SARAJEVO - Koliko je ekonomska situacija u BiH alarmantna, govori sve češće manipulisanjem podatkom da je jedini način za krpljenje budžetskih rupa u vrijednosti od 2,1 milijardu KM, uvođenje više stope PDV-a sa 17 na 23 posto. Kakav bi to učinak imalo na ekonomsko-socijalnu sliku nezaposlenog stanovništva, nije potrebno posebno...

...analizirati.

Ekonomski stručnjaci tvrde da bi povećanje poreza na dodatu vrijednost značilo ekonomsko samoubistvo BiH, obrazlažu to činjenicom da stalno uzimanje kredita i povećanje poreznih stopa nezaustavljivo vuče u ekonomski sunovrat, jer se u svakoj normalnoj zemlji vlast u vrijeme ekonomske krize, zalaže za smanjenje poreza. I dok se FBiH iznova zadužuje, a RS nekontrolisano troši pare, budžetsaki deficit je dostigao 2,1 milijardu KM, pa se u Vijeću ministara BiH razmišlja o povećanju stope PDV-a, kao jedinom izlazu iz negativnog salda. Kako kaže Fuad Kasumović, zamjenik ministra finansija i trezora BiH, ako se ozbiljno ne poradi na smanjenju državnog aparata za 20 do 25 posto i smanjenju javnih troškova , povećanje stope PDV-a je najbezbolniji i jedini način da se pokrije manjak u budžetu.

- Još prije dvije godine sam najavio da ćemo doći do trenutka kada će biti potrebno ili smanjenje javne potrošnje ili povećanje PDV-a. Zadužili smo se kod MMF-a kako bi se isplatile plaće i prinadležnosti sretnicima koji rade u državnom aparatu. Ja sam protivnik povećanja stope PDV-a, jer mislim da se trebamo okrenuti realnoj ekonomiji. Međutim, ako se vlast i dalje bude ovako ponašala, jeftinije je dizanje poreza nego novo zaduživanje budućih generacija- rekao je Kasumović.

Azra Hadžiahmetović, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, misli da je prijedlog o podizanju PDV-a napravljen bez realne podloge i temeljite analize, a da je rješenje za manjak u budžetu smanjenje budžetske potrošnje.

- To je prijedlog bez pokrića, jer ni u jednom trenutku se ne spominje refleksija na sve slojeve stanovništva. Zvuči kao nagađanje od oka bez ikakvog osnova. Opravdanje nije krpljenje budžetskih rupa koje se mogu zatvoriti smanjenjem javne potrošnje- kaže Hadžiahmetovićeva.

Hasan Bećirović, ekonomista i član predsjedništva SDP-a, misli da za povećanje stope PDV-a nema opravdanja i da bi to mogla biti kontraproduktivna mjera, ali da je realno uvođenje diferencirane stope gdje bi se uvela manja stopa za osno­vne pre­hram­be­ne na­mir­ni­ce, knji­ge, škol­ski pri­bor i li­je­ko­ve.

- Sve crne slutnje koje sa sobom donosi povećanje stope PDV-a mogu se otkloniti promjenom u strukturi PDV-a, naplatu poreznih obaveza učiniti efikasnijom i smanjiti sivu ekonomiju. Dalje opterećenje privrede može imati negativne posljedice za privredu i stanovništvo- rekao je Bećirović za San.

RS: Čak 24.000 penzionera prima penziju od svega 160 maraka


BANJALUKA - U Republici Srpskoj, prema zvaničnim podacima, ima 226.683 penzionera, a njih oko 24.000 prima najnižu penziju koja iznosi svega 160 maraka. Taj iznos je definisan Zakonom o penzijsko - invalidskom osiguranju, a radi se o 50 posto prosječne plaće u Republici Srpskoj. Inače prosječna penzija u RS iznosi 320,24 marke...

...a u odnosu na prosječnu plaću od 791 marku to je 40,1 posto.

Penzije u iznosu od 800 do 900 maraka prima 665 penzionera, a one od 900 do 1.000 maraka 304 penzionera. Penzije u visini od 1.000 do 1.100 maraka prima 125 penzionera, a od 1.100 do 1.200 KM 50 penzionera, piše San.

Najviša penzija u Republici Srpskoj iznosi 1.564 marke i prima je jedan penzioner koji je radio u banci.

