Info: Svi posjetioci foruma su obavezni da poštuju forumska pravila.


FORUM : Vjeène teme : Genocid /agresija(dokumenta, svjedocenja,,slike)
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 ... Last Page >>
New Topic Post Reply
Pošiljalac Poruka
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Genocid /agresija(dokumenta, svjedocenja,,slike)
Bez chatanja molim

18.01.2009

Nikakva rezolucija ne može vratiti moju djecu

Od 11. jula 1995. godine svaki dan u životu Habibe Mašiæ iz Voljevice kod Bratunca je isti. Budi se i liježe s mislima o svojim sinovima Sademu i Sadmiru i mužu Sadiji. Sva trojica ubijena su tog krvavog jula u pokušaju da iz Srebrenice uteknu Mladiæevim krvnicima i domognu se slobodne teritorije. Sadmir je imao tek 18, a Sadem 19 godina. Habiba je prošle godine muža ukopala u Memorijalnom centru Potoèari.

Habiba Mašiæ sa slikama svojih najmilijih: Svaki dan isti


- Tijelo mu je u dijelovima pronaðeno u pet razlièitih sekundarnih masovnih grobnica! Javili su mi skoro da su našli i dio tijela jednog od mojih sinova. Još ne znaju kojeg - prièa nam nesretna srebrenièka majka.

Pokazuje njihove slike. Sadijinu je otrgnula s liène karte i uspjela saèuvati, a Sademovu i Sadmirovu dobila od rodbine kada je stigla u Tuzlu.

- Njih nema, a sve što je ostalo su ove slike, tuga i sjeæanje. Pratila sam to što se dogaðalo u Evropskom parlamentu i donošenje te rezolucije da 11. juli bude Dan sjeæanja u cijeloj Evropi. Zadovoljna sam da su konaèno shvatili šta se dogodilo u Srebrenici. To je prvi put da je i ta Evropa uèinila nešto dobro. Eh, da su takve rezolucije donošene 1995. godine, Srebrenica se ne bi ni dogodila - govori Habiba.

Svjesna je, kaže, da joj nikakva rezolucija, nikakav papir, nièije priznanje ne može vratiti djecu i muža. Ali, dodaje, to treba da bude pouka i poruka za buduænost, da se izbjegnu druge Srebrenice.

- Ako se na ovome završi, ni taj papir, ni dan žalosti ništa neæe znaèiti. Sve dok Mladiæ i Karadžiæ ne budu osuðeni, porodice neæe biti zadovoljne. Ne samo oni, nego i svi zloèinci koje moramo svakodnevno gledati po Bratuncu i Srebrenici. Zloèinaca još ima i u institucijama RS. Zašto ja moram obarati glavu pred podrugljivim osmijesima zloèincima koji su pobili moju djecu - pita se Habiba.

Gaza je druga Srebrenica

- Žalosno je da zlo nije prestalo, da se svijet nije opametio. Eto šta se dogaða u Gazi. Zar se mora pobiti toliko ljudi da bi neko reagirao? Zar ne može Amerika zaustaviti taj Izreal, zar ne može Evropa sada donijeti tu neku rezoluciju o Gazi? Ako budu kao za Srebrenicu èekali 13 godina, šta æe onda vrijediti te njihove rezolucije - kaže Habiba.

(AVAZ)

18-01-2009 at 19:26 | Ukljuèi u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Genocid /agresija(dokumenta, svjedocenja,,slike)
Bez chatanja molim

Srebrenièka svjedoèenja: ljudi su zbog otrova gubili pamet

U Rektoratu Univerziteta u Sarajevu, 21. januara 2009. promovirana je knjiga Muje Aliæa Upotreba bojnih otrova u izvršenju genocida u Srebrenici, sigurnoj zoni Ujedinjenih nacija, jula 1995. Nedavno preminuli autor, koji je bio struènjak za bojne otrove, sakupio je brojna svjedoèanstva i izvještaje Armije BiH, koji ukazuju da je Vojska Republike Srpske - u namjeri da zarobi i poubija Bošnjake koji su se povlaèili prema Tuzli - dakle u vršenju èina genocida - koristila i bojne otrove, artiljerijske hemijske granate i minobacaèke hemijske mine.

