Na ulazu u Katolicki skolski centar u Tuzli, znaci ne postavlja se samo za praznike, nego se citavo vrijeme nalazi u holu.

Poznata je činjenica da svaka škola vrijedi onoliko koliko vrijede nastavnici koji u njoj rade.

Prema tome, ko god gura sporedne i suštinski nebitne stvari u prvi plan, daleko je od razumijevanja dječjih potreba.

Po meni, ukidanje ocjenjivanja vjeronauke ili sporni kšc nisu najveći problem. Puno veći problem ovdje je što se djeca i njhove škole koriste kao argumenti za vlastite frustracije, politička natezanja, kontriranja...

Jadni i čemerni smo mi odrasli kad ne vidimo da je djetetu najvažniji njegov razred i prijatelji, bez obzira u koju školu išao. Vjerska učenja i simbole ono ne doživljava kao odrasli, za njega to (još uvijek) nema smisla.

citat:

---

flor wrote:

Jadni i čemerni smo mi odrasli kad ne vidimo da je djetetu najvažniji njegov razred i prijatelji, bez obzira u koju školu išao. Vjerska učenja i simbole ono ne doživljava kao odrasli, za njega to (još uvijek) nema smisla.

---

citat:

---

racionalna manjina wrote:

Dijete je znači pametnije od odraslih, zato što ne vidi smisao vjerskih obilježja u školama

---

Veliki brat vas gleda
Vjera i politika i obrazovanje i ministri i vi opet niste u stanju držati se teme
Al' nema veze - ne možete naheklati koliko vas ja mogu nabrisati a lijepo mi je popio sam 1dl rakijice

U Engleskoj doktorirao Kalesijac Hazim Fazlić



Općina Kalesija je dobila još jednog doktora nauka, 31. maja na Univerzitetu Birmingham u Velikoj Britaniji doktorsku disertaciju uspješno je odbranio Hazim Fazlić iz Kalesije.

Komisija u sastavu dr. Ataullah Siddiqui, dr. Sigvuard von Sicard i dr. Chris Shannahan njegov rad ‘Islam in the Balkans: Religious Changes in the Countries of Former Yugoslavia from 1989 to 2009’ (Islam na Balkanu: Religijske promjene na prostorima bivse Jugoslavije od 1989 do 2009) ocijenila je najvećom ocjenom. Doktor Hazim Fazlić je brat mr. Semira Fazlića, SBB-ovog kandidata za načelnika općine Kalesija.

Islam u komunističkom periodu

- Teoretski doprinos ovog rada leži u poređenju komunističkog i postkomunističkog perioda, gdje se, radi razumijevanja kontinuiteta islamske prakse, jasno ukazalo na njihove sličnosti i razlike. Dosadašnji radovi na temu islama i Muslimana na Balkanu uglavnom su se fokusirali na zadnje dvije decenije bez značajnog uvida u uvjete vjerskog života tokom komunizma.

Moj rad se, dakle, tiče kontinuiteta praktikovanja islama iz komunističkog perioda, vjerskim promjena i vraćanja islamu na institucionalnom, javnom, intelektualnom i individualnom planu.

Mada Balkan čine više država, ja sam se u svome istraživanju usredotočio na države nasljednice bivše Jugoslavije, na Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Makedoniju i Kosovo, kazao je Hazim Fazlić, izražavajući zahvalnoste Dragome Allahu dz.s., svojoj porodici i svima koji su doprinijeli da se njegov četverogodišnji projekat uspješno okonča.

Fazlićeva analiza postavlja tri ključna pitanja

Kako je islam preživio komunizam i kojem obimu je evidentan povratak religiji na institucionalnom i individualnom nivou?
U kojem obimu postoji kontinuitet legalnih obrazaca, mišljenja i praktikovanja islama tokom i nakon komunizma?

Konačno, gdje se može primjetiti odstupanje od komunističkog mentaliteta u područjima javnog, organizacionog i intelektualnog života Muslimana Balkana?

Značaj ove teme, kako kaže Fazlić, leži u korjenitim društvenim, političkim, kulturalnim i ekonomskim promjenama koje su se pojavile nakon pada komunizma. Kao što je poznato, značajan broj muslimana vijekovima živi u ovom regionu kao dio autohtone zajednice.

Tokom komunizma, religijska i nacionalna prava Muslimana bila su potisnuta, a religija je uglavnom bila svedena na područje individualnog, bez skoro ikakvog upliva u javni život. Nakon kolapsa komunističkog sistema, muslimanske zajednice dobile su više slobode da ponovo uspostave svoj islam i ispoljavaju svoja vjerska ubjeđenja.

Stoga, bilo je značajno istražiti kako muslimani koriste danas te slobode pri interpretaciji i praksi islama u novim okolnostima i na koji način koriste nove mogućnosti u postkomunizmu. Takođe, bilo je zanimljivo ustanoviti kako je komunizam uticao na Muslimane Balkana i na koji način su se oni nosili sa komunističkom ideologijom.