PENZIONERI VIŠE NE MOGU BITI ŽIRANTI U MIKRO KREDITNIM ORGANIZACIJAMA
09:42 / 17.01.2011.
Zavod za penzijsko osiguranje Federacije BiH potpisao je ugovor s mikrokreditnim organizacijama na osnovu kojeg je penzionerima onemogućeno da budu žiranti u mikrokreditnim organizacijama.Ugovor se ne odnosi na banke jer one imaju bolji sistem provjere, a i slučajevi prevara su rijetki ili ne postoje, piše ''Večernji list'' izdanje za BiH , pozivajući se na federalni Zavod za penzijsko osiguranje.

''Penzionerima je i dalje dopušteno da uzimaju kredite na svoje ime, a cilj ugovora je da spriječi haos koji smo imali i sličajeve prevare penzionera od njihovih rođaka, prijatelja, poznanika, kojima su bili žiranti'', poručili su iz Zavoda.

List dodaje da mnogi penzioneri još uvijek nisu upoznati sa ovom novom praksom, a dokaz toga je da mnogi od njih od Zavoda za penzijsko osiguranje traže potvrde prema kojima mogu biti žiranti, međutim, dobijaju negativan odgovor.


Biznis.ba

UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE BANKAMA POČELA OBRAČUNAVATI PDV NA USLUGE TRANSFERA NOVCA
09:38 / 17.01.2011.
Uprava za indirektno oporezivanje BiH je bankama u BiH počela obračunavati PDV na usluge transfera novca SWIFT mada je iz ove institucije u više navrata tumačeno da ove vrste platnih transakcija ne podliježu toj obavezi.U Udruženju banaka BiH izrazili su nezadovoljstvo zbog postupaka Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) tvrdeći da je nedosljedna u upotrebi i tumačenju zakona, zbog čega se stvara pravna nesigurnost za rad i poslovanje banaka u BiH.

SWIFT predstavlja vid elektronskog bankarstva svjetskih razmjera putem komunikacione mreže banaka kojom se pojednostavljuje platni sistem i obavlja prenos bankarskih transakcija.

“Još 2005. godine, s početkom primjene Zakona o postupku indirektnog oporezivanja, na upit jedne od banaka, UIO BiH je dala tumačenje da na usluge SWIFT-a ne treba plaćati PDV. Također, u časopisu ZIPS iz 2007. javno su na konkretan upit potvrdili da su ove usluge oslobođene plaćanja PDV-a. Međutim, suprotno ovim tumačenjima UIO počela je obračunavati PDV za period od početka primjene zakona, odnosno na transakcije obavljene u posljednje četiri godine”, kaže Mijo Mišić, sekretar Udruženja banaka BiH.

Dodaje da se iz postupanja UIO BiH može izvesti zaključak o selektivnoj primjeni zakona, jer je ova institucija jednoj banci uputila obavještenje u kojem navodi da nije dužna plaćati PDV na fakture SWIFT-a, dok ostale to jesu, te ih upućuje na korištenje redovnih i vanrednih pravnih lijekova.

“Mi nemamo ništa protiv ako UIO BiH želi oporezovati usluge SWIFT-a, ali neka promijene zakon ili donesu odluku o tome. Banke će onda znati šta im je činiti”, ističe Mišić i dodaje da je Udruženje u saradnji sa kućom “Revicon” dostavilo dopis UIO sa spiskom svih finansijskih usluga kako bi dobilo odgovor na koje se plaća PDV, a na koje ne, ali da povratne informacije nema.
U UIO BiH potvrđuju da su ProCredit i Raiffeisen banci dali obavještenje da usluge SWIFT-a ne podliježu oporezivanju, ali da njihovim službenicima tada nije bilo jasno o kakvim uslugama je riječ jer su im banke u usmenoj komunikaciji rekle da su to finansijske usluge prenosa podataka, a u vezi sa platnim transakcijama.

“Međutim, prilikom kontrole pojedinih banaka utvrđeno je da se kod usluga SWIFT-a ne radi o finansijskim, nego o telekomunikacijskim uslugama, koje podliježu plaćanju PDV-a”, kaže Ratko Kovačević, portparol UIO BiH.
Tvrdi da je ovo potvrđeno i nakon poslanog upita Interevropskoj organizaciji poreskih administracija (IOTA), čija članica je i UIO, od koje je dobijen odgovor da se radi o telekomunikacijskoj usluzi koja ima drugi poreski tretman od finansijskih usluga. Kovačević ističe da je UIO BiH o ovome upoznala predstavnike Udruženja banaka BIH.

