Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.
|
diwna Nivo: Forumski doajen ***
Registriran(a): 17-05-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 3577 IP: Maskiran
|
Re: Aktuelne politicke dogodovstine
BiH krenula u obraèun s graðevinskom mafijom
Istrage se veæ vode u okviru Tužilaštva BiH
30.09.2009. 07:50
Glavni državni tužilac Milorad Barašin juèer je u razgovoru za "Dnevni avaz" objavio rat graðevinskoj mafiji u našoj zemlji, potvrdivši da se u Tužilaštvu BiH veæ vode istrage koje imaju za cilj konaèni obraèun s ovim vidom organiziranog kriminala.
Poèeci borbe
Barašin je, inaèe, govoreæi na konferenciji "Suoèavanje s izazovima organiziranog kriminala i teškim kriviènim djelima na podruèju zapadnog Balkana" u Beogradu, svojim kolegama juèer postavio pitanje postoji li u našem regionu mafija.
Konstatirano je, što su potvrdili i predstavnici zemlje kolijevke mafije - Italije, da oblici organiziranog kriminala na Balkanu poprimaju elemente kriminala s hijerarhijom, odnosno elemente mafije.
- Regionalna saradnja u borbi protiv organiziranog kriminala je uspješna. Ali, to su samo poèeci i ta borba mora biti još uspješnija, brža i efikasnija. Uprkos našoj borbi i nekim èak i zavidnim rezultatima na tom planu, kriminalci su i dalje ispred nas, odnosno sigurnosnih i pravosudnih organa u regionu, jer oni se uvezuju bez obzira na nacionalnu pripadnost, spol, rasu... interesuju ih samo kapital i profit - rekao je Barašin.
Osim niza vidova kriminala, kako je dodao, najnoviji je oblik graðevinske mafije.
Problem regiona
- Graðevinska mafija sve više uzima maha u BiH, a to nije samo naš nego i problem cijelog regiona. U igri je veliki novac, ali s obzirom na to da su veæ neke istrage o ovom vidu kriminala u toku, ne bih sada iznosio detalje - istakao je Barašin.
Suzdržan od komentara o Jurišiæu
Tužilac Barašin kazao je da se iz profesionalnih razloga suzdržava od komentara na presudu Iliji Jurišiæu, jer je rijeè o nepravomoænoj presudi. Samo je i ovom prilikom ponovio svoj, odranije poznat stav, da se svim graðanima za zloèine poèinjene u BiH treba i suditi u našoj zemlji.
Autor: S. ŠKULETIÆ
|
30-09-2009 at 08:37 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
yugi Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 20-12-2006 Lokacija: NORVEŠKA Odgovori: 35281 IP: Maskiran
|
Re: Aktuelne politicke dogodovstine
Demokrata koji želi dobro BiH
Tadiæ poruèio Incku da ne krši Dejton
02.10.2009. 10:54
Predsjednik Srbije Boris Tadiæ podržao je premijera Republike Srpske (RS) Milorada Dodika i u telefonskom razgovoru poruèio visokom predstavniku za BiH Valentinu Incku da ne krši Dejtonski sporazum - piše beogradski "Pres".
Prema saznanjima ovog lista, koji se poziva na dobro obaviješteni izvor, Tadiæ je rekao telefonom Incku, koji ga je, kako se navodi, groznièao pozvao, da je Srbija za dosljedno poštivanje Dejtonskog sporazuma i da æe Beograd braniti prava i interese srpskog naroda i RS.
Prema saznanjima lista, u pokušaju da sprijeèi Dodika i Narodnu skupštinu RS da usvoje zakljuèke o ''Elektroprenosu BiH'' i zaprijete referendumom u sluèaju novih pritisaka i nameta, Incko je prekjuèe pokušao da apeluje na Tadiæa da utièe na premijera Srpske da ''ne prenagljuje''.
"Incko je u srijedu groznièavo telefonom zvao Tadiæa, koji je bio u posjeti Sloveniji. Kada ga je, najzad, iz èetvrtog pokušaja dobio, rekao mu je da bi bilo dobro da `smiri Dodika` kako se situacija u BiH ne bi radikalizovala", piše list.
Tadiæ je, kako se dodaje, visokom predstavniku mirno saopštio da on razumije njegovu zabrinutost, ali da i šef OHR-a treba da razumije u kakvoj situaciji se nalaze srpski narod i RS.
Predsjednik Srbije je Incku rekao da je Beograd za dosljedno poštivanje Dejtonskog sporazuma, kao i prava i interesa svih naroda u BiH i da više ne smije da bude nikakvih pomjeranja u odnosu na izvorni Dejton, kao što je do sada bio sluèaj.
Tadiæ nije propustio da naglasi da æe Beograd, kao i do sada, braniti prava i interese srpskog naroda i RS, koja proizilaze iz Dejtonskog sporazuma - tvrdi dobro obaviješteni izvor "Presa".