Pripadnici VRS-a su na pravcima povlaèenja kolone bošnjaèkih muškaraca kontaminirali potoke, bunare i izvore bojnim otrovima: CS, BZ i LSD-25. Aliæ navodi: "Za nepuna tri dana, u toku egzodusa, od 12. do 14. jula 1995., pod djelovanjem bojnih otrova, zarobljeno je, a zatim ubijeno 3.000 do 4.000 ljudi. Šesnaestog jula u širem rejonu Baljkovice, zarobljeno je 1.500 do 2.000 ljudi, koji su kasnije likvidirani." O tome najbolje govore svjedoèanstva - njih 54 sabrana u ovoj knjizi.

Ramiz Beæireviæ svjedoèi da su se "(...) u zadnjem dijelu kolone ljudi poèeli sami ubijati. Postali su nepovjerljivi. Nisu se meðusobno prepoznavali, te su kontrolisali jedan drugog da li su osuneæeni. Nakon pijenja vode osjetio je malaksalost, nesanicu, uznemirenost, bezvoljnost, suhoæu u ustima, smetenost. Primijetio sam kod mnogih saputnika agresivno ponašanje, haluciniranje, plaè, histerisanje". Senahid Mehmedoviæ se "ponašao nekontrolisano", a neki su "poèeli pucati po nama govoreæi da smo èetnici".

Dr. Ilijaz Pilav svjedoèi: "Kod jednog broja ljudi dolazilo je do kompletnog koèenja tijela, drhtanja sa odsutnošæu, gotovo svi su imali karakteristièan izraz lica: razrogaèene oèi, s istaknutim bulbusima, ušiljenim nosom, istaknutim jagodicama, suha usta, i dr." Salih Muratoviæ se sjeæa da su "ljudi zbog udisaja otrova skrenuli s pameti. Neki su poèeli blejati, buncati i nenormalno se ponašati". Nuris Memiševiæ je isprièao: "Profesora Muniba i još nekoliko ljudi èetnici su zarobili oko 12:00 sati 13. jula 1995. Munibu su dali kanistere kontaminirane vode da ih odnese ljudima u koloni užasa, koji su je pili zbog velike žeði. Nakon 10-15 minuta došlo je do ´ludila´ i oko 15:00 sati preostali dio kolone krenuo je da se preda èetnicima. Došlo je do meðusobnog masovnog ubijanja".

Dr. Avdo Hasanoviæ je vidio "bjelièastu vodu potoka koju su saputnici pili zbog velike žeði. Nastajala je razdražljivost i bježanje iz kolone". Ejub Dediæ je vidio kako njegovi saborci "pokazuju predmete kojih uopæe nije bilo - kamene zidove na livadama, osvijetljene gradove u šumi i sl". U rejonu sela Baljkovice jedan je èovjek aktivirao ruènu bombu usmrtivši sebe i još osam saputnika. Dr. Fatima Klempiæ-Dautbašiæ, koja se sa dijelom kolone uspjela probiti do Tuzle, svjedoèi o posljedicama djelovanja bojnih otrova: "U bolnicu je 8. 8. 1992. dovezeno 7-8 ranjenika, od kojih su 2-3 bili teže ranjeni. Teži su zbrinuti u ambulanti, a ostali su ležali na nosilima u hodniku, uz njih sam i ja bila. Nakon nekoliko minuta svi su ranjenici umrli na isti naèin. Prestali su disati, a srce je kucalo još nekoliko minuta. Svi ovi ranjenici dovezeni su iz sela Jažestica, a smrt je posljedica djelovanja bojnih otrova, koji su doveli do paralize disajne muskulature." Knjiga Muje Aliæa svakako osvjetljava još jedan aspekt namjere ubijanja srebrenièkih muškaraca i mladiæa i poticaj je na daljnja istraživanja. (V. B.)

izvor DANI

30-01-2009 at 22:23 | Ukljuèi u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Genocid /agresija(dokumenta, svjedocenja,,slike)
Bez chatanja molim

02.02.2009

Beograd

citat:
Nastavak suðenja za zloèin u Zvorniku 1992.

