Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.
|
diwna Nivo: Forumski doajen ***
Registriran(a): 17-05-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 3577 IP: Maskiran
|
Re: Aktuelne politicke dogodovstine
Greška odgaða raspravu o vizama?
Umjesto Crne Gore, na listi se našla BiH zajedno s Makedonijom i Srbijom...
02.09.2009. 07:52
Grupa zastupnika u Evropskom parlamentu (EP) mogla bi zatražiti od èelnika tog tijela da odgode raspravu o odluci Vijeæa Evropske unije (EU) i Evropske komisije (EK) o ukidanju viza Crnoj Gori, Srbiji i Makedoniji, saznaje "Dnevni avaz" iz izvora u EP-u.
Pomalo bizarno
Ta rasprava uvrštena je u dnevni red naredne sjednice Parlamenta EU u Strazburu od 14. do 17. septembra, ali je u njegovoj pripremi napravljena greška, pa se na listi država, umjesto Crne Gore, našla Bosna i Hercegovina.
Iako je pomalo bizarna ta administrativna pogreška, ona bi, kako su nam rekli izvori, mogla otvoriti vrata dodatnoj šansi da se BiH, ako ispuni uvjete, ipak ugura u prvi ešalon država koje æe biti na listi za bezvizni režim.
Nekoliko evropskih parlamentaraca, koji su odranije otvoreno zagovarali ukljuèivanje BiH meðu države koje æe dobiti bezvizni režim, u toj "administrativnoj pogrešci" vidjelo je opravdanje da zatraži odgodu zbog BiH.
Suštinski znaèaj
To, kako saznajemo u Briselu, ni na koji naèin ne znaèi da se ti parlamentarci protive ukidanju viza Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji.
- To bi pružilo još vremena bh. vlastima da uèine sve što je neophodno za ukidanje viza, ali bh. politièarima treba biti jasno da je loptica kod njih i da moraju hitno ispuniti sve potrebne uvjete. U suprotnom, sve ovo je uzalud. Od suštinskog znaèaja bilo bi da u narednim sedmicama bh. vlasti pokažu da im je stalo do ukidanja viznog režima - saopæeno nam je iz izvora u EP-u.
Moguæe ukljuèenje meðu tri države
- Greška je napravljena u originalnom dnevnom redu sjednice i sada se ona nalazi u svim prijevodima. To je možda razlog da se rasprava o njoj odgodi. Uz to, odgaðanje rasprave za mjesec ili dva moglo bi kupiti nešto vremena da BiH ispuni uvjete i da je pokušamo ukljuèiti kao èetvrtu državu, zajedno s ove tri koje æe dobiti bezvizni režim - kazao je za "Dnevni avaz" izvor iz Brisela.
|
02-09-2009 at 09:13 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
nevenkagaragic Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 07-02-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 2378 IP: Maskiran
|
Re: Aktuelne politicke dogodovstine
Da, bas su "dogodovstine", domace i strane!
OHR: Meðunarodna zajednica u BiH napravila seriju grešaka Foto: Arhiv
Upozorenje: BiH opet na ivici rata
Dejton je okonèao rat, ali nije donio mir...
02.09.2009. 07:48
Bosna i Hercegovina, prvi put nakon što je Dejtonskim sporazumom okonèan rat u ovoj zemlji prije 14 godina, na ivici je kolapsa, a njeno stanovništvo ponovo govori o moguænostima rata, pišu u svom tekstu objavljenom u posljednjem broju magazina "Foreign Policy" Patris Mekmehon (Patrice C. McMahon) i Jon Vestern (Western).
Ovo dvoje profesora amerièkih univerziteta istièe da su postratni napori meðunarodne zajednice u BiH, u poreðenju s onima za Njemaèku i Japan, bili kolosalni. BiH je, po stanovniku, dobila neuporedivo više pomoæi nego ove dvije države.
Oèekivani rezultat
No, to nije dalo oèekivani rezultat. Dejton je okonèao rat, ali nije donio mir, nacionalno pitanje je predominanto, ekonomska situacija sve lošija, pa je BiH, izmeðu ostalog, pri dnu ljestvice država u kojima je moguæ razvoj biznisa.
Autori istièu da Milorad Dodik otvoreno prijeti otcjepljenjem RS od BiH, bosanski Hrvati traže više autonomije unutar Hrvatske, a Haris Silajdžiæ zahtijeva više centralizacije u državi, navodi dalje dvoje autora.