Takođe, Kovačević negira da postoji selektivna primjena zakona, jer, kako kaže, inspektori nisu dužni postupati po obavještenjima UIO, nego samo po obavezujućim mišljenjima i to samo u konkretnom slučaju.
Moguće veće naknade

U Udruženju banaka BiH kažu za plaćanja SWIFT-om u prethodne četiri godine, a za koje se sada mora platiti PDV, banke neće teretiti klijente.

Međutim, nije isključeno da će usluge SWIFT-a poskupjeti u budućim transakcijama zbog obaveze kalkulisanja troškova PDV-a, mada će sve zavisiti od banaka pojedinačno hoće li i u kojoj mjeri povećati svoje naknade.

SARAJEVO - Korisnicima usluga telekom operatera u BiH, još uvijek nije omogućena usluga prenosivosti broja, odnosno mogućnost promjene mobilnog operatera, a da broj mobitela ili fiksnog telefona ostane isti. Iako je Regulatorna agencija za komunikacije BiH odredila 1. januar 2011. godine, kao krajnji datum za omogućavanje ove usluge, to se još uvijek nije desilo.

- Operateri su tražili da se rok pomjeri za 15 dana, te smo im izašli u susret i prolongirali krajnji rok do 15. januara. Međutim, ni u tom periodu operateri nisu završili ono što se od njih traži, te su poslali dokumentaciju kojom obrazlažu zašto to nisu uradili - kaže za "San" Amela Odobašić, glasnogovornica RAK-a, dodajući da ova institucija sada analizira dokumente koje su poslali operateri.

- Kada vidimo šta sadrže dokumenti, te šta predlažu operateri, odlučit ćemo koje mjere ćemo poduzeti. U svakom slučaju očekujemo da u što skorijem roku operateri omoguće uslugu prenosivosti broja svojim korisnicima - kazala je Odobašić. Ona ističe da će RAK u narednom periodu kazniti operatere, ako ne izvrše svoje obaveze.

- Vidjet ćemo kako će se situacija razvijati, ali sigurno da ćemo preduzeti konkretne mjere u budućnosti i finansijski kazniti sve one koji ne budu izvršavali svoje obaveze. Kazne će sigurno biti visoke, ali o tome ćemo odlučiti kada za to bude vrijeme - zaključila je Odobašić. Nađa Lutvikadić, glasnogovornica BH Telecoma kaže za "San" da za uvođenje ove usluge, treba više vremena nego što je RAK predvidio.

- Usluga nije implementirana do 1. januara ove godine, jer još uvijek traje implementacija kod sva tri dominantna operatora. Jednostavno, proces implementacije zahtijeva više vremena nego je to predviđeno termin planom od strane RAK-a - rekla je Lutvikadić, dodajući da ova usluga prenosivosti broja neće biti omogućena još neko vrijeme.

- Predložili smo da novi krajnji rokovi za implementaciju ove usluge budu 15. april za fiksnu mrežu, i 30.juni za mobilnu mrežu. Očekujemo da do tada kompletan proces bude završen - istakla je Lutvikadić. I u HT Mostar imaju sličan stav kao u BH Telecomu.

- Premalo vremena je bilo da se omogući ova usluga. Trenutno poduzimamo sve neophodne aktivnosti kako bi što prije omogućili ovu uslugu našim korisnicima, te smo uvjereni kako ćemo brzo sve završiti - poručili su iz ove kompanije.

Nađa Lutvikadić kaže da ni svi alternativni operatori nisu spremni za ovu uslugu, a ona se neće moći ni implementirati, ako svi ne budu spremni.

- Kada se sistem jednom implementira, sa svakim operaterom, koji ima svoju korisničku bazu, morat će se ispitati funkcionalnost usluge. Da bi se to moglo ispitati, jasno je da svi operatori moraju imati implementiranu uslugu - rekla je Lutvikadić.