(Svevijesti.ba/Srna)
<br /><br /><br /><br />
|
02-10-2009 at 11:38 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
primus inter pares Nivo: Forumski doajen Registriran(a): 31-01-2008 Odgovori: 20460 IP: Maskiran
|
Re: Re: Aktuelne politicke dogodovstine
citat: yugi wrote:
Demokrata koji želi dobro BiH
Tadiæ poruèio Incku da ne krši Dejton
02.10.2009. 10:54
Predsjednik Srbije Boris Tadiæ podržao je premijera Republike Srpske (RS) Milorada Dodika i u telefonskom razgovoru poruèio visokom predstavniku za BiH Valentinu Incku da ne krši Dejtonski sporazum - piše beogradski "Pres".
Prema saznanjima ovog lista, koji se poziva na dobro obaviješteni izvor, Tadiæ je rekao telefonom Incku, koji ga je, kako se navodi, groznièao pozvao, da je Srbija za dosljedno poštivanje Dejtonskog sporazuma i da æe Beograd braniti prava i interese srpskog naroda i RS.
Prema saznanjima lista, u pokušaju da sprijeèi Dodika i Narodnu skupštinu RS da usvoje zakljuèke o ''Elektroprenosu BiH'' i zaprijete referendumom u sluèaju novih pritisaka i nameta, Incko je prekjuèe pokušao da apeluje na Tadiæa da utièe na premijera Srpske da ''ne prenagljuje''.
"Incko je u srijedu groznièavo telefonom zvao Tadiæa, koji je bio u posjeti Sloveniji. Kada ga je, najzad, iz èetvrtog pokušaja dobio, rekao mu je da bi bilo dobro da `smiri Dodika` kako se situacija u BiH ne bi radikalizovala", piše list.
Tadiæ je, kako se dodaje, visokom predstavniku mirno saopštio da on razumije njegovu zabrinutost, ali da i šef OHR-a treba da razumije u kakvoj situaciji se nalaze srpski narod i RS.
Predsjednik Srbije je Incku rekao da je Beograd za dosljedno poštivanje Dejtonskog sporazuma, kao i prava i interesa svih naroda u BiH i da više ne smije da bude nikakvih pomjeranja u odnosu na izvorni Dejton, kao što je do sada bio sluèaj.
Tadiæ nije propustio da naglasi da æe Beograd, kao i do sada, braniti prava i interese srpskog naroda i RS, koja proizilaze iz Dejtonskog sporazuma - tvrdi dobro obaviješteni izvor "Presa".
(Svevijesti.ba/Srna)
Ja mislim da dodik zna da tadic ima velke runje na ledjma ko i on,pa ga drzhi tako u doumici
|
02-10-2009 at 12:25 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Abulafija Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 02-07-2004 Odgovori: 28828 IP: Maskiran
|
Re: Aktuelne politicke dogodovstine
Srbija: Presuda Iliji Jurišiæu
Ruganje pravdi
Skandalozna presuda kojom je Tuzlak Ilija Jurišiæ osuðen na 12-godišnju zatvorsku kaznu potvrdila je da je ovo od poèetka do kraja bio politièki sluèaj. Tužilac je za sebe obezbijedio politièke i poene srpske javnosti, dok je sutkinja donijela jedinu presudu koju je javnost u Srbiji željela: kriv je, i tako obezbijedila sebi mjesto u reizboru sudija koje slijedi za mjesec dana. Presuda ima itekako veliki znaèaj za Srbiju jer je njome "dokazano" da su u BiH bili sukobi u kojima su podjednako uèestvovale sve strane, osim JNA i Srbije, naravno
Sutkinja zakljuèuje da je napad na kolonu bio "precizno i perfidno pripremljen"
U 13 sati u Okružnom sudu u Beogradu je 28. septembra bilo najavljeno izricanje presude Iliji Jurišiæu. Kako bi prisustvovali presudi iz BiH su došli Jurišiæeva supruga i sestra, zatim prijatelji, te vijeænici Opæine Tuzla. "Došli smo da damo podršku Iliji, da zna da nije sam", bio je njihov zajednièki komentar. Iako se pred presudu nisu željeli upuštati u prognoze, iz njihovih rijeèi se dalo zakljuèiti da oèekuju pravednu - oslobaðajuæu presudu. Advokat Ðorðe Dozet za Dane je prokomentirao: "Ako se bude sudilo po argumentima, Ilija mora biti osloboðen, no ako presuda bude donesena po diktatu..." Primjetna je bila nervoza kod èlanova porodice koji su dostojanstveno èekali da budu pozvani u sudnicu broj 1.
Iako je prvobitno bilo najavljeno da æe presuda biti proèitana u puno manjoj sudnici, nakon dopisa iz BiH u kojem je najavljeno nekoliko desetina onih koji žele da prisustvuju èitanju presude, odluèeno je da to bude u najveæoj sudnici, istoj onoj u kojoj je voðeno suðenje pripadnicima Zemunskog klana, optuženima za ubistvo premijera Srbije Zorana Ðinðiæa. U publici su se pitali da li je time upuæena neka poruka?