- Nije sigurno da bi se mir u BiH dugoroèno mogao održati ako se nastavi aktuelni trend. Aktivnosti ka fragmentiranju BiH zasigurno æe izazvati obnavljanje nasilja. Iskustvo iz 20. stoljeæa uèi nas da ono što poène u BiH, rijetko tu i ostane.
Nadalje, ako bi došlo do disolucije BiH, stvorila bi se mala, ranjiva državica bosanskih muslimana, èime bi se islamskom svijetu poslala sasvim pogrešna poruka, poruka kakvu Brisel i Vašington upravo ne žele!
I konaèno, ako meðunarodna zajednica nije u stanju da ispuni svoja obeæanja data BiH i njenom mjestu u srcu Evrope, onda EU i NATO strašno gube na kredibilitetu, njihova dosadašnja investicija u BiH na izgradnji države pod ogromnim je upitnikom, a u još gorem stanju je kredibilitet te dvije institucije na globalnoj sceni - istièu autori.
Opisujuæi stanje u BiH, dvoje profesora navodi uspjehe Dejtona - zaustavljanje rata, stvaranje državne strukture, formiranje Brèko Distrikta, povratak prognanika, formiranje jedinstvene vojske...
Generiranje korupcije
Osvræuæi se na slabosti tog meðunarodnog sporazuma, navodi se da je osnovni cilj Dejtona bio zaustavljanje rata. Za to su u ustavno ureðenje morali biti ugraðeni mehanizmi "kompromisa" koji su postavili temelje aktuelnoj fragmentaciji BiH.
Takav sistem, nadalje, generira korupciju, onemoguæava razvoj umjerenih politièkih snaga i guši ekonomski napredak.
- Policija, politièke stranke, vlade oba entiteta, zdravstvo i graðevinarstvo najkorumpiraniji su segmenti u državi - tvrde dva profesora.
Dodaju i da su bh. institucije dodatno oslabljene serijom pogrešaka meðunarodne zajednice u BiH. Njeni "eksperti" èesto su u BiH dolazili s malo znanja, naroèito o posebnostima historije i kulture ovog podneblja, motivirani ogromnim plaæama koje nisu pokrivali ozbiljni planovi rada.
- Meðunarodna zajednica mogla je èvrstom rukom sasjeæi korupciju i ojaèati državne institucije, ali to nije uradila - istièu profesori.
Dodaju i da su neuspjesi stranaca u BiH samo dodatno doprinijeli frustraciji obiènog Bosanca u kojem nestaje poštovanja kredibiliteta meðunarodne zajednice.
Kako bi se to prevladalo, profesori Mekmehon i Vestern pozivaju SAD na odluèan angažman, istièu neophodnost ujedinjenja politika EU i SAD te pozivaju Vašington na imenovanje specijalnog izaslanika za Balkan.
Šta je moguæi izlaz
Autori analize stanja u BiH nude i moguæi izlaz iz sve opasnijeg stanja u BiH.
Oni predlažu i snažniji angažman EU u BiH. Unija mora dati jasne i striktne zahtjeve prema èelnicima BiH, uèiniti evropsku buduænost jasnijom i odbaciti dosadašnju politiku popuštanja u vlastitim zahtjevima prema bh. èelnicima.
Brisel svoju snagu mora usmjeriti i prema Beogradu i Zagrebu kako bi se preko njih natjerali neki politièki predstavnici u BiH na veæu kooperativnost i konstruktivnost.
Takoðer, vojno prisustvo meðunarodne zajednice u BiH mora biti snažno.
Autor: S. NUMANOVIÆ
(Dnevni avaz)
A komentari...
http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/teme/upozorenje-bih-opet-na-ivici-rata
[Edited by nevenkagaragic on 02-09-2009 at 11:28 GMT]
|
02-09-2009 at 11:27 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
nevenkagaragic Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 07-02-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 2378 IP: Maskiran
|
Re: Aktuelne politicke dogodovstine
Ah, ovo nisu samo "dogodovstine", ovo je nesto jos LUDJE! Cime se ONI bave, majko moja! Ko to placa?
Da, u stvari, cirkus u "cirkusu"!
