cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Posveceno zrtvama genocida u Srebrenici
11.02.2010.g.
½Žene Srebrenice½ održale mirne proteste
Èlanice udruženja "Žene Srebrenice" organizovali su danas, kao i svakog 11-tog u mjesecu mirne proteste. Mimohodu rodbine ubijenih i nestalih Srebrenièana i ostalih podrinjskih mjesta danas su se pridružili uèenici Behram begove medrese iz Tuzle i èlanovi Foruma mladih - Savez za bolju buduænost iz Tuzle.
Uz poruku koju stalno ponavljaju, da žele kaznu i hapšenje zloèincima i pravdu za svoje nestale, žene su šetnjom od Pinge do Gradske èesme, sa jastuènicama na kojima su izvezena imena ubijenih, podsjeæale na genocid nad civilnim stanovništvom poèinjen u Srebrenici 11.07.1995. godine.
“Tražimo naše nastale da se dostojanstveno ukopaju, onako kako dolikuje èovjeku. Meni su ubili tri brata i oca i još 26 èlanova familije. Poruèujem svim ratnim zloèincima da æe pravda kad tad doæi, da zloèin genocida nezastarijeva, borba za pravdu je duga i teška ali vjerujem da æe jednog dana doæi” poruèila je Kadriæ Vasvija, jedna od èlanica Udruženja “Žene Srebrenice”.
Predsjednica Udruženja Hajra Èatiæ iskazala je sumnju u iskrenost Srbije da usvoji rezoluciju kojom æe se osuditi genocid u Srebrenici.“Rezolucija bez upotrebe termina “genocid” nema nikakvog smisla. U Haškom tribunalu je jasno reèeno da je u Srebrenici poèinjen genocid i Srbija treba da se pozove na tu presudu” - kazala je Èatiæ.
Istovremeno u Beogradu Nevladina organizacija "Žene u crnom" podržala je parlamentarne stranke koje se zalažu za donošenje rezolucije o Srebrenici u kojoj bi zloèin bio okarakteriziran kao genocid. Koordinatorica te organizacije Staša Zajeviæ istaknula je da bi donošenje takve rezolucije bilo u skladu s rezolucijom Evropskog parlamenta kao i presudom Meðunarodnog suda pravde (ICJ).
"Donošenje rezolucije kojom æe se zloèin u Srebrenici definirati kao genocid predstavljao bi ispunjavanje moralne obaveze prema žrtvama u Srebrenici", rekla je Zajeviæ na skupu "11. juli - Dan sjeæanja na genocid u Srebrenici" ispred zgrade Predsjedništva Srbije.
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Posveceno zrtvama genocida u Srebrenici
The War Crimes of Radovan Karadžiæ, Srebrenica Massacre
The Srebrenica Massacre, also known as the Srebrenica Genocide,refers to the July 1995 killing of more than 8,008 Bosniak men and boys, as well as the ethnic cleansing of 25,000-30,000 refugees in the area of Srebrenica in Bosnia and Herzegovina, by units of the Army of Republika Srpska (VRS) under the command of General Ratko Mladiæ during the Bosnian War. In addition to the VRS, a paramilitary unit from Serbia known as the Scorpions, that officially operated as part of the Serbian Interior Ministry until 1991[7], also participated in the massacre.[8][9] The United Nations had declared Srebrenica a UN-protected "safe area" but that did not prevent the massacre, even though 400 armed Dutch peacekeepers were present at the time.[10][11]
The Srebrenica massacre is the largest mass murder in Europe since World War II.[12] In 2004, in a unanimous ruling on the "Prosecutor v. Krstiæ" case, the Appeals Chamber of the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY) located in The Hague ruled that the Srebrenica massacre was genocide,[13] the Presiding Judge Theodor Meron stating:
By seeking to eliminate a part of the Bosnian Muslims, the Bosnian Serb forces committed genocide. They targeted for extinction the 40,000 Bosnian Muslims living in Srebrenica, a group which was emblematic of the Bosnian Muslims in general. They stripped all the male Muslim prisoners, military and civilian, elderly and young, of their personal belongings and identification, and deliberately and methodically killed them solely on the basis of their identity.[14]
