Kamenica

Bajram u Dolini masovnih grobnica

U rano proljeće 1999. godine Hašim Rizvić vratio se kući u Kamenicu. Nekada selo sa oko dvije hiljade stanovnika, dvadesetak kilometara od Zvornika, spaljeno je 1993. godine, kada su se Hašimovi suseljani, pod naletom srpske vojske, povukli prvo u Cersku, a zatim dalje ka Srebrenici. Dočekale su ih porušene kuće obrasle u šiblje, zapuštene njive... Hašim je, nakon što je raščistio zgarište na kojem je nekada stajala njegova kuća, odlučio očistiti i septičku jamu.



“Počeo sam kopati i na pola metra dubine našao sam pantalone. Mislio sam da je smeće i nastavio kopati dalje. Udario sam lopatom nekoliko puta i našao kost. Vidio sam da je noga. Izvadio sam je, a onda našao još jednu kost, pa još jednu... Stao sam jer sam znao o čemu se radi”, priča nam Hašim.

Dok je kopao, naišla je patrola IFOR-a. Zaustavio ih je i pokušao im objasniti na šta je naišao. Mislili su da im Hašim pokazuje kako je našao mine. “Kakve mine, Bog vas stvorio, ljude sam našao, rekao sam im.”

Sat kasnije, stigla je patrola međunarodne policije. Izvršili su uviđaj i kazali Hašimu da ništa ne dira. Tačno godinu dana poslije, iz prve masovne grobnice u Kamenici ekshumirana su 84 tijela. Tijela onih koji nisu preživjeli proboj iz Srebrenice u ljeto 1995. godine.

“BABO, VIDIO SAM LOBANJU”

Devet godina nakon što je Hašim u svojoj avliji pronašao prvu od do sada dvanaest otvorenih masovnih grobnica, u Kamenici više ne uspijevaju maline niti raste trava. Doslovce sve livade pored puta koji petnaestak kilometara vijuga kroz selo mjesta su na kojima su otkrivene ili se sumnja da se na njima nalaze masovne grobnice.

“Niko od nas nije znao da su ubijeni iz Srebrenice ovdje zakopani”, priča Omer Hrnjić, jedan od prvih povratnika u Kamenicu. “Eto, recimo, livada na Jazu, gdje je otvorena do sada najveća masovna grobnica u Bosni. Tu je nađeno 1153 tijela. Nekoliko sedmica prije nego što je otvorena, čovjek čija je to zemlja je iskrčio livadu, jer je bila sva zarasla i posijao travu. Ali trava nije htjela rasti, bila je sva žuta. Poslije su nam pričali da na mjestima gdje su tijela trava i ne može narasti.”

Ove sedmice u Kamenici je zatvorena dvanaesta po redu grobnica iz koje je, kako nam je kazala Danica Arapović-Kovačević, tužiteljica Tuzlanskog kantona, ekshumirano trideset kompletnih i 851 nekompletno tijelo. Sve su to, dodaje, žrtve iz Srebrenice, čija su tijela ovdje dovezena iz grobnica u Pilici i Branjevu.

“Radili smo u iznimno teškim uslovima, tijela su bagerima vađena iz primarne grobnice i prevožena ovdje. Dijelovi tijela su raskomadani i zaista je zahtjevan zadatak pronaći sve što se nalazilo u grobnici.”

Baš kao da tegobe povratničkog života, bez struje, hrane i novca, nisu bile dovoljne, pred razrušenim kućama seljani Kamenice, koseći travu, čisteći bunare ili izvodeći ovce na ispašu nalazili su dijelove ljudskih tijela, kosti, lobanje... Neki od njih, poput Galiba Hrbata, pred čijom je kućom, nekoliko metara od ulaznih vrata, pronađena grobnica sa 200 tijela, nikada se više nisu vratili u Kamenicu. Jednostavno, Galib nije mogao s porodicom živjeti tu, gazeći svakodnevno preko dvorišta ispod kojeg su bili dijelovi tijela Srebreničana, ali i njegovih komšija.

“I ja sam vidio lobanju. I ruku”, viče trogodišnji Muhamed Hrnjić, najmlađi stanovnik Kamenice, dok nas njegov otac Omer vodi do dvorišta komšijske kuće Hrbata. Ispred je skromna, betonska tabla sa datumom i brojkama. Desetak takvih razbacano je po selu, na mjestima na kojima su do sada zatrpane grobnice.

