Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.
|
besmir Nivo: Guest IP: Maskiran
|
Re: Re: Aktuelne politicke dogodovstine
Hej, a zar nije tužno? Opet "Slaviša èita knjigu dok Omer kopa kanale" kako su nas uèili u bukvaru za prvi razred osnovne škole.
Hej moj Hazime Ranèiæu, ako si ganjo što nisi sebi izganjo da zaraðuješ više od te dvojice s imenom Branko, j*** te ja æelava da te jebo.
|
16-10-2009 at 19:24 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Abulafija Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 02-07-2004 Odgovori: 28828 IP: Maskiran
|
Re: Aktuelne politicke dogodovstine
BHDANI:
Sedmi dan
Grèki dobrovoljac
S nestrpljenjem oèekivani redovni Izvještaj Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine u ovoj godini predstavljen je u Sarajevu 14. 10. 2009., uoèi samog zakljuèenja ovog broja Dana.
Izvještaj na 67 stranica, koji novinarima prethodno nije bio dostupan, predstavio je na press-konferenciji ambasador Dimitris Kourkoulas, šef Delegacije Evropske komisije u Bosni i Hercegovini. S obzirom na stanje u zemlji stvoreno prije svega brutalnim nasrtajima Milorada Dodika na integritet države i sami Dejtonski mirovni sporazum, niko nije bio iznenaðen što je ambasador Kourkoulas prenio ocjenu po kojoj Izvještaj "nije pozitivan", te da je "u veæini sektora ostvaren tek ogranièeni napredak". Prema informaciji koju je emitirala agencija FENA, a prenio portal Svevijesti.ba, grèki diplomata je kazao kako BiH mora postiæi mnogo više i pozvao vlasti da ubrzaju kljuène reforme kako zemlja ne bi zaostajala za svojim susjedima u procesu evropskih integracija. Ambasador Kourkoulas je naglasio i potrebu ispunjavanja uvjeta za tranziciju OHR-a u Ured specijalnog predstavnika EU, te provedbe ustavne reforme. "Bez ispunjavanja ovih zahtjeva, BiH ne može dobiti kandidatski status", dodao je on. U oblasti reforme Ustava, kako je naveo Kourkoulas, BiH mora ostvariti ustavnu kompatibilnost vezanu za ljudska prava, te državne institucije uèiniti funkcionalnijim i efikasnijim. Takoðer, izrazio je uvjerenje da BiH, ako politièari pokažu politièku volju, ipak može dostiæi svoje susjede u ispunjavanju potrebnih uvjeta za napredak u procesu evropskih integracija.
Meðutim, nakon što je Izvještaj koji je predstavio ambasador Kourkoulas objavljen i na internetskoj stranici Delegacije Evropske komisije u BiH, èak i površnom èitatelju u oèi mora upasti kljuèni dio Izvještaja o kojem evropski izaslanik nije progovorio ni rijeèi. Naime, u Izvještaju se navodi i sljedeæe: "Premda je progres naèinjen na osnovu trenutne ustavne strukture, još uvijek postoji previše moguænosti za politièki opstrukcionizam. Zloupotreba odredaba kao što je 'entitetsko glasanje' i kompleksna pravila o kvorumu onemoguæavaju brže donošenje odluka i, prema tome, spreèavaju reformu i kapacitet države da naèini brzi napredak prema Evropskoj uniji. Izmeðu ostalog, problem blokada zbog pravila entitetskog glasanja se treba razmotriti, a strožija definicija vitalnog nacionalnog interesa u Ustavu je neophodna."
Osim toga, Izvještaj donosi i sljedeæi zakljuèak: "RS èesto problematizuje državne institucije, kompetencije i zakone. Nastavlja sa zahtjevima o samoodreðenju i sistematski se suprotstavlja transferu novih nadležnosti na državni nivo, ukljuèujuæi i u kontekstu Sporazuma o stabilizaciji i pridruženju. Nadalje, ŠRepublika SrpskaÆ unilateralno je tražila - bez pristanka državnog nivoa i Federacije - povratak kompetencija koje su posljednjih godina prenesene na državu."
Na kraju, u Izvještaju Evropske komisije se istièe i sljedeæe: "Opstrukcije prema zakonima na državnom nivou, ukljuèujuæi zahtjeve iz Evropskog partnerstva, posebno od strane èlanova iz Republike Srpske, su se nastavile."
Samo oni koji godinama prate redovne izvještaje Evropske unije o napretku u Bosni i Hercegovini znaju koliko je ovogodišnji izvještaj razlièit od svih prethodnih. Naime, kao nikada do sada, odgovornost za najozbiljniju poslijeratnu krizu u Bosni i Hercegovini Evropa je jasno i konkretno situirala strani kojoj pripada; osim toga, Evropska komisija nikada do sada nije eksplicitno navela entitetsko glasanje kao najefikasniji metod opstruiranja rada državnih institucija i organa, te kljuènu ustavnu prepreku bržim evropskim integracijama Bosne i Hercegovine.
E, upravo je ove dijelove Izvještaja Evropske komisije ambasador Kourkoulas - prešutio. Treba biti bezgranièno naivan pa vjerovati da je to uèinio omaškom: naime, spomenuti izvještaj "evropske vlade" do besmisla ogolijeva Bildtovu strategiju butmirskih pregovora meðunarodnih posrednika s bh. politièkim liderima, po kojoj odgovornost za trenutnu funkcionalnu paralizu države valja unproforovski ravnomjerno pripisati svim domaæim politièkim liderima, a izlaz iz krize tražiti u kozmetièkim promjenama Ustava BiH kojima se, naravno, ne dotièe entitetsko glasanje. Grubim pokušajem falsifikata i skrivanjem kljuènih zakljuèaka iz Izvještaja Evropske komisije ambasador Kourkoulas je uèvrstio svoje mjesto u ešalonu zapadnih slatkorjeèivih grobara Bosne i Hercegovine, ešalonu na èijem èelu suvereno stoji Carl Bildt. Doduše, Kourkoulasov pokušaj manipulacije možda se može posmatrati i kao kontinuitet bratske grèke pomoæi, zapoèet još u ratu herojskim angažmanom grèkih dobrovoljaca u vojsci Ratka Mladiæa koja je granatirala Sarajevo. Više desetina njih je za svoj "herojski doprinos" u srebrenièkom genocidu dobilo i najviša odlikovanja Republike Srpske. Istine radi, treba napomenuti da Mladiæevi heroji nisu dobili priznanja i od svoje vlade, baš kao i èinjenicu da ni jedan od njih, unatoè njihovim mnogobrojnim ispovijestima u grèkim medijima, još nikada nije za svoje "herojstvo" u Srebrenici procesuiran pred grèkim pravosuðem.
S obzirom na navedene dijelove koje je Kourkoulas prešutio, može se zakljuèiti da svi oni kojima je stalo do oèuvanja ove države imaju razloga za zadovoljstvo - nikada bolji i važniji izvještaj o napretku u Bosni i Hercegovini nije napravljen u Evropskoj komisiji. Izvještaj dolazi kao "hladan tuš" butmirskim stratezima kozmetièkih ustavnih promjena. Nažalost, njegova "butmirska upotrebna vrijednost" zavisit æe od spremnosti Zlatka Lagumdžije i Sulejmana Tihiæa da oèuvanje Bosne i Hercegovine pretpostave tapšanju po ramenima grobara bosanskohercegovaèke države i pohvalama za kooperativnost.
|
17-10-2009 at 07:53 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
nevenkagaragic Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 07-02-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 2378 IP: Maskiran
|
Re: Aktuelne politicke dogodovstine
Radonèiæ preko Brankoviæa radi s Miškoviæem
Nakon što je godinama skakao s funkcije na funkciju i po pravilu iza sebe ostavljao crne tragove, Nedžad Brankoviæ je dao ostavku na položaj federalnog premijera i nastavio s mutnim poslovima.