Vojna policija BiH u cirkuskim vozilima
Vozila Vojne policije Oružanih snaga BiH obojena su ovih dana u boje bh. zastave u okviru priprema za veliku vježbu NATO snaga koja æe poèetkom rujna biti održana u Banjaluci. Novi vizuelni identitet vozila vojne policije izazvao je, meðutim, opreène reakcije vojnika i oficira.
Veæina njih zaèuðena je zbog odluke vojnog vrha da vozila "išara" žuto-bijelo-plavom kombinacijom, "zaèinjenom" zvjezdicama!
Pripadnici OS BiH, bez obzira na nacionalnost, slažu se da je novi "imidž" vojne policije, najblaže reèeno, smiješan. Pripadnik OS BiH kaže da su se napokon svi vojnici, i Srbi, i Hrvati, i Bošnjaci, u neèemu složili, jer misle da vozila više lièe na cirkuska, nego na vojna, prenosi 24SI.
"Moj kolega, vojni policajac, kaže da ga je sramota da se vozi u ovom automobilu, jer im se smiju gdje god se pojave, i u Sarajevu, i u Banjaluci, i u Mostaru. Zbog toga se osjeæa kao klaun", kazao je pripadnik OS BiH za "Press".
Ipak, u vrhu Oružanih snaga tvrde da su bili primorani da izgled vozila vojne policije dovedu u red, jer æe ona biti u službenoj pratnju visokih zvanica iz èlanica NATO-a, koji æe od 4. do 17 rujna u banjaluèkoj kasarni "Kozara" prisustvovati velikoj telekomunikacijskoj vježbi, nazvanoj "Združeni napor".
2.9.2009
Pincom.info
http://pincom.info/index.php?p=opsirnije&s=69576
|
02-09-2009 at 12:09 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
diwna Nivo: Forumski doajen ***
Registriran(a): 17-05-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 3577 IP: Maskiran
|
Re: Aktuelne politicke dogodovstine
08-09-2009 02:00
Vlast uništila Rudnik boksita
Privatizacija Rudnika boksita u Srebrenici zaposlenim radnicima nije donijela nièeg dobrog. Naprotiv, zbog katastrofalnog stanja u rudniku i nedostatka rude, uslijedilo je masovno otpuštanje radnika. Oni su ogorèeni na poslodavca koji prema 90 radnika nije ispunio obaveze preuzete kupoprodajnim ugovorom.
Naime, banjaluèka firma "Balkal" kupila je za 220.000 KM ovaj rudnik i obavezala se da æe imati 220 radnika. Dovoljno je reæi to da je u rudniku trenutno zaposleno njih 45, a 81 radnik dobio je otkaz.
- Problem je u tome što je Direkcija za privatizaciju RS odobrila reviziju kupoprodajnog ugovora sa poslodavcem èime je omoguæeno da se podijele ti otkazi i da sada bude zaposleno samo 45 ljudi. Kako je reèeno, revizija ugovora se radila zbog nedostatka rude i otežanih uslova za vaðenje rude - rekao je za "San" Mile Bibiæ, predsjednik Sindikata u srebrenièkom Rudniku. Ako u skorije vrijeme jama ne poène s radom, taj rudnik, smatra naš sagovornik, nema perspektive.
- Imali smo sastanak sa poslodavcem i to smo jasno rekli. Problem je što rudnik nema vlastite mehanizacije nego se plaæaju izvoðaèi koji dolaze iz Istoènog Sarajeva i iz Živinica. Jednostavno reèeno, vlast je kriva za to što je odobrila reviziju ugovora i što se mi nalazimo u ovoj situaciji - ogorèen je Bibiæ.
A. Ž. O.
http://www.san.ba/index.php?id=8217
|
08-09-2009 at 08:17 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Abulafija Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 02-07-2004 Odgovori: 28828 IP: Maskiran
|
Re: Aktuelne politicke dogodovstine
BHDANI:
Intervju Dana: Vjekoslav Bevanda, potpredsjednik Vlade Federacije BiH i ministar finansija
Za sve politièare sam elementarna nepogoda
Iako njegov izbor u Vladu Federacije BiH nije mogao proteæi bez saglasnosti lidera HDZ-a Dragana Èoviæa, od Vjekoslava Bevande bi èovjek smio kupiti polovni automobil. I o najdelikatnijim temama najautoritativniji ministar iznosi vlastite sudove, ne trudeæi se da udovolji oèekivanjima sugovornika, bilo da se radi o bijesnim demonstrantima, novinarima ili federalnim poslanicima. Dolaskom u Vladu prekinuo je ustaljenu praksu dovoðenja sebi odabranih kadrova za najbliže saradnike - odluèio se za konkurse na kojima je izabrao najviše - Bošnjaka. Nervozni Mostarac, ekonomista s uspješnom bankarskom karijerom, govori za Dane o bojkotu sjednica Federalne vlade od strane hrvatskih ministara, promjeni trase koridora autoputa, sporazumu s MMF-om, kriminalu u državnim preduzeæima, zloupotrebama socijalnih izdvajanja, inflaciji ratnih heroja, blokadama radikalnih reformi, prijetnjama koje prima...
