citat:

---

robi tz wrote:
haha pa i meni je zadovoljstvo kada me zovu cetnikom kao i svakog cestitog Srbina...
Vjeruj meni je zadovoljstvo sto svakim klikom na tuzlarijama pomazem bosnjackim zrtvama iz podrinja samo bojim se prijatelju da njima vise ni ALLAH PEGAMBER nemoze vise pomoci....
Poselami sve Cupo i kamo srece da ovde mozemo citati tvoje postove a ne samo ono sto prepisujes i citiras iz medija jer ocigledno je da Ti je fond rijeci 12(dvanaest)...

---

Evo malo i smrde koji kaze da je olaksanje sto su uhapsili karu j... mu on m.
Hapšenje Karadžića olakšanje za RS
Pomirenju bi doprinijelo i da se prvi predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović pojavio pred Haškim tribunalom, kazao je Dodik...
22.07.2008. 08:10
Premijer Republike Srspke (RS) Milorad Dodik izjavio je da hapšenje haškog optuženika Radovana Karadžića doživljava kao jednu vrstu rasterećenja u vezi sa cjelokupnom situacijom u BiH i da će ovo hapšenje doprinijeti "potvrđivanju istine i postizanju pravde".

"Apsolutno nemam dileme kad je ovo hapšenje u pitanju. Mislim da će ovo dovesti do jedne relaskirajuće situacije kad je u pitanju pozicija RS", kazao je Dodik, dodavši da je RS bila izložena silnim pritiscima zbog skrivanja Karadžića.

Prema njegovim riječima, "pomirenju bi doprinijelo i da se prvi predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović pojavio pred Haškim tribunalom".

"Ja ne želim reći da su svi isto krivi, ali krivica se mora utvrditi samo na sudu. Što se tiče RS, ona nije projekat Radovana Karadžića, već je ona nešto što je stvoreno dramatičnim događajima u okviru raspada bivše Jugpslavije. RS je rezultat narodnog htijenja, a oni koji su činili zločine, u ime bilo kojeg kolektiva, trebaju da odgovaraju, ali ta vrsta krivice ne može biti kolektivna", kazao je Dodik.

Karadžića je uhapsila srbijanska služba sigurnosti i priveden je istražnom sudiji Specijalnog suda za ratne zločine u Beogradu. Pojedinosti o hapšenju za sada nisu poznate.

Karadžić je pred Haškim tribunalom (ICTY) 1995. godine po ličnoj i zapovjednoj odgovornosti optužen za genocid, sudjelovanje u genocidu, istrjebljenje, ubistva, progone, deportacije, nečovječna djela, protivpravno teroriziranje civila i uzimanje talaca. Od 1998. godine je u bijegu.

 

citat:

---

robi tz wrote:
Opasni ste nema sta ..haha ..SVE NJIHA TREBA ANAM...I NE TREBA ABU HAMZU PUSTITI DA IDE IZ BIH DA BI MOGAO OPET KLATI SVOJE KOMSIJE HRISCANE.

---

nekom ni lijekovi ne pomazu .

Ma znam al tip je pravo zadrt procitao sam sve ove postove i ovaj robijas samo provocira. Pravi onaj nacista samo svojom se istorijom busa u prsa onom koju su vladika i onaj bradonja sto je uhapsen zajedno komponovali a on sad recituje.
Nema mjesta za neku drugu istinu samo onu koju on nudi.

ma bizi ba samo ga ladno na ignore...
i sam stane

"Opasne prijetnje Dodika muslimanima i islamu"

Narodna bošnjačka stranka (NBS) smatra fašizoidnom izjavu Milorada Dodika kako je u Sarajevu "na sceni politički islam koji želi etnički očistiti jedan prostor i grad", te je stoga osuđuje i poziva meritorne institucije da takvo fašizoidno ponašanje jednog političara konačno sankcionira.
U saopćenju ove stranke se navodi da ovakve optužbe na islam i muslimane u duhu su zlih ideja velikih krvnika koji su počinili genocid i očistili prostore od muslimana, pravdajući to upravo odbranom od opasnosti od takozvanog političkog islama.

