Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Poslovne vijesti - BiH i okruženje
Sarajevo, 21.09.2010. godina
Trenutno stanje na bh. privrednom tržištu
Registrovani subjekti, podruèje BiH
registrovano je 31 180 DOO; 117 185 STR, SZR, SUR i ostalih privrednih subjekata.
U Bosni i Hercegovini trenutno je registrovano 145 249 privrednih subjekata, od toga su 31 180 po obliku društva DOO firme. Ostalih 117 185 subjekata èine STR, SZR, SUR i ostali oblici.
Od ukupnog broja registrovanih DOO firmi (31 180) u RS posluje 30% privrednih subjekata ili 9 704 , u FBiH 66% ili 21 076 privrednih subjekata, dok je u Brèko Distriktu registrovano 1 266 ili 4%.
Analiza DOO privrednih subjekata u BiH:
Rezultati poslovanja bh. firmi
14 982 društava prihodovalo je manje u 2009. u odnosu na 2008. godinu.
Ostvareni prihod i dobit u 2009 i 2008
Podaci su dostupni za 25 565 privrednih subjekata, a od tog brja 10 558 privrednih subjekata ostvarilo viši prihod, dok je 14 982 prihodovalo manje u 2009. godini.
Iako je u odnosu na 2008. godinu u 2009. èak 14 982 ili 59% privrednih subjekata prihodovalo manje, ipak je 18 076 ili 71% privrednih subjekata poslovalo pozitivno, dok je 29% ili 7 391 poslovalo sa gubitkom u 2009. godini.
Trgovina - djelatnost sa najviše prometa i dobiti.
Trgovci su u 2009. godini ostvarili 20.832.861.700 KM prihoda, što je 45,70% od ukupnog prihoda svih djelatnosti, a neto dobit iznosila je 242.196.175 KM ili 26,15 % od ukupne neto dobiti svih djelatnosti.
Ostvareni neto profit 2009 -2008
Broj osnovanih preduzeæa
Broj novoosnovanih preduzeæa i obrtnika u 2009. godini smanjen je za 39%.
Od 01.01.2010. - 15.09.2010. godine, u BiH je osnovаno 1 336 DOO privrednih društavа, što je za 39% manje u odnosu na 2009. godinu kada je osnovano 2 197 , i za 114% manje u odnosu na 2008. kada je osnovano 2 865 preduzeæa.
Osim togа, u periodu od 01.01.2010. - 15.09.2010. godine registrovano je i 7 280 STR, SZR, SUR i ostalih obrtnika ili 35% manje nego 2009. godine, kada je taj broj iznosio 9 853 ili 65% manje nego 2008. godine, kada je taj broj iznosio 11 731.
Izvor:
LRC Kreditni biro i New Market Consulting
|
21-09-2010 at 10:22 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Poslovne vijesti - BiH i okruženje
"Bolji" dio BiH U problemima
RS zaduženija nego ikad: Džombiæ uštimao entitetske statistike
BANJALUKA - U vrijeme izbora kada se vodi grèevita borba za svaki glas, može se èuti svašta. Dok opozicija tvrdi da je svaka peta marka u RS iz kredita MMF-a, ministar financija RS Aleksandar Džombiæ nedavno je priznao da je od milijardu i 250 miliona maraka, koliko je Republika Srpska dobila prodajom "Telekoma Srpske" ostalo oko...
... 350 miliona maraka.
Te pare su, kaže, namijenjene za razvojne projekte, dok se od ukupnog iznosa novca dobivenog od prodaje "Telekoma" troši 592 miliona, što se odvija prema Razvojnom programu i to za bolnice, škole, puteve i za infrastrukturne projekte.