In February 2007 the International Court of Justice (ICJ) concurred with the ICTY judgement that the atrocities committed at Srebrenica constituted a genocide, stating:
The Court concludes that the acts committed at Srebrenica falling within Article II (a) and (b) of the Convention were committed with the specific intent to destroy in part the group of the Muslims of Bosnia and Herzegovina as such; and accordingly that these were acts of genocide, committed by members of the VRS in and around Srebrenica from about 13 July 1995.[15]
The ICJ also ruled that Serbia "has violated the obligation to prevent genocide", and that Serbia was to cooperate fully with the ICTY including the transfer of individuals accused of genocide to the ICTY.[16] Ratko Mladiæ accused by the ICTY still remains at large and is suspected of hiding in Serbia or in the entity within Bosnia and Herzegovina called Republic of Srpska.[17]
Although those killed were mostly men and teenage boys, the massacre also included instances where boys under 15, men over the age of 65, and reportedly also babies were killed.[18] The Preliminary List of People Missing or Killed in Srebrenica compiled by the Bosnian Federal Commission of Missing Persons contains 8,372 names[6], of whom some 500 were under 18[19], and includes several dozen women and girls..[20][citation needed] As of July 2009, 6186 genocide victims have been identified through DNA analysis of body parts recovered from mass graves and 3,647 victims have been buried at the Memorial Centre of Potoèari.[21]
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Posveceno zrtvama genocida u Srebrenici
Sinoæ u BKC-u
Otvorena izložba slika ”Srebrenica 19952010” autora Amela Emriæa
Foto / Video
Povodom obilježavanja Petnaeste godišnjice genocida u Srebrenici sinoæ je u Bosanskom kulturnom centru otvorena izložba slika pod nazivom “Srebrenica 19952010”, autora Amela Emriæa.
Izložba fotografija “Srebrenica 19952010” u izvršnoj produkciji BMG (Bosanska medijska grupa Tuzla), tematski tretira problem Srebrenice i njenih stanovnika u periodu mart 1993. - juli 2009. i svjedoèe o izbjeglièkim konvojima iz Cerske i Srebrenice, padu Srebrenice, preživljavanju u izbjeglièkom i povratnièkom životu, potragom za nestalima i bolnom 11.julu.
- Moja dužnost kao novinara je da skrenem pažnju javnosti, kako u BiH, tako i svijeta, na problem Srebrenice i na zloèin koji se tamo desio. S obzirom da se bliži 15 godišnjica od pada Srebrenice, želio sam kroz fotografije da obilježim ovu tužnu godišnjicu. Izložba æe biti postavljena i u Australiji, Švicarskoj, Švedskoj i USA - rekao je Amel Emriæ.
Izložbu je otvorio naèelnik Opštine Tuzla Jasmin Imamoviæ
- Srebrenica je još uvijek otvorena rana našeg društva, još traju identifikacije žrtava i prikupljanje dokaza o zloèinu. Dramatiène fotografije Amela Emriæa, hronièara naše novije istorije, pokazuju pretežno lica žena u jednom bolu i grèu jer su doživjele nevjerovatnu tragediju, skoro da i nema fotografija muškaraca, jer su gotovo svi pobijeni. Ne radi to Amel Emriæ samo fotografskom vještinom, on to radi srcem i dušom, i to se vidi.
Postavku saèinjava osam panela - èetiri dimenzija 5x2,5 metra i 4 panela 6x2 metra. Ukupno je tehnikom kolaža na osam panela ukomponirano 320 fotografija.
Dokumentarnom fotografijom Amel Emriæ pokušao je prièu o Srebrenici predstaviti kao jednu cjelinu, nesretni hod bosanskog èovjeka rubom historijskih dešavanja, putem od slobodnog evropskog èovjeka ka žrtvi, koju èitav svijet vidi, žali, ali i rado distancira od svoje svakodnevnice. Od dolaska izbjeglica 1993. godine na podruèje Tuzlanske regije, tjeranih žestokom ofanzivom na Srebrenicu, pa do danas, Emriæ je objektivom svoga fotoaparata bilježio taj život.
