27.05.2009

Prijedor

Kroz logor Trnopolje je prošlo na hiljade ljudi

Preživjeli logoraši i članovi porodica stradalih iz Prijedora i Kozarca jučer su tokom prve zvanične posjete kompleksu bivšeg logora Trnopolje zatražili od nadležnih da s mjesta stradanja nevinih civila nesrpske nacionalnosti izmjeste spomenik poginulim pripadnicima Vojske RS koji je podigla lokalna boračka organizacija.

- Spomenik je podignut 1999. godine da zastraši povratnike koji su bili u neposrednoj blizini, u šatorskom naselju na samo nekoliko metara od bodljikave žice iza koje su 1992. bili logoraši. Zbog žrtava i njihovih porodica ovakva mjesta, s kojima se moraju suočiti svi građani Prijedora i RS, zaslužuju memorijale, a lokalna i entitetska vlast prijeteći spomenik odmah treba izmjestiti - kazao je Edin Ramulić iz Udruženja Prijedorčanki "Izvor".

Logor Trnopolje koji je, prema odluci ratnog kriznog štaba Prijedora, formiran 26. maja 1992. godine bio je mjesto torture, izgladnjivanja ljudi, silovanja, poniženja. Kroz njega je do 2. oktobra, kada je zatvoren, prošlo više od 20.000 bošnjačkih i hrvatskih civila iz Prijedora.

- Ovo je bio logor dječijeg plača. Osnovnu školu pretvorili su u dječiji logor kroz čiju je agoniju prošlo na hiljade mališana. I bebe su bile logoraši, a mnoga djeca su čak tu i rođena - rekla je u ime organizatora Fatima Fazlić, predsjednica "Izvora".

(AVAZ)

27.05.2009

17 godina od masakra u Ferhadiji

Delegacija Kantona Sarajevo, član Predsjedništva BiH Željko Komšić, Udruženje "Unija civilnih žrtava rata" te preživjele žrtve položili su danas cvijeće na spomen-obilježje u Ferhadiji, obilježivši tako 17 godina od masakra.

Tog dana od minobacačke granate kalibra 82 mm, ispaljene s Trebevića, poginulo je 26 građana, dok ih je 108 teže i lakše ranjeno. Stradali su čekajući u redu za hljeb.

"Prije 17 godina ovdje je napravljen masakr kakav se ne pamti. Ova ulica je mjesto gdje sam provela svoje djetinjstvo i mladost, a ta mi je ulica donijela i ranjavanje. Četiri mjeseca sam bila nepokretna, liječnici nisu bili optimistični, misleći da neću preživjeti. Bila sam izmasakrirana po cijelom tijelu. Zahvaljujući njima živa sam. Poslije toga bavila sam se obnovom grada i bilo je tu simbolike. Ranjena dama obnavlja svoj ranjeni grad, ali bih rekla da smo grad i ja obnavljali jedno drugo", kazala je Silvana Marić, preživjela žrtva masakra.

Opisujući ovaj događaj prisjetila se njenog ranjavanja, kazavši da se sjeća detonacije i granate koja je pala samo metar i po on nje.

"Ugledala sam plavo sarajevsko nebo i ponovo pala na dno. Brojni geleri su pali na mene. Međutim, sjećam se da su ljudi nesebično i bez straha priskočili u pomoć nama ranjenima. Na putu do bolnice vidjela sam obeharano Sarajevo i učinilo mi se da behar nikada ljepše nije izgledao. To je bila ravnoteža između smrti i prkosa ovom bestidnom zločinu", rekla je Marić.

Na skupu je rečeno da je ovo početak agresije na Sarajevo kada je počinjen stravičan zločin.

"Dužni smo njegovati uspomene na ove žrtve zbog nas i naše djece. Trebamo stvari nazvati pravim imenom. Ovi ljudi nisu poginuli, oni su ubijeni", kazala je Senida Karović, predsjednica Udruženja "Unija civilnih žrtava rata".

Besim Mehmedić, premijer Kantona Sarajevo, kao član delegacije KS-a, nakon što je položio svijeće na spomen-obilježje kazao je da je ovo krik civilizaciji da se ovakvo nešto ništa ne dogodi.

"Ovdje nisu ubijeni ljudi, ovdje je ubijena civilizacija. Naši ljudi koji su branili Sarajevo ne smiju se hapsiti. Ovo nije opominjuće za 17 godina poslije, ovo je opominjuće za sve vijekove. Svjedok sam historije i zbog toga se ovakvi zločini ne smiju zaboraviti jer bismo se onda izjednačili s onima koji su činili zločin", kazao je Mehmedić.