12 godina zatvora U velikoj sali sudnice sjedili su advokati i predstavnici Tužilaštva koje je prije dvije godine podiglo optužnicu protiv Jurišiæa tereteæi ga za napad na kolonu JNA koja se u maju '92. povlaèila iz Tuzle, iako su brojna udruženja iz BiH, pa èak i neki politièari pokušavali objasniti da Jurišiæ nije bio odgovoran za taj dogaðaj, da je Tužilaštvo BiH to koje je nadležno i istražuje taj sluèaj, da je Jurišiæ državljanin BiH i da se dogaðaj desio u BiH... Sve je bilo uzalud. Dvije godine kasnije suðenje Jurišiæu je bilo završeno i èekala se presuda.
U prostoru ograðenom neprobojnim staklom od velikog dijela sudnice i publike, sjedio je tog 28. septembra Ilija Jurišiæ i èekao presudu. Izgledao je zbunjeno, kao da nije shvatao šta mu se dogaða. Naši sugovornoci koji su u protekle dvije godine išli kod Jurišiæa u posjetu to potvrðuju: "Njemu i dalje nije jasno zašto mu se sve to desilo. Branio se samo istinom, siguran da æe pravda pobijediti." Saznajemo i da su prijatelji Jurišiæa nagovarali da iskoristi svoje hrvatsko državljanstvo kako bi se u cijelu prièu ukljuèila i Hrvatska koja ima jaèu diplomaciju i utjecaj u Beogradu od politièara iz Federacije, no Jurišiæ je to odbio, objašnjavajuæi da je njegova matièna država BiH i da on ne želi toga da se odrekne.
U publici su sjedili Jurišiæevi prijatelji koji su sa zebnjom oèekivali presudu. Izdvojene sa strane bile su supruga i sestra. Ilija je sjedio pognut, lica zagnjurenog u šake. Nakon naredbe: "Ustanite svi", u sudnicu je ušlo sudsko vijeæe kojim je predsjedavala sutkinja Vinka Beraha-Nikièeviæ koja je proèitala presudu donesenu "u ime naroda": "Ilija Jurišiæ je kriv..." Ilija je stajao mirno. Èak ni mišiæi na licu mu se nisu pokrenuli. Njegova supruga i sestra su poèele plakati.
Sutkinja je dalje èitala da je Jurišiæ pripadao muslimansko-hrvatskoj strani u sukobu na podruèju Tuzle, da je kobnog dana bio dežurni u štabu, da je suprotno ranije postignutom dogovoru izmeðu SRJ i BiH o mirnom povlaèenju jedinica JNA izdao naredbu za napad snagama koje su bile pripremne u okolnim zgradama maršrute kojom je kolona morala proæi nakon èega je uslijedila pucnjava na vojnike u koloni koji nisu bili spremni na pucnjavu. Posljedica napada, prema presudi, bilo je 50 mrtvih vojnika, 40 ranjenih i više uništenih vozila od kojih su neka bila sanitetska. Sutkinja je saopæila kaznu: 12 godina zatvora.
Klasièna zasjeda Ilija opet nije reagirao, mirno je stajao izmeðu dvojice policajaca, ali su se njegova supruga i sestra slomile. Sestra je jecala lica zagnjurenog u ruke, dok je supruga nakon uzvika nevjerice pokleknula, uhvatila se za stolicu i teško da bi se održala na nogama da je nije pridržao prijatelj koji se našao pored nje.
Sutkinja je prisutnima naredila da sjednu kako bi objasnila na osnovu èega je vijeæe donijelo presudu. Beraha-Nikièeviæ je u uvodu navela da je optužnica protiv Ilije Jurišiæa podignuta 9. novembra 2007., a da je suðenje zapoèelo februara 2008. Podsjetila je da je istraga obuhvatala šest lica, no nije se upuštala u objašnjenje zašto je na kraju optužen samo Jurišiæ kome je na teret stavljena sva odgovornost dogaðaja koji se desio u Tuzli, što je Tužilaštvo preciziralo u promijenjenoj optužnici 18. septembra, neposredno pred iznošenje završnih rijeèi u predmetu Jurišiæ. Naime, tada je beogradsko Tužilaštvo predložilo, a Sud prihvatio, da se Jurišiæ optuži zbog napada na kolonu JNA koja se 15. maja 1992. povlaèila iz Tuzle i to za upotrebu nedozvoljenih sredstava ratovanja i komandnu odgovornost. Za šta je na kraju i presuðeno i s obzirom šta mu je sve sudskom odlukom stavljeno na teret bilo je za oèekivati puno rigorozniju kaznu.