(Vijesti.ba)

BiH: Prosječna porodica godišnje plati državi 8.500 KM

B. A. 02/02/2011 10:14:00


SARAJEVO - Prosječna četvoročlana porodica u Federaciji BiH u kojoj jedan član radi i izdržava supružnika i dvoje djece, godišnje plati državi više od 8.500 KM na ime poreza i drugih dažbina. Ako se kao polazna osnova uzme prosječna bruto plata u FBiH, koja iznosi 1.176 KM, prosječna porodica godišnje daje državi 5.820 KM na...

... penzijsko-invalidsko i zdravstveno osiguranje, te na porez za platu.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, 1.380 KM se izdvaja na porez na dodatu vrijednost /PDV/ na potrošaku korpu, 1.065 KM na PDV na ostale troškove, 149 KM državi ide od registracije vozila, dok se oko 120 KM troši na administrativne troškove.



(Vijesti.ba

Balvan politika Svjetske banke

Zašto bi BiH razvijala svoju drvnu industriju kada talijanskoj, francuskoj ili britanskoj nedostaju balvani za njihovu? Zar treba sada da Talijani ili Francuzi sijeku svoju šumu za namještaj koji proizvode, a da BiH ostane pošumljena? Naravno da ne trebaju


Početkom prošle sedmice objavljena je informacija da je državna inventura šuma, koja je u završnoj fazi, pokazala da su šume u Bosni i Hercegovini u boljem stanju nego što se pretpostavljalo. Željko Stojanović, direktor Jedinice za implementaciju projekata u šumarstvu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a, čak je rekao da preliminarni podaci govore da su zalihe šuma u BiH veće nego što su bile prilikom prve inventure?!
Naravno, svakome ko živi u BiH je prilično jasno da je ovakva optimistična procjena stanja u bh. šumama jednostavno nemoguća. Prođite kroz bilo koji dio BiH i vidjet ćete na stotine i hiljade kamiona kako izvlače i odvoze spram bh. graničnih prelaza i dalje posječena stabla i sirovu drvenu građu. Na svakih stotinu pređenih kilometara bh. cesta naletjet ćete na desetak legalnih i najmanje isto toliko nelegalnih pilana koje neumorno obrađuju netom posječena stabla. Pa kako je onda moguće da se ovakve procjene pojavljuju u državnoj inventuri šuma paralelno sa žestokom i nekontrolisanom sječom bh. šuma?
Odgovor na ovo pitanje pronaći ćemo u nastavku informacije o državnoj inventuri šuma. Naime, entitetska ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva pri kraju su višegodišnjeg projekta druge inventure šuma radi sagledavanja šumskog i nešumskog zemljišta, sastava šuma i raznih ekoloških pokazatelja. Inventura šuma bila je neophodna jer je od 1992. do 1995. i u poslijeratnom periodu bila izražena nekontrolisana sječa pa su šume pretrpjele velike štete. Tako se navodi u nastavku informacije.
Ali, ključna u svemu je onda informacija da je projekt državne inventure šuma finansijski podržala Svjetska banka.
Kada se ima na umu ova informacija o finansiranju projekta, stvari postaju mnogo jasnije. Zapravo, kada se zna da iza ovog projekta stoji Svjetska banka, bilo je suludo očekivati bilo kakav drugačiji zaključak nego da bh. šumama nije ništa i da su u boljem stanju nego što se očekivalo. Ustvari, jako čudi da je projekt inventura šuma polučio i ovakav zaključak, a da nije, recimo, zaključeno da su šume nemilosrdno počele da rastu i šire se po BiH i da prijete da “poplave” sve gradove i urbana područja naše zemlje, te da bh. šume u njihovom “rušilačkom pohodu širenja i rasta” ne može zaustaviti ni deset puta žešća ekspolatacija.
Ko je god u posljednjih desetak godina pratio aktivnosti Svjetske banke u BiH mogao je veoma jasno vidjeti dosljedno ponašanje u ovom slučaju ove velike međunarodne finansijske institucije. Prije desetak godina, na primjer, Svjetska banka je finansirala jednu veliku makroekonomsku studiju o mogućnostima razvoja BiH. U prvoj, draft verziji te studije, analitičari koji su radili na pripremi dijela o šumama su prilično neoprezno i neupućeno objavili informacije do kojih su došli posredstvom američkih satelita koji kruže nad planetom. Prema tim informacijama, početkom 2000. godine površina šuma u BiH se dramatično smanjila (skoro za četvrtinu) u odnosu na stanje prije rata, dakle na stanje prije 1992. godine. No, ova informacija je ekspresno izbačena iz izvještaja u finalnoj verziji, a nju je na tom mjestu u studiji zamijenila procjena da šume u BiH i pored nekontrolisane sječe tokom rata pokazuju znakove nevjerovatne vitalnosti.
Uostalom, sjetimo se i sljedećeg: gotovo da nema nijednog direktora neke bh. kompanije iz sektora drvne industrije koji vam neće reći da je nedostatak sirovina najveći problem u poslovanju. Dodaće i da se šume nekontrolisano sijeku, a trupla izvoze, čime se uništava mogućnost razvoja bh. drvne industrije.
Prije sedam-osam godina, dok je na čelu Vijeća ministara bio Adnan Terzić, entitetske vlade na zahtjev brojnih privrednika iz FBiH i RS-a usaglasile su stavove i dogovorile se da usvoje zakone kojima bi privremeno bio zabranjen izvoz drveta iz BiH. Terzić je tada imao saglasnost obje entitetske vlade (to je, ujedno, bio prvi put da su se oko nečega jednoglasno usaglasile), a imao je čak i podršku OHR-a, odnosno tadašnjeg prvog zamjenika Donalda Hayesa i njegove Buldožer inicijative. I upravo kada su se pomenuti zakoni o zabrani izvoza drveta trebali usvojiti, na scenu je stupila Svjetska banka koja je nizom prijetnji, ucjena i pritisaka spriječila donošenje ovog zakona.
Pa zašto Svjetska banka ovako reaguje na sve ove stvari? Odgovor je jasan i može se naslutiti iz doduše nepisane misije Svjetske banke, koja se u posljednje vrijeme sve češće spominje u svijetu. Svjetska banka, a posebno MMF, su oruđe u rukama moćnih i bogatih. Obje ove institucije predano rade na tome da cijeli svijet stave u kolonijalni položaj spram par bogatih zemalja. I stoga je potpuno razumljivo da ne daju da se zabrani izvoz drveta iz BiH. Pa zašto bi BiH razvijala svoju drvnu industriju kada talijanskoj, francuskoj ili britanskoj nedostaje drvo za njihovu? Zar treba sada da Talijani ili Francuzi sijeku svoju šumu za namještaj koji proizvode, a da BiH ostane pošumljena? Naravno da ne trebaju, glasi odgovor s pozicije Svjetske banke. Stoga je i razumljivo da je državna inventura šuma zaključila da su bh. šume u boljem stanju nego se to očekivalo.