Islam na stranicama zapadne literature

- Isto tako, iznenadan i jak povratak islama na Balkan često se predstavlja kao nekakva prijetnja evropskom karakteru ove religije. Jačanje islamskih zajednica, povećana gradnja džamija, uspostava novih muslimanskih organizacija, novi religijski trendovi, prisutnost islama u medijima i na velikim javnim skupovima, često se tumače kao dokaz za islamizaciju lokalnog stanovništva.

Unatoč činjenici da druge dvije vjerske tradicije, katolička i pravoslavna, takođe prolaze kroz sličan proces prisutnosti i vidljivosti u javnoj sferi, oči i pera kako domaćih tako i stranih kritičara uprte su uglavnom u ili na islam.

Takođe, dolazak određenog broja islamskih humanitarnih agencija, nekoliko hiljada mudžahedina iz arapsko-islamskog svijeta, kao i prisustvo nekoliko stotina svršenika visokoškolskih institucija u islamskom svijetu, zabrinule su zapadne intelektualce, pisce i novinare o budućnosti islamskih zajednica kao tijela koja se brinu o organiziranom vjerskom životu Muslimana Balkana.

Na stranicama zapadne literature može se nazrijeti da islamske zajednice kao organizacije gube kontrolu nad džamijama, džematima, imamima i intelektualcima. Na kraju, zbog povećanog broja neoselefijskih grupa, neki povezuju Bosnu, Kosovo i Makedoniju sa ekstrenim grupama u islamskom svijetu, navodi doktor Hazim Fazlić.

- Na osnovu moga istraživanja može se zaključiti da, unatoč primjetnim promjena koje su se desile u zadnjih dvadeset godina, način prakticiranja islama ostao je uglavnom nepromijenjen. Muslimani Balkana i njihovi predvodnici oduprli su se stranim uticajima koji su bili prisutni pogotovu u vremenu tokom i neposredno nakon ratova u Bosni i Kosovu.

U isto vrijeme, novi zakoni i administrativne promjene omogućili su muslimanima da značajno ojačaju svoje institucionalne strukture, te da, koristeći slobode koje su im date, a posredstvom medija, javnih skupova, edukativnih insitucija, doprinesu povećanoj vidljivosti islama u javnoj sferi društva.

Ipak, iako je islam, uz ostale vjerske tradicije, preživio komunizam i više je prisutan u društvu, revitalizacija islama na institucionalnom polju u većini slučajeva ne korespondira sa povećanjem individualne religioznosti, kaže Fazlić.

Iz biografije

Doktor Hazim Fazlić rođen je 1975. godine u Tuzli. Osnovno obrazovanje završio je u Kalesiji, a Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu. Na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu diplomirao je 2000. godine ocjenom „deset“ na temu Tefsirski izvori Husein ef. Đoze u fetvi o davanju zekata i sadekatul-fitra i polemike oko toga.

Pred kraj školovanja na FIN-u, po preporuci Fakulteta, upućen je na Univerzitet Al-Azhar u Kairo, radi specijalizacije u oblasti arapskog jezika, islamskog misionarstva i islamske ekonomije. Magistrirao je 2004. na Univerzitetu u Birminghamu na temu Suvremene islamske misli na Balkanu.

U vremenu 1993-94. radi pri Pres-centru općine Kalesija. Nakon toga odlazi u Sarajevo radi završetka školovanja i honorarno radi pri Rijasetu Islamske zajednice za Muslimansku informativnu agenciju (MINA).

Takođe, za vrijeme školovanja tri godine je bio angažiran od strane sarajevskog Medžlisa kao honorarni imam. Učestvovao je u više vjersko-edukativnih emisija televizije Hajat i nekadašnjeg Radija Hajat.

Od 2003. do 2009. godine radio je kao imam u džematu Birmingham u Engleskoj, gdje je uspješno vodio akcije uspostavljanja Bosanskog kulturnog centra Midlands te kupovine prostorija za džamijske i rekreativne potrebe bošnjačke zajednice u Velikoj Britaniji.

U vremenu od 2003. do danas redovno je angažiran od strane Kembridž Univerziteta pri ocjenjivanju studenata iz islamskog svijeta na predmetu Islamske studije. Trenutno radi kao direktor Centra za međureligijski dijalog u Birminghamu i kao stručni konsultant BH Islamic Centra u Londonu.

Dali je moguce da u skolama srednjim mpojedinjenim "tjeraju" djeca da idu na Islamsku vjeronauku jer po nazivu profesora ova je drzava "ISLAMSKA"i da diskriminira djecu u odjedjeljenima koja nezele da idu na vjeronauku radi ostalih obaveza u skoli i da im ne dozvoljava oblaciti uske pantalone, helanke, maice itd... samo moraju siroku odjecu ili ih vrati kuci da se presvuku dok drugi preofesori to i ne primjecuju.I dali je obavezno tjerati takodje djecu da svaku noc idu u dzamiju da klanjaju i da poznaju sve dove iako su djeca iz mjesoviti brakova ili vjere
Jer za to sad ovo prestojece glasanje i jeli to skolstvo buducnosti ili vracanja u proslost odnosno tjeranja na nesto sto nije obavezno u skoli da se ide kao primjer taj u dzamiju bas bi zeljela da mi neko na ovo odgovori.

Koja škola, koji profesor, koje mjesto?