Ističe se da ne može Dodik tražiti individualizaciju za zločine počinjene u ime Srba, a optužiti islam i muslimane za "etničko čišćenje i progone Srba"!

Pošto to Dodik već radi smišljeno, Narodna bošnjačka stranka to razumijeva kao novu prijetnju na koju je Dodik očito spreman, kako bi kaznio pripadnike takozvanog političkog islam i osvetio se za navodni progon 150.000 Srba iz Sarajeva! Čuli smo kome i zašto se Mladić svetio u Srebrenici! Stoga smatramo da se ovako jezivo opasne prijetnje pripadnicima jedne religije u Evropi ne smiju tolerirati , navodi se u saopćenju Narodne bošnjačke stranke.

(FENA)

Atentat
Rafi Gregorijan predvodi grupu u kojoj su i Hrvat Dragan Lukač i ambasador SAD u BiH Čarls Ingliš koja premijeru RS Miloradu Dodiku „radi o glavi“

BEOGRAD - Uklanjanje aktuelnog premijera RS Milorada Dodika prvi je korak u ostvarenju plana koji su američki predstavnici u BiH, zajedno s hrvatskim službama bezbednosti, pripremili u svrhu urušavanja institucija Republike Srpske i centralizacije Bosne i Hercegovine. Pošto je završena reforma policije koja nije oskrnavila nadležnosti entiteta, kako tvrdi izvor Kurira blizak istražnim i pravosudnim institucijama BiH, grupa na čijem čelu je prvi zamenik visokog predstavnika američki diplomata Rafi Gregorijan krenula je u drugu fazu plana kojim će dokazati da je vlast RS kriminalizovana i da kao takva ne treba da postoji.

Ovaj visoki funkcioner policijskih službi BiH navodi da Gregorijan rukovodi grupom u kojoj su njegov američki prijatelj Dru G. Endžel, šef Posebnog odeljenja za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju Tužilaštva BiH Dragan Lukač, šef Sektora za krivične istrage Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) i američki ambasador u BiH Čarls Ingliš. HDZ je na početku rata u BiH Lukača postavio za načelnika Stanice javne bezbednosti Bosanski Šamac. Bio je glavna veza preko koje je Hrvatska slala oružje Armiji BiH, navodi naš izvor. Vojska RS Lukača je uhapsila 17. aprila 1992, a bio je u zatvorima u Šamcu, Brčkom, Bijeljini, Batajnici i Zemunu. Oslobođen je u razmeni 4. septembra iste godine.

- Uz pomoć Lukača, koji je još od 1990. aktivan član hrvatskih službi bezbednosti, Amerikanci, sa Gregorijanom na čelu, pokušavaju da Dodiku napakuju kriminalne radnje vezane za izgradnju zgrade Vlade RS, kao simbola entitetskih institucija, te navodne nezakonitosti prilikom prodaje Rafinerije nafte „Brod“ ruskoj kompaniji „Zarubrežnjeft“ - tvrdi naš izvor.

Prema istom izvoru, srpske službe bezbednosti već nekoliko meseci raspolažu podacima o aktiviranju hrvatskih službi u planu rušenja RS. One su Dodiku dostavile plan urušavanja aktuelne vlasti kao preduslov centralizacije BiH, pa čak i imena ljudi u njegovom okruženju koji dostavljaju podatke o Dodikovim aktivnostima.

- Reč je o ženskoj i muškoj osobi bliskoj premijeru, koje su aktivno dostavljale podatke o njegovom kretanju i dokumenta o aktivnostima Vlade. Što se tiče muške osobe, zanimljivo je da se radi o jednom od dvanaest osnivača Dodikove stranke SNSD koja na ovaj način želi da iz pozadine ukloni Dodika i preuzme vladanje strankom - objašnjava naš izvor i ističe da su upravo zbog raskrinkavanja ovog plana i nekoliko gafova kojima je razotkrio providno delovanje grupacije SAD nedavno donele odluku da Gregorijana povuku iz BiH i prebace u Brisel.