U nastavku je sutkinja navela da je tokom procesa saslušano 78 svjedoka, da je pregledana brojna dokumentacija, kao i razni snimci. Nakon analize svega toga vijeæe je zakljuèilo da se radilo o "sukobu izmeðu naoružanih muslimanskih, hrvatskih i srpskih formacija u kojima se morala poštivati Ženevska konvencija". U objašnjenju se navodi da je zbog pogoršanja bezbjedonosne situacije u Tuzli tadašnji Krizni štab naredio mobilizaciju Operativnog štaba SJB Tuzla na èijem èelu je bio Meša Bajriæ. S Bajriæem je, prema tumaèenju sudskog vijeæa, pregovarao potpukovnik Mile Dubajiæ, komandant kasarne JNA u Tuzli, i postignut je dogovor o povlaèenju kada je odreðena i trasa kretanja kolone JNA. Sutkinja tvrdi da je potpukovniku Dubajiæu tada garantiran miran prolazak kroz Tuzlu, dok se, prema njoj, pripremao napad.
Beraha-Nikièeviæ opisuje kako je izgledala kolona i na kojem mjestu su bila vozila koja su išla u pratnji tvrdeæi da je Operativni štab taèno znao gdje su njihovi ljudi kako na njih ne bi bila otvorena vatra. Zakljuèuje da je Meša Bajriæ naredio Jurišiæu da prenese naredbu za napad. U presudi je zakljuèeno da se radilo o "klasiènoj zasedi", te da je na osnovu analize zakljuèeno da je strategija bila da se "prvo puca na vozaèe". Jurišiæ je, prema presudi, u svojoj odbrani tvrdio da nije bio èlan Operativnog štaba i da je tu noæ bio dežurni, te da mu je drugi dežurni rekao da je Meša dolazio i da mu je rekao da æe kolona morati izaæi bezbjedno. No, nakon toga, stiglo je obavještenje da vojska puca. Potom je Meša rekao Iliji: "Kaži im da sam ja rekao da na vatru odgovore vatrom." Bajriæ je to potvrdio u svom iskazu.
Politièka presuda No, Sud je "utvrdio da je Jurišiæ komandovao i bio dio lanca komandovanja". Jedan od kljuènih argumenata na koje se pozvalo vijeæe je vještaèenje koje je radio srbijanski ekspert Slobodan Jovièiæ i u kojem je ustvrdio da je "prvi rafal ispaljen iz okoline trase kretanja kolone". Sutkinja dalje zakljuèuje da je napad bio "precizno i perfidno pripremljen" i u nastavku o njemu govori kao o "perfidnom napadu", a perfidan je bio jer je potpukovnik Dubajiæ dobio uvjeravanja da æe kolona mirno proæi kroz Tuzlu.
"Ovo je smrt pravde", èulo se meðu Tuzlacima dok su napuštali sudnicu jedan Okružnog suda u Beogradu. Dozet je kratko izjavio: "Ja sam bez rijeèi. Sve što bih sad rekao prešlo bi u vrijeðanje", no ispred Suda, pred brojnim okupljenim novinarima iz BiH i Beograda, Dozet je bio više jasan: "Naš kolega tužilac je svoju završnu rijeè završio rijeèima apostola Pavla, a ja bih sada rekao ono što je Isus rekao kada su ga razapeli: 'Oprosti im Bože, ne znaju šta rade.'"
"Ovo je sramota za Srbiju. Znaèi mi se nismo smjeli braniti. Trebali smo pustiti da se desi ono što se desilo u Zvorniku, Foèi, Srebrenici, da danas ovdje svjedoèimo kao žrtve da bi nas neko uvažio. O kakvim vojnicima sutkinja prièa? Jeste li èuli njihova godišta, '62., '59. itd., više od pola njih su bili rezervisti došli u Tuzlu da izvrše scenarij osmišljen u Beogradu i realiziran u veæem dijelu BiH", ljutito je komentirao jedan od Tuzlaka dok su drugi govorili: "Kakav je ovo sud, prvo je bilo 19 mrtvih sad tvrde da ih je 50. Kako? Deset mrtvih je bilo pozvano da svjedoèe. (…) Ta država mora odgovarati za rat u Bosni i Hercegovini."
Iako su postojali (ne baš energièni) pokušaji pojedinih politièara i organizacija iz BiH da dokažu Tužilaštvu u Beogradu da nema pravo da procesuira Iliju Jurišiæa, malo je onih koji su se pritom pozivali na argumente dovoljno jake da tužilac Vukèeviæ odustane od svog nauma. Sluèaj je od poèetka bio politièki i Vukèeviæu je obezbjeðivao poene u srpskoj javnosti.