Samija Hafizović, žrtva ovog masakra, kazala je da je vjerovala da tada neće preživjeti jer dok su joj osluškivali puls govorili su da je već mrtva.

"Došla sam da kupim kruh kada je pala granata i podigla se prašina. Ljudi su vrištali, a tada sam osjetila da sam ranjena. U bolnici su mi dali krv i infuziju u vrat, i zahvaljujući tome sam preživjela. Pomislila sam da ću umrijeti taj dan", priča nam Hafizović.

Od agresorske granate 27. maja 1992. godine poginuli su: Nedžad Abdija, Ismet Ašćerić, Ruždija Bektešević, Snježana Biloš, Predrag Bogdanović, Vladimir Bogunović, Vasva Čengić, Gordana Ćeklić, Mirsad Fazlagić, Emina Karamustafić, Mediha Omerović, Bahrija Pilav, Mila Ruždić, Mile Ružić, Abdulah Sarajlić, Sulejman Sarajlić, Hatidža Salić, Galib Sinotić, Sreten Stamenović, Srećko Šiklić, Božica Trajeri-Pataki, Vlatko Tanacković, SrećkoTanasković, Tamara Vejzagić-Kostić, Jusuf Vladović i Izudin Zukić.

(Sarajevo-x.com)

27.05.2009

Snajper pucao dok su spašavani ranjeni

Na današnji dan prije 17 godina u ulici Ferhadija, dok su ujutro stajali u redu čekajući da kupe hljeb, agresorska granata ubila je 26, a ranila 108 Sarajlija. Gordana Pavlović, koja je sa suprugom Vladom prva istrčala na mjesto masakra, prisjećajući se, kazala nam je da je dan bio neobično miran.



- Bila sam u stanu s porodicom kad je ispred zgrade pala granata. Odmah smo istrčali da vidimo šta se desilo jer je moja tetka bila u redu za hljeb. Kad smo izašli, vidjeli smo lokve krvi i više od stotinu izmasakriranih ljudi. Svi su molili da im pomognemo. Neke smo u čaršafima unosili u stanove, a teže povrijeđene prevozili u bolnice - govori Pavlović.

Sve vrijeme dok su spašavali ranjene pucao je snajper, ali nisu obraćali pažnju na to.

- Izgubila sam svijest tek kada smo zbrinuli sve nastradale. Nikada neću zaboraviti stravičnu sliku glavne ulice koja je bila prelivena krvlju - priča Pavlović.

Delegacija Kantona Sarajevo danas će obilježiti godišnjicu ovog stravičnog masakra i tim povodom položiti cvijeće na spomen-ploču na mjestu tragedije gdje su upisana imena poginulih.

(AVAZ)

27.05.2009

Uz tijela 12 Srebreničana nađene čahure

Istražni tim Kantonalnog tužilaštva Tuzla i Instituta za ratne zločine BiH u selu Mršići kod Vlasenice počeo je iskopavanje primarne masovne grobnice u kojoj se, prema prvim saznanjima, nalaze tijela Srebreničana ubijenih 1995. godine.

S jučerašnjim danom u grobnici je uočeno 12 tijela i njihova iznošenja trebala bi početi danas. Pored tijela je uočen veliki broj puščanih čahura što ukazuje na to da su strijeljani.

Prema izjavama svjedoka srpske nacinalnosti s područja Vlasenice, grobnica u Mršićima krila je tijela grupe Srebreničana koji su u julu 1995. godine uhvaćeni na području vlaseničke općine. Egzekutori su ih, u uvjerenju da se Bošnjaci nikada više neće vratiti u Vlasenicu, doveli u bošnjačko selo Mršiće, tu strijeljali i odmah pokopali.

(FENA)


Masovna grobnica u selu Mršići kod Vlasenice

27.05.2009

Vlasenica

Ekshumirana prva tijela iz grobnice u Mršićima

Eksperti Tuzlanskog odjela Instituta za traženje nestalih BiH, pod rukovodstvom Tužiteljstva Tuzlanskog kantona, danas su iz primarne masovne grobnice u selu Mršići na području vlaseničke općine ekshumirali šest kompletnih tijela.

"Ekshumirana su tijela šest muškaraca. Kod trojice su na rukama bili žičani povezi, a u neposrednoj blizini grobnice pronađene su čahure, pe se pretpostavlja da su tu i ubijeni", saopćila je glasnogovornica Tužiteljstva Tuzlanskoga kantona Jasna Subotić.