“To je najmanje što smo mi seljani mogli napraviti, skupili smo sami novac i radili da označimo ta mjesta”, priča Omer, dodajući kako su u selu ljudi pomalo oguglali na forenzičare poput Kanađanke Laure ili Tuzlanke Esme, koje ovih dana dovršavaju iskop dvanaeste grobnice u Kamenici.

“Ispočetka niko od njih nije ni mogao raditi kako treba, skupljali su se svi u selu da vide šta su nalazili”, priča Omer. “S vremenom, ljudi su polako prestali biti znatiželjni, navikli su se da žive s time, navikli da su im kosti ljudi pred kućnim pragom.”

KOMŠIJE ZNAJU, ALI ŠUTE

Na ulazu u Kamenicu, jedva kilometar od ceste koja vodi ka Zvorniku, nalazi se srpsko selo sa dvadesetak kuća. Povratnici u Kamenicu ovuda svakodnevno prolaze, trguju ili odlaze u servis kod lokalnog mehaničara. O grobnicama, osam godina nakon povratka, nikada nisu pričali sa svojim komšijama, iako su svjesni da oni znaju sve o tome kako su tijela zakopavana u njihovim avlijama.

“Niko od nas neće zaboraviti šta se desilo u ratu, ali se živjeti mora. Radimo, sarađujemo, živimo jedni pored drugih i nikada, kako smo se vratili, nismo imali problema”, kažu nam u selu.

Ipak, da Kamenica ostane upamćena i onda kada budu otkrivene sve grobnice iz ovog sela, mještani su odlučili inicirati promjenu imena mjesta.

“Želimo da se Kamenica zvanično nazove Dolinom smrti ili Dolinom grobnica”, kaže nam Rahman Nukić, predsjednik mjesne zajednice. Rahman je u jednoj od grobnica u Kamenici pronašao tijelo svog brata, jednog od četvorice koliko ih je izgubio u ratu. No, iako je ratni komandant, nosilac Zlatnog ljiljana i jedan od rijetkih koji ima vlastiti posao, nije želio napustiti svoje mjesto i preseliti u Sarajevo. Sa komšijama svakodnevno pokušava obezbijediti donacije za popravku kuća, dovesti ljekara u ambulantu koju su sami popravili ili platiti autobus za šezdesetak djece koja idu u školu u Drinjaču ili Zvornik.

“Ovdje je teško opstati, mi nemamo problema kada je u pitanju bezbjednost, ali sve što pokušamo napraviti, stalno se opstruira. Ljudi se ovdje teško odlučuju na povratak, od 2000 prijeratnih stanovnika, danas ih u Kamenici živi jedva 300 ili 400. Okupimo se uglavnom kada je prvomajski teferič. Posla nema, čak i kada nešto pokušamo sami napraviti. Ja sam pokrenuo firmu, zaposlio dvadesetak momaka iz sela, ali sam je morao privremeno ugasiti”, priča Nukić.

Ostali preživljavaju od onoga što im pošalju rođaci, čuvajući ovce ili sadeći krastavce u ljetnim mjesecima. Maline, po kojima je ovaj kraj bio poznat, više ne rastu a Kameničani tvrde da i neće zriti sve dok se ne zatvori posljednja grobnica u njihovom selu. Baš kao što to čeka i Hašim Rizvić. Nakon što je pronašao prvu grobnicu 1999. godine, čeka da Esma, Laura i Murat Hurtić opet dođu do njegove kuće, do livade koja dijeli njegovu i kuću njegovog brata.

“Bila je ravna k´o tepsija kada smo otišli iz Kamenice. Nakon što smo se vratili, očistili smo je i pokosili. Tada sam vidio da je tu nešto kopano. Nailazili smo na boce od vode, piva, a znam da toga nikada nije bilo u našem dvorištu. Zvao sam Murata Hurtića, on je došao jedan dan sa sondom, pregledao livadu i rekao da tu nešto ima. Sada čekamo proljeće da se kopa pored kuće, da se i ta tijela izvade i ljudi konačno smire”, kaže nam Hašim.