U Vijeæu Okružnog suda u Beogradu za ratne zloèine, saslušavanjem svjedoka, u utorak æe biti nastavljeno suðenja Branku Grujiæu i Branku Popoviæu koji se terete za zloèine u Zvorniku, u BiH, 1992. godine.

Prema optužnici, Grujiæ i Popoviæ se terete za zarobljavanje, neèovjeèno postupanje i smrt oko 700 ljudi, od kojih je do sada iz masovnih grobnica na Crnom vrhu i Grabavcima identificirano 270.

Grujiæ, kao predsjednik privremene vlade Zvornika i Popoviæ kao komandant Teritorijalne odbrane grada, kako je navedeno u optužnici, "smišljeno i sinhronizirano su preduzimali akcije i radnje iz svojih ovlaštenja u cilju prinudnog razdvajanja i nezakonitog uzimanja za taoce muslimanskih civila koji su potom masovno lišavani života".

Protiv Grujiæa, Popoviæa i još èetvorice okrivljenih, veæ je voðen postupak za zloèine na teritoriji Zvornika 1992. godine - prinudno iseljenje stanovnika sela Kozluk, zloèine u Domu kulture u Èelopeku i mjestima zvanim "Ciglana" i "Ekonomija", ali je juna prošle godine sudsko vijeæe razdvojilo postupak protiv njih dvojice.

U Vijeæu za ratne zloèine, juna prošle godine, za prinudno iseljenje stanovnika sela Kozluk, zloèine u Èelopeku, "Ciglani" i "Ekonomiji" tri pripadanika "Žutih osa" i "Pivarski" osuðena su na ukupno 31 godinu zatvora, prenio je Tanjug.

Dragan Slavkoviæ osuðen je na 15 godina zatvora, Ivan Koraæ na 13 godina, Siniša Filipoviæ na tri godine, dok je Dragutin Dragiæeviæ osloboðen optužbe.
(FENA)


02-02-2009 at 17:30 | Ukljuèi u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Genocid /agresija(dokumenta, svjedocenja,,slike)
Bez chatanja molim

04.02.2009

Sarajevo

Sutra Dan sjeæanja na poginule Sarajlije od 1992. do 1995.

U povodu obilježavanja 5. februara - Dana sjeæanja na poginule graðane Sarajeva od 1992. do 1995.godine i 15. godišnjice stradanja naših sugraðana na pijaci Markale, u èetvrtak, 5. februara, u Narodnom pozorištu bit æe održana zajednièka Komemorativna sjednica Skupštine Kantona Sarajevo, Gradskog vijeæa Sarajeva i opæinskih vijeæa s podruèja Kantona Sarajevo.

Organizatori sjednice pozivaju porodice stradalih Sarajlija da prisustvuju Komemorativnoj sjednici koja æe biti održana u 11.30 sati u Narodnom pozorištu i na taj naèin odaju poèast svim nevino ubijenim sugraðanima, te daju znaèaj u obilježavanju ovog tužnog dana, saopæeno je iz Pres-službe KS.

Nakon komemorativne sjednice, delegacije æe položiti cvijeæe na spomen obilježje na pijaci Markale.

Naime, 5. februara 1994. godine poginulo je 67 Sarajlija, dok ih je 142 teže i lakše ranjeno.