- Gregorijan je poslat na godišnji odmor i odmah po povratku, u septembru, napušta BiH i odlazi u Brisel - tvrdi izvor Kurira.

Premijer RS Milorad Dodik juče se nije javljao Kuriru, ali nam je portparol njegove stranke SNSD Milan Ljepojević rekao da se predsednik vlade nalazi na godišnjem odmoru s porodicom i da će od ponedeljka biti dostupan za komentar. Ljepojević dodaje da je Dodik upoznat s pretnjama smrću.

Kurir je pokušao da stupi u kontakt s kancelarijom Rafe Gregorijana, ali se do zaključenja ovog broja niko nije javljao na telefone poznate redakciji.

IZBEGAVA AVIONE

Da je u pitanju privatni obračun američkih činovnika u BiH s vlastima RS, čiji je krajnji cilj oduzimanje nadležnosti Srpskoj, govori i činjenica da je Rafi Gregorijan daleko od aktuelnih republikanskih vlasti SAD i da pripada grupaciji Holbruk-Olbrajt-Klark, koja je bila veoma aktivna tokom sukoba u BiH, poznata po probošnjačkoj nastrojenosti i danas.
- Ova grupacija je kao svoje ljude koji treba da rade na rušenju vlasti RS aktivirala strukture bliske SDS. Prema saznanjima Kurira, finansijeri ove grupe su hrvatski kadrovi u institucijama BiH, a dokumentima o navodnom kriminalu snabdevaju ih i iz hrvatskih obaveštajnih izvora. Iza ove grupacije u Federaciji BiH politički stoji SDP Zlatka Lagumdžije i finansijski vlasnik Sarajevske pivare Hilmo Selimović - ističe naš izvor. Upravo zbog ovih saznanja, prenosi izvor, neke strane obaveštajne službe sugerisale su Dodiku da više ne putuje avionom, jer postoje naznake o mogućem scenariju njegove likvidacije.
- Dodik je već tri puta imao probleme na avionu koji ga je vozio sa banjalučkog aerodroma. Pilot je jedva uspeo da prizemlji letelicu - zaključuje izvor Kurira.

Rafinerija nafte Bosanski Brod



Dodik vraća novac Rusima

Nedavno potpisanim aneksom Ugovora o prodaji Naftne industrije Republike Srpske Milorad Dodik omogućio je vraćanje novca ruskoj kompaniji kojim je, prema prvobitnom ugovoru, NefteGazInKor trebao pokriti komercijalne dugove Rafinerije nafte Bosanski Brod



Godinu i pol dana nakon "spektakularne prodaje" Naftne industrije Republike Srpske ruskom Zarubezhneftu situacija u jedinoj bh. rafineriji nafte je ista kao i prije prodaje. Rafinerija nafte Bosanski Brod i dalje posluje s gubicima, a od najavljenih i obećanih investicija do sada nije bilo apsolutno ništa. Umjesto vijesti o pokrenutoj proizvodnji, dužnosnici Vlade RS-a svakih tridesetak dana ovdašnjim se medijima obrate papagajskom rečenicom u stilu "prve litre benzina iz Rafinerije u Brodu možemo očekivati krajem narednog mjeseca".

Da se u proteklih petnaestak mjeseci ništa nije desilo svjedoči i polugodišnji finansijski izvještaj o poslovanju brodske kompanije. Rafinerija nafte Bosanski Brod (berzanski simbol RNAF-R-A) u prvom polugodištu tekuće godine poslovala je sa 14,1 milion KM gubitka. Pri tome su ukupni prihodi u prvih šest mjeseci iznosili 6,2 miliona, a rashodi 20,4 miliona maraka.