Nino Marièiæ
Vjekoslav Bevanda: "Kako može u Federaciji biti 26 puta više neratnih invalida nego u Republici Srpskoj?"
DANI: Gospodine Bevanda, SDA najavljuje povlaèenje svojih èlanova iz Vijeæa ministara BiH, a iz Vlade Federacije ste se povukli Vi i Vaše kolege hrvatske nacionalnosti. To oèito govori i o stanju u državi i o stanju u Federaciji BiH. Kako Vi na to gledate?
BEVANDA: Ja bih se ogranièio na Vladu Federacije. Odmah nakon posljednje sjednice Vlade zatražio sam stenogram, jer sam znao da æe poèeti manipulacije. Ja sam za to da se sve uvijek kaže otvoreno, pa sviðalo se to nekome ili ne. I kada se nisam slagao s odlukama Vlade, nisam javno davao svoje komentare, jer sam smatrao da smo tim. Svi koji prate moj rad znaju da ja nastojim držati dignitet toga što sam ministar. Meðutim, na zadnjoj sjednici Vlade stvorena je situacija gdje se zaista nijedan argument po bilo kojem osnovu nije uvažavao. Na djelu je bilo èisto politièko nasilje. Otprilike: svi znamo da je ovo sijalica, ali imamo dovoljno ruku i glasova i haj'mo usvojiti odluku da ovo nije sijalica. U trenutku uzavrele atmosfere ja sam kolegama isprièao anegdotu o dvojici predratnih mostarskih mangupa, Moši i Mimi. Ostali oni bez para negdje u Slavoniji i kako æe, šta æe, ukradu negdje nekakav geodetski stativ i doðu èovjeku pred kuæu. Odmakne se jedan od stativa, a onaj drugi govori: "Malo lijevo, pomakni malo desno..." Izaðe èovjek iz kuæe i pita šta rade. Mima mu kaže: "Željeznica treba da proðe ovuda, zakaèit æe ti æošak kuæe, ali nema problema, ostatak kuæe æe ti ostati." Èovjek se prepao, pita šta æe mu željeznica, šta æe biti s kuæom, ali mu ovaj odgovara da se tako mora. Onda pita domaæin može li se to kako srediti, da se izbjegne rušenje kuæe, a Mima mu kaže: "Onaj tamo se pita." Domaæin ode u kuæu, ponese para i ide Moši. Da mu pare i Moša dovikuje: "Piši: okuka!" E, po istoj koncepciji je usvojena i odluka o promjeni trase koridora autoputa. Radilo se, pod jedan, o apsolutnom nepoštivanju struke. I drugo, promijenjena je odluka koja je veæ usvojena u Parlamentu. Ja sam tražio od profesora koji je korektno i struèno prezentirao projekt da kaže gdje je sve narušena odluka Parlamenta, gdje se utvrðuje obuhvat trase i koji su razlozi promjena. I ništa više. No, ono što je mene zblanulo jeste stav ministra Šeækanoviæa koji je rekao da u donošenju odluke državno Ministarstvo prometa nema šta raditi. Pa, samo država ugovara kredite za finasiranje izgradnje i to radi preko Ministarstva prometa. Nama æe se smijati i predstavnici meðunarodne zajednice i ostali, mene su veæ zvali iz banaka koje finansiraju izgradnju. Mi smo prezentirali usvojene odluke, odobrena su sredstva i sad mi odjednom kažemo: "Sustav, piši okuka!" Veæ nekoliko dana èitam u novinama "Vrankiæ kupio zemlju". Ali, to nema veze s ovim o èemu smo prièali. Je li on kupio, nije li kupio, neka istražuje ko god hoæe. Ali, to nema veze s izmještanjem trase koridora o kojem smo prièali. Suština je što se jednostavno ušlo u predizborno vrijeme i hoæe se prikupiti politièki poeni. Na štetu koga? Ja ne znam, ali znam da ovo nije u interesu graðana BiH i Federacije. Drugi dio incidenta na istoj, posljednjoj sjednici Vlade je bio kada sam uzgred postavio pitanje o spisku dobitnika 88 podijeljenih stanova. U šali sam pitao: "Ljudi, jesam li ja to negdje zakasnio kad su se dijelili ti stanovi? Mene su pokojni roditelji uèili da se mora uèiti, završiti fakultet, ja ga završio u 22. godini, pa se zaposlio, štedio i kupio stan. Ima li još džaba tih stanova?" No, oèito su bili zbunjeni, nisu oèekivali moje pitanje. A ja sam samo pitao da se èlanovima Vlade, ne medijima, dostavi informacija ko je od poèetka rata dobio te besplatne stanove, poslovne prostore, kasarne... I to moje pitanje, na koje kao dopredsjednik Vlade imam pravo, toliko je iritiralo moje pojedine kolege da su napuštali sjednicu.