Poginuli su: Senad Arnautoviæ, Ibrahim Babiæ, Mehmed Baruèija, Æamil Begiæ, Emir Begoviæ, Vahida Bešiæ, Gordana Bogdanoviæ, Vaskrsije Bojinoviæ, Muhamed Borovina, Faruk Brkaniæ, Sakib Bulbul, Jelena Èavriz, Almasa Èehajiæ, Zlatko Èosiæ, Alija Èukojeviæ, Verica Æilimdžiæ, Smilja Deliæ, Ifet Drugovac, Dževad Durmo, Fatima Durmo, Kemal Džebo, Ismet Fazliæ, Vejsil Ferhatbegoviæ, Dževdet Fetahoviæ, Muhamed Fetahoviæ, Ahmed Foèo, Majda Ganoviæ, Isma Giboviæ, Rasema Hasanoviæ, Alija Hurko, Mirsada Ibrulj, Mustafa Imaniæ, Rasema Jažiæ,Razija Junuzoviæ, Hasija Karavdiæ, Mladen Klaèar, Marija Kneževiæ, Selma Kovaè, Ibro Krajèin, Sejda Kuniæ, Jozo Kvesiæ, Numo Lakaèa, Ruža Maloviæ, Jadranka Miniæ, Nura Odžak, Mejra Orman, Hajrija Oruèeviæ, Seid Prozorac, Smajo Rahiæ, Igor Rehar, Sabit Rizvo, Zahida Sablja, Nedžad Salihoviæ, Hajrija Smajiæ, Emina Srnja, Džemo Subašiæ, Šaæir Suljeviæ, Hasib Šabanoviæ, Ahmed Šehbajraktareviæ, Bejto Škrijelj, Junuz Švrakiæ, Pašaga Tihiæ, Munib Torlakoviæ, Ruždija Trbiæ, Džemil Zeèiæ, Muhamed Zuboviæ i Senad Žuniæ.

(FENA)

04-02-2009 at 16:39 | Ukljuèi u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Genocid /agresija(dokumenta, svjedocenja,,slike)
Bez chatanja molim

11.02.1009

Tuzla

U znak sjeæanja na 11. juli 1995. godine u Tuzli su održani mirni protest èlanica udruženja “Žene Srebrenice”

U znak sjeæanja na srebrenièki 11. juli 1995. godine, u Tuzli su održan mirni protest èlanica udruženja “Žene Srebrenice”. Više od trinaest godina je prošlo od tragedije koja se desila u Srebrenici kada je nakon troipogodišnje zloèinaèke opsade masakrirano više od 10.000 ljudi.



½Zloèinci su još na slobodi, no svi trebaju znati da porodice èiji su èlanovi nestali neæe nikada zaboraviti niti oprostiti½ , kazala je predsjednica udruženja ½Žene Srebrenice ½ Hajra Æatiæ. Uz poruku “Istina nama - kazna zloèincima”, u današnjem mirnom protestu, èlanicama udruženja “Žene Srebrenice” pridružile su se “Žene u crnom” iz Beograda.

Prema rijeèima koordinatorice udruženja ½Žene u crnom½ Staše Zajoviæ nevladine organizacije u Srbiji su pokrenule incijativu da se u srbijanskom parlamentu 11. juli proglasi danom žalosti u Srbiji. ½Ovo je poèetak naše kampanje i nastavak onog što kontinuirano radimo. Mi želimo da primoramo institucije u Srbiji da ispune svoje obaveze prema žrtvama genocida poèinjenog u naše ime, jer bi time država Srbija priznala organizovani zloèin koji je poèinila u sudejstvu sa snagama Republike Srpske½, rekla je koordinatorica udruženja ½Žene u crnom½ iz Beograda Staša Zajoviæ.



Svakog jedanaestog u mjesecu ½Žene u crnom½ æe u Beogradu održavati komemorativne skupove solidarnosti i suosjeæanja, a u saradnji sa srodnim organizacijama, Fondom za humanitarno pravo , organizovat æe i javne akcije ½graðanske neposlušnosti½ i nenasilnog pritiska na organe Srbije.

11-02-2009 at 16:45 | Ukljuèi u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Genocid /agresija(dokumenta, svjedocenja,,slike)
Bez chatanja molim

Ukop identifikovanih Vlasenièana najavljen za 25. april

Udruženje porodica Vlasenièana stradalih u ratu od ´92. do ´95. za 25. april ove godine najavljuje zajednièku dženazu na mezarju Rakita, za oko 30 identifikovanih osoba, èiji su posmrtni ostaci pronaðeni u masovnim grobnicama.