Dodikov posao stoljeća Međutim, koliko to god čudno zvučalo, ovi rezultati poslovanja Rafinerije Brod zapravo izgledaju sjajno u poređenju s ostalim stavkama iz finansijskog izvještaja. Naprimjer, šta je gubitak od "samo" 14,1 milion KM naspram akumuliranog gubitka od 238,7 miliona KM, koji je iskazan u bilansu stanja na dan 30. juni 2008. godine? Osim toga, ukupne obaveze Rafinerije Brod sredinom tekuće godine iznosile su 323 miliona KM, od čega se na dugoročni kredit odnosi samo 18,4 miliona KM, dok se sav preostali iznos odnosi na razne nevjerovatne pozicije iz finansijskog izvještaja, poput, recimo, obaveza iz specifičnih poslova (174 miliona KM).

S druge strane, dugoročna rezerviranja za, recimo, troškove restrukturiranja Rafinerije iznose ravno nula KM, za primanja zaposlenih također nula KM, dok vrijednost kratkoročnih potraživanja iznosi "tek" 16 miliona KM. Ako je slutiti prema finansijskom izvještaju, Rafineriji se, bar u bližoj budućnosti, ne "smiješi" svjetlija budućnost.

No, nije to jedini problem Rafinerije nafte Bosanski Brod. Milorad Dodik, premijer Vlade RS-a, prije godinu i pol dana prodao je kompletnu Naftnu industriju Republike Srpske (akronim NIRS) ruskom Zarubezhneftu, kompaniji koja je u stopostotnom vlasništvu Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije. U paketu za prodaju, osim Rafinerije Brod, nalazila se i Rafinerija ulja Modriča i banjalučki Petrol, a kupoprodajna cijena je, kako se tek kasnije saznalo, bila oko 121 milion eura u gotovini.

Dodik je prodaju NIRS-a u svojim medijima najavio kao svoj veliki uspjeh: "Milijarda eura za naftnu industriju Republike Srpske!" Međutim, vrijeme ga je demantiralo. Od pompezno najavljene milijarde eura do danas nije bilo zapravo ništa, a čak ni kupac, ruski Zarubezhneft, nije uknjižen kao novi vlasnik Rafinerije Brod, nego se naknadno pojavila do tada uglavnom nepoznata ruska komapnija NefteGazInKor.

NefteGazInKor je, kako tvrdi Vlada RS-a, prema nekakvom čudnom protokolu iz avgusta 2006. godine između Zarubezhnefta i ruske Vnesheconom banke imenovan u ime kupca kao kompanija koja će potpisati ugovor o kupovini NIRS-a. No, danas je NefteGazInKor zvanično, prema Centralnom registru hartija od vrijednosti RS, vlasnik 79,9 posto dionica Rafinerije nafte Bosanski Brod, te 75,6 posto dionica Rafinerije ulja Modriča i 80 posto dionica Petrola.

Za kupovinu tri pomenute kompanije iz sastava NIRS-a NefteGazInKor trebao je platiti 110.409.900 eura, što iznosi jedva 12 posto njihove knjigovodstvene vrijednosti. Osim toga, Rusi su trebali pokrenuti i podići nivo prerade nafte u Brodu na 4,2 miliona tona, u Modriči proizvodnju ulja i maziva na 72.000 tona te podići prodaju naftnih derivata preko Petrola na dva miliona tona godišnje.

S druge strane, Vlada RS-a kao prodavac je preuzela na sebe sve komercijalne obaveze i dugovanja Rafinerije nafte Bosanski Brod do 30. septembra 2006. godine. U ugovoru i nedavno objavljenoj Vladinoj Informaciji o prodaji NIRS-a se, također, navodi da kupac treba obezbijediti prodavcu 72,5 miliona eura za izmirenje komercijalnih dugova Rafinerije nafte Bosanski Brod.