DANI: Da, znam da je to uradio ministar Gavrilo Grahovac.
BEVANDA: A mi sjednicu Vlade nismo napustili, nego smo èekali da se ona završi i sasvim normalno rekli da to nasilje više ne možemo trpjeti.
DANI: Znaèi li to da Vi ne uvažavate argumente nužnosti promjene trase zbog, recimo, zaštite kulturno-historijske vrijednosti Poèitelja?
BEVANDA: Ovo što æu vam reæi rekao sam i na sjednici Vlade. Salko Obhoðaš je iz Goražda i ja ne dopuštam da je Poèitelj više njegov nego što je moj. Ja ga tako doživljavam, kao što doživljavam i Stari most i sve ostalo. Šta je, je li to Poèitelj bošnjaèki? To jednostavno ne dozvoljavam. Nikome ne smeta što kroz Poèitelj idu kamioni, šleperi i sve ostalo, a smeta trasa koja je utvrðena još 1997. godine, po kojoj je od zadnjih kuæa taj most odmaknut još 500 metara. Predviðeno je odmaralište, kamene skale koje silaze u Poèitelj, da èovjek izaðe i da se divi. Ja ne znam jeste li putovali trasom autoputa kroz Hrvatsku koja prolazi kroz ušæe Krke. Ima li išta što bi trebalo biti zaštiæenije od one ljepote? No, autoput je tako izveden da ušæe Krke, Skradin, nièim nije ošteæen. S druge strane, mi veæ imamo izgraðenu dionicu autoputa. Zar i tamo nemamo kuæe i s jedne i s druge strane puta? Ko tamo živi, ko je tamo ugrožen? Ovdje se radi o èistom politikanstvu. Imali smo protivljenje ovoj odluci Hercegovaèko-neretvanskog kantona, imali smo isti stav gradonaèelnika Grada Mostara, Èapljine, ostalih... Pa, na koju se to onda lokalnu zajednicu ova odluka o promjeni trase poziva?! Doðe pet ljudi u Blagaj i napravi sjednicu na kojoj se usvoji nekakav vjerski i politièki stav: "Ne daj im to!" Je li treba u Neumu da bude luka? Neum je i vaš koliko i moj i svih nas. Hoæemo li mi graditi turizam ili æemo stvarno dovesti željeznicu u Neum? Samo, šta æemo odatle? Gdje æe ti trajekti iæi? Radi se o neèemu što, po meni, nema veze sa životom. To je jedna èista politizacija i ubiranje poena kroz radikalizaciju.
DANI: I, dobro, gdje Vi vidite izlaz iz ove situacije?
BEVANDA: Ne znam. Možda moj odgovor izgleda èudno, ali ja stvarno nisam dovoljno politièki iskusan da bih znao. Nikad se nisam bavio politikom, nikad nisam bio u stranci... Ne znam.
DANI: Vaš odgovor potvrðuje moj utisak da ste prilièno neobièna pojava na našoj politièkoj sceni.
BEVANDA: Elementarna nepogoda, ali za sve strane...
