Na šehidskom mezarju u Memiæima kod Kalesije, kako su saopæili muftija tuzlanski Husein ef. Kavazoviæ i Ahmet Grahiæ, predsjednik Udruženja nestalih Zvornièana, danas æe biti obavljeni dženaza i ukop 43 zvornièka Bošnjaka, ubijena poèetkom rata 1992. godine. Rijeè je o 16 žrtava èija su tijela ekshumirana iz masovne grobnice Ulice kod Zvornika, zatim 14 tijela iz grobnice Crni vrh te jednog broja ekshumiranih iz grobnica u Kamenici, Mrakodolu, Pandurici, Gloðanskom Brdu, Pelemišu i Pilici. - Ovo je 11. kolektivna dženaza ubijenim civilima Zvornika. Do sada je ukopano 570 tijela, od kojih je 21 još pod oznakom NN. Postoji 70 kompletnih tijela ekshumiranih iz zvornièkih masovnih grobnica za koje nema DNK podudaranja, jer porodice nisu dale krv na osnovu kojih bi se obavila identifikacija. Na identifikaciju èeka i oko 80 tijela ekshumiranih iz masovnih grobnica- kaže Grahiæ.
Obavljena je danas identifikacija još pet tijela ubijenih mještana naselja Šadiæi u opæini Vlasenica, žrtava rata u Bosni i Hercegovini.
U ovom naselju 1992. ubijeno je 108 mještana. Jedna treæina ih je pronaðena i identifikovana, dok se za tijelima 68 osoba još traga.
Meðu pet danas identifikovanih tijela je dvoje djece i muž Fatime Huriæ. Ibrahim Huriæ danas je identifikovao oca, dok za tijelima sina i maæehe još traga.
Mještani Šadiæa kažu da znaju ko su zloèinci i krivci za smrt nijhovih najbližih, ali ne znaju zašto oni još nisu kažnjeni.
Tijela danas identifikovanih žrtava zloèina u Šadiæima ekshumirana su prije dvije godine iz masovne grobnice Cikotska rijeka.
Zajednièka dženaza i ukop bit æe obavljeni u nedjelju 7. juna u Šadiæima.
Na šehidskom mezarju u Gornjoj Kalesiji u ponedjeljak obavljen je ukop i klanjana dženaza za 43 identificirana Bošnjaka, civilne žrtve rata sa podruèja Opštine Zvornik, stradale tokom rata 1992 godine.
Dostojanstvenom ispraæaju 43 zvornièke žrtve genocida prisustvovalo je više od 5.000 èlanova porodica, prijatelja i rodbine ubijenih, te brojni zvaniènici iz domaæih institucija vlasti, predstavnici diplomatskog kora i nevladinih organizacija. Tijela žrtava su u jutarnjim satima ispraæena iz Komemorativnog centra u Tuzli, a konvoj je ispratio veliki broj prijatelja i rodbine.
Šeæa Deliæ danas je ukopala svoja dva sina Zijada i Seada Deliæa. Njih dvojicu su odveli iz stana u Zvorniku uz obeæanje da æe se vratiti.
"Mi vidjesmo i srcem i dušom svojom šta su nam uradili. Sead je imao samo sedamnaest godina. Išao je u školu. Ja sam molila da ga puste. Znali su da ide u školu. Komšije iz okolnih sela su ih odvele. Kažu mi: ´Hajde ti kuæi, neæe njima ništa biti´. Muž i svekar su otišli sa još šesnaest Deliæa, zajedno ih otjerali i pobili sve. Njih devetnaest iz jedne familije", tužna je ispovijest majke Šeæe.
Klanjanje dženaza namaza predvodio je vojni muftija Ismajil ef. Smajloviæ. Na podruèju Opštine Zvornik tokom 1992. nestalo je 1.573 osobe, ovo je jedanaesta kolektivna dženaza na šehidskom mezarju u Gornjoj Kalesiji i sa današnjom dženazom ukopano je ukupno 617 posmrtnih ostataka.
Prema rijeèima predsjednika Udruženja porodica zarobljenih i nestalih lica opštine Zvornik Ahmeta Grahiæa, pored 43 žrtve koje su danas ukopane, u Komemorativnom centru Tuzla nalazi se još oko 70 tijela koja se vode pod oznakom B, znaèi kompletnih tijela ekshumiranih iz jedne od najveæih do sada otkrivenih grobnica u Bosni i Hercegovini Crni vrh.