Kako prenose mediji, 14. septembra 2007. godine ruska Vnesheconom banka konačno je prvo otvorila akreditiv u korist Vlade RS-a, a potom i uplatila 110.409.900 eura za paket dionica NIRS-a. Vlada RS-a tvrdi i da je 3. oktobra 2007. godine otvorena garancija Vnesheconom banke za dobro izvršenje posla u korist prodavca u iznosu do 20 miliona eura. Prije tih isplata održane su skupštine dioničara u prodate tri kompanije na kojima su, u slučajevima Rafinerije i Petrola, donesene odluke o pokriću gubitka smanjenjem osnovnog kapitala.

Odlukom Skupštine dioničara Rafinerije nafte Bosanski Brod akumulirani gubitak u iznosu od 172 mliona KM smanjen je na teret osnovnog kapitala za iznos od 148 miliona KM, dok su 23 miliona KM prikupljeni na teret statutarnih rezervi te 977 hiljada KM na teret drugih rezervi. Osnovni kapital Rafinerije poslije ovog smanjenja iznosio je ravno 262.914.061 KM. Potom je, shodno smanjenju kapitala, emitovano novih 262.914.061 dionica, nominalne vrijednosti od jedne KM po dionici, čime je svim dioničarima srazmjerno smanjeno dotadašnje učešće u vlasništvu. Slično je urađeno i u banjalučkom Petrolu, samo što su u toj kompaniji dioničari ostali bez 78 posto dionica. Znači, nekome ko je imao 100 dionica banjalučkog Petrola, nakon pokrića gubitka i smanjenja kapitala ostale su samo 22 dionice!

Protesti dioničara Mali su dioničari, suvlasnici u ovim kompanijama, žestoko protestvovali protiv ove akcije smanjenja kapitala. Međutim, njihovi protesti zbog naklonosti banjalučkih medija prema Miloradu Dodiku nikad "nisu došli" do javnosti, niti se iko obazirao na njihova pitanja kako je moguće "vršiti smanjivanje bez realne procjene vrijednosti kapitala".

"Ovim što je urađeno želi se što više smanjiti kapital da bi se kasnije sa što manje novca mogla izvršiti dokapitalizacija", rekao je jedan mali dioničar nakon Skupštine, prenijeli su mediji iz regije. Mali dioničari tada su izrazili još jednu bojazan: naime, strahovali su da će u narednom periodu Rusi dokapitalizirati Rafineriju Brod, te ih na taj način potpuno "istisnuti" iz vlasničke strukture.

Međutim, "istiskivanje" malih dioničara iz vlasničke strukture samo je jedan mali dio cjelokupnog plana. Metodom koju je prethodno uvježbao gotovo do savršenstva na izgradnji autoceste i zgrade Vlade RS-a, Milorad Dodik potpisuje 6. juna ove godine u ime Vlade RS-a sa ruskim partnerom NefteGazInKor aneks Ugovora o prodaji Naftne industrije RS-a. Uz aneks, potpisan je i još jedan dodatni Ugovor o reguliranju obaveza Rafinerije nafte Bosanski Brod.

S ova dva ugovora precizirano je otvaranje dva neopoziva akreditiva na iznos od po 36,2 miliona eura kojima kupac izvršava obavezu isplate dijela rezervi Rafinerije nafte Brod, te poreza i doprinosa zaključno sa 17. septembrom 2007. godine. Čim je vijest o potpisivanju ovih dokumenata procurila u javnost Dodikova je Vlada objavila saopštenje u kojem se tvrdi da potpisani aneks "ne mijenja ni obim ni principe regulisanja obaveza ugovornih strana, nego precizira način njihovog izmirenja".

Međutim, u pomenutom Ugovoru o reguliranju obaveza, u članu 2, doslovno se navodi da "navedenu obavezu od 72 miliona eura (dva akreditiva po 36,2 miliona eura, op.a.) Rafinerija nafte isplatit će Vladi iz sredstava OAO NefteGazInKora u skladu s Ugovorom o prodaji, a NefteGazInKor i Rafinerija nafte će svoje međusobne odnose vezane za povrat navedenog novčanog iznosa NefteGazInKoru regulisati posebnim ugovorom."

