Potočari 09.07.2009

09.07.2009.

Crno Gora usvojila deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici

Crnogorski parlament usvojio je Deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici i time prihvatio Rezoluciju Evropskog parlamenta o Srebrenici i proglašenju 11. jula za Dan sjećanja na žrtve toga zločina.

Dekralacija je nakon višesatne žučne debate usvojena u četvrtak glasovima vladajućih stranaka i opozicijskoga Pokreta za promjene (PZP).

Protiv je bila Nova srpska demokratija (NOVA), a uzdržani zastupnici Socijalističke narodne partije (SNP), prenijela je FTV.

Deklaraciju je predložila grupa zastupnika vladajuće koalicije sa obrazloženjem da je Crna Gora u vrijeme zločina u Srebrenici bila dio SR Jugoslavije koja je, kako je obrazložio zastupnik Rifat Rastoder, nedvosmisleno bila uključena u rat u Bosni i Hercegovini.

09.07.2009

Obilježavanje 11. jula u Australiji

Vijeće BiH organizacija Australije u subotu priređuje Centralnu komemoraciju obilježavanja genocida u Bosni i Hercegovini koja se ove godine održava u Melbournu. Komemoracija se organizira pod nazivom "11. juli Srebrenica- Da se nikad ne zaboravi, da se nikad ne ponovi".

Od samog osnivanja, Vijeće BiH organizacija Australije redovno održava komemoraciju za 11. juli. Ove godine domaćin Centralne komemoracije je grad Melbourne, a komemoracija će se po prvi put održati u Parlamentu Viktorije.

Evropski parlament je 15. januara ove godine usvojio Rezoluciju o Srebrenici, u kojoj su pozvali sve države članice EU i države Zapadnog Balkana da obilježe 11. juli kao dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

Podrška Parlamenta da se Centralna komemoracija održi u Parlamentu Viktorije je od velikog značaja, i na ovaj simboličan način mi se pridružujemo Evropskom parlamentu, a što je jednako važno upisujemo 11. juli u kalendar Parlamenta Viktorije, navodi se u njihovom saopćenju.

09.07.2009

ICMP

Do sada identificirano 6.186 žrtava genocida u Srebrenici

Na osnovu DNK izvještaja Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP) procjenjuje da je oko 8.100 osoba nestalo tokom pada Srebrenice u julu 1995. godine. ICMP je testiranjem DNK u identifikacijske svrhe utvrdila identitete 6.186 osoba nestalih tokom pada Srebrenice u julu 1995. godine.

ICMP je izvršio testiranje koje je rezultiralo podudaranjem DNK profila iz uzoraka krvi živih srodnika i DNK profila iz posmrtnih ostataka koji su ekshumirani iz masovnih grobnica širom zemlje.

ICMP je od 2001. godine, od kada koristi DNK analizu, do danas pomogao u identifikaciji ukupno 12.520 osoba iz Bosne i Hercegovine.

Kada je u pitanju BiH, u ICMP-ovoj bazi podataka nalaze se DNK profili 69.051 krvnih uzoraka koje su donirali srodnici nestalih osoba i 25.033 koštana uzorka ljudskih ostataka.

Broj identifikacije je mnogo niži od ovoga broja jer je potrebno prikupiti krvne uzorke više od jednog člana porodice, a često je potrebno i više koštanih uzoraka od posmrtnih ostataka žrtve, kako bi se došlo do pozitivnog podudaranja DNK.

Uprkos ICMP-evom naprednom forenzičkom sistemu te izgradnji forenzičkih objekata za identifikaciju žrtava pada Srebrenice u Lukavcu, i Podrinje identifikacijskom projektu u Tuzli, njihova identifikacija je i dalje teška, i kompleksna te, zahtijeva mnogo vremena.

Da bi se ovaj process ubrzao potrebno je više informacija o lokacijama pojedinačnih i masovnih grobnica.

- Činjenica da je ICMP DNK identifikovao skoro 6.200 srebreničkih žrtva govori o izvanrednom uspjehu i pobija ono što su mnogi tvrdili u početku - da je to nemoguće postići, izjavila je Kathryne Bomberger, generalna direktorica ICMP-a.

Navela je da će više od 530 tijela biti ukopano u Potočarima ove subote, uz već 3.127 ukopanih.

Mnoge porodice srebreničkih žrtava još uvijek čekaju informacije o nestalim srodnicima. Također, mnoge porodice, kojima su srodnici identifikovani, još uvijek čekaju otkrivanje novih sekundarnih grobnica u kojima se mogu nalaziti ostali dijelovi tijela kako bi konačno sahranili svoje voljene.

- Ono što nama očajnički treba je da osobe koje imaju informacije o masovnim grobnicama to podijele sa relevantnim institucijama, dodala je Kathryne Bomberger.

U većini slučajeva počinitelji su premiještali posmrtne ostatke iz primarnih masovnih grobnica i skrivali ih u sekundarne grobnice kako bi prikrili dokaze ratnog zločina. Za sobom su ostavljali trag rastavljenih skeltenih ostataka, te se na taj način jedna osoba mogla pronaći u više masovnih grobnica.

U jednom od slučajeva ICMP je pronašao posmrtne ostatke čovjeka koji je nestao tokom pada Srebrneice u četiri različite grobnice, od kojih su dvije grobnice udaljene 20 kilometara od druge dvije lokacije, saopćila je Međunarodna komisija za nestale osobe.

(FENA)

09.07.2009

Nedavno je pronađena još jedna masovna grobnica u Kamenici. Inače to mjesto je poznato po najvećem broju pronađenih masovnih grobnica do sada. Pripada opštini Zvornik. I tokom današnjeg dana vadili su se skeleti ubijenih Srebreničana

Kamenica 09.07.2009

09.07.2009 Kamenica nova masovna grobnica

Sarajevo izložba slika na temu "Masovne grobnice"