S druge strane, Vukèeviæeva optužnica je potvrdila ono što je svakako itekako u interesu zvaniènog Beograda, a to je da su u BiH bili sukobi u kojima su podjednako uèestvovale sve strane, osim JNA i Srbije koja se izvlaèila iz bh. sukoba. Itekako svjesna svega ovoga sutkinja je samo nastavila ono što je Vukèeviæ zapoèeo, provela je suðenje i donijela jedinu moguæu presudu koju je srbijanska javnost oèekivala: Jurišiæ je osuðen, a sutkinja se ne mora brinuti zbog reizbora koji joj predstoji. Ona se dokazala.
Sinan Aliæ, fondacija Istina Pravda Pomirenje
Cirkus u zgradi pravde
Sinan Aliæ iz Fondacije Istina Pravda Pomirenje kaže: "Vukèeviæ je komandovao i naštimao cijeli ovaj sluèaj. Ovdje stanuju hohštapleri, a ne pravnici. Srbija s ovakvim pravosuðem ne može u Evropu. Srbija se mora odbraniti od Koštunicine politike. To što se desilo u Tuzli je klasièni incident. Struènjaci u San Franciscu, kojima je bila poslata dokumentacija, nisu mogli dokazati ko je prvi zapucao i ko je prvi ispalio metak jer se radilo o sekundama. Uostalom, to su uradile regularne snage MUP-a, a ne neka paravojna formacija kako se želi prikazati. Ovaj vještak iz Srbije je radio po naredbi. Ovo su Miloševiæevi ljudi. Sudijama je za mjesec i po reizbor i oni se moraju dokazati, osluškuju sad politièke faktore kako æe reagirati. Cirkus stanuje u zgradi u kojoj treba da stanuje pravda."
Nataša Kandiæ, direktorica fonda za humanitarno pravo iz Beograda
Tužilaštvo u Srbiji hoæe da sudi svima
Nataša Kandiæ, direktorica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda analizira dešavanja na Okružnom sudu u Beogradu koja su se odrazila na presudu Jurišiæu: "Vinka Beraha-Nikièeviæ u predmetu Suva Reka oslobodila je Radislava Mitroviæa, prvooptuženog, inaèe zamenika komandanta elitne jedinice policije Žandarmerije Srbije, koji je bio optužen za zloèine nad civilima. Njena odluka je izazvala zbunjenost struènog dela javnosti i albanske javnosti što je dovelo do toga da više nema njihove volje i spremnosti da uèestvuju u suðenjima za ratne zloèine u Beogradu. Mitroviæ je tada ostao u pritvoru zahvaljujuæi drugoj prijavi koju je Fond u meðuvremenu podneo protiv njega zbog drugog zloèina, ali je nakon tri meseca pušten. To je potvrda da Tužilaštvo radi ad hoc. Tu je još jedan sluèaj, ubistvo trojice braæe Bitiæi, albanskog porekla sa amerièkim državljanstvima, za koje su bila optužena dvojica pripadnika Posebnih jedinica policije. Oni su osloboðeni da bi se zaštitio Goran Radosavljeviæ Guri koji je godinama na najvišim policijskim funkcijama. Kada se ima u vidu suðenje za zloèin u Suvoj Reci, onda ima razloga za tvrdnju da se Sud priklonio odbrani i zaštiti policajaca na visokim pozicijama. Kad je u pitanju sluèaj Jurišiæ, celo suðenje su organizacije za ljudska prava u Srbiji tražile i preporuèivale da se sav dokazni materijal ustupi Sudu BiH i da se to Tužilaštvo kloni da sudi graðanima drugih država, jer je za zadovoljenje pravde i promene u društvu važno da kažnjavanje ratnih zloèinaca doprinese da svako društvo bude suoèeno sa onim što je u njegovo ime uèinjeno. Ma kako dobro Tužilaštvo krenulo prvih godina, ono sad pokazuje da nema kriterijuma za pokretanje postupaka novih sluèajeva, nego da osluškuje šta politièki bolje prolazi u društvu."
Stevan Protiæ, Jurišiæev advokat
Suðenje s naglašenim politièkim motivima
Stevan Protiæ, jedan od advokata Ilije Jurišiæa ovako za Dane komentira presudu neposredno nakon njenog izricanja: "Šta je Jurišiæ rekao? Koju naredbu? Sramota. Ja ovo ne razumem. Odbili su sve svedoke odbrane. Saslušali su samo svedoke Tužilaštva koji ništa ne znaju o Iliji. Koja je to radnja izvršena? Šta je to Ilija naredio? Ovo je suðenje, sigurno, sa naglašenim politièkim motivima da se skine odgovornost sa tadašnjeg starešinskog kadra sastava JNA. Nigde ne kažu da su u Tuzli bili rezervisti. Jedan od starešina, Stablièeviæ, izjavio je pred Sudom da su bošnjaèke dobrovoljce smatrali pripadnicima paravojnih formacija Zelene beretke, da su dobrovoljce hrvatske nacionalnosti smatrali ustaškim paravojnim snagama, pa zato nisu ni dobijali naoružanje Teritorijalne odbrane koje je èuvala vojska, ali su zato dobrovoljce srpske nacionalnosti tretirali kao rezerviste JNA i oni su dobijali oružje. To je motiv zašto srpski sud u Beogradu sad sudi za dogaðaj u Tuzli kako bi se preduhitrilo bosansko pravosuðe. Njima je cilj abolicija svih pripadnika JNA, a neæe da kažu koje su sve paravojne snage bile u BiH."