Pojednostavljeno, Rusi će uplatiti na bankovni račun Rafinerije novac koji će biti doznačen Vladi RS-a za izmirenje komercijalnih dugova, a potom će im taj novac biti vraćen. I upravo je to omiljena metoda i zapravo "mala tajna velikog majstora" Milorada Dodika. Prvo se osnovnim ugovorom precizira zbog javnosti jedno, a onda se brojnim aneksima ugovora implementira nešto sasvim drugo. U slučaju Rafinerije Brod Rusi su se kupoprodajnim ugovorom obavezali izmiriti komercijalne dugove u iznosu od 72,5 miliona eura, što je Informacijom o prodaji NIRS-a potvrdila i Dodikova Vlada, a onda će im aneksom ugovora biti omogućeno da zapravo samo posude taj novac, koji će im naknadno biti vraćen, što se jasno vidi iz člana 2. aneksa ugovora (pogledati faksimil aneksa).

A kako Rafinerija Brod može Rusima vratiti pomenuti novac? Prvo, može ga vratiti u gotovini. Međutim, pošto Rafinerija bukvalno ne radi, a prema posljednjem finansijskom izvještaju o poslovanju društva ima "tek" 3,7 miliona KM gotovine na bankovnom računu, s pravom se može iskazati sumnja da će brodska kompanija to biti u stanju učiniti.

Druga mogućnost je vraćanje pozajmljenog emisijom dionica. U tom bi se slučaju "posudba" Rusa tretirala kao dokapitalizacija, a NefteGazInKor bi na taj način povećao svoj udio u kapitalu i to do procentualnog iznosa (90 posto) kojim bi se stekao zakonski uslov da se preregistruje Rafinerija iz dioničkog u društvo ograničene odgovornosti. Sa preregistracijom u društvo ograničene odgovornosti istisnuli bi se mali dioničari, menadžment kompanije i novi vlasnik mogao bi raditi šta god hoće, ne bi morali polagati račun bilo kome, a i nestala bi zakonska osnova da se bilo ko raspituje o vlasništvu nad 60 posto NefteGazInKora.

Prkos Zapadu No, vjerovali ili ne, ni na tome ne prestaju pogodnosti koje Vlada RS-a daje NefteGazInKoru, iako već petnaest mjeseci od preuzimanja NIRS-a od pokretanja proizvodnje nema ni naznake. Naime, pomenutim aneksom i ugovorom Vlada RS-a je Rusima odobrila reprogram poreza i doprinosa Rafinerije, koji iznose blizu 140 miliona maraka. Ovaj dug je reprogramiran na devet godina, ali sada sa grace periodom od četiri godine i bez obračunavanja bilo kakve kamate.

Početak otplate tog duga, prema Vladi RS-a, trebao bi uslijediti 1. jula 2011. godine, što znači da ima dovoljno vremena da se osmisle i dogovore novi amandmani na Ugovor o prodaji NIRS-a kako bi se najverovatnije izbjeglo plaćanje i ovih obaveza.

Iz svih dosadašnjih poteza ruskog kupca u slučaju naftne industrije RS-a može se s priličnom dozom sigurnosti pretpostaviti da Rusi uopće nemaju ozbiljne namjere. Zapravo, sva dešavanja nakon Dodikove "spektakularne prodaje" potpuno su u skladu sa tvrdnjama ekonomskog analitičara Miše Brkića koji kaže da "inertnost ruskih firmi pokazuje da oni uglavnom kupuju preduzeća u jugoistočnoj Evropi ne da bi ih pokrenuli, već jednostavno da ih konkurencija sa Zapada ne bi kupila i od njih napravila uspješan biznis". Naravno, ova tvrdnja vrijedi samo u slučaju da su Rusi, bar i na taj način, stvarno zainteresirani za NIRS, odnosno u slučaju da Milorad Dodik nema nekakav svoj tajni, privatni plan za naftnu industriju.