Tu je od 2005. do danas ukopano 198 žrtava iz Vlasenice.

Neposredno, pred dženazu bit æe organizovana manifestacija sjeæanja na vlasenièke žrtve.

Povratak u prošlost neminovna je, kaže Sabaha Èakišiæ, koja je veæ u masovnoj grobnici pronašla, te ukopala oca, a sad je dobila potvrdu i o bratovoj smrti.

Zajednièka sudbina Vlasenièane je raselila širom svijeta. Nerkiz Hajdareviæ nije stigao dalje od prognanièkog naselja Mihatoviæi kod Tuzle. Tu živi sa suprugom i dvoje djece. Zahvaljujuæi Udruženju porodica žrtava i on je saznao gdje su ubijene njegova majka i nena. Tijelo majke pronaðeno je u Goraždu. Nena je ubijena u Vlasenici.

U Vlasenici je tokom rata stradalo dvije hiljade i devet stotina osoba. ´´Preživjeli Vlasenièani, svjedoci su strašnih zloèina´´, kaže predsjednik Udruženja porodica žrtava Dževad Bektaševiæ. Nedim Salahareviæ, imao je samo 13 godina kada ga je iz logora Sušica spasio jedan od Arkanovih vojnika. Njegov stariji brat i otac logor nisu preživjeli. U Vlasenicu se iz živinièkog sela Podgajevi, neæe vratiti Hirka Ramiæ. Ona je zapoèela život ispoèetka, ali je 16 godina tragala za kæerkom Nedžadom. Kad je odvedena u logor Sušicu, imala je samo 17 godina. Ostaci njenog tijela pronaðeni su u masovnoj grobnici Ogradice.

I Nedžada æe biti pokopana 25. aprila. Ajka Smajloviæ se s mužem u Vlasenicu vratila prije osam godina. I ona je tek prije nekoliko dana dobila informacije o smrti èlanova njene porodice. Ukopat æe majku. Zloèinci su još na slobodi, kaže vlasenièanin Amir Topæiæ, koji nakon što su mu ubijena dva brata, a otac i majka nestali, sa sestrama živi u Tuzli. Amir je, zbog svega što se dogodilo njegovoj porodici jedan od najaktivnijih èlanova Udruženja porodica vlasenièkih žrtava. Koristiæe to generacijama koje dolaze, kaže Hazim Mujèinoviæ, glumac i medijski radnik koji nakon što je prognan iz Vlasenice konstantno govori o stradanjima ovdašnjih stanovnika.

Ovi momci zajedno æe organizovati manifestaciju sjeæanja na žrtve Vlasenice i pripremiti dženazu posmrtnih ostataka, za ukop 25. aprila ove godine.

(RTV TK)

10-03-2009 at 18:11 | Ukljuèi u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Genocid /agresija(dokumenta, svjedocenja,,slike)
Bez chatanja molim

Održan mirni protest majki Srebrenice

Podsjeæajuæi na èinjenicu da i èetrnaest godina nakon genocida u Srebrenici zloèinci odgovorni za ubistvo oko 8.500 osoba, nisu kažnjeni, žene Srebrenice su ponovo izašle na ulice Tuzle.



Mirnim protestima, javnosti su poruèile: "Istina nama kazna zloèincima".

Podršku ženama Srebrenice, koje godinama neumorno tragaju za istinom i pravdom, danas su pružili brojni graðani, meðu kojima uèenici Behrambegove medrese i Graðevinsko-geodetske škole iz Tuzle.

Istovremeno, u Beogradu su se okupile nevladine organizacije predvoðene Udruženjem "Žene u crnom".

One žele privoljeti Narodnu skupštinu Republike Srbije da donese odluku o obilježavanju 11. jula, Dana sjeæanja na genocid u Srebrenici.