Prošlog mjeseca, on se, kako saznajemo, sastao s Miroslavom Miškoviæem, vlasnikom beogradske firme „Delta“, nekadašnjim stubom režima ratnog zloèinca Slobodana Miloševiæa i potpredsjednikom Vlade Srbije u vrijeme srbijansko-crnogorske agresije na BiH. Miškoviæ je, uz ostalo, bio osoba od posebno povjerenja Miloševiæa i njegov glavni struènjak za finansije.
Ekonomska okupacija
Sastanak i razgovor Brankoviæa i Miškoviæa bio je u funkciji Fahrudina Radonèiæa, vlasnika „Avaza“, s obzirom da su on i vlasnik „Delte“ u jakim poslovnim vezama, a osnovali su i zajednièku firmu u Sarajevu pod imenom „Prezident nekretnine“, specijalizovanu za preprodaju nekretnina. Prije desetak dana „San“ je iz svojih beogradskih izvora objavio informaciju da se u politièko-poslovnim krugovima glavnog grada Srbije tvrdi da je Miškoviæ veæinski vlasnik Radonèiæevog tornja u Sarajevu. U Beogradu se takoðer, u dobro obaviještenim izvorima, može èuti da je Radonèiæ odluèio da formira svoju privatnu politièku stranku nakon konsultacija s Miškoviæem koji mu je najavio obilatu pomoæ – raèunaju da æe preko te stranke otvoriti prostor „Delti“ da u Sarajevu i Federaciji BiH otvori lanac trgovina i tako ostvare svoj tajno skovani plan – ekonomsku okupaciju i isisavanje novca koji æe završavati na raèunima u Beogradu.
Takoðer, Radonèiæ ima pomoæ i Vojina Lazareviæa iz Beograda, poznatog kao finansijera ratnih zloèinaca Radovana Karadžiæa i Vojislava Šešelja. Uostalom, Radonèiæ je Lazareviæa veæ dovodio u Sarajevo i razgovarali su o tome da Lazareviæ preuzme „Energoinvest“ i Elektroprivredu BiH.
Mutni poslovi
Sada se sve poklapa – Brankoviæ je, u dogovoru s Radonèiæem, njegova veza s Miškoviæem i njih trojica razraðuju planove po kojima Miškoviæu hoæe širom da otvore vrata sarajevskog i federalnog tržišta i preuzimanja nekih firmi za sitne pare.
Ne treba zaboraviti da je Brankoviæ u vrijeme dok je bio direktor Željeznica FBiH i Energoinvesta u crno zavio te kompanije. Svojevremeno je kompletnu imovinu Energopetrola u Hrvatskoj predao zagrebaèkoj Ini – terminale u Zagrebu s poslovnom zgradom, poslovni prostor u Metkoviæu i 23 benzinske pumpe. Koliko je to napunilo njegove džepove, koliko je dobio od mutnih poslova sa slovenaèkim SCT-om, koliko od poslova koje je vodio dok je bio federalni ministar prometa i komunikacija, morali bi utvrditi pravosudni organi.
Trenutno se njemu i bivšem federalnom premijeru Edhemu Bièakèiæ sudi zbog finansijskih malverzacija kojima su oštetili budžet, a Brankoviæu omoguæili da za 920 maraka postane vlasnik superluksuznog stana u sarajevskom naselju Ciglane.
S.N.
(SAN)
http://www.san.ba/index.php?id=8833
|
21-10-2009 at 06:27 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Abulafija Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 02-07-2004 Odgovori: 28828 IP: Maskiran
|
Re: Aktuelne politicke dogodovstine
BHDANI:
Konferencije - Rat u brojkama: demografski gubici u ratovima na teritoriji bivše Jugoslavije 1991. - 1999.
Skandalozna svaða oko broja žrtava u BiH
Helsinški odbor Srbije je u Sarajevu organizirao promociju knjige Rat u brojkama: demografski gubici u ratovima na teritoriji bivše Jugoslavije 1991 - 1999, koju je uredila i priredila Ewa Tabeau, a izdao Helsinški odbor Srbije. Na konferenciji je bilo najmanje govora o knjizi: neposredno nakon uvodnih rijeèi krenula je rasprava o broju žrtava u BiH, a Smail Èekiæ, direktor Instituta za istraživanje zloèina protiv èovjeènosti i meðunarodnog prava BiH žestoko je napao kvaziistraživaèe koji umanjuju, relativiziraju i porièu genocid u BiH rekavši da iznesene podatke koriste kao potpune, objektivne i konaène te naglašavajuæi da je "podatke ICTY-a koristio i pravni tim Srbije i Crne Gore pred Meðunarodnim sudom pravde". Istina je da je veæina podataka kojima raspolaže ICTY bazirana na zvaniènim podacima dobijenim od Vojske Republike Srpske, Federalnog ministarstva odbrane i Zavoda za statistiku. S druge strane, ni nakon toliko godina, koliko Institut istražuje zloèine, javnost nije upoznata s rezultatima njihovog rada, niti su ikad zvanièno objavili koji su to podaci o broju žrtava i stratištima do kojih su oni došli u svojim istraživanjima. Jedino relevantno objavljeno istraživanje dosad je ono koje je uradio Mirsad Tokaèa, direktor Istraživaèko-dokumentacionog centra iz Sarajeva. Uz sve zamjerke koje bi se mogle izreæi ovom istraživanju stoji èinjenica da iza svakog broja stoji ime i prezime žrtve i naèin na koji je stradala. No, izgleda da odreðenim politièkim lobijima i dalje ne odgovara prava istina o broju stradalih i da se ovdje ne radi o "manipulativnim istraživanjima", kako tvrdi Èekiæ, veæ obrnuto, o manipulaciji žrtvama
Nino Marièiæ
"Ako se svaki pripadnik oružanih snaga tretira kao vojnik, bez obzira je li ili nije ubijen u borbenim operacijama, to dovodi do brkanja civila i vojnika te umanjivanja broja civilnih žrtava na raèun vojnih, što mijenja karakter sukoba"
U Sarajevu je u prostorijama hotela Evropa 17. oktobra promovirana knjiga Rat u brojkama: demografski gubici u ratovima na teritoriji bivše Jugoslavije 1991 - 1999, koju je uredila i priredila Ewa Tabeau, a izdao Helsinški odbor Srbije. Radi se o glavnim izvještajima demografskih vještaka predstavljenima od strane tužilaštva na suðenjima u Meðunarodnom kriviènom sudu za bivšu Jugoslaviju, koji obuhvataju demografske analize istoène Bosne (Višegrad i Vlasenica 1992.), Bosanska Krajina (Opština Prijedor i generalno Autonomna oblast Krajina 1992.), Herceg-Bosna u periodu 1993. - 1994., Srebrenica 1995., opsada Sarajeva 1992. - 1995., opæu analizu promjene u etnièkom sastavu u Bosni i Hercegovini 1991. - 1997. te poseban odjeljak o sukobu na Kosovu 1999.
