuèivo srpska, èesto uvredljiva po pripadnike drugih naroda, i mnogo èemu drugom što je ranije bilo aktuelno. Ne znam koga ti ljudi predstavljaju, poèev od Adila Osmanoviæa koji valjda ne zna gdje je Bijeljina, pa preko potpredsjednika Vlade Omera Brankoviæa koji na ovdašnjoj televiziji dodvornièki hvali Dodika kao idealnog šefa, do svih tih ministara...?! Da li ti ljudi pokušavaju uspostaviti bilo kakvu komunikaciju s narodom koji tobože predstavljaju, kojom bi opravdali svoja skupo plaæena radna mjesta?
Zbog spominjanja Bosne Dubioza kolektiv kamenjem otjeran s pozornice
BANJALUKA - Koncert benda "Dubioza kolektiv", koji je trebalo biti održan u sklopu "Ex-YU Rocks" festivala u Krupi na Vrbasu, kod Banja Luke, prekinut je u petak naveèer nakon što je nekoliko pojedinaca iz publike kamenjem gaðalo èlanove tog benda.
Nakon samo tri odsvirane pjesme, Vedran Mujagiæ, basista "Dubioza kolektiva", pogoðen je kamenom u glavu, nakon èega je bend napustio binu, pišu Nezavisne novine.
"Iz publike je za vrijeme nastupa Dubioza kolektiva netko bacio kamen, a baèene su još i plastiène flaše napunjene kamenjem. Kamen je pogodio u èelo basistu tog benda, Vedrana, a nakon toga oni su prestali sa svirkom. Vedran je krvario, ali je ozlijeda sanirana", objasnila je Ljiljana Predragoviæ, koordinator Partnerskog omladinskog programa, koji je organizator "Ex-YU Rocks" festivala.
Predragoviæ je kazala da je zbog nemilog dogaðaja organizatorima veoma žao, jer je do tada prvi festivalski dan obilježila pozitivna atmosfera.
"Veæina publike je osudila taj dogaðaj. Bilo je èak i onih koji su mislili da je Dubioza kolektiv binu napustio iz nekih drugih razloga. Mi smo kao organizatori tužni zbog svega toga. Razmatramo moguænost da tijekom druge veèeri festivala javno osudimo taj dogaðaj i obratimo se publici s objašnjenjem što se zapravo dogodilo", rekla je Predragoviæ.
Sarajevski Dnevni avaz, meðutim, piše kako su im mladiæi, koji su se nakon incidenta udaljili s Festivala, rekli da su bili izrevoltirani "Dubiozinim" potenciranjem Bosne i Bosanaca.
Pojedine radiostanice u Banjoj Luci veæ juèer ujutru objavile su informaciju da je "grupa pretjerala s uvodnim pozdravom - Dobro veèer, Bosno".
Brano Jakuboviæ, èlan benda "Dubioza kolektiv", rekao je za nezavisne novine da ga ne interesiraju razlozi zbog kojih se dogodio taj incident.
"Koncert je poèeo fenomenalno, ali je otprilike pet kretena to sve uništilo bacajuæi kamenje. Mujagiæ je zadobio ranu pored oka. Apsolutno me ne interesiraju razlozi, i ono što je najbolje je da je nekoliko tisuæa ljudi koji su došli na koncert uživalo u odliènoj atmosferi. Svi mi zajedno smo postali taoci neèije gluposti", kazao je Jakuboviæ.
On je pohvalio organizaciju festivala, naglasivši da je sve besprijekorno izgledalo.
"Treba razumjeti i organizatore, ulaz je bio slobodan i može doæi bilo tko, tako da je veoma teško kontrolirati masu od tri-èetiri tisuæe ljudi. Jednostavno, jedna glupost totalno je pokvarila atmosferu i oko 50 ljudi nam je došlo da se isprièa zbog tamo nekih budala koje su napravile glupost. Mi æemo sigurno ponovo doæi u Banjaluku", rekao je Jakuboviæ.
A, kada je bend sišao sa bine, publika je bila razoèarana.
"Volim slušati Dubiozu i razoèarala sam se kada je svirka prekinuta. Šteta da svi ispaštaju zbog nekoliko pojedinaca. Sramota", rekla je Milka Jakovljeviæ, jedan od posjetitelja festivala.
Nakon sat vremena pauze, na binu je izašao dugo oèekivani makedonski "Koèani orkestar" i napravio, kao što se i oèekivalo, odliènu atmosferu.
Prije "Dubioza kolektiva" svirali su bendovi "Sasi" iz Srebrenice, "Noktambules" iz Pariza i "Vuneny" iz Mostara, a sinoæ su nastupili bendovi "Letu štuke" i "Obojeni program".
Re: RS genocidna tvorevina (sabrani primitivizmi)
organizovali su skup na Manjaèi.
<br /><br /><br /><br />