"Uzorci su obraðeni, ali nema podudaranja sa DNK èlanova porodica. Stoga pozivamo sve porodice koje nisu dale krv za DNK analizu, da to urade, kako bi i ove osobe mogle biti identifikovane", objasnio je Grahiæ.
Posljednju poèast nevinim žrtvama zloèina u Zvorniku odao je i Sulejman Tihiæ:
"Mi smo se okupili da se još jedanput obavežemo da æemo uèiniti sve da nestali budu pronaðeni i dostojanstveno sahranjeni, odgovorni za zloèine i njihovi inspiratori izvedeni pred sud pravde i kažnjeni. Istovremeno moramo uèiniti sve da one koji su odgovorni i politike koje su proizvele ove zloèine, potpuno protjeramo sa ovih podruèja, da se nikada ovakvo zlo nikome ne ponovi. I u ovim teškim trenucima moramo da govorimo o sadašnjosti i problemima koje treba da rješavamo kako bi porodice žrtava na odreðen naèin doživjele jednu vrstu satisfakcije. Jer ovi ljudi su ubijeni samo zato što su bili drugaèijeg imena i drugaèije vjere", istakao je Sulejman Tihiæ.
Meðu identificiranim žrtvama koju su danas ukopane su i posmrtni ostaci nekadašnjeg profesora matematike u Srednjoškolskom centru u Zvorniku Fehima Kujundžiæa, omiljenog meðu Zvornièanima.
Dvije agresorske granate ubile 15, a ranile 80 osoba
Porodice, delegacije i predstavnici boraèkih udruženja juèer su položili cvijeæe na mjestu masakra na parking prostoru u blizini Trga djece Dobrinje, gdje su prije 16 godina dvije agresorske granate ubile 15, a teže i lakše ranile 80 naših sugraðana.
- Desilo se to taèno u ovo vrijeme. Bilo je 10 sati ujutro i tek je poèeo malonogometni bajramski turnir. Bila sam u stanu pored igrališta kada sam èula granate. Izašla sam da vidim šta se dogaða. Strašan je bio prizor mrtvih i ranjenih koji su ležali na travi. Sin moje kolegice Marko Žižiæ taj dan, nažalost, nije preživio, a imao je tek 11 godina. Moj Nermin je bio ranjen i sada je dobro - prièa nam Karmen Jaèeviæ.
Tog dana ubijeni su i Atif Bajraktareviæ, Mirza Deljkoviæ, Alija Godinjak, Alija Gojak, Adnan Mirviæ, Kemal Mulaahmetoviæ, Dragan Osadèij, Refik Ramiæ, Jusuf Raziæ, Munir Sabaniæ, Marko Žižiæ, Adel Selmanoviæ, Danijel Šolaja, Asim Zagorica i Damir Trebo.
Uèenici OŠ "Osman Nuri Hadžiæ" izveli su recital u znak sjeæanja na civilne žrtve agresije.
U selu Hrustovo kod Sanskog Mosta nakon višegodišnje izgradnje podignuto je spomen- obilježje nastradalim civilima tokom ljetnjih mjeseci 1992. godine. Tokom maja, juna i jula 1992. godine jedinice zloglasne Šeste krajiške brigade u selima Hrustovo, Vrhpolje i Begiæi ubile su oko 300 ljudi, žena i djece.
Sveèanosti otvaranja spomen-obilježja prisustvovao je opæinski naèelnik Sanjin Halimoviæ i predstavnici Medžlisa IZ Sanski Most. Spomen-obilježje otkrila je Jasmina Merdanoviæ (17) koja je èudom preživjela masakr njene kompletne porodice u jednoj garaži. Tada je bila stara svega 19 dana, a svojim tijelom zaštitila ju je majka koja je tada ubijena.
Jasminu je sa mjesta zloèina spasio djed i ona danas živi u Švicarskoj. Za zloèine u Hrustovu još niko nije odgovarao, iako se poèinioci i naredbodavci znaju.
Usvojena u Engleskoj
Masakr u Hrustovu 1992. godine preživjela je i Edita Keranoviæ. Ranjena je prilikom strijeljanja u jednoj garaži, kada je ubijeno devet Keranoviæa. Ranjenu Editu (2) srpski vojnici odnijeli su u Prijedor, potom u banjaluèku bolnicu odakle je transportirana za Zagreb. Usvojio ju je engleski braèni par Fowler protiv kojeg je Editin djed Hasan 1997. godine vodio sudsku parnicu za vraæanje unuke u okrilje porodice Keranoviæ. Ovaj sluèaj izazvao je veliku medijsku pažnju.