Proljeće i početak radova na još sedam grobnica, koliko se vjeruje da ih i dalje krije pitoma Kamenica, dolina smrti zasijana kostima Srebreničana.

Murat Hurtić, šef ekspernog tima
Do sada smo našli tijela četiri hiljade ubijenih

Potraga za tijelima nestalih iz srebreničkog egzodusa na području Kamenice biće nastavljena i naredne godine, kazao nam je Murat Hurtić, šef tuzlanskog tima Instituta za traženje nestalih. Iako još uvijek, zbog obima posla na ovom lokalitetu, nema konačne brojke ekshumiranih tijela, Hurtić kaže kako se radi o oko četiri hiljade osoba ubijenih nakon pada Srebrenice u ljeto 1995. godine.

“Primarne grobnice u kojima su ovi ljudi zakopavani nastale su u ljeto 1995. godine, nekoliko dana po padu Srebrenice. U Kamenicu su prebacivani od septembra do novembra iste godine, a radi se uglavnom o ubijenima iz Pilice i Branjeva”, tvrdi Hurtić, dodajući kako su prva saznanja o postojanju masovnih grobnica u Kamenici on i njegovi suradnici dobili još 1997. godine.

Ne želi govoriti o tome na koji način on i njegovi suradnici dolaze do informacija o lokacijama grobnica, kaže kako se uglavnom oslanjaju na ono što im jave povratnici, a velika, ogromna pomoć su bile i špijunske fotografije iz zraka, na kojima se jasno mogu razaznati bageri i kamioni kojima su dovožena i zatrpavana tijela likvidiranih.

Rahman Nukić pojašnjava kako se znaju imena ljudi koji su radili na bagerima kojima su kopane grobnice, ali i imena vozača iz Zvornika koji su vozili kamione i autobuse sa tijelima pogubljenih.

“Sve se zna, i koji su bageri u pitanju i koji su registarski brojevi vozila. No, nije na nama da sudimo, nadamo se da će naši sudovi procesuirati sve one koji su u ovome učestvovali, jer se ovo nikada ne smije zaboraviti”, kaže Nukić.

Treba kazati i kako je tijelo brata Kasima, ubijenog 1993. godine, dok je kao zarobljenik kopao rovove srpske vojske oko Sarajeva, prvo tijelo koje je ekshumirao Murat Hurtić.

“Ovo jeste težak, neopisivo težak posao, ali ga ja moram raditi sve dok se ne pronađe i posljednje tijelo ubijenih. Meni je Bog to dao u zadatak i ja ću dati sve od sebe da taj zadatak i obavim.”


Napisao: Nedim Hasić

Foto: Mario Iličić

BOSNA I HERCEGOVINA u proteklih pet godina bilježi dramatičan porast trgovine ljudima. Kako je kazao Samir Rizvo, državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima, žrtve su mahom maloljetne osobe, dok je trgovina stranim državljankama gotovo u potpunosti iskorijenjena.

Među žrtvama prevladavaju seksualno eksploatirane ženske osobe. Svjetska statistika govori da je preko 800 tisuća osoba godišnje postane žrtva trgovine ljudima. Rizvo je naveo kako je u 2007. u BiH registrirana 41 žrtva trgovine ljudima. Njih 30 bili su bosanskohercegovački državljani, a među njima je bilo 18 maloljetnika. Istaknuo je kako te godine BiH nije zabilježila niti jednu žrtvu trgovine zbog prodaje organa.
 