Svjetska banka: Bh. građani siromašniji i nepismeniji od Albanaca

B. A. 22/02/2011 09:40:00


SARAJEVO - BiH je nazadovala po većini ključnih pokazatelja o ekonomskom i socijalnom stanju u društvu, pokazuju podaci Svjetske banke koji se stalno ažuriraju. Svjetska banka navodi da je stanovništvo BiH nepismenije i siromašnije od stanovnika Albanije. Prema tim podacima dva odsto populacije u BiH je nepismeno, dok je jedan...

... odsto stanovnika nepismeno u Albaniji.

Jedan odsto stanovništva nepismeno je u Hrvatskoj, dok za Srbiju taj podatak Svjetska banka nema. Osim toga, Svjetska banka tvrdi da je u BiH siromašno 19,5 populacije, dok je u Albaniji siromašno procenat manje. U Hrvatskoj je siromašno 11,1 odsto stanovništva, dok Svjetska banka nema taj podatak za Srbiju - pišu "Nezavisne novine".

List navodi da su domaći ekonomisti saglasni da je BiH u posljednje dvije do tri godine u ključnim segmentima ili stagnirala ili nazadovala, dok su zemlje u okruženju, uključujući i Albaniju, sve to vrijeme rasle.

Prema riječima profesora Ante Domazeta, direktora Ekonomskog instituta iz Sarajeva, ključni pokazatelj sposobnosti neke zemlje su direktne strane investicije. Prema njegovim riječima, zbog političke nestabilnosti i neprovođenja ključnih reformi BiH je izgubila reputaciju zemlje povjerenja za strane investicije.