Na izložbi je prisustvovao i naèelnik Opštine Srebrenica Osman Suljiæ koji je na jednoj od Amelovih fotografija prepoznao svoju sestru i njeno dijete.
Slika Srebrenice, koju je Amel Emriæ plasirao svijetu, kao izuzetno zapažen fotoreporter agencije Associated Press, jedna je od najupeèatljivijih. Fotografija majke iz Srebrenice, 2002. godine bila je meðu najzapaženijima u godišnjem izdanju magazina Time. Amel Emriæ je jedan od najvjernijih hronièara Srebrenice.
Biografija
Amel Emriæ od 1996. godine radi kao fotoreporter agencije Associated Press (AP), a od 2003. je angažiran kao foto-urednik ove agencije, u Dopisništvu u Sarajevu. Kroz fotografije i fotoeseje svjetsku javnost je izvještavao o nasilju nad etnièkim manjinama, povratku izbjeglica i problemima vezanim za identifikacije nestalih u ratu u BiH. Za AP je izvještavao iz Saudijske Arabije, zatim iz amerièke baze Bagram u Afganistanu, sa Kosova nakon ulaska NATO snaga, te sa drugih svjetskih lokaliteta.
Dobitnik je brojnih nagrada meðu kojima 1999. Drugu na konkursu World Press Photo. Godinu ranije dobio je prvu nagradu na konkursu 56th Annual Pictures of the Year Contest Winners 1998. Za reportažu iz povratnièkog naselja Jusiæi dobitnik je druge nagrade na 63th National Headliner Awards 1997.
Poslom fotoreportera poèeo se baviti 1988. radeæi u Dopisništvu Veèernjih novina. Objavljivao je u New York Times, Washington Post, Guardian, Herald Tribune, Time, Newsweek, Life...
Priredio je šest samostalnih izložbi. Èlan je Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti BiH. Oženjen je i ima dvoje djece. Živi u Tuzli.
tolike nevladine organizacije,toliki "lavez" lzanih moralista a niko jos da digne glasa protiv skandaloznih bosanskih zakona po kojima je sasvim moguce negirati genocid i to u zemlji u kojoj se desio i u kojoj zive zrtve genocida?
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Posveceno zrtvama genocida u Srebrenici
11.05.2010.godine
Žene Srebrenice "I Carla del Ponte mora snositi dio odgovornosti“
Mirnom šetnjom od platoa Pinge do Trga žrtava genocida Srebrenice u Tuzli predstavnice Udruženja “Žene Srebrenice” danas su još jednom podsjetile na zloèin nad Bošnjacima koji se desio 11. jula 1995. godine.
One podsjeæaju javnost na srebrenièki genocid i zahtijevaju da se odgovorni za ovaj zloèin pronaðu i kazne.
Predstavnice Udruženja "Majke Srebrenice" zatražile su od glavnog haškog tužitelja Sergea Brammertza da se pokrene istraga protiv onih koji su prikrili i uništili glavne dokazne materijale i dokumente o genocidu u Srebrenici.
"Tražimo da istragom bude obuhvaæena i bivša tužiteljica Carla del Ponte, koju smatramo odgovornom za uništavanje dokaznih materijala koji su trebali biti vraæeni èlanovima porodica žrtava i spremljeni u muzej Memorijalnog kompleksa u Potoèarima", istakla je Hajra Æatiæ, predsjednica Udruženja “Žene Srebrenice”.
Majkama Srebrenice, izmeðu ostalih, podršku su pružili predstavnici Asocijacije mladih „Fatma“ Tuzlanskog kantona, Udruženje „Toronta“ iz Italije, oko 80 uèenika srednjih škola iz regije Piemonte iz Italije, te predstavnici Regionalnog košarkaškog Saveza Tuzlanskog kantona.
Šetnjom tuzlanskim ulicama s natpisima na kojima su ispisana imena žrtava ukazuju na to da zloèin u Srebrenici ne smije biti zaboravljen i da zloèinci trebaju odgovarati za to.
Re: Posveceno zrtvama genocida u Srebrenici