Savjet ministara BiH i pravni stručnjaci imaju dva koncepta u vezi sa Prijedlogom zakona o maloljetnim počiniocima krivičnih djela i krivičnopravnoj zaštiti djece i maloljetnika, izjavio je predsjedavajući Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Šefik Džaferović.
Prema njegovim riječima, nakon današnje javne rasprave o ovom prijedlogu zakona, održane u Sarajevu, potrebno je vidjeti da li je moguće ta dva koncepta ukomponovati u jedan dobar zakon o maloljetničkom kriminalu ili će biti potrebno raditi novi tekst.
"Vidjećemo da li će biti moguće postojeći tekst popravljati amandmanima", rekao je Džaferović novinarima ocijenivši da prijedlog zakona dobijen od Savjeta ministara ne nudi do kraja odgovore na sva pitanja.
Ministar pravde BiH Bariša Čolak smatra da je riječ o dobrom zakonskom prijedlogu i da neće biti bitnijih izmjena.
Kao kvalitet ovog prijedloga zakona on je naveo da su prvi put u BiH, kada je riječ o maloljetničkom kriminalu, na jednom mjestu materijalni zakon, procesni zakon i zakon koji se odnosi na izvršenje sankcija.
"Mislim da su rješenja dobra i na pragu modernog evropskog zakonodavstva", zaključio je Čolak.
Na javnoj raspravi ukazano je i na potrebu jačanja službi socijalnog staranja i preventivnog djelovanja radi suzbijanja maloljetničkog kriminala.
Ustavnopravne komisije oba doma Parlamentarne skupštine organizovale su javnu raspravu o Prijedlogu zakona o maloljetnim počiniocima krivičnih djela i krivičnopravnoj zaštiti djece i maloljetnika na osnovu zaključka Predstavničkog doma, koji je nedavno razmatrao ovaj prijedlog zakona.
U raspravi su učestvovali predstavnici domaćih pravosudnih organa, vaspitnih ustanova, službi socijalnog staranja, OEBS-a i drugih pozvanih institucija i organizacija.
 

FEDERALNA TELEVIZIJA PODSTIČE ANTIISLAMSKU I ANTIMUSLIMANSKU KAMPANJU

U povodu poziva Federalne televizije za učešće predstavnika Rijaseta Islamske zajednice u BiH u emisiji «Pošteno» (četvrtak 18.12.2008.), Rijaset Islamske zajednice oglasio se sijedećim saopćenje za javnost:

Duška i emisija “Pošteno” obrađivaju tematiku selefizma u BiH

U pozivu Federalne televizije Rijasetu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini ističe se da će emisija "Pošteno", urednice i voditeljice Duške Jurišić, obrađivati tematiku selefizma u BiH.

Rijaset izražava čuđenje da Federalna televezija, kao javni televizijski servis, za temu svoje emisije uzima jedno uže doktrinarno pitanje iz sfere specijalističkih rasprava islamskih eksperata.

U pozivu je, između ostalog, naslovljeno da se od gostiju očekuje "da pojasne selefistički pravac učenja", te postavlja pitanje "da li svršenici islamskih obrazovnih institucija u BiH mogu biti novi pripadnici selefističke zajednice"?

Sinhronizirane medijske kampanje na diskreditaciji legalnih organa Islamske zajednice

Rijaset je iznenađen da se, nakon sinhronizirane medijske kampanje na diskreditaciji legalnih organa Islamske zajednice i njenih vjerskih autoriteta, naša javnost pokušava sada usmjeravati na pitanja koja se tiču čisto doktrinarnih temelja islama i islamskog vjerovanja, koja su do sada ostajala u sferama intelektualnih i akademskih rasprava vruhunskih eksperata islamskog učenja. Da li se ovakvim televizijskim emisijama žele donositi sudovi o onome što spada u domen islamske doktrine i muslimanima kazati šta to "ne valja " u njihovoj vjeri i tradiciji?

Nismo znali da su, pored brojnih društvenih i ekonomskih problema, kao što su korupcija, nasilje, maloljetnička delikvencija, trgovina drogom i ljudima, te rasističke izjave političara o tome da musliman ne može biti sudija, problema povratničke populacije i sl., za javni televizijski servis temeljni problem konstitutivni elementi islamske tradicije, povijest islamskog mišljenja, pitanja iz domena teoloških rasprava od kojih su, u najvećem dijelu, bili pošteđeni ovdašnji muslimani. Čini se da ne postoje domaće aktuelnosti koje bi bile vrijedne pažnje bh. javnosti i, napose muslimana, pa im treba uvoziti sadržaje izvan BiH, ono što nije produkt muslimana u BiH i širem okruženju i sa čim naši vjernici nikada nisu imali problem, ali im se sada on, očito, želi nametnuti i dati mu legitimitet.