Iako penzioneri u RS treba da žive ispod granice siromaštva koju im garantuje minimalna penzija od 140 KM, a nezaposlenih i onih bez ikakvih prihoda koji pune javne kuhinje je sve više, kao vrhunac demagogije on pokušava javnost ubijediti da je više, u stvari manje. Džombiæ tvrdi da je 3,4 milijarde KM ili dvjesto miliona entitetskog duga više ove godine, u stvari manje zaduženje, jer kako objašnjava to je ove godine 40 posto bruto društvenog proizvoda, a prije tri godine je to bilo 60 posto BDP-a.
Svetlana Ceniæ koja je kao bivša ministrica finansija RS i profesorica ekonomije dobar poznavalac ekonomskih prilika u RS, misli da za ovakve izjave Aleksandra Džombiæa nema mjesta, jer od para od prodaje telekoma, kako ona kaže, najvjerovatnije nije ostalo ništa, piše San.
Samo budžetski deficit je vrtoglavih 440 miliona KM, a konsolidovani, do sada prebrojani deficit iznosi 725 miliona KM i oèito je da nedostaje puno para. Pošto Džombiæ Narodnoj skupštini RS nije podnio izvještaj o stanju na eskrow raèunu i trošenju sredstava Telekoma, postavlja se pitanje šta je ostalo od tih para. Poznato je da se te pare krème na svakoj sjednici Vlade RS za sve i svašta i teško da od njih ima išta - kaže Ceniæeva.
Ona kaže da je sada, nasuprot svim tvrdnjama o privrednom superoporavku i izvanrednoj ekonomiji, RS zadužena 40 posto više nego ikada prije i da je pred kolapsom.
Kako kaže, prikazani bruto društveni proizvod od 8,5 milijardi KM je nominalan, a ne realan.
- Poznato je da je ljude iz Zavoda za statistiku RS Džombiæ vraæao sve dok nisu uštimali da je pad BDP u RS 2,9 posto, da bi bar za promil bio manji nego što je onaj u BiH od 3,2. On zna da je zaduženost privrede veæa nego što je BDP RS, da je pad depozita banaka evidentan, da se bilježi pad industrijske proizvodnje, bez obzira na Rafineriju Bosanski Brod. Rafinerija posluje u minusu, kao i Optima preko koje rafinerija posluje. Nešto zaista nije u redu, jer kako to da sve raste, a kada se objave rezultati poslovanja, svi su u minusu - kaže Ceniæeva.
|
24-09-2010 at 10:49 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Poslovne vijesti - BiH i okruženje
Osveta ili antimuslimanska predrasuda: Francuska - koènica vizne liberalizacije za BiH
SARAJEVO - Meðu zemljama èlanicama EU još nema konsenzusa datumu stupanja na snagu bezviznog režima za graðane BiH. Ozbiljne zamjerke na raèun pozitivnog izvještaja Evropske komisije o ispunjenosti uslova iznijela je Francuska. Tokom prošlonedjeljnog sastanka predstavnika zemalja èlanica Evropske unije (EU) i Evropske...
... komisije (EK), na kome je razmatran izvještaj Komisije o ispunjenosti uslova BiH i Albanije za dobijanje bezviznog režima, došlo je za neke do neoèekivane situacije. Prema navodima diplomatskih izvora, Francuska je postavila ozbiljne primjedbe na izvještaj Evropske komisije kojim se pozitivno ocjenjuje ispunjenost svih uslova iz Mapa puta BiH i Albanije.
Francuska je tako na listi svojih zamjerki postavila pitanje efikasnosti borbe protiv korupcije i kriminala u BiH i Albaniji, pitanje strategije povratka i reintegracije izbjeglica, finansiranje politièkih partija, kao i kratak vremenski period za konaènu ocjenu o ispunjenosti svih uslova iz Mape puta. Aleksandra Štiglmajer iz Evropske inicijative za stabilnost (ESI) za Dojèe vele ovim povodom kaže: „Negativan stav Francuske iznenadio je sve, jer primjedbe koje je Francuska iznijela nisu bile opravdane. Preispitujuæi izvještaj Evropske komisije, kojim se jasno kaže da su ispunjeni svi uslovi za viznu liberalizaciju za BiH i Albaniju, cijeli proces se dovodi u pitanje - proces koji je bio jasno postavljen. Reèeno je: „Ukoliko vi sprovedete neophodne reforme, mi æemo vam dati bezvizni režim.“
Sukob preko leða BiH i Albanije?