Amir Ahmiæ, bošnjaèki oficir za vezu s haškim tribunalom
Alibi srbijanske strane
Jedan od argumenata koje je bh. strana svakako morala koristiti u vrijeme kad se još moglo sprijeèiti procesuiranje Ilije Jurišiæa u Beogradu je Rimski sporazum koji su uz BiH potpisale Srbija i Hrvatska. Kako se to moglo uraditi, objašnjava Amir Ahmiæ, bošnjaèki oficir za vezu u Haškom tribunalu: "Milenko Kreèa, ad hoc sudija Meðunarodnog suda pravde, kojeg je imenovala Srbija i Crna Gora kao svog predstavnika u tužbi BiH protiv SCG, u svom izdvojenom mišljenju u presudi Meðunarodnog suda pravde, opravdavajuæi Srbiju zbog nekažnjavanja zloèinaca i neprocesuiranja poèinjenog genocida u BiH, naveo je da Srbija nije mogla krivièno goniti nikoga u Srbiji bez dozvole Haškog suda i da je ICTY jedino mogao da dozvoli procesuiranje osumnjièenih u Srbiji. Naravno, ta prièa je korištena za spor BiH protiv SCG kao alibi srbijanske strane, ali je nejasno zašto se ovi argumenti srbijanske strane, iskazani u meðunarodnom sporu, nisu koristili od strane Ministarstva pravde BiH prilikom razgovora sa srpskom stranom u vezi sa sluèajem Jurišiæ. Takoðe je nejasno zašto Ministarstvo pravde BiH argumentirano nije reagiralo i preko Vijeæa ministara pozvalo meðunarodnu zajednicu u BiH da reagira na kršenje Rimskog sporazuma imajuæi u vidu da je Rimski sporazum potpisan u prisustvu država-garanta Dejtonskog sporazuma. Zabrinjavajuæe je da je Predsjedništvo BiH ukazalo na èinjenicu da Srbija krši Rimski sporazum, ali nadležni u Ministarstvu pravde nisu imali sluha da uðu u elaboraciju sadržaja i reagiraju pravovremeno."
Èinjenica je da je Kreèa o tome govorio 2007., dakle iste godine kada je napisana i optužnica protiv Ilije Jurišiæa. Nakon presude Meðunarodnog suda pravde, kojom je Srbija osloboðena odgovornosti za rat u BiH, u Srbiji je uslijedilo usvajanje zakona kojim Skupština srbijanskim tužiocima i sudijama daje pravo da procesuiraju sluèajeve zloèina u svim nekadašnjim republikama SFRJ?! Naravno, niko iz BiH nije potegnuo to pitanje, niti je iko iz meðunarodne zajednice reagirao.
Saopæenje FHP-a
Razlozi za osuðujuæu presudu su neubjedljivi
U saopæenju, koje je Fond za humanitarno pravo izdao nakon presude Iliji Jurišiæu, izmeðu ostalog stoji: "Razlozi za osuðujuæu presudu, koje je sudija Beraha navela u usmenom obrazloženju presude, su neubedljivi. Iako je saslušan veliki broj svedoka-ošteæenih, èime je omoguæeno da se u sudnici èuje glas porodica poginulih vojnika, njihova svedoèenja nisu pomogla da se utvrdi odgovornost optuženog Jurišiæa. Sud nije saslušao ošteæenog Matu Zriniæa, koji je ranjen u koloni, iako je obaveza Suda da sasluša sve svedoke-ošteæene. Nepozivanje ošteæenog Zriniæa se može dovesti u vezu sa èinjenicom da je on nakon kritiènog dogaðaja prešao iz JNA u policiju Tuzle. Oèito je da je Sud prihvatio sve navode optužnice i da se nije upustio u proveru nekih od bitnih optužbi, kao npr. da li je optuženi Jurišiæ zaista imao ovlašæenja izdavanja naredbi svim naoružanim formacijama bošnjaèko-hrvatskih snaga. U sluèaju Ilije Jurišiæa, prvi put se dogodilo (od osnivanja Veæa za ratne zloèine Republike Srbije) da je optužnica objavljena pre završetka istrage. Podizanje optužnice pre završene istrage i uporno odbijanje pravosudnih organa Srbije da ustupe krivièni predmet Tužilaštvu BiH, koje takoðe vodi istragu o istom dogaðaju, ukazuju na politièku motivisanost nadležnih organa Republike Srbije da predmet Tuzlanska kolona procesuiraju u Beogradu, bez obzira na nemoguænost da brojne svedoke iz BiH saslušaju pred Sudom u Srbiji."
