14.06.2009.

Višegrad

Dženaza za četvero ubijenih i identifikovanih žrtava

Kolektivna dženaza-namaz i ukop četiriju identifikovanih žrtava iz Višegrada koje su ubijene početkom juna 1992. godine obavljeni su danas na šehidskom mezarju Stražište u Višegradu.

Riječ je o Smaili Memišević i njezinoj djeci Ibrišimu Memiševiću i Medihi (Memišević) Ahmetspahić, kao i Medihinoj devetomjesečnoj kćerki Ameli Ahmetspahić.

Tijela su ekshumirana prije šest godina u grobnici na Veljem Lugu, ali su tek ove godine identifikovana i ukopana.

Dženaza je popraćena neprijatnim incidentom.

„Porodice ubijenih i nestalih koje su prisustvovale dženazi doživjele su neprijatnost. Moram da kažem, da javnost zna, za veliki šok koji smo doživjeli danas kada smo došli na gradsko mezarje Stražište. Pored mezara bebe našli smo bačenog psa, uginulog ili ubijenog. Svi smo doživjeli šok kad su tijela dovezena i kad su to porodice vidjele“, izjavila je za Fenu predsjednica Udruženja porodica nestalih lica i civilnih žrtava agresije „Višegrad 92“ Hedija Kasapović.

Prema njenim riječima, u blizini nije bilo nijednog policajca, iako je višegradska policija bila uredno obaviještena da će danas biti obavljena kolektivna dženaza.

Dženazi nije prisustvovao niko od zvaničnika, osim predsjednika Skupštine opštine Višegrad i predsjednika Islamske zajednice Višegrad Bilala ef. Memiševića.

(FENA)

Višegrad

[url http://genocideinvisegrad.wordpress.com/2009/06/15/visegrad-provocation-at-burial-of-9-month-old-baby/

15.06.2009

Sokolina kod Srednjeg, općina Ilijaš

Izmasakrirani u autobusu

U mjestu Sokolina kod Srednjeg, općina Ilijaš, jučer je obilježena 17. godišnjica masakra nad 47 Bošnjaka iz sela Ahatovića koje su 14. juna 1992. godine zvjerski pobili pripadnici srpske vojske. Osim brojnih stanovnika Ahatovića, članova porodica stradalih, federalnih, kantonalnih i općinskih zvaničnika FBiH, među prisutnima su bili i neki od osam preživjelih.



- Petnaest dana bili smo zatvoreni u hangaru u Rajlovcu, da bi nas tog 14. juna povezli GRAS-ovim autobusom u nepoznatom pravcu. Rekli su da nas vode na razmjenu, ali dovezli su nas ovdje i naredili da se svi zbijemo u zadnji dio autobusa. Vozač i pratioci su izašli, a nekoliko minuta potom počeli su pucati po autobusu, ispaljivati zolje, bacati bombe. Nastao je haos, oko mene su ljudi padali po podu s otkinutim udovima, nekima je falila polovina glave - sa suzama u očima prisjećao se jučer preživjeli Zaim Rizvanović.

On je u ovom masakru izgubio dvojicu braće. Još jedan mu je poginuo braneći Ahatoviće, a četvrti brat je nestao i za njega još ne zna ništa. Rizvanović je bio teško ranjen. Osam preživjelih uspjeli su se izvući iz autobusa i probiti prema selima Vukasovići, Homar i Ravne. I ovo je još jedan u nizu zločina počinjenih u agresiji na BiH za koje još niko nije odgovarao, iako o počiniocima postoje neki podaci.

- U toku vožnje čuo sam da jednog od njih oslovljavaju sa Žuti, a on je navodno bio vozač Momčila Krajišnika, inače bivši specijalac iz prijeratne jedinice MUP-a RBiH Dragana Vikića. Zatim se spominjalo ime Dragana Ikanovića, mještanina Visojevice, koji je navodno bio komandir jedinice u Srednjem. Iz njihovog razgovora zaključio sam da je nalogodavac bio Joja Tintor - ispričao je drugi preživjeli Emir Mujkić.

Osim Rizvanovića i Mujkića, masakr su preživjeli još Elvir Jahić, Asim Gačanović, Džemal Sačić, Džemal Mujkić, Muhamed Ušto i Osman Novalija, koji je preminuo nakon rata. Ubijenih 47 Bošnjaka u masovnu grobnicu sahranili su mještani okolnih sela, odakle su ekshumirani 1996. godine, a potom sahranjeni u mezarju u Ahatovićima.

Ahmedu ubili trojicu sinova

Kod ostataka autobusa koji danas stoji kao spomen na užasni zločin zatekli smo i Ahmeda Bećkovića, starca koji je u ovom masakru izgubio trojicu sinova. Suze u njegovim očima govorile su sve.