Ko to muslimanima želi kazati, mimo njihovih institucija i autoriteta, kakva im je vjera i kakvu potencijalnu prijetnju nosi

Za muslimane je zabrinjavajuća tendenciozna fokusiranost određenih grupa i pojedinaca na njihovu Islamsku zajednicu koju tako mukotrpno, kao svoje najmilije čedo, podižu, u vrlo složenim uslovima i društvenom okruženju, više od jednog stoljeća i na koncu se ta negativna kampanja želi usmjeriti u dnevnopolitičku zloupotrebu njihove vjere, pri čemu se muslimanima želi kazati, mimo njihovih institucija i autoriteta, kakva im je vjera i kakvu potencijalnu prijetnju nosi.

Zašto je islam u fokusu pažnje i ko tako sistematski podstiče antiislamsku i antimuslimanski kampanju? Zašto takav jednostran pristup? Zar povijest ostalih religijskih tradicija ne obiluje različitim vjerskim grupacijama, različitim i često međusobno suprotstavljenim vjerskim pokretima i grupama? Zar povijest religijskog mišljenja, kako unutra hrišćanstva, jevrejstva, hinduizma, budizma, pa tako i islama, nije bogata raznolikim teološkim tradicijama, akademskim raspravama, šizmama i sl., ali jedino javnosti treba kazati da je problem u islamu ?

Islamska zajednica neće biti ušutkana

Islamska zajednica u svojoj povijesti nikada nije imala neprijatnosti niti spora s objektivnim i vjerodostojnim informiranjem javnosti o islamskom učenju, radu Islamske zajednice i nosilaca vjerskog autoriteta. Međutim, Islamska zajednica i muslimani na ovim prostorima trpili su znatne štete od pristrasnih pristupa, dirigiranog informiranja, podmetanja i omalovažavanja islama i misije Islamske zajednice.

Islamska zajednica ne može ostati gluha na sve izraženije tendencije da se ušutka i izolira njena sloboda i sloboda njenih autoriteta, da se obezvrijedi njena misija i aktivnosti, da se zlonamjerno i proizvoljno javnosti nameću ili sugeriraju sudovi o islamu, "islamskoj prijetnji" i Islamskoj zajednici.

Genocid u našoj domovini se pripremao, sprovodio i opravdavao na krilima ekstremne kapanje o "islamskoj prijetnji" i "radikalnim imamima",

Također, fenomen islamofobije nije produkt Islamske zajednice u Bosni i Hercergovini, nego je pojava koja zabrinjava najumnije ljude u cijelom svijetu, fenomen o kojem odgovorni ljudi širom planete raspravljaju na različitim međunarodnim forumima. Treba li kazati da se, kao jedan od bitnih faktora koji generiraju islamofobiju, ističu predrasude o islamu i muslimanima, nerazumijevanje konstitutivnih elemenata islamskih izvora, kulture i tradicije muslimana, s jedne, i pogrešna interpretacija savremenih događaja određenih zapadnih medija, kao globalnog kreatora međunarodnog mnijenja, s druge strane. Imajući na umu posljedice medijskih predrasuda, činjenicu da se genocid u našoj domovini pripremao, sprovodio i opravdavao na krilima ekstremne kapanje o "islamskoj prijetnji" i "radikalnim imamima", Islamska zajednica ima pravo upozoriti na zloupotrebe i netačne sadržaje koji se o islamskim vrijednostima i njoj samoj plasiraju u javnost, što pomaže islamofobiju i antiislamsku histeriju, i, naravno, pozvati se na genocidno iskustvo bosanskih muslimana, kao jednu od posljedica islamofobije.
Bosanski muslimani imaju pravo na nepristrasan tretman njihove vjere islama i njihovih vjerskih autoriteta, izabranih njihovom većinskom voljom, i njihove Islamske zajednice.

Zato za Islamsku zajednicu ne postoje "neposlušni" ili "poslušni" mediji i urednici, nego odgovorni urednici, novinari i mediji koji vjerodostojno, profesionalno i cjelovito informiraju javnost o događajima kakvi jesu i njeguju minimum poštovanja prema institucionalnom islamskom učenju i izvorima islama, kaže se u saopćenju Rijaseta Islamske zajednice u BiH.


(Rijaset je iznenađen da se, nakon sinhronizirane medijske kampanje na diskreditaciji legalnih organa Islamske zajednice i njenih vjerskih autoriteta, naša javnost pokušava sada usmjeravati na pitanja koja se tiču čisto doktrinarnih temelja islama i islamskog vjerovanja, koja su do sada ostajala u sferama intelektualnih i akademskih rasprava vruhunskih eksperata islamskog učenja. Da li se ovakvim televizijskim emisijama žele donositi sudovi o onome što spada u domen islamske doktrine i muslimanima kazati šta to "ne valja " u njihovoj vjeri i tradiciji?)