Razmatrajuæi neke od primjedbi Francuske, u EIS kažu da pitanje transparentnosti finansiranja politièkih partija nikada i nije bilo kriterijum zacrtan u Mapi puta, kao i da nijedna borba protiv organizovanog kriminala i korupcije „nije savršena“, pa ni u samim èlanicama Unije. „Evropska komisija je u Mapi puta postavila jasne kriterijume koje su BiH i Albanija ispunile“, kaže Štiglmajer i za Dojèe vele dodaje: „Primjedbe Francuske su teško razumljive. Postoje glasine da one i nisu povezane sa procesom vizne liberalizacije za BiH i Albaniju veæ da Francuska želi da se na neki naèin osveti Evropskoj komisiji koja ju je kritikovala zbog zatvaranja romskih kampova i deportacije Roma. Možda je u pitanju i jednostavno antimuslimanska predrasuda.“
Štiglmajer upozorava i na moguænost da ovakav stav, jedne tako važne èlanice EU kao što je Francuska, može uticati i na neke manje èlanice da promjene svoje mišljenje èime bi postizanje konsenzusa unutar Unije o „zelenom svjetlu“ za bezvizni režim za BiH i Albaniju bilo odloženo, ali i ugroženo.
Odlaganje na štetu svih
I dok se oèekuje da prijedlog Evropske komisije za viznu liberalizaciju za BiH i Albaniju dobije podršku u Evropskom parlamentu, postavlja se pitanje da li æe Francuska do predstojeæeg sastanka ambasadora zemalja èlanica u Briselu, zakazanog veæ za srijedu (29.09), promjeniti svoje mišljenje. Time bi se omoguæilo da se pitanje vizne liberalizacije eventualno naðe na oktobarskom Vijeæu ministara. Ukoliko ne, poèetak novembra je naredni i prema mnogima, vjerovatniji termin za ministarsku odluku o ovom pitanju. Aleksandra Štiglmajer se nada da æe Francuska što prije shvatiti da su BiH i Albanije napravile odlièan posao, ali i shvatiti „štetu koju pravi“: „Važno je da BiH i Albanija dobiju bezviznui režim èim ispune uslove i da im time Evropa pokaže dobrodošlicu. Sa ovakmim francuskim stavom to se dovodi u pitanje. Dovodi se u pitanje i kredibilitet EU, kao zbog samog procesa liberalizacije viza, tako i zbog politièke deklaracije, koju je prošlog novembra podržala i Francuska, a kojom je obeæano da æe procesuiranje bezviznog režima za BiH i Albaniju biti tretirano kao hitno. Francuska to sad odlaže.“
U ESI poruèuju da i pored iznenaðenosti, primjetne kako meðu zemljama èlanicama tako i u evropskim institucijama povodom ovakovog stava Francuske, BiH i Albanija imaju prijatelje i podršku u Briselu da se proces vizne liberalizacije završi do kraja godine.
|
28-09-2010 at 11:40 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
diwna Nivo: Forumski doajen ***
Registriran(a): 17-05-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 3577 IP: Maskiran
|
Re: Poslovne vijesti - BiH i okruženje
USAID DAO PODRŠKU KREDITIMA NAMJENJENIM ZA BIZNISU
13:40 / 20.10.2010.
Amerièki ambasador u BiH Patrik Mun i švedski ambasador u BiH Bose Hedberg uèestvovaæe sutra u Sarajevu na konferenciji za medije, na kojoj æe biti obilježeno potpisivanje sporazuma o garanciji kreditnog portfolia vrijednog 40 miliona dolara sa Rajfajzen bankom ...