11-03-2009 at 15:49 | Ukljuèi u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Genocid /agresija(dokumenta, svjedocenja,,slike)
Bez chatanja molim

08.04.2009

U Komemorativnom centru u Tuzli identifikacija ubijenih u Bratuncu 1992. godine

U Komemorativnom centru u Tuzli obavljena je konacna potvrda identifikacije za još 5 žrtava ubijenih u Bratuncu 1992. godine. Identifikacije ce biti nastavljene, a iz Udruženja Žene Podrinja kažu da bi 12. maja, na još jednoj kolektivnoj dženazi u Bratuncu, moglo biti ukopano od 35 do 40 ubijenih. Takoðer, preživjeli Bratuncani upozoravaju da su nezadovoljni dosadašnjim procesom identifikacije pošto je identificirana tek trecina žrtava.

08-04-2009 at 23:07 | Ukljuèi u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Genocid /agresija(dokumenta, svjedocenja,,slike)
Bez chatanja molim

Pravda sporo stiže zloèince u Podrinju

Pripreme za kolektivnu dženazu i ukop posmrtnih ostataka 33 civilne žrtve zloèina poèinjenih u Vlasenici u periodu 1992-1995.



U subotu 25. aprila 2009. na mezarju Rakita u Vlasenici, bit æe klanjana dženaza i obavljen ukop posmrtnih ostataka 33 žrtve zloèina poèinjenih na podruèju opæine Vlasenica u periodu od 1992. do 1995. godine. Dan ranije, u petak 24. aprila, iza ikindija namaza tijela žrtava æe iz Komemorativnog centra u Tuzli biti ispraæena prema Vlasenici, gdje æe naveèer biti obavljen tewhid šehidima.

Ovo je reèeno na danas održanoj press konferenciji predstavnika Organizacionog odbora dženaze i ukopa u tuzlanskom Muftijstvu. Predsjednik Organizacionog odbora, tuzlanski muftija Husejin ef. Kavazoviæ, kazao je da æe kolektivni ukopi civilnih žrtava rata i ove godine biti obavljeni u Vlasenici, Bratuncu, Brèkom, Srebrenici i Prijedoru.

–Ne smijemo zaboraviti da je u Vlasenici tokom rata ubijeno 2.600 Bošnjaka. U ovom gradu, na mezarju Rakita, 25. aprila klanjat æemo dženazu najvjerovatnije za 33 žrtve zloèina. Nažalost malo je zloèinaca došlo pred sud pravde i mi izražavamo nezadovoljstvo takvim odnosom prema žrtvama i zloèincima, kazao je tuzlanski muftija Husein ef. Kavazoviæ, pozivajuæi pravosudne organe da èim prije procesuiraju zloèince i zloèine u Podrinju.

Trenutno su pred domaæim pravosuðem u toku sudski procesi protiv Predraga Bastaha zvanog Car i Gorana Miškoviæa.

Prema rijeèima Dževada Bektaševiæa, predsjednika Udruženja porodica žrtava zloèina u Vlasenici, sudovi su naèinili èak i velike propuste:

-Iako ratni zloèin ne zastarijeva, u Vlasenici imamo sluèaj da je protiv jedne osobe koja je poèinila zloèine obustavljen proces jer je ta osoba stara. Vi znate da postoji spisak od 810 osoba koje su i danas u javnim institucijama, a sudjelovali su u zloèinima. Žrtve se danas susreæu za zloèincima i prinuðeni su da žive pored njih. Imamo informaciju da je jedna osoba uposlena u Vijeæu ministara i da radi kao savjetnik jednog od ministara, kazao je Bektaševiæ.