Nur čekala da prvi put vidi lik svog oca



Nakon skoro sedam godina torture koju su preživjeli u zloglasnom američkom zatvoru Gvantanamo, trojica od ukupno šest članova takozvane alžirske grupe - Muhamed Nešle, Ait Idir Mustafa i Boudela Hadž - jučer su prebačena u Sarajevo i puštena na slobodu.

Na Sarajevskom aerodromu jučer u 17.15 sati, kada je trebao sletjeti avion s Alžircima, okupila se njihova rodbina i prijatelji. Čekali su u nevjerici. Avion je kasnio 50 minuta.

Blindirani kombiji

Pred aerodromom je bila i supruga Boudele Hadža, Nađa Dizdarević sa sinom Abdulazizom te uplakanim kćerkama Iman i Nur, koja i ne zna lik svog oca.

- Živjela sam za dan kada ću ih vidjeti na slobodi. No, tužna sam i razočarana time što su preostala trojica iz ove grupe ostala u Gvantanamu i što BiH nije ništa učinila za njihov spas - rekla je Dizdarević, dodajući kako njoj dovoljno govori činjenica da je Zlatko Lagumdžija prvi znao za povratak trojice Alžiraca.

Po slijetanju na Sarajevski aerodrom, uz velike mjere sigurnosti, Muhamed Nešle, Ait Idir Mustafa i Boudela Hadž sa pet blindiranih kombija izvezeni su direktno s aerodromske piste.

Pozdrav tekbirima

Uz ulicu kojom su prošli stajalo je tridesetak vehabija koji su ih pozdravili tekbirima, dok su Nađina djeca neumorno pokušavala u vozilima raspoznati Boudelin lik. Ali, uzalud, jer se kroz zatamnjena stakla nije dalo raspoznati ništa.

Ubrzo se saznalo da su Alžirci prebačeni u sjedište Agencije za istrage i zaštitu (SIPA), gdje su se za nepunih 15 minuta ponovo skupili članovi porodice i prijatelji u nadi da će to konačno biti mjesto odakle će njihovi bližnji kročiti na slobodu. Nakon informativnog razgovora, odnosno utvrđivanja njihovog identiteta, ponovo su blindiranim vozilima prebačeni na adrese svojih supruga i prijatelja.

BiH mora prihvatiti još dvojicu

Advokat "alžirske grupe" sinoć je u telefonskoj izjavi novinarima kazao da je dan povratka ove trojice Alžiraca u BiH historijski, jer je riječ o prvom puštanju iz Gvantanama osoba koje je oslobodio civilni sud.

Naglasio je da se mora učiniti više kako bi se kroz kontakte između vlasti BiH i SAD osigurao što skoriji povratak i još dvojice Alžiraca, Sabera Labara i Lahdara Bumedina, za koje je Federalni sud također potvrdio da nema razloga da se nalaze u Gvantanamu. Dodao je kako je jedino objašnjenje što ovaj dvojac nije prebačen u BiH to što više nisu državljani naše zemlje. No, Kirš je naglasio kako su "bh. vlasti, da su htjele, to pitanje mogle riješiti za nekoliko sekundi, jer prema rezolucijama Vijeća Evrope, postoji obaveza zemalja da se pomogne u povratku ne samo državljanima nego i rezidentima".




Autor: S. ŠKULETIĆ

http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/aktuelno/nur-cekala-da-prvi-put-vidi-lik-svog-oca

Ismet Bajramović Ćelo pronađen mrtav

Policija MUP-a Kantona Sarajevo danas je pronašla beživotno tijelo Ismeta Bajramovića Ćele u njegovom stanu na Ciglanama, potvrdio je za Sarajevo-x.com glasnogovornik MUP-a KS Dragan Mioković.
U toku je policijski uviđaj, nakon čega će se znati više detalja.