Èetiri žene u kuæi žive zapaljene, ubijeno 11 dece
Prvog juna 1992. godine u selu Prhovo poèinjen je stravièan zloèin. Èetnici su opkolili selo i onda krenuli ubijati mještane kao u toru. Ubijene su 53 osobe, meðu kojima 11 djece i 18 žena. Gotovo cijelo selo je likvidirano, danas u njemu živi osam osoba.
- Bolna je ovo uspomena za nas, 25 èlanova moje porodice je ubijeno, mada smo svi u selu bili kao porodica. Na današnji dan je to poèinjeno, a ovdje na ploèi izostavili su datum - pokazuje mještanin Senad Medanoviæ.
Juèer je samo osam osoba došlo na mezarje da prouèi Fatihu, meðu njima i predstavnici boraèke i šehidske organizacije.
- Èetiri žene, Rubija Hadžiæ, Rasema Brkoviæ, Enesa i Hava Medanoviæ žive su zapaljene u jednoj kuæi. Njihov pepeo i kosti zajedno smo ukopali ispod jednog šehidskog nišana - prisjeæa se Hamid Hadžiæ, koji za zloèin optužuje "13. garavu" brigadu kojom je komandovao Marko Ademoviæ, koji je odnedavno pušten da se brani sa slobode.
Poznati bosanskohercegovaèki fotograf Tarik Samarah vratio se iz Maribora gdje je uèestvovao na kreativnom festivalu Magdalena.
Samarah je izložio fotografiju "1945-1995-2005" na kojoj majka iz Srebrenice stoji pred plakatom Ane Frank.
Prvobitna želja bh. fotografa bila je da fotografiju, koja opominje na dva najveæa zloèina - holokaust i Srebrenicu, postavi na mariborskom trgu, na balkonu s kojeg se svojevremeno sam HItler obratio.
Meðutim, gradske vlasti mu tu lokaciju nisu odobrile shvatajuæi je, kako kaže Tarik Samarah, kao umjetnièku provokaciju.
"Žao mi je što su to gradske vlasti shvatile kao umjetnièku provokaciju, ovo je više umjetnièki poziv da se zlo prikaže i da se kao takvo tretira", kaže Samarah.
Tarik Samarah je zatim ovu fotografiju postavio ispod balkona na mariborskom trgu.
Samarah istièe da je njegova umjetnost ogoljena i u službi èovjeka, te da se radi o fotografiji koja koketira sa estetikom da ne bi bilo problema.
Ovo nije prvi put da Tarik Samarah ima problema sa svojim postavkama, koje se prije svega tièu stradanja Srebrenice.
Izložbu u Potoèarima 2003. nije odobrila meðunarodna zajednica, izložba u holandskom parlamentu je skinuta prije vremena i devastirana, plakati u Beogradu su doživjeli destrukciju, a i s postavkom spomenute fotografije u Zagrebu bilo je izvjesnih teškoæa.
Ukop žrtava u Šadiæima - Meðu žrtvama i 11-godišnja Suada
U nedjelju, 7. juna, u okviru obilježavanja 17. godišnjice stradanja Bošnjaka naselja Šadiæi, opæina Vlasenica, na mjesnom groblju bit æe pokopano šest ubijenih Bošnjaka.
Zloèin nad Bošnjacima ovoga mjesta izvršen je 7. juna 1992. godine. Od zarobljenih mještana izdvojena je grupa od njih šest, meðu kojima je bila i 11-godišnja djevojèica Suada.
Odvedeni su do obližnjeg naselja Cikotska Rijeka i strijeljani.
Huriæ Fatima kojoj je tog dana ubijena èetveroèlana porodica ukopat æe muža i dvoje djece, dok o sudbini treæega djeteta nema nikakvih informacija.
Meðu žrtvama koje æe biti pokopane su: Husejin (Huso) Huriæ (1949 -1992), Senada (Husein) Huriæ (1979 – 1992), Senad (Husejin) Huriæ (1976 – 1992), Suljo (Halil) Huriæ (1912 – 1992), Alija (Murat) Huriæ (1926 – 1992), te tijelo jedne žrtve nepoznatog identiteta koje je pronaðeno u istoj grobnici, a èiji je uzorak DNK ostavljen radi identifikacije u buduænosti.
Program obilježavanja stradanja Bošnjaka poèinje u 12 sati u Šadiæima.
Tuzla-Vlasenica, 01-06-09: Identifikacija Vlasenicana koji su pobijeni tokom srpsko crnogorske agresije na BiH
Re: Genocid /agresija(dokumenta, svjedocenja,,slike) 