... BiH i Folksbankom BH.
Iz USAID-a i Amerièke ambasade u BiH saopšteno je da æe zajednièki program kreditnih garancija USAID-a i švedske razvojne agencije Side unaprijediti moguænost bosanskohercegovaèkih banaka da finansiraju kredite namijenjene malim i srednjim preduzeæima u BiH.
Program kreditnih garancija æe obezbijediti 40 miliona dolara veoma potrebnih kreditnih sredstava, èime æe se stimulisati ekonomski razvoj i otvaranje novih radnih mjesta.
Ovaj program kreditnih garancija prvi je koji se realizira u BiH u okviru globalnog Memoranduma o razumijevanju koji su USAID i Sida potpisali u Vašingtonu u martu ove godine, stoji u saopštenju za javnost.
Kako se oèekuje, ovaj projekat podržaæe mala i srednja preduzeæa i podstaæi ekonomski razvoj BiH.
S tim u vezi, USAID je sklopio partnerstvo sa Sidom kako bi se obezbijedila dva slièna, ali odvojena programa kreditnih garancija u rajfajzen i Folks banci u BiH.
Ovaj zajednièki program kreditnih garancija USAID-a i Side obezbijediæe po 20 miliona dolara namijenjenih finansiranju malih i srednjih preduzeæa u svakoj od ovih banaka.
Osim toga, USAID i Sida zajednièki finansiraju dva programa tehnièke pomoæi namijenjena projektima FARMA i FIRMA, èija je ukupna vrijednost više od 35 miliona dolara.
Ova dva programa tehnièke pomoæi i program kreditnih garancija æe stvoriti sinergiju i omoguæiti razvoj poduzetništva i malih i srednjih preduzeæa u BiH.
Do danas, vlada SAD, putem USAID-a, obezbijedila je više od milijardu i po dolara namijenjenih podršci ekonomskom, demokratskom i socijalnom napretku BiH.
Od 1998. do 2010. godine, Sida je osigurala više od 450 miliona dolara namijenjenih podršci BiH.
Biznis.ba/Srna
|
20-10-2010 at 18:05 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Poslovne vijesti - BiH i okruženje
BINGO PREUZIMA SARABON?
00:16 / 20.11.2010.
Vlasnik tuzlanskog Binga, najveæeg domaæeg trgovinskog lanca, Senad Džombiæ, najvjerovatnije æe preuzeti propalu sarajevsku kompaniju Sarabon èija se prodaja oglašava veæ desetak puta. Bingo je ušao u krug najozbiljnijih kandidata, a jedinog ozbiljnijeg konkurenta za preuzimanje Sarabona imat æe u trgovinskoj kompaniji Duhanpromet iza koje stoje slovenaèki kapital.
Vlasnik Binga Senad Džombiæ nedavno je obezbijedio kreditnu podršku EBRD-a za širenje lanca maloprodajnih objekata u BiH. Prodajna mreža Binga obuhvata 56 maloprodajnih objekata, od kojih je najveæi dio koncentriran na podruèju tuzlanske i zenièke regije.
U drugom talasu poslovnog širenja Bingo je orijentiran na prostor RS-a, Sarajeva, Bihaæa i Hercegovine.
Prije nekoliko sedmica Džombiæ je preuzeo biznis maloprodaje sarajevske Lore u vlasništvu Harisa Abdulrahmanoviæa, koji je zadržao distribuciju i veleprodaju Lore i, naravno, svoj najznaèajniji biznis - prozvodnju deterdženata u tuzlanskoj Diti.
Džombiæ u Sarajevu ima nekoliko maloprodajnih objekata (Hadžiæi, Alipašino polje, Ciglane...) no najveæi objekat namjerava graditi na temeljima Sarabona koji je smješten na jednoj od najatraktivnijih lokacija u gradu.