Veæ u samom uvodnom izlaganju, predsjednica Helsinškog komiteta Srbije Sonja Biserko je izjavila da æe "pravni fakulteti širom svijeta prouèavati ove analize Tribunala kao udžbenièku literaturu", te da je ona izuzetno važna za društvo u Srbiji, "u kojem se permanentno porièu zloèini na Kosovu, u Hrvatskoj i Bosni". "Ovaj materijal je izuzetno bitan zbog borbe s manipulacijama, jer svako u javnosti proizvoljno iznosi neke svoje brojke." Ambasador Kraljevine Norveške Jan Braathu, pozdravivši prisutne, izjavio je da uvijek treba imati na umu da "mi ne brojimo krompire, nego ljudske živote".
Kolektivno sjeæanje Cijela konferencija se i imala prvenstveno baviti problemom metodologije nauènog pristupa prebrojavanju žrtava u bivšoj Jugoslaviji, s glavnim naglaskom na Bosnu i Hercegovinu. Tako je bar trebalo biti. No, krenimo redom. Tri prva izlagaèa bili su Geoffrey Nice, bivši tužitelj Haškog tribunala u sluèaju Miloševiæ, dr. Helge Brunborg, demografski ekspert Haškog tribunala i viši istraživaè u Statistièkom zavodu Norveške i dr. Jakub Bijak, predavaè u Školi društvenih nauka na Southampton univerzitetu, Velika Britanija.
Nice je govorio o važnosti ekspertskih izvještaja u suðenju Miloševiæu, posebno istièuæi vezu izmeðu "šest strateških ciljeva srpskog naroda" iz maja 1992. i rezultata te strategije, koji se ogledaju u demografskoj slici Bosne i Hercegovine 1996. Dr. Helge Brunborg je istakao kako forenzièki izvještaji u sluèaju Srebrenice, odnosno pronalaženje i identifikacija žrtava, doprinose u procesima protiv optuženih za ratne zloèine, dok je Jakub Bijak govorio o metodologiji procjene žrtava prilikom opsade Sarajeva, koja je opširno navedena u knjizi. Sve u svemu, prva tri izlaganja su konciznošæu i preciznošæu predavaèa ukazala da se radi o skupu kakav i prilièi organizatoru i zvanicama. Za naredne predavaèe, nakon pauze, najavljeni su dr. Mirsad Tokaèa ispred IDC-a i prof. dr. Smail Èekiæ, direktor Instituta za istraživanje zloèina protiv èovjeènosti i meðunarodnog prava - inaèe poznati po dijametralno suprotnim stavovima o procjeni broja žrtava rata u BiH.
Mirsad Tokaèa, direktor Istraživaèko-dokumentacionog centra (IDC), zapoèeo je svoje izlaganje naglašavajuæi da želi da se otvori "jedan smiren, akademski i struèni dijalog". On je kao glavni problem odreðivanja broja stradalih naveo ideologije, s kojima "imamo probleme ne samo zadnjih 15, veæ zadnjih 60 godina". "Imali ste tako neprikosnovene brojeve, od 1,7 miliona ubijenih u Jugoslaviji, 700.000 ubijenih u Jasenovcu i tako dalje, da bi nam se u samo predveèerje rata u bivšoj Jugoslaviji javili blajburzi, javile fojbe i još neka nerazjašnjena pitanja na jugoslavenskom prostoru. Kada sam '96. pokušao ubijediti neke politièke funkcionere da odmah napravimo popis stanovništva, da utvrdimo koliko je graðana ubijeno, koliko je invalida i sl., za to nije bilo sluha", rekao je Tokaèa, dodavši da 2003., kada je IDC zapoèeo s projektom Ljudski gubici, nije postojao ni približno precizan broj podataka. "U javnosti smo imali veoma grube procjene, bukvalno takmièenje, ko æe veæi broj smisliti i izbaciti u javnost. Naravno, na mjestu gdje ne postoji racionalni dijalog, dijalog temeljen na empirijskom istraživanju, vi imate politièke manipulacije. Procjene su se kretale od 150 do 329.000. U nekim novinama, kad smo poèinjali projekt, pojavljivale su se i cifre od 400.000. Radilo se o ogromnim oscilacijama." (vidi tabelu)
Za podatke koji su postojali, kako je naveo Tokaèa, nije se znalo šta su, to jest da li su to demografski gubici stanovništva, ili su procjene o broju ubijenih i nestalih. Drugim rijeèima, nije se znalo šta je, zapravo, predmet istrage. "Cilj nam je bio da kvalificiramo smrtno stradale graðane, naglašavam graðane Bosne i Hercegovine, bez obzira na etnièko, vjersko porijeklo i tako dalje, kao i nestale osobe, a èija je smrt uzrokovana direktnim vojnim operacijama." Bilo je potrebno klasificirati ko je ubijen u borbama, ko od snajpera, ko je ubijen ili podlegao uslijed tortura na razlièitim mjestima zatoèenja. Takoðer je bilo potrebno napraviti razliku izmeðu klasificiranja vojnika koji su živote izgubili u borbi i onih koji su ubijeni kao ratni zarobljenici. Isto je tako bilo potrebno klasificirati one koji su indirektne žrtve rata, tj. one koji su umrli od posljedica gladi ili nestanka lijekova, kao što je 12 banjaluèkih beba, za koje je Tokaèa naglasio da "nisu ni srpske ni bošnjaèke", veæ naše bebe. Naglasio je još da je u IDC-u, pored kvantitativnog pristupa, dakle onog kojim je pobrojano 96.595 direktnih i 1.200 indirektnih žrtava rata, uveden i kvalitativni pristup, kako bi se svakoj žrtvi dalo lice: "Moramo saèuvati sjeæanje na te graðane. Brojevi sami za sebe ništa ne govore. Sto, dvjesto, tristo, èetiristo hiljada. Govorimo li o golubovima? Govorimo o osobama. Mi moramo saèuvati kolektivno sjeæanje na te ljude. Na taj naèin æe se eliminirati politikanti i ideolozi i uspostavit æe se povjerenje u ovoj zemlji."
Tokaèa - nacionalni izdajnik, plaæenik, diletant? Iako nije spominjao imena, Tokaèa je na kraju svoje prezentacije bacio rukavicu u lice onima "koji bi se htjeli igrati brojeva". Radilo se, naravno, o prisutnom dr. Smailu Èekiæu koji je, izrazivši zadovoljstvo što su istraživanja njegovog Instituta koristila u sastavljanju izvještaja koji su ušli u knjigu dr. Tabeau, a koji su korišteni u procesima Stanislavu Galiæu, Radoslavu Krstiæu i Slobodanu Miloševiæu, istakao da upravo ta èinjenica potvrðuje njihovu relevantnost. Èekiæ je dodao da su statistike iznesene u izvještajima dr. Tabeau, kao i sve statistike, "konzervativne", tj. relativno niske, što je "povezano s prirodom svake presude". Izvještaji Haškog tribunala, navedeni u knjizi, po njemu, "pokazuju minimalan broj žrtava". Struènjaci demografi, po Èekiæu, permanentno naglašavaju u svim svojim izvještajima da minimalni brojevi znaèe da se uzima samo onaj podatak o smrti i ranjavanju, koji se može direktno vezati za ratne aktivnosti, pri èemu su indirektni smrtni sluèajevi iskljuèeni iz konaènih brojeva, a što je u suprotnosti s Konvencijom o spreèavanju i kažnjavanju zloèina genocida, što znaèi da izvještaje uvrštene u knjigu ne treba posmatrati kao konaène, veæ samo kao dijelove tih predmeta.