DANI: Vi ste i prije nego što je postojeæa ekonomska kriza postala oèita upozoravali šta nam se sprema ukoliko ne doðe do radikalnih promjena. Ne znam da li se slažete sa mnom, ali èini mi se da je kljuèni trenutak za uvod u postojeæe stanje bio onaj kada je 2006. godine, samo nekoliko dana uoèi posljednjih opæih izbora, Parlament Federacije BiH, uz glasove i vladajuæih i opozicionih stranaka, popustio prijetnjama boraèkih udruženja i usvojio zakone kojima se poveæavaju izdvajanja iz budžeta za više kategorija graðana iako je bilo jasno da sredstava za te namjene niti ima, niti æe ih biti.
BEVANDA: Jeste, i taj moment, ali ne samo on u tom periodu. Zato sam ja stalno upozoravao da je upravo ova godina naša posljednja šansa da napravimo suštinske reforme - zato što je iduæa godina izborna. No, pokazalo se da nema spremnosti, èak ni sada kada je dogorjelo do nokata, da se ide u neophodne radikalne reforme.
DANI: Molim Vas, objasnite šta to konkretno znaèi "neophodne suštinske reforme"?
BEVANDA: Konkretno, prvo reforma javne uprave.
DANI: Šta to znaèi?
BEVANDA: To znaèi promjenu nefunkcionalnog postojeæeg administrativnog aparata. Svugdje je javna uprava u službi graðana, a kod nas su graðani u službi ovakve javne uprave koja ubire prihode od svih da bi opstala. Meðutim, mi imamo nametnut Zakon o državnoj upravi po kojemu vi ne možete ništa onome ko ne radi svoj posao. Biti državni službenik u drugim zemljama je èast i obaveza, a kod nas je to pravo?! Pogledajte, samo na federalnom nivou sedam i po tisuæa ljudi prima plaæu u tom preglomaznom aparatu. A ja sam javno pitao - šta bi bilo da poduzetnici koji im osiguravaju plaæe kažu da idu u štrajk? Od koga bi onda ubirali poreze i doprinose koji hrane taj aparat? Ili, kome smeta jedinstveni registar?
DANI: Govorite o braniteljima?
BEVANDA: Govorim o svim socijalnim kategorijama. Imamo savršeni sustav CIPS-a, imamo matiène brojeve: zašto se bježi od toga da se na osnovu matiènog broja Vjekoslava Bevande vidi po kojem sve osnovu on ima primanja? Ovako - imate ljude koji imaju primanja s federalnog nivoa, s kantonalnog nivoa, s opæinskog nivoa. To je, jednostavno, neodrživo, a broj korisnika ovih primanja neprekidno raste. Evo, ostavimo rat po strani, znamo da je federalni prostor više stradao. Ali, kako može u Federaciji biti 26 puta više neratnih invalida nego u Republici Srpskoj? Je li to s nama u Federaciji genetski nešto nije u redu, da li se mi raðamo kao ljudi s posebnim socijalnim potrebama? Zašto ne možemo uvesti imovinski cenzus za korisnike socijalnih davanja? Znate li koliko mi imamo dobitnika najviših ratnih priznanja? Osam-devet tisuæa! Cijeli Mostar je u Narodnooslobodilaèkom ratu dao dva narodna heroja - Mehu Trbonju i Avdu Humu. A kod Hrvata i Bošnjaka sve narodni heroji iz ovog rata, svi neèim zapovijedali... Ja sam se prije dvije godine našalio i rekao: "Haj'mo nabaviti oružje kad veæ imamo toliko heroja i napasti susjedne države, da mi njima malo napravimo nered, da se ovdje malo stabiliziramo i onda nešto kao pomirimo..." Ili, dvije godine se opstruira formiranje agencije za pasivni podbilans državne imovine. To bi bio organ koji gospodari svim potraživanjima i imovinom države van BiH. U samo jednom procesu koji se vodi, protiv Progresa, radi se o našoj imovini od 58 miliona dolara, a postoji oko 15 tisuæa predmeta. Ja to tražim, ali, kad god insistiram, vidim da to nekome smeta. Kad sam upitao za informaciju o dodijeljenim stanovima, nisam imao pojma da sam ubo u nešto, da je nastala opæa nervoza zbog neèega što je normalno. I onda se sve prebaci na politièki teren, na nacionalizam, je li Vrankiæ kupio parcelu ili nije... To je za mene ispod nivoa, nedostaju argumenti, kreæu traèevi. Evo, gledam u Slobodnoj Bosni kažu da je Ihtijareviæ, koji vodi službu Zajednièkih poslova Vlade, oštetio budžet tako što je kæerki mog brata uplaæivao neko porodiljsko... A moj brat ima dvoje djece, starija kæerka ide u drugi razred srednje, a mali u sedmi osnovne. Jednostavno, idemo ga prljati, u Mostaru znaju o èemu se radi, ali u Sarajevu èitaju i ne znaju...