Asim Metiljeviæ (Slobodna Bosna)
|
20-11-2010 at 10:35 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Poslovne vijesti - BiH i okruženje
MMF IZNENAÐEN RASTOM IZVOZA I DEVIZNIH REZERVI
23:50 / 19.11.2010.
Šef delegacije Meðunarodnog monetarnog fonda Costas Hristu, koji boravi u èetverodnevnoj „kontroli“ u BiH, pozitivno je ocijenio aktuelni ekonomski trend u BiH. Nakon prošlogodišnjeg pada bruto domaæeg proizvoda od oko 3 posto, u 2010. godini trend je suprotan buduæi da je registriran rast BDP-a veæ tri kvartala uzastopno. Trend privrednog oporavka povezan je s visokim rastom izvoza od oko 30 posto, što je najveæi rast izvoza zabilježen u poslijeratnom razdoblju. Hristu je posebno pohvalio situaciju u finansijskom sektoru: snažan rast deviznih rezervi u Centralnoj banci BIH (trenutno 6,5 milijardi KM) i visoku kapitalizaciju komercijalnih banaka koje su skoro bez veæih problema prebrodile dramatièno razdoblje globalne recesije.
Rijeèju, MMF je zadovoljan makroekonomskom situacijom u BiH pa je Izvršni odbor MMF-a 15. oktobra odobrio èetvrtu i petu tranšu stand by aranžmana koji inaèe ukupno iznosi 1,2 milijarde eura. Tokom naredne godine BiH æe povuæi i šestu tranšu kredita u ukupnom iznosu od oko 126 miliona KM, nakon èega æe nova vlast u BiH nejvjerovatnije otvoriti raspravu o nastavku daljnjeg kreditnog zaduživanja BiH.
To je veæ uradila Centralna banka BiH prije dva mjeseca kada je odbila povuæi veæ odobrenu tranšu kredita od oko 200 miliona KM. U Centralnoj banci su procijenili da im novo kreditno zaduživanje nije potrebno, a sliènu odluku vjerovatno æe donijeti i dvije entitetske vlade. U tom sluèaju, BiH æe iskoristiti oko 50 posto odobrenog kredita MMF-a.
Naravno, odustajenje od daljnjeg kreditnog zaduživanja kod MMF-a moguæe je pod dva uvjeta: prvi, da se što je brže moguæe konstituira nova vladajuæa veæina kako bi se ubrzala realizacija nekoliko krupnih investicionih projekata naslijeðenih od prethodnika, i drugi, da nova vlast pod hitno skreše budužetsku potrošnju za najmanje 20 posto, kako je najavljivano s predizbortnih skupova. Samo u tom sluèaju BiH bi mogla prekinuti aranžman s MMF-om i umanjiti kreditni dug države za najmanje milijardu KM.
|
20-11-2010 at 10:35 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Poslovne vijesti - BiH i okruženje
KASNI UVOÐENJE FISKALNIH KASA
00:16 / 30.11.2010.
Zahtjevi za fiskalizaciju u Federaciji BiH stižu Poreznoj upravi u malom broju zbog èega nije izvjesno da æe uvoðenje fiskalnih sistema za prvu grupu poreskih obveznika biti dovršeno do predviðenog roka, polovine decembra. Fiskalizacija, èiji je cilj smanjenje sive ekonomije, u Federaciji BiH je zvanièno poèela 10. novembra izdavanjem prvog fiskalnog raèuna u sarajevskom hotelu "Holiday Inn", ali od tada nije došlo do oèekivanog zahuktavanja cijelog procesa.
Prva grupa poreskih obveznika, u kojoj su hoteli, restorani, barovi, kantine, kampovi, benzinske pumpe, te trgovine na malo farmaceutskim, medicinskim i kozmetièkim preparatima, ima obavezu fiskalizacije do 15. decembra. U Poreznoj upravi FBiH procjenjuju da u ovoj grupi obveznika ima oko 20.000 subjekata.