(SA_X)

citat:

---

cupo wrote:
Ismet Bajramović Ćelo pronađen mrtav

Policija MUP-a Kantona Sarajevo danas je pronašla beživotno tijelo Ismeta Bajramovića Ćele u njegovom stanu na Ciglanama, potvrdio je za Sarajevo-x.com glasnogovornik MUP-a KS Dragan Mioković.
U toku je policijski uviđaj, nakon čega će se znati više detalja.

(SA_X)

---

Naša stranka

Osuda pokušaja Rijaseta IZ-a da cenzurira emisiju "Pošteno"

Naša stranka danas je, povodom saopćena Rijaseta Islamske zajednice kojim se želi cenzurirati sadržaj naredne emisije "Pošteno" na FTV, osudila sve učestalije napade na slobodu medija, bez obzira na to da li oni dolaze iz političkih stranaka, institucija vlasti ili religijskih zajednica.
Naša stranka također daje apsolutnu podršku svim medijima i novinarima koji svoj posao rade profesionalno i etično, uz nadu da nikakvi napadi i prijetnje neće zaustaviti njihov hrabri angažman koji znatno doprinosi demokratizaciji bh. društva.

U saopćenju za javnost ove stranke ističe se da se nivo demokratičnosti jednog društva mjeri i slobodom medija te je u skladu s tim sudom BiH, nažalost, jako daleko od iole demokratskog društva.

"Novinari poput Vildane Selimbegović koja je često na meti cenzorskih i diskriminatorskih napada, Bakira Hadžiomerovića koji je, također, konstantno izložen raznim vidovima prijetnji, Duške Jurišić i mnogih drugih, svojim radom pokušavaju spasiti bh. novinarstvo od neprofesionalnosti, neetičnosti i korumpiranosti", navodi se u saopćenju.

Naša stranka ocjenjuje da posljednji slučaj ipak predstavlja vrhunac totalitarističke cenzure, gdje se hoće unaprijed uticati na uređivanje emisije, miješati u uređivačku politiku i određivati medijima koje su teme podobne, a koje ne.

Stoga ova stranka zahtijeva od nadležnih sudskih i policijskih organa da čim prije otkriju počinitelje bombaških napada na NTV Hayat, ali i da poduzmu odgovarajuće mjere protiv onih političara koji su fizički napadali novinare.

Također je pozvana i cjelokupna javnost te sve istinski demokratske stranke, nevladine organizacije i građani BiH da stanu u zaštitu hrabrih i profesionalnih novinara i usprotive se svakom vidu totalitarističkih cenzura.

(FENA)

Ismet Bajramović Ćelo pronađen je danas mrtav u svom stanu na Ciglanama, potvrdio je Feni glasnogovornik MUP-a KS-a Dragan Mijoković.

Okolnosti pod kojima je stradao još nisu poznate."Formirana je uviđajna ekipa te će se više informacija znati nakon izvršenog uviđaja", kazao je Feni Mijoković.

index.hr i svevijesti.ba prenose lazne informacije ocito ne znaju prevodit engleski


GRAĐANI Las Vegasa su jučer, po prvi put nakon tri desetljeća, imali prilike vidjeti kako pada snijeg u njihovom gradu.

Meteorološke službe ovu nesvakidašnju pojavu pripisuju snježnoj oluji nekarakterističnoj za južnu Nevadu. Na ulicama glavnog grada američke industrije zabave, smještenog u pustinji, nakupilo se tijekom noći između 7,5 do 15 centimetara snijega.

Snijeg je posljednji put na Las Vegas pao 1979. godine kada je zabilježeno oko 20 centimetara snijega, a 1949. godine je palo rekordnih 45, podsjeća Las Vegas Review Journal.

Snijeg na koji se moralo čekati tri desetljeća je izazvao oduševljenje kod djece, a još više odluka lokalnih vlasti da se privremeno zatvore škole. Odrasli nisu tako dobro raspoloženi, prvenstveno zbog problema s prometom, ali i odluke da se zatvori međunarodni aerodrom McCarran.

Meteorolozi najavljuju kako će snijeg nastaviti padati tijekom današnjeg dana, a razvedrit će se u petak.




Zivim u Las Vegasu vec cetiri godine i svake godine padne snijeg samo se brzo istopi i malo pada.Danas je padao dugo i puno te se vec sad topi.Napadao je oko 10cm.Vijesti iz prve ruke