DANI: Prošle sedmice sam razgovarao s premijerom Mujezinoviæem i on se skoro naljutio zbog moje konstatacije da je Federacija praktièno u ekonomskom kolapsu. Naime, on tvrdi da je stanje normalno...
BEVANDA: Vi se sjeæate nedavne situacije: premijer Brankoviæ danas podnosi ostavku a od sutra više ne radi. Sad vam kažem: ta dva mjeseca što sam proveo sam sa svojim ljudima da bih pokušao doæi do ovog aranžmana s MMF-om ne bih ponovio više ni za šta na svijetu. Mi smo sada došli u situaciju da stabiliziramo financijske tijekove. Meðutim, rekli smo da æemo napraviti reviziju svih veteranskih i socijalnih kategorija, da æemo formirati jedinstveni registar, da æemo napraviti reformu uprave... Nama protjeèe vrijeme, a ništa nismo napravili. Nama 16. ovog mjeseca dolaze iz MMF-a da dogovorimo pregled ostvarenog za 11. mjesec. Nisam nikakav optimista. Ja sam prošle godine odluèio o zaduženju kod komercijalnih banaka i uspio to provesti. Taj bajpas sam napravio da Federacija ne bi postala generator neplaæanja - imali smo tada neplaæene radove na izgradnji autoputa, neplaæene poticaje... Kratkoroèno smo se zadužili i s 506 miliona deficit sveli na 250 miliona maraka. I pored ucjena i protivljenja poslovnih banaka i lobija, vratili smo kratkoroèni kredit. Znao sam šta radim. Sad imamo kredit od MMF-a uz kamatu od 1,46 posto, poèinjemo ga otplaæivati za tri godine, a u meðuvremenu ne plaæamo ni kamate. Zar to nije dobar posao? Tako se radi kad ima volje i kad se struka poštuje. A kad bi se provele reforme... Mi nismo prezadužena zemlja, i kad bismo se opredijelili da ne podilazimo glasaèima, nego da se borimo za svako radno mjesto, kad bismo prestali diskriminirati privatno vlasništvo u odnosu na društveno...
DANI: Gospodine Bevanda, Vi sigurno bolje znate situaciju u Hercegovini, ali ja znam da su preduzeæa s državnim udjelom u Sarajevu izvor strahovitog kriminala. Frustrira èinjenica da nema spremnosti vlasti da se obraèuna s kriminalom u BH Telecomu, Fabrici duhana Sarajevo, Bosnalijeku..., o èemu su pisali i govorili i Dani i drugi mediji. Sjeæam se da ste Vi u aprilu javno pitali šta je s dividendama iz državnih kompanija...
BEVANDA: ...I došao na udar svih. Evo, sad da budem konkretan i jasan: samo od èetvrtka imao sam tri-èetiri konkretne prijetnje zbog toga što diram to. Ja sam samo pitao kako to da nikako nema dividendi iz HT-a Mostar, a sad se to pretvorilo da sam ja protiv Stipe Prliæa. A ja samo pitam zašto nemamo dobiti iz HT-a Mostar i ništa više. Pogledajte, kod njih imamo dva i po puta manji prihod, a rast troškova marketinga 250 posto. Pa, nije niko lud! A onda otkrijete da je firma iz Zagreba s osnivaèkim kapitalom od 21 tisuæe maraka prošle godine za marketing od HT-a Mostar naplatila šest, a ove godine osam miliona maraka marketinga. Ti to ne smiješ pitati, to je suština! Pitao sam za Fabriku duhana Sarajevo: godinama kažu da izdvajaju iz dobiti za hotel u Srebrenici. Ja sam bio u Srebrenici i nisam vidio taj hotel. Pa gdje je on ako se godinama iz dividende kao izdvaja za njega? A gledao sam nene koje su izgubile sve svoje najdraže, a žive i danas u kuæama bez struje i telefona?! To je odgovornost onih koji biraju nadzorne odbore takvih firmi. Bilo je svetogrðe kad sam rekao da je Sarajevo-osiguranje u nadležnosti mog resora i da neæu dozvoliti njegovu privatizaciju kad su njegove dionice bile pale na devet maraka. Ili, Libijci, koji su vrhunski trgovci, su mi priznali da sam napravio dobar posao kad sam ih natjerao da dionice Bosnalijeka plate po 67 maraka. I sad se nekome žuri da prodamo Bosnalijek na berzi, kad su dionice po devet maraka. Zašto, kome se to žuri?