U svom izlaganju Èekiæ se dotakao "kvaziistraživaèa" - ideologa, uèesnika i izvršioca genocida, kao i onih koji umanjuju, relativiziraju i porièu genocid u Bosni i Hercegovini. Po Èekiæu, oni iznesene podatke koriste kao potpune, objektivne i konaène. "Podatke ICTY-a", podsjetio je Èekiæ, "koristio je pravni tim Srbije i Crne Gore pred Meðunarodnim sudom pravde." Èekiæ je, nazvavši Tokaèu "kvaziistraživaèem", utvrdio da meðunarodno i humanitarno pravo ne poznaje termin "nestalo lice", te da je potrebno razlikovati borce i ratne zarobljenike, medicinsko i vjersko osoblje, te borce prisilno nestale u direktnim vojnim operacijama. Èekiæ je pokušao definirati pojam borca rekavši da on oznaèava pripadnika oružanih snaga, koji uèestvuje direktno u vojnim dejstvima, a ne uživa zaštitu od protivnapada koja pripada civilima. Cijeli IDC je prema Èekiæu institucija koja se bavi "manipulativnim istraživanjima", buduæi da ignorira "dogmatiku meðunarodnog humanitarnog prava". "Ako se svaki pripadnik oružanih snaga tretira kao vojnik, bez obzira je li ili nije ubijen u borbenim operacijama, to dovodi do brkanja civila i vojnika te umanjivanja broja civilnih žrtava na raèun vojnih, što mijenja karakter sukoba", smatra Èekiæ.
Nakon izlaganja prof. Èekiæa, otvorena je diskusija. Dr. Rusmir Mahmutæehajiæ oznaèio je Tokaèino istraživanje kao katastrofalno, navodeæi: "Vi ste mogli èuti nekoliko znanstvenika i struènjaka i to je znanost. Znanost nema nikada konaèan odgovor, ali imate znanstveno provjerljivu procjenu, koja je minimum. To znaèi, ne jamèimo da broj žrtava ne može biti dva, tri, èetiri puta veæi, ali ovo je ono što mi možemo dokazati. Brojke su samo jezik, kojim se kolièinski odnosi predstavljaju. U znanosti nema nikakvih kvalitativnih odnosa. To je potpuna izmišljotina neznalica. E, vidite, u našoj javnosti tokom godina postoji jedna bolna kontroverza, koju je uveo gospodin Tokaèa, upravo zato što je uveo pseudo-znanstvene kategorije, misleæi da veæi broj naših ljudi ne zna o èemu se radi, a da æe znanstvenici koji ne vode raspravu izvan znanstvenog kruga biti lako ušutkani novinskim napadima, svaðama i tako dalje. Kad bismo sada sabrali sve kako je Tokaèa govorio, to je žurnalistièki ili pseudo-znanstveni jezik." Nakon ovoga je Kada Hodžiæ, ispred Udruženja majki enklava Žepa i Srebrenica, prokomentirala "da ovo možda nije pravi naèin na koji Mirsad Tokaèa radi".
Nauka ili kvazinauka Dževad Termiz, asistent FPN-a, zahvalio se dr. Mahmutæehajiæu, naglasivši da je teško utvrditi šta je direktna, a šta indirektna žrtva, te da ljudi i dan-danas umiru od posljedica rata, a umirat æe i generacije koje još nisu ni zaèete. U tom smislu, potrebno je, po njegovom mišljenju, saèiniti novi program koji bi bio metodološki valjan, kojim bi se nauèno dolazilo do istinitog rezultata. Osvræuæi se na Tokaèino izlaganje, istakao je: "Ta saznanja su u najveæem stepenu objektivizirana. Ovo što rade razni istraživaèi, doprinosi zbunjivanju javnosti i vrijeða kada se javno govori ono što ne odgovara istini."
Iznošenje kritika bilo je stihijsko, napadaèko i uvredljivo, bez ikakve želje za argumentiranom diskusijom. Prije nego što je ljutito napustio dvoranu, Tokaèa je rekao da "bijele medvjede ostavlja u svijetu bjelila", rekavši im: "Pozivam ovu nauku ili kvazinauku, kako hoæete, da ona ponudi svoja rješenja. Moja metodologija je dala rezultat. On je podložan kritici širom svijeta. I drago mi je što je gospodin Mahmutæehajiæ rekao jednu potpuno kontradiktornu stvar: da, gospodine Mahumtæehajiæu, mi smo napravili jedan projekt potpuno mjerljiv, potpuno vidljiv, imenom i prezimenom. S druge strane, ova pseudo-nauka, nije ponudila ništa."
Za Dane, Tokaèa je izjavio: "Moji protivnici imali su šansu da ovdje doðu i nešto pokažu. Meðutim, oni su nam držali predavanje o metodologiji, kao da smo studenti prve godine. Pa zašto ne primjene tu svoju ingenioznu metodologiju u praksi? Ko ih spreèava veæ petnaest godina da graðanima ponude svoju verziju 'istine', pa da onda kompariramo i doðemo do nekog rješenja?"
Dokumentacija
Kako su istražitelji Tribunala dolazili do podataka o žrtvama?
U knjizi autorica Ewa Tabeau navodi izvore iz kojih je Haški tribunal dolazio do podataka o žrtvama:
izjave svjedoka i sjeæanja preživjelih
poznata javna i/ili povjerljiva dokumenta, kao što su spiskovi iz logora, policijski i obavještajni dosjei, sudski dosjei, dokumentacija o razmjeni zarobljenika, kao i vojna dokumentacija, spiskovi mrtvih i ranjenih, koje su sastavile meðunarodne i/ili državne komisije, instituti koji prouèavaju ratne zloèine ili statistièari, kao i vladine i nevladine organizacije
spiskovi nestalih lica i izvještaji o njima (prije svega Meðunarodni komitet Crvenog krsta i lokalno sastavljene i objavljene knjige o nestalim licima iz odreðenih oblasti)
izvještaji s ekshumacija, autopsija, medicinski i forenzièki izvještaji i umrlice
zapisnici s identifikacije ekshumiranih ostataka, ukljuèujuæi klasiènu i DNK metodu
zvanièna evidencija registriranih interno raseljenih lica, izbjeglica i povratnika u zemljama bivše Jugoslavije (zajednièka evidencija o interno raseljenim licima i izbjeglicama UNHCR-a i vlada)
evidencija s graniènih prelaza o odlasku stanovnika tokom sukoba na Kosovu
dokumentacija o izbjeglicama iz kolektivnih centara u zemljama na Balkanu i u Zapadnoj Evropi.
|
23-10-2009 at 14:41 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
primus inter pares Nivo: Forumski doajen Registriran(a): 31-01-2008 Odgovori: 20460 IP: Maskiran
|
Re: Aktuelne politicke dogodovstine
Sramotno: Medicinar iz Hitne pomoæi Sarajevo pljaèkao pacijente!
Medicinar na rendgen-aparatu pokrao 33 pacijenta • Plakao je, pokajao se i isprièao da je imao nekakve dugove, kaže Mulaomeroviæ
23.10.2009. 07:44
Zavod hitne pomoæi Sarajevskog kantona potresa veliki skandal! Kako "Dnevni avaz" saznaje, jedan radnika Zavoda, medicinar koji radi na rendgen-aparatu, duže vrijeme potkradao je pacijente koji su dolazili na snimanja ovim ureðajem.