"U Poreznu upravu FBiH zahtjevi za inicijalnu fiskalizaciju pristižu u malom broju. Naši inspektori æe izvršiti fiskalizaciju tokom ove sedmice u Mostaru kod pet obveznika koji spadaju u prvu grupu ukoliko svi uèesnici u ovom postupku ispune uslove u skladu sa zakonom", kažu u Poreznoj upravi FBiH i napominju da su ispunili sve tehnièke uslove za poèetak fiskalizacije.
"Rano je govoriti da li æe svi porezni obveznici koji su dužni izvršiti fiskalizaciju do 15. decembra to i uèiniti. Porezna uprava FBiH æe postupiti po svakom zahtjevu za inicijalnu fiskalizaciju i nakon što utvrdi da su ispunjeni svi potrebni uslovi", navode u ovoj instituciji, te izražavaju bojazan da æe veæina obveznika èekati posljednje dane pred istek roka za nabavku ureðaja, a što æe vjerovatno prebukirati njihove kapacitete.
U federalnom Ministarstvu finansija takoðe ne žele prognozirati da li æe fiskalizacija biti obavljena na vrijeme, ali tvrde da su osigurane pretpostavke da planirana dinamika bude ispoštovana, pišu Nezavisne novine.
Meðutim, iako osam kompanija ima licence za prodaju fiskalnih ureðaja (jedna, "Simco" Sarajevo, u meðuvremenu je odustala), do sada su certificirani samo ureðaji tri kompanije, "Neosofta" iz Mostara, "Tringa" iz Graèanice i "Kimteca" iz Viteza.
"Naš zadatak je da provjeravamo postoji li dovoljno fiskalnih ureðaja na tržištu. Situacija je zadovoljavajuæa, poreski obveznici imaju na raspolaganju certifikovane ureðaje više proizvoðaèa", kaže Hajrudin Hadžimehanoviæ, pomoænik ministra finansija, i dodaje da je nakon certifikovanja "Kimtecovih" pet fiskalnih ureðaja završena i certifikacija ureðaja kompanije "ERP Consulting" iz Sarajeva.
Istièe da je certifikacija složen proces i da je u nekim sluèajevima sporija zbog toga što kompanije moraju uskladiti funkcije svojih ureðaja sa propisima. Takav je sluèaj, kaže, i sa "Mikroelektronikom" iz Banjaluke, koja se žalila da se njeni ureðaji neopravdano sporo certifikuju, te da komisija koja obavlja testiranje favorizuje druge kompanije.
Porezni obveznici koji poènu obavljati promet robe, odnosno pružanja usluga prije nabavke fiskalnog sistema i fiskalizacije fiskalnog ureðaja, njegovog povezivanja sa terminalom ili instaliranja na prodajnom mjestu ili prije povezivanja fiskalnog sistema sa nadreðenim raèunarom sa softverom biæe kažnjeni novèanom kaznom od 2.500 do 20.000 KM. Takoðe, ako obveznici nabave fiskalni sistem za koji je izdato odobrenje, a ne zakljuèe ugovor s ovlaštenim servisom o servisiranju i tehnièkoj podršci, preduzetnik æe biti kažnjen sa 3.000 do 10.000 KM, a odgovorno lice od 1.000 KM do 3.000 KM.
Biznis.ba
|
30-11-2010 at 11:37 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Poslovne vijesti - BiH i okruženje
ELEKTROPRIVREDA BiH: ISPUNJENI PREDUVJETI ZA IZGRADNJU BLOKA 7 "TUZLA" I
Federalno ministarstvo okoliša i turizma dostavilo je Elektroprivredi BiH (EPBiH), poslije dobijanja dozvole za blok 8 u TE "Kakanj", i rješenje o izdavanju okolinske dozvole za izgradnju bloka 7 u TE "Tuzla", instaliranog kapaciteta 450 MW, što je kljuèna dozvola za ...