Rusi gledaju dok Dodik plaća



Vlada RS-a platila 174 miliona KM obaveza Rafinerije



Od trenutka potpisivanja Ugovora o prodaji Naftne industrije Republike Srpske pa do danas, Dodikova Vlada je platila 174 miliona KM za izmirenje komercijalnih dugova Rafinerije nafte Bosanski Brod. U prilogu aneksa ugovora Vlada RS-a tvrdi da je iz sredstava ostvarenih privatizacijom državnog kapitala do sada izmirila obaveze Rafinerije Brod prema nekoliko kompanija, u ukupnom iznosu od 174.902.739 KM ili 89.426.350 eura.

Vlada RS-a je potpisala i trojne ugovore o preuzimanju duga preduzeća i sa četiri velika povjerioca postigla nagodbe, prema kojima je dug zagrebačkom Tifonu smanjen sa 9,9 na 9,1 milion dolara, britanskom Devinu sa 74.629.515 KM na 47 miliona dolara, britanskom Vitolu sa 115.230.829 na 27.397.536 američkih dolara i preduzeću registriranom na Britanskim djevičanskim ostrvima, Cit Company Anstalt, sa 30.193.167 KM na 15,9 miliona američkih dolara, navodi se u aneksu ugovora.

Vlada RS-a je potpisala trojne ugovore i sa 17 takozvanih manjih povjerilaca sa kojima je postigla nagodbe na način da je isplatila njihova potraživanja umanjena za po 30 posto.






Nedostaci spektakularne prodaje



Ko je kupac Rafinerije



Transparency International, nakon višemjesečnog natezanja sa vladom Milorada Dodika, krajem prošle godine dobio je Ugovor o prodaji naftne industrije RS-a. Nakon analize ovog ugovora, Transparency je objavio da je "Vlada RS-a sa ruskim partnerom nepoznatog porijekla zaključila ugovor sa mogućim dalekosežnim negativnim posljedicama po budžet RS-a, građane, ali i razvoj države".

U analizi Transparencya navodi se, između ostalog, da je tim stručnjaka ove nevladine organizacije nakon pregleda osnovnog dijela Ugovora identificirao 44 sporne tačke, od kojih bi neke mogle imati nesagledive posljedice po budžet, Rafineriju nafte i sve zaposlene, te po razvoj RS-a, BiH ali i šireg regiona.

Jedna od osnovnih zamjerki je to što "pravni status Kupca nije jasan, niti su uz Ugovor priloženi dokumenti iz kojih se vidi struktura kapitala, a kao što je Prodavac to jasno prikazao. Prema Zaključku Konkurencijskog vijeća BiH o Rafineriji nafte Bosnanski Brod, vidljiva je struktura privrednog subjekta NefteGazInKor. Prema tom dokumentu, otvoreno dioničko društvo Zarubezhneft (koje je 100 posto u vlasništvu Ruske Federacije) vlasnik je samo 40 posto kapitala NefteGazInKora, dok preostalih 60 posto vlasništva pripada trojici fizičkih lica (po 20 posto), a koji su vlasnici triju društava sa ograničenom odgovornošću. Detalji nisu saopšteni Transparency Internationalu BiH."

Dakle, najveća misterija iz "spektakularne prodaje" Naftne industrije Republike Srpske ostaje do danas nerazriješena. Pitanje glasi: kome je zapravo uopće prodata Rafinerija nafte Bosanski Brod, Rafinerija ulja Modriča i Petrol Banja Luka.