Ovo nam je juèer potvrdio i direktor Hitne Alija Mulaomeroviæ, ali je kategorièki negirao da se to više puta ponovilo, "nego jednom ili dva puta". On nije želio otkriti identitet lopova.
Postavljene kamere
Meðutim, prema pouzdanim saznanjima "Avaza", od 40 pregledanih pacijenata medicinar je pokrao èak 33. Pljaèke je izvodio tako što je pacijentima, u vrijeme dok su bili na snimanju, pretresao odjeæu, torbe i novèanike i uzimao manje sume novca, od 20 do 50 KM, kako bi teže primijetili kraðu.
Jedna od žrtava, koja nije željela da je imenujemo, kazala nam je da je tek nakon više sati otkrila da je pokradena.
Iz pouzdanog izvora saznajemo da je lopov uhvaæen na djelu nakon što su postavljene kamere koje su zabilježile njegov kriminal. Mulaomeroviæ je pojasnio da su kamere odranije postavljene zbog èestih obijanja ormara garderobe. Kazao je i da kamere nadziru sve prostorije.
- Taèno je da imamo snimak kraðe. Nisu ga prijavili graðani, veæ je radni kolega posumnjao, pratio ga i prijavio Upravi - kazao je Mulaomeroviæ.
I pored dokaza, direktor Hitne pomoæ nije obavijestio policiju niti je radniku dao otkaz. Kaže da mu je dao još jednu šansu da se popravi!?
Dva infarkta
- Uèinio sam sve da djelujem preventivno, da se takve stvari više ne dešavaju. Pozvao sam ga na razgovor i dobio sam obeæanje da to više neæe ponoviti. Plakao je, pokajao se i isprièao da je imao nekakve dugove, ali to mu, naravno, ne daje za pravo da ovo napravi. Meni je bilo najlakše da ga otpustim, ali ga nisam htio uništiti. Dao sam mu mjesec dana da se popravi - kaže Mulaomeroviæ.
Dodao je da se radi o èovjeku koji ima ima ženu i dvoje djece i da je do sada preživio dva infarkta.
cccccccccccccccccc tugo moja,....
|
23-10-2009 at 15:14 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Trucker Nivo: Forumski doajen azrail bosanski Registriran(a): 07-11-2005 Odgovori: 10159 IP: Maskiran
|
Re: Aktuelne politicke dogodovstine
Halid je ambasador svjetla
Halid Bešliæ, zvijezda bh muzike, odlikovan je u BiH posebnim ordenom kako bi mu se iskazala zahvalnost za promociju BiH. To priznanje uslijedilo je nedugo nakon uspješnih koncerata u Zagrebu kojim je oborio rekorde i vratio pozitivnu pažnju o BiH u udarnim terminima i medijima u Hrvatskoj.
Istovremeno je imenovan posebnom èasti, poèasnim ambasadorom za BiH èiji æe zadatak biti pozitivna promocija BiH.
Ovo što ste do sada proèitali, nažalost, još se nije desilo. Mi se više volimo promovirati crnim vijestima, mrtvim glavama koje padaju na utakmicama i skandalima i mržnjom.
Ono što je Halid Bešliæ proteklog vikenda uradio u Zagrebu, prevazilazi razinu važnosti za jednog èovjeka i njegovu karijeru. To je bila briljantna akcija kojom je Bosna i Hercegovina prodrmala Hrvatsku i kojom je BiH vraæena na pijedestal u Zagrebu.
Osim što je oborio rekord u Areni, okupio oko sebe i predsjednika i predsjednièke kandidate, usput je i pokazao koliko je poštovan meðu muzièkom elitom.
HRT, RTL, Nova TV, svi printani i elektronski mediji, svi portali u Hrvatskoj posvetili su više pažnje Halidu proteklog vikende nego što je dobio i jedan umjetnik iz BiH.
Najveæa je to i najbolja promocija koju je BiH imala u Hrvatskoj. Više je Halid uèinio za pozitivnu promociju BiH proteklog vikenda u Zagrebu, nego što je sva politika, diplomatija i posebne veze i politike uradile u zadnjih dvadeset godina.
BiH bi trebala, ako u ovoj zemlji još uopæe neko vodi raèuna o pozitivnoj promociji, iskoristiti i koristiti ovo iskustvo i kapacitet koji ima Halid Bešliæ.
Jedna od najmoænijih diplomatija svijeta, ona britanska, koristila je šezdesetih godina pop muziku kako bi ovladala psihologijom istoènog bloka.
BiH bi morala nauèiti za dobrobit svih koristiti svoje kapacitete u pozitivnoj promociji. Halid Bešliæ im je pokazao kako se to radi. Treba samo malo pameti i volje da se napravi tim koji æe biti poslanik pozitivne BiH.
Pozitivna BiH, uspješna BiH, to je ono što treba odašiljati. U BiH je puno onih koji svakodnevno kreiraju gomilu informacija kako bi se ova zemlja prikazala u što gorem svijetlu. Halid Bešliæ je pokazao kako vrlo uspješno to može uraditi u što boljem svjetlu.
Naravno, tromi državni èinovnici teško da bi se sjetili pa Halida imenovali ambasadorom svijetla u BiH koji bi pronosio bolji glas o ovoj zemlji.
Mesiæ Sejdinu baklavu odnio kuæi
Halid je valjda prvi narodnjak, prva zvijezda iz BiH koju je predsjednik Hrvatske ugostio na Pantovèaku. Mediji su veæ objavili da je Mesiæu Halidova žena Sejda "uruèila" tepsiju baklave, no manje je poznato da je Mesiæ nije zadržao u kabinbetu veæ je tepsiju ponio kuæi.
Bandiæ: Eselam alejkum, Halide
Gradonaèelnik Zagreba Milan Bandiæ može uæi u historiju: to je sigurno prvi zagrebaèki gradonaèelnik a možda i prvi predsjednièki kandidat koji je nazvao "Eselamu alejkum".
Bandiæ je sa Selamom pozdravio Halida kad je došao u backstage. Nije krio oduševljenje: okupiti toliki broj ljudi, impresiralo je Bandiæa, koji je u svemu možda potajno vidio i šansu za predsjednièku kampanju i slièni spektakl.
- Halid je veæ u mom stožeru, ako se kandidiram - rekao je.
http://www.dnevniavaz.ba/profil/osmandziho/halid-je-ambasador-svjetla-13710
|
29-10-2009 at 15:11 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Abulafija Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 02-07-2004 Odgovori: 28828 IP: Maskiran
|
Re: Aktuelne politicke dogodovstine
Jel petak il nije?
BHDANI:
Sedmi dan
Dobro došla, predsjednice
"Sada sam se uverila i prihvatam da je više hiljada nevinih ljudi bilo žrtva organizovanog i sistematiènog delovanja da se uklone Muslimani i Hrvati s podruèja koje su Srbi smatrali svojim. (...) U to vreme, ja sam olako ubedila samu sebe da je ovo pitanje opstanka i samoodbrane. Ustvari, i više od toga - naše rukovodstvo, èiji sam bila neophodan deo, vodilo je poduhvat koji je za žrtve imao nebrojene nevine ljude. (...) Na kraju, èak i naši sunarodnici su rekli da smo u ovom ratu izgubili svoju plemenitost. (...) Èineæi ovo, mi u rukovodstvu smo prekršili najosnovniju dužnost svakog ljudskog biæa - dužnost da se uzdrži i poštuje dostojanstvo drugih. Bili smo opredeljeni da uèinimo sve što je neophodno da prevladamo. (...) Iako sam više puta bila upoznata s navodima o surovim i neljudskim postupcima protiv nesrba - odbila sam da se s time suoèim, ili èak da ih proverim. (...) U ovoj opsesiji da više nikada ne postanemo žrtve - dopustili smo sebi da postanemo poèinioci. (...) Èuli ste juèe, a delimièno i danas, opširno o patnjama koje su ovim prouzrokovane. Ja prihvatam odgovornost za moj udeo u tome."