Grobnica je otkrivena 25. svibnja u dvorištu obitelji Smajlović, a pretpostavlja se da se u njoj nalaze skeletni ostaci između 15 i 20 žrtva ubijenih za vrijeme srebreničkog genocida 1995. godine. Ekshumacije se nastavljaju.

(FENA)

I dio




II dio

28.05.2009

Vlasenica - ekshumacije

Grobnica Mršići - Svim žrtvama ruke bile vezane žicom na leđima

Iz primarne masovne grobnice u selu Mršići na području općine Vlasenica eksperti Tuzlanskog odjela Instituta za traženje nestalih BiH, pod rukovodstvom Tužiteljstva Tuzlanskoga kantona, danas su ekshumirali devet kompletnih muških skeletnih ostataka.

"Kod svih žrtava ruke su bile vezane žicom na leđima. U grobnici je još pronađeno pet čahura, tri burme, tabakera i lula", saopćila je glasnogovornica Tužiteljstva Tuzlanskoga kantona Jasna Subotić.

Ova grobnica otkrivena je 25. maja, a iz nje je jučer ekshumirano šest tijela, što je, uključujući i današnju ekshumaciju, ukupno 15. Pretpostavlja se da se u njoj nalaze skeletni ostaci 20 žrtva ubijenih za vrijeme srebreničkog genocida 1995. godine.

(FENA)

29.05.2009

Završena ekshumacija u Mršićima

Eksperti Tuzlanskog odjela Instituta za traženje nestalih BiH, pod rukovodstvom Tužiteljstva Tuzlanskog kantona, završili su danas ekshumacije iz primarne masovne grobnice u selu Mršići na području vlaseničke općine. U grobnici u dvorištu obiteljske kuće Smajlović, ukupno je pronađeno 16 kompletnih muških sleketnih ostataka. "Kod svih žrtava ruke su bile vezane žicom na leđima", saopćila je glasnogovornica Tužiteljstva Jasna Subotić te dodala da su u grobnici prilikom ekshumacija pronađene čahure, tri burme, tabakera i lula. Grobnica je otkrivena je 25. svibnja, a pretpostavlja se da su ekshumirana tijela žrtava ubijenih u vrijeme srebreničkog genocida 1995. godine.

29.05.2009.

Pripreme za kolektivnu dženazu i ukop

Još sedamdeset tijela čeka na DNK analizu

U ponedjeljak 1. juna 2009. godine u Gornjoj Kalesiji bit će obavljen ukop i klanjana dženaza za tijela 43 identificirana Bošnjaka, civilne žrtve rata sa područja Opštine Zvornik, stradale tokom rata 1992-1995.



-Dan prije u nedjelju 31. maja, bit će organiziran memorijalni turnir u malom nogometu u džematu Klisa sa početkom u 10 sati.

Iza ikindija namaza u sali Medžlisa Islamske zajednice Zvornik bit će upriličena komemoracija, dok će u ponedjeljak u 9 sati tijela žrtava će ispred Komemorativnog centra u Tuzla biti ispraćena prema Gornjoj Kalesiji gdje će biti i ukopana – rekao je na danas održanoj press konferenciji predsjednik Organizacionog odbora dženaze, tuzlanski muftija Husejin ef. Kavazović.

O procesu identifikacije ekshumiranih tijela i žrtvama koje će biti ukopane na šehidskom mezarju u Gornjoj Kalesiji govorio je predsjednik Udruženja porodica zarobljenih i nestalih lica Opštine Zvornik Ahmet Grahić:
-Na Šehidskom mezarju u Gornjoj Kalesiji već su ukopana 574 tijela. Pored ova 43 tijela žrtava koja će biti ukopana u ponedjeljak, u Komemorativnom centru Tuzla imamo još oko 70 tijela koja se vode pod oznakom B, znači kompletna tijela ekshumirana sa Crnog Vrha, uzorci su obrađeni, ali nema podudaranja sa DNK članova porodica, naglasio je Grahić, pozivajući porodice koje nisu dale krv za DNK analizu, da to urade, kako bi i ove osobe mogle biti identifikovane. Garhić je naglasio da je riječ o jedanaestoj kolektivnoj dženazi na Šehidskom mezarju u Gornjoj Kalesiji, a pored ova 43 tijela koja će biti ukopana u ponedjeljak, identificirano je još sedam tijela, koja su u skladu sa željama porodica ukopana po seoskim mezarjima.

Grahić je istako i da je na području Opštine Zvornik tokom ´92 nestalo 1.573 osobe, a prema podacima kojima raspolaže njihovo Udruženje oko 380 ljudi sa zvorničke opštine stradalo je i u Srebrenici.

BMG