Skinuto sa stranice www.svevijesti.ba

Dodik spreman da proglasi nezavisnost Republike Srpske

Činjenica da je unilateralno došlo do priznavanja nezavisnosti Kosova i nastojanja nekih pojedinaca da to prikažu kao poseban slučaj, pokazuju da je priznavanje Kosova bio okidač za mnoge druge slične situacije i da Rusija ima svoju politiku i pravo da odlučuje i prizna ove pokrajine.Ovako je jučer Milorad Dodik, premijer RS, komentarisao rusko priznavanje nezavisnosti Južne Osetije i Abhazije, piše San.
U januaru ove godine, ambasador Rusije u NATO-u Dimitrij Rogozin dao je sljedeću izjavu:
- Ako bude načet proces jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova, treba očekivati otcjepljenje Republike Srpske od BiH i njeno prisajedinjenje Srbiji. Ne mislim da će u tom slučaju zapadnjaci reći da, više je da će reći ne... Ako Kosovo dobije kvazinezavisnost, to povlači za sobom domino efekat. I prvo što će se desiti jeste da će muslimani i Hrvati u BiH imati pravo na građenje svojih zaesbnih oblika državnosti u bosni. Snage koje podržavaju tu ideju postoje i Hrvati to žele. Samim tim i Srbi imaju pravo na to. I biće jako teško da Srbima i Hrvatima bilo ko pokuša da objasni suprotno!
U međuvremenu, Dodik je, uz pomoć svojih istomišljenika iz reda hrvatskog i bošnjačkog naroda, zaoštravao situaciju u našoj zemlji, javno poručujući da ga država BiH ne zanima. Posljednjih dana on bjesni nakon što je objelodanjeno da se protiv njega vodi istraga zbog malverzacija teških nekoliko stotina miliona maraka, pa grmi na bh. pravosuđe i Ameriku.
- Nakon događaja u Južnoj Osetiji i Abhaziji ulazi se u novu političku realnost u međunarodnim odnosima - kazao je jučer Dodik.
Njemački diplomata Kristijan Švarc-Šiling, bivši visoki predstavnik u BiH, u jučerašnjim izjavama za njemačku štampu pocrtao je eksplozivnu i opasnu situaciju na Balkanu, misleći pri tome isključivo na BiH i Srbiju.
On je kazao da se Evropska unija ne osjeća nadležnom za probleme koji tište Balkan i prodložio da hitno povuče dva poteza - prvo da ukine vize građanima Balkana, a drugo da nađe novi način za prijem balkanskih država u EU.
- Na horizontu se naziru novi tragični sukobi na Balkanu - opominje Švarc-Šiling.
U svim pričama o najnovijim događajima u Gruziji i sukobu Rusije i Amerike, odnosno NATO saveza, stalno se provlači Kosovo i međunarodno priznavanje te države. BiH, odnosno njen entitet Republika Srpska se sporadično pominje u nekim komentarima, a kako „San" saznaje lider RS Milorad Dodik već u nekim svojim uskim krugovima priča da se njegova taktika i strategija isplatila i da je spreman da proglasi nezavisnost Republike Srpske, u saradnji sa Srbijom i Rusijom.
Poznato je, inače, da Rusija želi da ovlada Srbijom i da ima ključnu ulogu na tom dijelu Balkana, a na izvjestan način „poklopila" je i Crnu Goru - Rusi su manje-više pokupovali sve što se u toj zemlji moglo pokupovati.
Milorad Dodik, i to nije nepoznato, radi i sve poteze vuče u dogovoru sa zvaničnim Beogradom, gradeći istovremeno jake veze sa Rusijom. One imaju i privatnu dimenziju, a u Banjaluci se može čuti da bi se on, u slučaju podizanja optužnice zbog finansijskih malverzacija i prevara, odmah sklonio u Rusiju. Ulaznicu ima - pod sumnjivim okolnostima prodao je Naftnu industriju RS Rusima.
- Svijet koji funkcionira na međunarodnom pravu, koje je bitno ugroženo unilateralnim priznavanjem Kosova, sada ulazi u novu fazu odnosa gdje će se mnoga mjesta, gdje su nerašćišćeni odnosi između centralnih i autonomnih vlasti, posegnuti za sličnom praksom kako je to bilo u Gruziji - kazao je jučer Dodik.