Ovo su rijeèi kojima je ratna zloèinka Biljana Plavšiæ 17. decembra 2002. godine "kupila" sudije Haškog tribunala. Za njih je nagraðena kaznom od samo 11 godina zatvora, skoro duplo manjom od one (20 godina) koju je pred sarajevskim sudom zbog prevare svojih klijenata osuðena Mihrija Pelak, vlasnica agencije za promet nekretnina. Za poseban tretman nekadašanje predsjednice Republike Srpske u švedskom zatvoru pobrinuo se aktuelni švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt, svjedok odbrane u njenom haškom procesu. No, razbijajuæi mit o hladnoæi karaktera Skandinavaca, Bildt se i dodatno angažirao: èim je odslužila dvije treæine zatvorske kazne, Vlada Švedske je iskoristila zakonsku moguænost i Plavšiæka se našla na slobodi.
Na dan kad je objavljena vijest o njenom skorom izlasku iz zatvora, banjoluèki Glas Srpske, u vlasništvu "nezavisnog" Željka Kopanje, je preko èitave naslovne stranice objavio Plavšiækinu fotografiju s porukom: Dobro došla predsjednice.
U glavnom gradu Bosne i Hercegovine je vijest o Plavšiækinoj slobodi doèekana s konsternacijom, razumljivom. Meðutim, istovremeno je na sarajevskom groblju ratnih heroja na Kovaèima, na kojem je sahranjen i Alija Izetbegoviæ, održan znakovit skup u organizaciji Zelenih beretki: povodom godišnjice smrti ratnog zloèinca Mušana Topaloviæa Cace, monstruma odgovornog za svirepa ratna ubistva više desetina sarajevskih civila, pretežno srpske nacionalnosti, poznatom "heroju" odbrane Sarajeva odana je poèast i prouèena dova. O ovome nije govorio lider SDA Sulejman Tihiæ, veæ je osudio odnos premijera Republike Srpske Milorada Dodika prema Plavšiæki. Da, rijeè je o onom istom Tihiæu koji je onomad, kao èlan Predsjedništva BiH, u svom kabinetu pred kamerama primio Nasera Oriæa po povratku iz Haaga, neposredno nakon izricanja prvostepene presude kojom je osuðen za ratni zloèin. Da poslijeratno bosanskohercegovaèko "jedinstvo u razlièitostima" u odnosu spram osuðenih ratnih zloèinaca ne bude narušeno, brine i hrvatska strana: Dani su prije nekoliko godina pisali o praksi u jednoj kiseljaèkoj osnovnoj školi u kojoj mališani vježbaju hrvatski jezik uoèi Božiæa pišuæi djeèje dirljiva pisma koja škola šalje direktno u austrijski zatvor "hrvatskom vitezu" Dariju Kordiæu, osuðenom ratnom zloèincu.
Mediji u Srbiji su s velikom pažnjom izvještavali o tome kako je avion Vlade Republike Srpske s Biljanom Plavšiæ poletio iz Švedske, kako je letio, je li bilo turbulencija, da li je najdražoj putnici bilo muka, da li se plaši letenja, kako je sve notirao Dinko Gruhonjiæ iz Nezavisnog društva novinara Vojvodine... U Beogradu je drugog predsjednika Republike Srpske doèekao vjerni èuvar njenih tekovina, premijer Dodik. U Banjoj Luci se veæ priprema njen sveèani doèek, a lider Srpske demokratske stranke izjavljuje da æe on, kada bude na vlasti, avion poslati i po prvog predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžiæa.
Sve prethodno pobrojane èinjenice nemilosrdno ukazuju na zakljuèak da kljuèna konstrukciona greška Dejtonskog sporazuma nije postojanje Republike Srpske, ni legalizacija genocida i etnièkog èišæenja, ni Ustav BiH, ni entitetsko glasanje. Ne, izostanak temeljne denacifikacije regiona, a posebno Srbije i Bosne i Hercegovine, kljuèni je problem i funkcioniranja današnje Bosne i Hercegovine i stabilizacije èitave regije. Doduše, imajuæi u vidu èinjenicu da je Carl Bildt bio izbor meðunarodne zajednice za prvog visokog predstavnika u BiH, pitanje je da li bi rezultat bio drugaèiji sve i da je Zapad pokušao izvršiti denacifikaciju.
U ovom trenutku mene više od svega zanima hoæe li se ostvariti najava prema kojoj æe Biljana Plavšiæ biti proglašena poèasnom predsjednicom Republike Srpske. Strahujem da se to, ipak, neæe dogoditi, i to bi me istinski ražalostilo. Govorim o tome da tvorevina Republika Srpska, kao legitimaciju temelja na kojim je napravljena, za svoju poèasnu predsjednicu istinski zaslužuje upravo Biljanu Plavšiæ. Ostaje mi nada da æe Dodik ostati dosljedan svojim najavama i da se prema vlastitim rijeèima on neæe odnositi kao njegova heroina spram svojih, izreèenih u "priznanju" pred haškim sudijama.
|
30-10-2009 at 13:08 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Abulafija Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 02-07-2004 Odgovori: 28828 IP: Maskiran
|
Re: Aktuelne politicke dogodovstine
Fra Petar Jeleè
"Kardinal Vinko Puljiæ me pokušava ušutkati"
Kardinal Vinko Puljiæ pokušava ogranièiti slobodu mišljenja i izražavanja i to sa stajališta nedodirljive vlasti i moæi. I ne samo to, veæ pokušava ušutkati pojedinca iza kojeg ne stoji niko i ništa osim utemeljenog uvjerenja, napisao je Fra Petar Jeleè, èlan Franjevaèke provincije Bosne Srebrene, teolog i historièar, u franjevaèkom magazinu 'Svjetlo' odgovarajuæi na reakciju kardinala Vinka Puljiæa.
Foto: Tportal.hrNaime, fra Petar Jeleè je nedavno u intervjuu za Tportal.hr rekao da je hrvatski narod u Bosni žrtvovan ideji hrvatske nacije, da je raseljen, izdan i prevaren, i to prije svega nemoralnim postupcima tadašnjeg predsjednika Franje Tuðmana, Gojka Šuška i njihove desne ruke u Hercegovini, Mate Bobana.
Nakon te izjave, odmah je uslijedila reakcija kardinala Vinka Puljiæa u u zagrebaèkom 'Vjesniku'.
"Umjesto odgovora ad rem, drugim rijeèima na tvrdnje koje sam iznio, kardinal je svoju oštricu usredotoèio ad hominem, dakle na diskreditiranje moje osobe", napisao je fra Jeleè.
Naime, u svojoj reakciji kardinal Vinko Puljiæ je kazao da je fra Jeleè studirao u inostranstvu dok su njegova subraæa na terenu nosila teret svakodnevnice.