... podnošenje zahtjeva za urbanistièku saglasnost od Federalnog ministarstva prostornog ureðenja i za dobijanje prethodne dozvole za izgradnju koju izdaje FERK.
Time su stvoreni svi neophodni preduvjeti za izgradnju ovog izuzetno znaèajnog zamjenskog proizvodnog kapaciteta èija ukupna predraèunska investiciona vrijednost, u blok 7 i Rudnike "Kreka", jest 842 miliona eura, saopæeno je iz Elektroprivrede BiH.
Poèetak izgradnje tog kapaciteta predviðen je za sredinu 2012. godine, a realizacija projekta trajala bi oko pet godina. U toku izgradnju bloka 7 bilo bi angažirano oko 6.500 radnika.
Poèetak eksploatacije, predviðen za 2017. godinu, znaèio bi upošljavanje 265 novih radnika u TE "Tuzla" uz upošljavanje još 900 rudara u Rudnicima "Kreka", saopæeno je danas iz Elektroprivrede BiH.
U okolinskoj dozvoli precizno su navedene mjere koje EPBiH mora poduzeti radi ublažavanja moguæih negativnih efekata u fazi izgradnje bloka 7 na kvalitetu zraka, vode i zemljišta, uticaja na stanovništvo, mikroklimatske faktore, floru i faunu, ali i na kulturno-historijsko i arheološko naslijeðe kao i mjere, koje su gotovo identiène kao mjere u toku izgradnje, koje se moraju poduzeti u toku eksploatacije bloka 7.
Dobijanje okolinske dozvole jedan je od redovnih poslova i obaveza EPBiH u pripremi realizacije ambicioznih investicionih planova do 2030. godine meðu kojima je, kao najveæa i najvažnija investicija u blok 7 TE "Tuzla".
(/Fena)
|
07-12-2010 at 15:00 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Poslovne vijesti - BiH i okruženje
Najuspješniji menadžeri i "šampioni biznisa" za ovu godinu su Nedžad Rešidbegoviæ, direktor "BH Telecoma", Matan Žariæ, direktor "Elektroprivrede HZHB", i Džaganadham Guntupali, direktor "Global Ispat koksne industrije". Tradicionalno, 23. po redu, proglašenje najuspješnijih menadžera i kompanija BiH održano je u srijedu naveèe u Banskom dvoru, a priznanja je osvojilo 25 menadžera, koji su se borili u konkurenciji od 1.700 privrednika.
Nagrade "šampioni biznisa" dodijeljene su: Amiri Sipoviæ, direktorici sarajevskog "Standarda", Muneveru Èergiæu, direktoru Rudnika mrkog uglja Banoviæi, i Miletu Lakiæu, direktoru višegradskih Hidroelektrana na Drini.
Rešidbegoviæ je istakao da je "BH Telecom" ostvario u ovoj godini profit od 160 miliona KM i time pokazao da je najprofitabilnija telekomunikacijska kompanija u BiH.
"Mi smo kompanija koja godišnje u razvoj ulaže 150 miliona KM, ali i dalje imamo velike razvojne planove, meðu kojima je i taj da do 2015. godine zaposlimo 500 novih radnika", rekao je Rešidbegoviæ.
Ovogodišnji najuspješniji menadžeri i privrednici u kategoriji velikog biznisa su: Sinan Merziæ, direktor mostarskog "Hepoka", Hasan Neziæ, direktor "Eurotransa" iz Gradaèca, Miroslav Tešiæ, direktor tesliæke "Turbine IPD", Emir Avdiæ, direktor kompanije "Intrade energija", Dubravka Bašiæ, direktor "Lagera" iz Posušja, Æamil Zaimoviæ, direktor Rudnika mrkog uglja Breza.