O razmjerama zloèina u Vlasenici govorio je i Mujo Hadžiomeroviæ, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice u ovom gradu i potpredsjednik Organizacionog odbora za ukop i dženazu civilnih žrtava zloèina u Vlasenici.
On je rekao da je do ovoga trenutka identificiran tek deseti dio ubijenih civila Vlasenice:
-Malo je poznato da je oko hiljadu Vlasenièana poginulo u enklavi Srebrenica. Ukupno je na ovoj opæini ubijeno 2.600 osoba. Srušeno je 26 vjerskih objekata itd. Obaveza nas živih je da uradimo sve što možemo za naše ubijene. Sa tom obavezom i organiziramo kolektivne dženaze i gradimo mezarja, ali i prikupljamo sve informacije o zloèinima i prosljeðujemo ih na adrese nadležnih institucija. Oèekujemo da æe kazna stiæi one koji su je zaslužili. Ovaj proces za nas žrtve je prespor, te pozivamo sve nivoe vlasti da ubrzaju i intenziviraju isljeðivanje zloèina i zloèinaca u Podrinju.
Nama je jasno da su grobnice koje nalazimo sekundarnog tipa i teško ih je pronaæi, ali i kada se pronaðu institucije sporo procesuiraju te zloèine, rijeèi su Muje Hadžiomeroviæa.
Iz Organizacionog odbora najavili su da æe u srijedu 15. aprila u 8.30 sati biti izvršene nove identifikacije tijela stradalih civila iz Vlasenice i Bratunca, tako da bi broj tijela spremnih za ukop 25. aprila mogao biti i promijenjen.

BMG

13-04-2009 at 19:06 | Ukljuèi u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Genocid /agresija(dokumenta, svjedocenja,,slike)
Bez chatanja molim

15.04.2009

Tuzla

citat:
Obavljena identifikacija još 13 žrtava vlasenièkog zloèina

U Komemorativnom centru Tuzla danas je obavljena identifikacija 13 ekshumiranih tijela, civilnih žrtava rata. Ljekar sudske medicine dr. Vedo Tuco je kazao novinarima da se radi o èetiri tijela žrtava iz Vlasenice i devet tijela žrtava iz Bratunca. Dženaza i kolektivni ukop identifikovanih žrtava u Vlasenici planiran je za 25. april, dok æe dženaza bratunaèkim žrtvama biti obavljena 12. maja.

Prema rijeèima predsjednika Udruženja porodica preživjelih Bošnjaka Vlasenice Dževada Bektaševiæa, identifikacije æe biti nastavljene i naredne sedmice tako da bi trenutni broj identificiranih i pripremljenih tijela za ukop mogao biti promijenjen. “Dobili smo još 15 preliminarnih rezultata i postoji moguænost da prije dženaze imamo nove identifikacije. Trenutno imamo 33 tijela spremna za ukop, kazao je Bektaševiæ.

Šuhra Sinanoviæ, koja je danas prisustvovala identifikaciji u ime porodica okupljenih oko Udruženja porodica preživjelih iz Bratunca, kazala je da pripreme za dženazu u Bratuncu idu planiranim tokom iako su porodice generalno nezadovoljne odnosom prema bratunaèkim i opæenito civilnim žrtvama rata. “Do sada imamo 10 identifikovanih tijela, a oèekujemo da æe taj broj biti oko 40. Samo u 1992. godini mi smo imali 603 nestala civila Bošnjaka u Bratuncu, a do sada je, za 17 godina od poèinjenog zloèina, ukopano samo 135 tijela, rijeèi su Šuhre Sinanoviæ.

Potresne prièe pred Komemorativnim centrom danas su iznijeli Mustafa Mušanoviæ, koji je 1992. godine izgubio dva sina, te Elvira Ferhatoviæ, koja je danas identifikovala svoju sestru Adviju Ferhatoviæ, ubijenu 2. juna 1992. godine sa samo sedamnaest godina. “Kada god idemo u Vlasenicu vidimo zloèince na ulicama. Moju sestru su ubili Zoran Obrenoviæ i Zoran Stupar. Svi to znaju, ali zloèince još ne stiže kazna”, kroz suze je danas svjedoèila Elvira Ferhatoviæ.

Elvira Ferhatovic identifikovala sestru Adviju



(Bosanska medijska grupa)


15-04-2009 at 21:35 | Ukljuèi u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 55
Skriveni clanovi: 0
Aktivni èlanovi: 0
Sretan roðendan: Aldarion, aly, golga, jaaah
FORUM : Vjeène teme : Genocid /agresija(dokumenta, svjedocenja,,slike) New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 ... Last Page >>


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba smrtovnice