citat:

---

sunce wrote:


Da odgovori jedna od prozvanih . Planirali smo da to kao Top temu postavimo na Tuzlarije i ukljucimo komentare, medjutim, kada smo dobili u elektronskoj formi rok za javnu raspravu je istekao, pa nije bilo ni svrhe da postavljamo.

Vijecnik, stvarno mi je drago da se forumasima odgovori na neka pitanja, hvala

---

citat:

---

yugi wrote:


Da li to znači da je sad besmisleno da se daju bilo kakvi komentari odnosno eventualne sugestije?
Upravo sam letimično pregledao nacrt Statuta i mislio sam Vijećnika "zatrpati" prijedlozima ali haman da je sad kasno za to
Ujedno da se i ja zahvalim Vijećniku na odgovoru

---

citat:

---

sunce wrote:
Pa meni kad su dali nacrt Statuta i rekli da je rok javne rasprave istekao, pogledaj malo ima li koji datum ili da cekamo vijecnika, ako ja nisam dobro skontala. Svasta je moguce

---

Prije svega želio bih naglasiti da je ovim nacrtom Statuta otvorena mogućnost svojevrsne decentralizacije vlasti o kojoj smo već govorili i smatram da je to ključna stvar u ovom nacrtu.Ona se po mom skromnom mišljenju ogleda prije svega u načinu organizacije rada odnosno organa upravljanja u Mjesnim zajednicama.Ja sam već i ranije istakao da trenutni model organizacije u MZ-a ne smatram dobrim rješenjem te da bi se stoga trebalo pristupiti izmjeni što je ovim nacrtom vidim i predviđeno.
Povratak na sistem sa Savjetima i Skupštinama MZ-a (istina sada sa drugim nazivima ovih organa)zasigurno će omogućiti većem broju zainteresovanih građana da se uključe u rad po MZ-a , a što će se opet, siguran sam pozitivno reflektovati na efikasnost rada.
Ono što mi se ne sviđa u ovom nacrtu Statuta i što smatram svojevrsnim propustom jeste način izbora Vijeća(Skupštine) MZ.
Naime nacrtom je predviđeno(član 83 b)da OV organizuje sazivanje i održavanje Zbora građana na kome se vrši izbor Vijeća i izglasava Statut MZ.
Manjkavost ovakvog načina izbora ogleda se prije svega u činjenici da će o izboru Vijeća odlučivati jako mali broj građana.Naravno da se hipotetski gledano, moje predviđanje i nemora obistiniti ali uzimajući u obzir dosadašnju praksu sazivanja i održavanja Zborova građana, jasno je da je moja bojazan sasvim opravdana.
Istina članom 83 b predviđeno je da Zbor može raditi i punovažno odlučivati ako istom prisustvuje najmanje 5% birača upisanih u birački spisak, a u slučaju da se Zboru ne odazove pomenuti broj građana saziva se novi Zbor na kome je ovaj cenzus za rad i donošenje punovažnih odluka smanjen na 3%.
Istina u alternativnom prijedlogu ostavljena je mogućnost i drugačijeg načina izbora ali ni tu nema jasnih definicija o načinu izbora nego je koliko sam razumio ostavljeno Mjesnim zajednicama da svojim Statutima definišu ovo pitanje.

Mišljenja sam da bi najefikasniji a ujedno i najdemokratskiji način izbora Vijeća bio taj da sastav Vijeća MZ odražava rezultate lokalnih izbora koji će se održati naredne godine.Dakle svaka stranka participirala bi u Vijeću MZ sa onoliko članova koliko osvoje na lokalnim izborima na području Mjesne zajednice.
Time bi se po meni postigla dvaveoma bitna efekta.
Prvi efekat je taj da bi o izboru Vijeća MZ odlučivao puno veći broj građana nego u varijanti da se Vijeće bira na Zborovima , a drugi efekat bi bio taj da se izbjegnu nepotrebni troškovi oko sazivanja Zborova.
Nisam baš potpuno siguran ali mislim da je prije uvođenja Povjereničkih odbora, način izbora Skupština bio organizovan na ovom principu.
Imao sam još nekih prijedloga ali bit će najbolje da mi to nekad uz kafu detaljno rastabirimo(naravno ukoliko budete imali vremena i želje za tim). 

citat:

---

yugi wrote:
Prije svega želio bih naglasiti da je ovim nacrtom Statuta otvorena mogućnost svojevrsne decentralizacije vlasti o kojoj smo već govorili i smatram da je to ključna stvar u ovom nacrtu.Ona se po mom skromnom mišljenju ogleda prije svega u načinu organizacije rada odnosno organa upravljanja u Mjesnim zajednicama.Ja sam već i ranije istakao da trenutni model organizacije u MZ-a ne smatram dobrim rješenjem te da bi se stoga trebalo pristupiti izmjeni što je ovim nacrtom vidim i predviđeno.
Povratak na sistem sa Savjetima i Skupštinama MZ-a (istina sada sa drugim nazivima ovih organa)zasigurno će omogućiti većem broju zainteresovanih građana da se uključe u rad po MZ-a , a što će se opet, siguran sam pozitivno reflektovati na efikasnost rada.
Ono što mi se ne sviđa u ovom nacrtu Statuta i što smatram svojevrsnim propustom jeste način izbora Vijeća(Skupštine) MZ.
Naime nacrtom je predviđeno(član 83 b)da OV organizuje sazivanje i održavanje Zbora građana na kome se vrši izbor Vijeća i izglasava Statut MZ.
Manjkavost ovakvog načina izbora ogleda se prije svega u činjenici da će o izboru Vijeća odlučivati jako mali broj građana.Naravno da se hipotetski gledano, moje predviđanje i nemora obistiniti ali uzimajući u obzir dosadašnju praksu sazivanja i održavanja Zborova građana, jasno je da je moja bojazan sasvim opravdana.
Istina članom 83 b predviđeno je da Zbor može raditi i punovažno odlučivati ako istom prisustvuje najmanje 5% birača upisanih u birački spisak, a u slučaju da se Zboru ne odazove pomenuti broj građana saziva se novi Zbor na kome je ovaj cenzus za rad i donošenje punovažnih odluka smanjen na 3%.
Istina u alternativnom prijedlogu ostavljena je mogućnost i drugačijeg načina izbora ali ni tu nema jasnih definicija o načinu izbora nego je koliko sam razumio ostavljeno Mjesnim zajednicama da svojim Statutima definišu ovo pitanje.

Mišljenja sam da bi najefikasniji a ujedno i najdemokratskiji način izbora Vijeća bio taj da sastav Vijeća MZ odražava rezultate lokalnih izbora koji će se održati naredne godine.Dakle svaka stranka participirala bi u Vijeću MZ sa onoliko članova koliko osvoje na lokalnim izborima na području Mjesne zajednice.
Time bi se po meni postigla dvaveoma bitna efekta.
Prvi efekat je taj da bi o izboru Vijeća MZ odlučivao puno veći broj građana nego u varijanti da se Vijeće bira na Zborovima , a drugi efekat bi bio taj da se izbjegnu nepotrebni troškovi oko sazivanja Zborova.
Nisam baš potpuno siguran ali mislim da je prije uvođenja Povjereničkih odbora, način izbora Skupština bio organizovan na ovom principu.
Imao sam još nekih prijedloga ali bit će najbolje da mi to nekad uz kafu detaljno rastabirimo(naravno ukoliko budete imali vremena i želje za tim).

---

citat:

---

vijecnik wrote:

Yugi, procitao sam. Mislim da ovo zasluzuje i odgovor i razgovor uz kafu. Javicu se tokom vikenda.
Pozdrav
Vec sam prosetao do tenisa, vidio sunce..., odoh dalje.

[Edited by vijecnik on 08-12-2007 at 13:03 GMT]

---

Nešto što svakako bode oči slučajnom prolazniku ili gostu u TZ je ugradnja balkona i njegova prenamjena, postavljanje prozora ili farbanje istih i nadgradnja nekih stambenih objekata koja je već naseljena a od objekta je ruglo učinjeno.
Interesira me dali; imaju i tko im i na osnovu čega, izdaje dozvole za izmjenu namjene prostora i samog mijenjanja izgleda objekta i poslije nadogradnje kako ide sa posjedovnim odnosima i dali su već postojeći vlasnici obeštećeni jer bi grund trebao biti ponovo podijeljen i vrijednost nekretnine se mijenja.Kako su uredjene te stvari ili dali se one uopće uredjuju?

citat:

---

lola wrote:


Nešto što svakako bode oči slučajnom prolazniku ili gostu u TZ je ugradnja balkona i njegova prenamjena, postavljanje prozora ili farbanje istih i nadgradnja nekih stambenih objekata koja je već naseljena a od objekta je ruglo učinjeno.
Interesira me dali; imaju i tko im i na osnovu čega, izdaje dozvole za izmjenu namjene prostora i samog mijenjanja izgleda objekta i poslije nadogradnje kako ide sa posjedovnim odnosima i dali su već postojeći vlasnici obeštećeni jer bi grund trebao biti ponovo podijeljen i vrijednost nekretnine se mijenja.Kako su uredjene te stvari ili dali se one uopće uredjuju?

---

citat:

---

lola wrote:
Nešto što svakako bode oči slučajnom prolazniku ili gostu u TZ je ugradnja balkona i njegova prenamjena, postavljanje prozora ili farbanje istih i nadgradnja nekih stambenih objekata koja je već naseljena a od objekta je ruglo učinjeno.
Interesira me dali; imaju i tko im i na osnovu čega, izdaje dozvole za izmjenu namjene prostora i samog mijenjanja izgleda objekta i poslije nadogradnje kako ide sa posjedovnim odnosima i dali su već postojeći vlasnici obeštećeni jer bi grund trebao biti ponovo podijeljen i vrijednost nekretnine se mijenja.Kako su uredjene te stvari ili dali se one uopće uredjuju?

---

Koliko mandata jedan te isti načelnik može biti?