"Kako BiH može kreirati nove strategije kad nije u stanju da osigura bazni uslov kao što je politička stabilnost ili funkcionisanje institucija? Mislim da indikatori pokazuju da je trend negativan i da će, nažalost, biti nastavljen i u narednom periodu", smatra Domazet.

Upravo podaci Svjetske banke pokazuju koliko se BiH nalazi u lošoj situaciji kada je riječ o direktnim stranim investicijama. Naime, 2009. godine BiH je imala samo 234 miliona dolara direktnih investicija. Istovremeno, Albanija je imala 977 miliona dolara, Srbija 1,9 milijardi, a Hrvatska je imala tri milijarde dolara direktnih stranih investicija. Godinu dana ranije BiH je imala 921 milion direktnih stranih investicija, ali je taj broj opet manji od Albanije, koja je imala 937 miliona. Srbija je imala 2,9 milijardi dolara, dok je Hrvatska imala čak 5,9 milijardi dolara stranih investicija.

Fuad Kasumović, ekonomista i zamjenik ministra finansija BiH, kaže da ne zna službene podatke, ali da je siguran da je BiH u ovom trenutku već iza Albanije. Izvršni direktor Udruženja ekonomista "Svot" Saša Grabovac ocjenjuje da se poražavajući podaci Svjetske banke reflektuju kroz nepovoljnu poslovnu klimu u BiH.



Vijesti.ba

SARAJEVSKA PIVARA POVEĆALA PROFIT 66 POSTO
00:13 / 12.03.2011.

Prema nepotpunim i nerevidiranim podacima, dvije od četiri pivare u BiH proteklu godinu okončale su s profitom koji je zbirno veći od gubitka za oko 50 posto. Sarajevska i Bihaćka pivara ostvarile su solidan poslovni rezultat: neto profit Sarajevske pivare povećan ja za 66 posto, na 10 miliona KM, dok je prošlogodišnji profit Bihaćke pivare od oko 1,4 miliona KM ostao na razini iz 2009. godine.

Na drugoj strani, Banjalučka i Tuzlanska pivara, i pored solidnog rasta prodaje, poslovale su s gubitkom koji je međutim osjetno smanjen u odnosu na godinu ranije.

Banjalučka pivara smanjila je gubitak za 27 posto, na 4,5 miliona KM, dok gubitak Tuzlanske pivare iznosi 2,7 miliona KM, što je 22 posto manje u poređenju s gubitkom iz 2009. godine.

Biznis.ba / Asim Metiljević (Slobodna Bosna)

"MEKDONALDS" DO LjETA U SARAJEVU

Najpoznatiji svjetski lanac brze hrane "Mekdonalds" zvanično ulazi na tržište BiH, a prva dva restorana otvoriće u Sarajevu do polovine ljeta. Nakon Sarajeva na redu su Banjaluka, a u skorije vrijeme treba očekivati i otvaranje centra u Bihaću. Nakon toga "Mekdonalds" će se proširiti na Tuzlu, Mostar i druge gradove u BiH, pišu "Nezavisne novine".

Banjalučki ekonomista Saša Grabovac kaže da ulazak "Mekdonaldsa" na tržište BiH ima pozitivne i negativne strane.

"Pozitivno je što ovako velika kompanija dolazi u BiH, čime daje signal da se u ovu zemlju isplati ulagati. To pokazuje i da na tržištu BiH postoji mogućnost razvoja i povećanja standarda stanovništva. Negativne strane ogledaju se u sličnim efektima koje je prouzrokovao dolazak velikih trgovačkih lanaca u BiH, odnosno u mogućem gašenju ćevabdžinica, hamburgernica i drugih objekata koji prodaju brzu hranu", kaže Grabovac, navodeći da će broj otpuštenih vjerovatno biti veći od onoga koji će "Mekdonalds" zaposliti u svojim restoranima.

U sarajevskom lancu brze hrane "Urban gril" kažu da ulazak "Mekdonaldsa" neće toliko poljuljati tržište koliko se u javnosti spekuliše.

"Mekdonalds" je na kraju prošle godine imao više od 31 000 restorana širom svijeta, u kojima se svakodnevno posluži više od 50 miliona gostiju. U Evropi ima 6 700 restorana koje posjećuje 12,3 miliona gostiju. Prisutan je u zemljama okruženja - u Hrvatskoj ima 18 restorana.

Biznis.ba