"Ni na jednom mjestu nisam spomenuo kardinalovo ime, veæ sam opæenito govorio o odgovornosti Katolièke crkve. No, kardinal me pokušao diskvalificirati tvrdnjom da je autor teksta vjerovatno studirao u inostranstvu, dok su njegova subraæa pogibala, a zatim je uslijedilo i nabrajanje kardinalovih zasluga za vrijeme rata, koje ja, opet, nigdje nisam dovodio u pitanje", napisao je historièar i teolog fra Jeleè.
Fra Jeleè je u svom tekstu istakao to da je odlukom svoje Provincijske uprave 2001. godine otišao na postdiplomski studij crkvene historije u Rim, odakle se vratio 2006. godine, nakon odbranjenog doktorata.
Ti studiji nisu bili njegov hir, niti je on izbivao za vrijeme rata, ali kako on tvrdi problem, svakako, nisu njegovi studiji i boravak u Rimu veæ rezultati do kojih je došao tokom istraživanja o ulogi crkve u BiH za vrijeme Drugog svjetskog rata.
"Mnogima je vjerovatno zasmetala istina o spornom djelovanju sarajevskog nadbiskupa Ivana Šariæa za vrijeme NDH", napisao je fra Petar Jeleè dodajuæi da su rezultati istraživanja svima dostupni.
Fra Petar Jeleè je još jednom istakao da on u intervjuu koji je dao za hrvatski portal ni jednom rijeèju nije spomenuo kardinala Vinka Puljiæa, te naglasio da on osim utemeljenog uvjerenja nema ništa drugo.
"To uvjerenje ne mora biti ispravno samo zato što je moje, ali ni neispravno samo zato što ga sa mnom neko ne dijeli. O ispravnosti, naime zakljuèuju samo argumenti i ništa drugo", zakljuèio je fra Petar Jeleè.
|
05-11-2009 at 13:59 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Abulafija Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 02-07-2004 Odgovori: 28828 IP: Maskiran
|
Re: Aktuelne politicke dogodovstine
Jebu nas jebu......
Dosje Dana: Metodologija afere
Veæ viðeno
Kada je Milorad Dodik u ljeto 2008. pokrenuo harangu protiv dvije nevladine organizacije - Transparency Internationala i Narodnog fronta - kojima javnost u najveæem dijelu ima zahvaliti na informacijama o kriminalnoj prodaji Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu, izgradnji "autoputa" Banja Luka - Gradiška, administrativnog centra Vlade RS-a, ali i nekim drugim Dodikovim "poslovnim" potezima, na raspolaganju je imao moænu medijsku mašineriju Željka Kopanje, koja obuhvata Nezavisne novine i Glas Srpske te posredno RTRS na koji Kopanja ima nesumnjivo jak utjecaj. Unatoè sumnjama da se medijskom paljbom priprema teren za njihovu likvidaciju, po istom modelu po kojem je smaknut kljuèni svjedok kriminala u Zavodu za izgradnju Banje Luke Milan Vukeliæ, glavni akteri fabricirane "afere" su u cijeloj prièi ipak (u)vidjeli nešto dobro - "afera Transparency", naime, u potpunosti je razotkrila medijsko-obavještajnu mašineriju pod kontrolom Milorada Dodika.
Sjetit æemo se da je u zamršenoj spletkarskoj mreži uèestvovala ozbiljna logistika: javni RTV servis, najutjecajnije novine, partijski i entitetski vrh, preslušavali su se "inkriminirajuæi snimci", saslušavali su se "zaštiæeni svjedoci", koji su kasnije nesmetano i pod punim imenom i prezimenom nastupali u televizijskim emisijama i na konferencijama za novinare... Pored svega toga, afera je razotkrivena, a potom i gurnuta u zapeæak, ponajprije zahvaljujuæi koincidenciji da je "zavjera" jednog dijela OHR-a, u sprezi sa spomenutim nevladinim organizacijama, razotkrivena baš u vrijeme kada su te iste nevladine organizacije bile u centru javne pažnje, upravo zahvaljujuæi informacijama o Dodikovim poslovnim akcijama. Iako "aferu sheme" ne podupire ni izbliza moæan medijski konstrukt (tja, pored jedne dnevne novine uèestvuje i jedan impotentni i marginalni tjednik, "smeæe", što bi rekao prvi Inzkov zamjenik), ne treba potcjenjivati moæ Dnevnog avaza, kao ni njegov utjecaj na èitateljstvo koje ta tiskovina svakodnevno sistematski zaglupljuje i drži u strahu.
No, ova dva brutalna pokušaja medijskog linèa imaju zajednièki sadržilac, olièen u prvom zamjeniku visokog predstavnika u BiH Raffiju Gregorianu, pa je uporeðivanje sliènosti ove dvije "afere" neminovno. Evo samo dva primjera: uznemiren "saznanjima" da Raffi Gregorian "vodi neke istrage" Fahrudin Radonèiæ danas, kao i onomad Milorad Dodik, koristi identiènu argumentaciju, pa èak i vokabular. Dok je tako Dodik Gregorianu nabijao na nos "platu od 25.000 evra", Radonèiæ je tu istu sumu, samo pretvorenu u konvertibilne marke, takoðer upotrijebio da ilustrira (pazi sad!) Gregorianovo "antibošnjaštvo i antibosanstvo". U Dodikovim javnim istupima Gregoriana je potpuno diskriminiralo to što je "oženjen Sarajkom", te što mu je "kum musliman", a sada istu èinjenicu u ime odbrane Radonèiæa zloupotrebljava i Mustafa Ceriæ, upadljivo naglašavajuæi nemuslimansko ime Gregorianove supruge, zbog èega Ceriæ izvlaèi zakljuèak da Gregorian "nema pravo da nama èita moralne lekcije i nema pravo da nas proziva..."
Milorad Dodik
O Raffiju Gregorianu: Bilo bi dobro da je Gregorian, u želji da pokaže bilo kakvu objektivnost da bi opravdao visoke apanaže od oko 25.000 evra mjeseèno koje sada prima u BiH, rekao da je neopravdano što se protiv Atifa Dudakoviæa ne vodi istraga, a ne da brani svoje projekte koji nisu zasnovani na zakonitim procedurama. To je njegov problem, ali i on je prošlost i on æe brzo odavde otiæi. (BNTV, jul 2009.)
Visoki predstavnik Valentin Inzko nije u dubini problema u BiH, a Raffi Gregorian patološki mrzi RS. U to sam se lièno uvjerio. On je èovjek koji je korumpiran od nekih ljudi iz RS-a i sada se oni bore da eliminišu RS iako je ona stabilna i politièki i ekonomski i socijalno... On ode i slaže u Kongresu SAD-a. Toj Americi nije važno što ih je slagao njihov diplomata odavde i on i dalje nastavlja da radi posao ovdje, a lagao je Kongres. (jun 2009.)
Gregorian je dao nalog SIPA-i da istražuje izgradnju zgrade RTV doma, Vlade RS-a i privatizaciju Telekoma. Imam informacije iz Tužilaštva BiH da Gregorian vrši dnevni pritisak na tužioce i sudije da pokrenu istragu. Ovdje se radi o zloupotrebi institucija, jer ukoliko ima nezakonitosti u ovim procesima to je nadležnost Tužilaštva RS, a ne Tužilaštva BiH. Ljudi iz SDS-a su najbolji saradnici grupe Raffi Gregoriana koja želi da kriminalizuje cijelu RS i koji poziva tužioce u svoju kancelariju i nareðuje im šta da rade. On je nauèio da je SDS takav i misli da smo svi mi isti. (FoNet, august 2009.)