- A šta da kažem, sine, kada sam u ovom autobusu izgubio sve za šta je vrijedjelo živjeti - govori starac gledajući u uništenu unutrašnjost autobusa.

AVAZ

15.06.2009

Obilježena godišnjica stradanja u Koraju

Povratnici u Koraj, selo na granici dva entiteta, između opština Lopare i Čelić, obilježili su godišnjicu stradanja tokom agresije.

Vehid Salihović koji je danas ukopan na mjesnom mezarju u Koraju jedna je od ukupno 59 žrtava stradalih nakon što je mještanima Koraja iz susjednih Lopara, prije tačno sedamnaest godina upućen ultimatum, da se isele. Na dženazu mu je došla kćerka Hata. I njen je muž ubijen, a brat je nakon rata umro od posljedica ranjavanja. Ova je porodica izgubila još dva mladića, unuka, danas ukopanog Vehida. Imao je u vrijeme ubistva 78 godina. Vehidove posmrtne ostatke pronašli su u ruševini, koja je nekad bila kuća njegovog komšije. Njegovo se ime nalazi na spomen obilježju među imenima Korajaca koji nisu uspjeli pobjeći od rezervnog sastava napadačke vojske.

Danas su im preživjeli članovi porodica zajedno odali počast. Glavni organizator manifestacije sjećanja Hajrudin Ćosić, sekretar Mjesne zajednice Koraj kaže da tragaju za još 33 žrtve ubijene tokom 10 dana, nakon što su vojnici došli u Koraj.

Iz Koraja je danas krenula kolona simboličnog naziva ´´Put spasa´´, sedam kilometarskim putem do Čelića, gdje su od agresije sklonili ´92. godine. Do danas se u Koraj vratila tek trećina prijeratnih stanovnika. Žive uz spoznaju da su mještani Koraja u tri rata tri puta protjerivani.

(RTV TK)

17.06.2009

Iz masovne grobnice reekshumirano 10 tijela

Članovi Instituta za nestale osobe BiH izvršili su danas reekshumaciju 10 tijela iz masovne grobnice kod Glogove u općini Bratunac.

Pretpostavlja se da se radi o Bošnjacima ubijenim 1992.godine saopćeno je iz Pres-centra Instituta.

Ovih dana na lokaciji Glogove izvršit će se sakupljanje skeletnih ostataka koji se nalaze na površini tla.

Ove poslove vodi Kantonalno tužilaštvo Tuzla.

(FENA)

21.06.2009

Kalinovik

Obilježena 17. godišnjica stradanja Bošnjaka

Obilaskom nekadašnjih logora kao mjesta tortura i ubijanja na području opštine Kalinovik, polaganjem cvijeća te učenjem Fatihe, članovi porodica danas su obilježili 17. godišnjicu stradanja bošnjačkog stanovništva te opštine.

Porodice su prvo posjetile Osnovnu školu Kalinovik, nekadašnji logor kroz koji je tokom rata prošlo više od 1.000 žena, djece i muškaraca. U njemu je ubijeno 14 osoba, dok je 30 žena silovano.

Cvijeće su položili i u Barutnom magacinu, također ratnom logoru u kojem je u smrt otišlo 87 muškaraca, kao i štalu Tuzlaka, gdje je 25 muškaraca strijeljano, a potom spaljeno.

Obilježavanju ove značajne godišnjice pridružili su se i visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko te član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić.

Inzko je porodicama ubijenih obećao pomoći izgradnju memorijalnog centra, kojeg preživjeli Kalinovičani već godinama traže, ali im to onemogućavaju lokalne vlasti.

Za zločine počinjene tokom rata na području opštine Kalinovik do danas još niko nije osuđen. Tužilaštvo BiH je u novembru 2007. godine podiglo optužnicu protiv Ratka Bundala, Neđe Zeljaje i Đorislava Aškrabe koji su osumnjičeni za ratni zločin protiv civilnog stanovništva Kalinovika.

(FENA)

Bijeljina ´92: Sastanak (ratnih zlocinaca) Arkan - Fikret Abdic - Biljana Plavsic

Ethnic Cleansing in Bosnia: Bijeljina, Brcko, Banja Luka 1994

Dokumentarac BBC iz decembra 1994 godine

1.dio


2.dio


3.dio


4.dio


5.dio


[Edited by Crni Vuk on 23-06-2009 at 15:54 GMT]

HVO Masakar civila u selu Ahmici (TV Busovaca, 16-4-93)

Eksluzivni snimci TV Busovaca, snimci iz "komsiluka",slavlje Hrvata i sastanak HVO komande.




Izvjestaj BBC novinara Martina Bell-a iz Ahmica