"'Hepok' je kompanija koja je iz pepela postala firma za primjer", kazao je Sinan Merziæ, direktor te mostarske kompanije, dodajuæi da su podigli 450 hektara vinograda na dvije lokacije i svojim brendovima poput blatine, žilavke i kamenog vina, te sokova sole mio, uspjeli da utvrde svoju poslovnu poziciju, pišu Nezavisne novine.
Merziæ je dodao da æe buduæi rad ove kompanije svakako oznaèiti i njena nova izvozna orijentacija usklaðena s novosklopljenim vrijednim ugovorom za kinesko tržište.
Priznanja u oblasti srednjeg biznisa dobili su: Said Karaliæ, direktor kompanije "Kovan" iz Graèanice, Halil Kahrica, direktor "BH Cabel Neta" iz Sarajeva, Veljko Golijanin, direktor paljanskog "Majnexa", Mustafa H. Aðuloviæ, direktor "Gramonta" iz Gradaèca, Muhamed Hrnjiæ, vlasnik i direktor maglajskog "HM Prometa", i Mile Atlagiæ, vlasnik i direktor banjaluèkog "AM Meðugorja".
Visoka priznanja za mali biznis uruèena su: Aci Stanišiæu, direktoru i vlasniku paljanske kompanije "Stanišiæ", Dževadu Civiæu, direktoru firme "Civiæ" iz Cazina, Tomislavu Ladanu, direktoru kompanije "Termo-flux" iz Jajca, Amiru Bašagiæu, direktoru "Ingplasta" iz Cazina, Mahiru Mujiæu, direktoru firme EZ iz Busovaèe, i Mirku Vincetiæu, direktoru firme "Imo Junior" iz Orašja, piše biznis.ba
Manifestacija "Menadžer godine - privredna liènost godine 2010" održana je u organizaciji Nezavisne agencije iz Zenice i Evropskog udruženja menadžera.
(vijesti.ba)
|
18-12-2010 at 10:26 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Poslovne vijesti - BiH i okruženje
SARAJEVO - Èetiri kantona u Federaciji BiH neæe dobiti dio èetvrte tranše aranžmana sa Meðunarodnim monetarnim fondom (MMF) do kraja godine, zbog èega æe njihovi budžeti biti u deficitu - potvrðeno je u Ministarstvu finansija FBiH. "Unsko-sanski, Zapadnohercegovaèki, Tuzlanski i Sarajevski kanton dostavili su Ministarstvu finansija FBiH rebalanse budžete i dokaze o smanjenju javne potrošnje. Uprkos tome, èelnici MMF-a nisu prihvatili njihove napore, obrazlažuæi da rebalansi nisu napravljeni po postavljenim kriterijumima, niti su se uštede odnosile na smanjenje plata. Tako da je i bilo para, ne bi ih dobili", rekao je pomoænik ministra finansija Emir Silajdžiæ.
On je dodao da je svjestan da æe kantoni zbog ovoga imati problema u poslovanju, ali je napomenuo da je i FBiH "ostala kratka" za 100 miliona KM, prenose "Nezavisne novine".
Iz Ministarstva finansija FBiH ranije su najavili da æe na sedam kantona biti raspodijeljeno 45 miliona KM od èetvrte tranše MMF-a, ali nakon što usvoje rebalanse budžeta i smanje javnu potrošnju. Zahtjevi kantona bili su mnogo veæi od ovog iznosa.
(Vijesti.ba)
|
22-12-2010 at 10:45 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Trenutno aktivni korisnici |
Aktivni gosti: 43
Skriveni clanovi: 0
Aktivni èlanovi: 0
Sretan roðendan: Ado13, AZIL OPSTANAK, ckome, Disa, Golf_V_R32, koso_oki, maja001, Malenich, Mawi_Edin_Tz_, nepoznat, opiumxxx, sadika, Salai, seka1985, stickman, zazza
|
FORUM : Ekonomija : Poslovne vijesti - BiH i okruženje |
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|