|
02-10-2009 at 12:32 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
yugi Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 20-12-2006 Lokacija: NORVEŠKA Odgovori: 35281 IP: Maskiran
|
Re: Aktuelne politicke dogodovstine
Ma hajde Stvarno mi ponekad bude žao što nas Ameri svojevremeno zaustaviše da se kutarišemo ovih govana
RASPISUJEMO REFERENDUM, ako Butmir bude na štetu RS
BANJA LUKA - Predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da na sastanak u Butmir "ne ide na dogovor, veæ na pregovore" i naglasio da tamo ide sa stavom da visoki predstavnik mora povuæi svoje posljednje nametnute zakone.
Premijer RS je za beogradski dnevnik Press izjavio da neæe dozvoliti promjene Daytonskog sporazuma koje bi bile na uštrb RS i napomenuo da æe, ukoliko to bude nametnuto, organizirati referendum.
Navodeæi da želi reæi da je sporan legitimitet sastanka u Butmiru, jer su na taj sastanak pozvane neke marginalne politièke stranke, Dodik je kazao da je izostavljen, na primjer, SDS koji ima svoj parlamentarni kapacitet".
"Ako bilo tko i bilo kada ugrozi jasno definiranu poziciju RS i njena ovlaštenja iz Daytonskog mirovnog sporazuma, mi neæemo imati drugi izbor", istakao je Dodik.
On je, meðutim, napomenuo da ne vjeruje da su velike sile, prije svih SAD, veæ odluèile napraviti unitarnu Bosnu i ukinuti RS i Federaciju BiH .
"Nemam dojam da æe se to dogoditi, zato što znam da i velike sile znaju da se Daytonski sporazum i ureðenje BiH mogu promijeniti samo uz suglasnost RS, a nijedna relevantna politièka stranka u Srpskoj ne bi potpisala ukidanje RS i formiranje nekakve unitarne BiH", rekao je Dodik.
Premijer RS naveo je da na osnovu ocjene svih relevantnih meðunarodnih organizacija, koje veæ godinama unazad konstatuju da su u BiH provedeni fer i demokratski izbori, smatra da je vrijeme da OHR i visoki predstavnik napuste BiH.
"Ne bih imao ništa protiv da OHR registruje politièku partiju u BiH, da pod istim uvjetima kao i domaæe politièke stranke provjeri svoju snagu na izborima. Ovako, graðani biraju nas, a oni upravljaju", objasnio je Dodik.
On je istakao da je najstrašnije to što za svoje upravljanje OHR i visoki predstavnik nikome u BiH ne polažu raèune, a posljedice njihovog djelovanja se ispostavljaju legalno i legitimno izabranim predstavnicima na izborima.
Dodik je naglasio da je rat u BiH nemoguæ iz više razloga. "Tko bi ratovao? Èime bi ratovao? I šta bi radile snage NATO u tom sluèaju?", pitao je Dodik.
Premijer Srpske objasnio je da su sukobi u BiH moguæi samo ukoliko bi NATO odluèio da skrštenih ruku posmatra neki takav scenario i naglasio da ima puno povjerenje u meðunarodno vojno prisistuvo u BiH, "za razliku od civilne misije".
Odgovarajuæi na pitanje kakav æe biti njegov odgovor ukoliko Srbija, kao garant Daytona, pristane na promjenu državnog ureðenja BiH, Dodik je istakao da je "vrijeme u kome je neko izvan RS donosio odluke u njeno ime odavno prošlo".
"Mi s vlastima u Beogradu imamo dobre odnose, ali to nikako ne znaèi da oni u naše ime mogu odluèivati. Mislim da je predsjednik Srbije više puta ponovio da podržava Daytonski sporazum i teritorijalni integritet BiH, sa RS i Federacijom BiH u njoj. Više puta je ponovio i da æe podržati svaki dogovor u BiH koji postignu njeni konstitutivni narodi. Mi od Srbije više i ne oèekujemo", rekao je Dodik.
7.9.2009.
Pincom.info <br /><br /><br /><br />
|
07-10-2009 at 15:34 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
nevenkagaragic Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 07-02-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 2378 IP: Maskiran
|
Re: Aktuelne politicke dogodovstine
Eh, da je samo on ...
Dodik spreman da izazove rat da bi saèuvao opljaèkano!
SNSD Milorada Dodika mora poštedjeti javnost novokomponovanog patriotizma koji je u potpunom neskladu s obimom lopovluka šefova te stranke.
Ovo je juèer saopštila Demokratska partija, èiji je predsjednik Dragan Èaviæ, uz poziv da se SNSD opredijeli da li je za pljaèku ili Republiku Srpsku. Istièe se da je jedina opsesija te stranke Dodikov džep.