DANI: Kriminalcima.
BEVANDA: Ne znam ja... Zašto bismo prodavali sad u bescjenje? Ja sam živio u pet zemalja svijeta, u Austriji sam bio poduzetnik i znam kako funkcionira pravna država. Niko ne prièa šta je Ministarstvo financija uradilo, a uradilo je više zakona i prijedloga zakona nego sva ostala zajedno. Smanjili smo porez na dobit s 30 na 10 posto da bismo potakli poduzetnike i svi su govorili da æe prihod u budžetu pasti. I znate šta se desilo? U prvoj godini primjene takve stope nama se poveæao prihod od poreza na dobit za 64 posto. Zašto? Pa zato što poduzetniku ne pada na pamet da nešto sakrije, da otvara fiktivne firme ako s 10 posto može namiriti svoje obaveze iz dobiti. Nikako da se okrenemo u taj film. Jurišiæ iz HSP-a mi kaže da sam ja bošnjaèki Robin Hood, hrvatski izdajica, za neke u Sarajevu sam hrvatski nacionalista, a ja samo pokušavam raditi normalno svoj posao. U mom ministarstvu, osim nekoliko bandita kojih se ne mogu riješiti, svakoga možete pitati sve, bez obzira na njihovu nacionalnost. Kod mene je ispalo da su mi najbliži suradnici Bošnjaci i to nekome smeta, a mi smo tim koji radi i funkcionira kao tim.
DANI: Siguran sam da imate velikih pritisaka da smijenite direktora Finansijske policije Zufera Derviševiæa ili da ogranièite njegovu borbu protiv kriminala.
BEVANDA: Ima pritisaka i oni dolaze i od dijela zastupnika. Postavili su mi pitanje i dobili odgovore o nekim navodnim Derviševiæevim zlouporabama, pitajte ih jesu li zadovoljni odgovorom. Nije Ministarstvo financija biletarnica i željoteka da ti ubaciš u jukebox i on ti svira šta hoæeš. To nema ni za koga, a ja nemam politièkih ambicija.
DANI: Objasnite mi šta konkretno znaèi Vaša i odluka drugih ministara Hrvata u Vladi Federacije da ne prisustvujete sjednicama Vlade.
BEVANDA: Samo to da ne prisustvujemo sjednicama Vlade.
DANI: Da li i dalje radite, obavljate li funkcije na koje ste izabrani?
BEVANDA: Pa moram, neæu ugroziti sporazum s MMF-om i sve ovo. A toèno to bi neko i volio. Bio bi sav sretan da upre prstom u Bevandu i kaže: "Pa da, to je to!"
DANI: Ali, kad æe se prevaziæi postojeæe, ipak, nenormalno stanje?
BEVANDA: To definitivno nije do mene. Onog trena kad se budu uvažavali argumenti i ukoliko budemo radili na naèin na koji smo radili kada je gospodin Brankoviæ podnio ostavku. Ta dva mjeseca, oko kongresa SDA, imao sam sve poslove oko sporazuma s MMF-om i još sam morao voditi Vladu. Fizièki sam bio skoro uništen, ali nijednog incidenta nije bilo. Mogao sam se i ja tada izmaknuti, kao što mogu i danas, i neredu ne bi kraja bilo. Kad æe se ovo prevaziæi? Kad se kolege u Vladi, ali i politièki lideri, opredijele kuda žele voditi i Federaciju i državu. Ja sad neæu ni sluèajno dozvoliti da se dogodi neki propust i zahvaljujuæi kolegama u mome ministarstvu, na koje sam ponosan, neæe se ni dogoditi. Lako bih mogao napraviti nered s nesagledivim posljedicama, ali niti to hoæu, niti me iko može natjerati da to uradim.
|
08-09-2009 at 10:13 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|