Gregorian je oženjen Sarajkom, vjenèani kum mu je musliman i zato se tako ponaša. (RTRS, jun 2009)
Fahrudin Radonèiæ
O Raffiju Gregorianu: Pozivam sve graðane BiH da se ne boje treæerazrednih obavještajaca i neostvarenih diplomata kojima ne odgovara da u ovoj zemlji stvari krenu naprijed, jer imaju mjeseène plaæe više èak i od 50.000 KM. Oni se silno bogate na našoj muci i svaðama koje vješto proizvode. Sjetimo se raznih mekenzija, moriona i ostalih koji danas u memoarima priznaju svoje antibošnjaštvo i antibosanstvo. (Dnevni avaz, novembar 2009.)
Volim svoje Bošnjake, a prezirem lobistu Gregoriana. (Dnevni avaz, novembar 2009.)
Oèito, u njemu buja islamofobija, ali mi, kao pripadnici naroda nad kojim je izvršen genocid i koji je dao 200.000 života i milion raseljenih za multietnièku BiH, na to ne možemo i neæemo pristati. (Dnevni avaz, novembar 2009.)
Mi se njega ne bojimo i on to mora znati, jer on se treba plašiti pravne države, a ne mi. Pljuvanje po muslimanima i Islamskoj zajednici, koje je on organizirao putem FTV-a, sada je dobilo njegovu kuænu adresu i mi smo napokon svjesni ko nam je godinama podmetao najužasnije stvari zbog kojih BiH nije mogla naprijed, a mi nemamo vize i naša djeca buduænost. Veæ sam rekao da BiH neæe biti kolonija niti æe Bošnjaci hodati sagnute glave i nositi žute trake, a Gregorianu mogu poruèiti da me ne plaši istragama, jer ih se nemam razloga bojati. (Dnevni avaz, novembar 2009.)
O Miloradu Dodiku: Iako mu politièki ne mogu i ne želim vjerovati, smatram lošim da mu se u Sarajevu ili u SIPA-i montiraju kriminal i korupcija. (Global, august 2009.)
Odista, bojim se scenarija u kojem se Dodik na svaki naèin pokušava planski izludjeti korupcijskim dosjeima, kako bi, u strahu od eventualnog procesuiranja, pobjegao u separatizam. (Global, august 2009.)
Mustafa Ceriæ
O Raffiju Gregorianu: Mi znamo vrlo dobro za Gregoriana da se oženio ovdje u BiH gospoðom Olgom, i mi im želimo jako dobar i sretan brak, ali sve to govori o tome da gospodin Gregorian nema pravo da nama èita moralne lekcije i nema pravo da nas proziva, nego ima obavezu da odgovori, da ova šema koju su napravili, a oèito on stoji iza toga, da nam odgovori ko su to kriminalci u BiH?
Da, ja želim da kažem gospodinu Gregorianu: ovo je naša zemlja, ovo je moja domovina, ja pripadam narodu koji je preživio genocid. Ako treba neko da se isprièava ovdje, onda si to ti gospodine Gregorian, treba da se isprièavaš jer si se sam evo otkrio, mi te nigdje nismo spominjali po imenu ali kad si nas prozvao, mi želimo da kažemo: oni koji dolaze u Bosnu mi treba da vidimo ko su i s kakvim namjerama. (...) Zar vi ne razumijete da sve vrijeme Evropa od nas traži da pravi bosansku zemlju, oni nas dijele ovdje, oni ovdje prave šemu Bošnjaka, iskljuèivo Bošnjaka, iskljuèivo muslimana i oni ovdje iskazuju islamofobiju, prave strah ljudima od nas, od bosanskih muslimana koji su u zadnjih 100 godina pokazali da su spremni da žive integralni život Evrope.
O Miloradu Dodiku: Mi svi vidimo šta Dodik radi u zadnje dvije godine. Mi vidimo da prkosi cijelom svijetu, meðunarodnoj zajednici i, naravno, svi Bošnjaci imaju jedan odnos prema Dodiku da je to nekorektno i da Dodik zapravo želi da ruši državu BiH kao takvu na raèun RS-a. Ali istovremeno nije primjereno da se ovdje prikazuje junaštvo u Sarajevu blateæi Dodika i kad treba i kad ne treba. Naravno, Dodika treba kritikovati ali treba s argumentima. A ako je neko toliki junak i hrabar, onda treba otiæi u Banju Luku, treba otiæi na televiziju RS-a pa onda tamo kritikovati Dodika a ne ovdje se praviti junaèina i onda sve to ide na raèun Bosne i na raèun podjele Bosne. (Crta, BHRT, 3. novembar 2009.)
Raffi Gregorian
GLOBAL: Postoji realan strah od pritisaka na domaæe sudije i pravosuðe. Razoèaravajuæe je to, meðutim, što su u mandatu stranim sudijama i tužiocima tokom proteklih godina pred Sudom BiH pali gotovo svi važniji predmeti. Kako komentirate takve poražavajuæe podatke?
GREGORIAN: To jednostavno nije istina. Meðutim, interesantno je da su samo politièki sluèajevi visokog profila s uspjehom prošli u prvostepenom postupku, ali je u nekoliko sluèajeva presuda preinaèena na osnovu žalbe zbog proceduralnih tehnikalija, a ne zbog suštine. Uspješno krivièno gonjenje je ostvareno u veæini veoma složenih, ali javnosti manje poznatih sluèajeva, u kojima je skoro 15 miliona KM nezakonito steèene dobiti veæ vraæeno državi. Imajuæi u vidu da je državni pravosudni aparat uspostavljen u skorije vrijeme, dosad je postignut prilièno impresivan rezultat.
GLOBAL: Dževad Galijaševiæ, èlan Ekspertnog tima jugoistoène Evrope za borbu protiv terorizma i organiziranog kriminala, izjavio je da Vi razbijate domaæi pravosudni sistem s needuciranim tužiocima, koji su sitni obavještajci. Vaš komentar na ove optužbe?
GREGORIAN: Da li je to isti èovjek koji je nedavno održao onu potpuno nestvarnu konferenciju za štampu o napadima 11. septembra u Sjedinjenim Državama? Da li on stvarno misli ozbiljno? Ne vidim potrebu da odgovaram na besmislene tvrdnje samozvanih, lažnih eksperata koji se pojavljuju u medijima. (...)
Komentari premijera Dodika èesto su puni malicioznih i namjernih pogreški u iznošenju èinjenica. Naprimjer, on tvrdi da ja zaraðujem 25.000 eura mjeseèno, iako zna da sam ja uposlenik amerièke vlade koji dobija standardnu plaæu koju dobijaju uposlenici vlade SAD-a, na koju plaæam sve amerièke poreze i zaraðujem manje nego što zaraðujem kada sam u Americi. Zašto onda širi takve laži? Zato da bi skrenuo pažnju s prièa o tome kako u imovini i prihodima ima 500 miliona za koje ne može dati objašnjenje! (Global, august 2009.)
|
06-11-2009 at 13:12 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Trenutno aktivni korisnici |
Aktivni gosti: 40
Skriveni clanovi: 0
Aktivni èlanovi: 0
Sretan roðendan: Ado13, AZIL OPSTANAK, ckome, Disa, Golf_V_R32, koso_oki, maja001, Malenich, Mawi_Edin_Tz_, nepoznat, opiumxxx, sadika, Salai, seka1985, stickman, zazza
|
FORUM : Politika : Aktuelne politicke dogodovstine |
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|