- SNSD je despotsko – banditska organizacija koja je spremna da srpski narod uvede u rat samo da bi se saèuvalo opljaèkano i na vrijeme pobjeglo u vile po beogradskom Dedinju, stanove u Francuskoj, Austriji, Srbiji, Crnoj gori i ko zna gdje još – upozorava Demokratska partija.
- SNSD je stranka èiji predsjednik Milorad Dodik daje državni kredit svom sinu od tri miliona maraka i svom bratu koncesiju na državno zemljište vrijedno milione maraka. Nebojša Radmanoviæ, èlan Predsjedništva BiH, zapošljava svog zeta koji nema ni dana radnog iskustva za svog savjetnika za vanjsku politiku. Nikola Špiriæ, predsjedavajuæi Vijeæa ministara BiH, zapošljava svoju suprugu za pomoænika direktora Fonda Penzijsko – invalidskog osiguranja RS, a sina koji nije bio u stanju ni završiti fakultet zapošljava u Obavještajnoj sluæbi BiH. U isto vrijeme, obiènim radnicima dijele otkaze, a najviši rukovodioci SNSD-a, svi odreda umiješani u najmutnije poslove pljaèke narodne imovine, vode samo jednu borbu – da se spase od sudskog gonjenja – istièe Demokratska partija i dodaje:
- Na putu ostvarenja tog svetog cilja Rajko Vasiæ, najbolji uèenik Gebelsa i èuveni predani grafièki radnik, èija privatna štamparija „Trioprint“ neumorno štanca papire za državne institucije kao što je Fond PIO RS i mnoge druge bez tendera, može da tvrdi da Republika Srpska nikada nije bila u boljoj ekonomskoj situaciji, jer gleda kroz svoj a i džepove svojih šefova.
(SAN)
http://www.san.ba/index.php?id=8694
[Edited by nevenkagaragic on 09-10-2009 at 06:40 GMT]
|
09-10-2009 at 06:38 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
nevenkagaragic Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 07-02-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 2378 IP: Maskiran
|
Re: Aktuelne politicke dogodovstine
Uobicajeno... sta je cudno?
Mujezinoviæeva svita u Estoniju o trošku graðana
Vlada Federacije BiH predvoðena premijerom Mustafom Mujezinoviæem na dobrom je putu da i nogometnu reprezentaciju BiH utopi u politièki mulj u kojem sama pliva veæ godinama. Naime, kako je "San" veæ nekoliko puta pisao, pod krinkom navodne pomoæi Nogometnom savezu BiH, Vlada æe plati 114.000 KM za èarter let "BH Airlinesa" do Estonije kojim bi nogometaši trebali otputovati na utakmicu.
U avionu bi, osim igraèa i struènog štaba selekcije BiH, trebao letjeti i veliki broj federalnih zvaniènika predvoðenih upravo Mujezinoviæem i njegovim zamjenikom Gavrilom Grahovcem koji su i predložili plaæanje aviona. Drugi dopremijer Vjekoslav Bevanda u meðuvremenu je odustao od puta.
Na ovaj naèin federalni funkcioneri svjesno æe zloupotrijebiti položaj i novcem poreskih obveznika iz budžeta platiti vlastiti izlet do estonskog glavnog grada Talina, gdje æe se u subotu odigrati kljuèna utakmica u kvalifikacijama za predstojeæe nogometno Svjetsko prvenstvo.
U Vladi FBiH uporno odbijaju javnosti predoèiti spisak federalnih zvaniènika koji æe danas poletjeti put Estonije. Zanimljivo je da u Službenim novinama FBiH još uvijek nije objavljena ni odluka kojom se iz budžeta izdvaja novac za plaæanje ovog leta.
Više informacije nije dobio èak ni poslanik Parlamenta FBiH Damiru Mašiæu koji je na posljednjoj sjednici Predstavnièkog doma tražio da Vlada objavi ko ide u Estoniju i hoæe li njihov put do tamo biti plaæen iz budžeta. Mašiæ za "San" podsjeæa i da je pitanje postavio i Grahovcu koji je bio na sjednici Parlamenta, ali da on nije želio da mu odgovori.
Prema neslužbenim informacijama do kojih je došao "San", osim Mujezinoviæa i Grahovca æe putovati ministri prometa i komunikacija Nail Šeækanoviæ, te trgovine Desnica Radivojeviæ, predsjednik Nadzornog odbora "BH Telekoma" Samir Èauševiæ, pomoænik ministra kulture i sporta FBiH Mustafa Demir, ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Emir Hadžihafizbegoviæ...
Ad. M.
Pun avion
Iako je prvobitno planirano da u avionu "BH Airlinesa" za Estoniju bude oko 20 federalnih zvaniènika, prema nekima informacijama èak 60 putnika æe biti odreðeno u Vladi FBiH.
(SAN)
http://www.san.ba/index.php?id=8670
|
09-10-2009 at 06:44 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|