Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.
|
camac Nivo: Forumski doajen Unknown artist
Registriran(a): 11-05-2011 Lokacija: Desert roads Odgovori: 5224 IP: Maskiran
|
Re: Re: Kako cete se izjasniti na popisu?
citat: Dea wrote:
Vidjeh intervju - kako bijedno!
Njegov tj. zadatak IZ bio je da po nalogu politièkih stranaka utjeraju muslimane u njihov tor. Aferim, lijepo ste to odradili.
E moj muftija, stara bosanska kaže - poslije prcanja nema kajanja.
jesi li sigurna da si ga razumjela? nije dovoljno samo vidjeti.. da si bar citala dio gdje kaze, da su pravila nametnuta i da je nakon toga jedino rijesenje bilo igrati po njima.. da je na popisnom listicu, odrednica Bosanac i Hercegovac bila naznacena i izdvojena kao ostale tri, moglo bi piti vode i ovo sto sad govoris, ali posto nije, posto su neki odredili kako i sta ce biti na listicu, IZ je prihvatila pravila igre i izabrala tri opcije koje ovoj drzavi i ovom narodu garantuje kakvu takvu ravnopravnost i buducnost.. covjek priznaje da postoje torovi a ono sto ti ne vidis je da isto tako kaze da je ovom odrednicom zaustavljeno stvaranje cetvrtog a na stetu Bosnjaka.. jasno je da su ostala dva naroda na neki nacin, uzeli dijelove teritorije sebi, a sad bi neki "proaktivni" pod izgovorom "evo i nas, i mi volimo BiH, i hocemo svoj dio" da od Bosnjaka otkinu taj dio.. nije i nece im uspjeti, ni sad a ni ubuduce jer ce mnogi nakon ovog popisa uvidjeti sta radi i koliko je jaka "peta kolona", pa drugi put nek probaju kod Srba ili Hrvata, jer je Bosnjacki korpus (priznat ces da su Bosnjaci najtolerantniji prema ostalima) nakon vise od stotinu godina, napokon ujedinjen..
|
13-10-2013 at 11:24 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Bongo Nivo: Forumski vuk Registriran(a): 05-03-2013 Odgovori: 647 IP: Maskiran
|
Re: Kako cete se izjasniti na popisu?
Šta je u tom statistièkom pregledu najvažnije i koliko je bitna nacionalna struktura?
- Cijela ta prièa i akcentiranje nacionalnosti je politièka regresija. Pitanje nacionalnog identiteta riješeno je sa slomom socijalizma. Te 90-te su bile godine nacija i to je iza nas. Danas živimo u dobu države i daleko je bitnija ta kategorija, kakvo je stanje države, njene potrebe..., sve ono što država znaèi i sva ova prièa o nacionalnostima je prenaglašena. U politièkom smislu, ta nacionalna prièa o popisu je i neproduktivna. Ipak, ona je tu, naglašena je i samo kada su Bošnjaci u pitanju bukti rasprava kako se izjasniti na popisu. - Mislim da Bošnjaci sami sebe èesto zbunjuju. Povijest je riješila to pitanje i meðu nama nema nikakve zabune ko je Bošnjak, Srbin, Hrvat..., sve je to neproduktivno i Bosni ništa dobro ne donosi.
Ali, pitanje nacionalnog identiteta u javnim raspravama je najbitnije?
- Ko kaže da je to bitno? Nije bitno! Rasprave koje se vode treba promatrati iz ugla ko to potièe i s kojim motivima. Jeste važno znati nacionalnu strukturu, ali to nije najvažnije pitanje popisa. Juèer (utorak, 8. oktobar, op. a.) izjasnio sam se na popisu kao Bošnjak. Nisam zbog toga ni bolje spavao, nisam imao bolju zaradu, posao, bolji životni standard..., ništa što je relevantno za moj i lièni život moje porodice nije se promijenilo time što sam se izjasnio kao Bošnjak. Bojim se da se tim pitanjima zamagljuje suština stvari. Smisao našeg današnjeg politièkog postojanja nije u tautologiji da ja Bošnjak kažem da sam Bošnjak! Veæ da vidimo u kakvoj državi živimo i kakvu državu želimo, na kojim vrijednostima poèivamo i kako da meðusobne interese uskladimo, kako da imamo bolji životni standard... Dakle, da na dnevni red postavimo neka druga pitanja, a ne lažne dileme u vezi s tim ko sam i šta sam. Mislim da je tu ta zamka. Ne minimiziram važnost nacionalnog identiteta...
Sacir Filandra
http://www.avaz.ba/vijesti/intervju/bosnjaci-ne-mogu-opstati-u-fildzan-varijanti
[Edited by Bongo on 13-10-2013 at 11:47 GMT]
[Edited by Bongo on 13-10-2013 at 11:48 GMT]
|
13-10-2013 at 11:46 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
mustajbeg Nivo: Forumski doajen Bosnjak koji mrzi cetnike
Registriran(a): 15-10-2010 Lokacija: naci cu te sigurno-K Odgovori: 1379 IP: Maskiran
|
Re: Re: Kako cete se izjasniti na popisu?
citat: Bongo wrote:
Šta je u tom statistièkom pregledu najvažnije i koliko je bitna nacionalna struktura? - Cijela ta prièa i akcentiranje nacionalnosti je politièka regresija. Pitanje nacionalnog identiteta riješeno je sa slomom socijalizma. Te 90-te su bile godine nacija i to je iza nas. Danas živimo u dobu države i daleko je bitnija ta kategorija, kakvo je stanje države, njene potrebe..., sve ono što država znaèi i sva ova prièa o nacionalnostima je prenaglašena. U politièkom smislu, ta nacionalna prièa o popisu je i neproduktivna. Ipak, ona je tu, naglašena je i samo kada su Bošnjaci u pitanju bukti rasprava kako se izjasniti na popisu. - Mislim da Bošnjaci sami sebe èesto zbunjuju. Povijest je riješila to pitanje i meðu nama nema nikakve zabune ko je Bošnjak, Srbin, Hrvat..., sve je to neproduktivno i Bosni ništa dobro ne donosi. Ali, pitanje nacionalnog identiteta u javnim raspravama je najbitnije? - Ko kaže da je to bitno? Nije bitno! Rasprave koje se vode treba promatrati iz ugla ko to potièe i s kojim motivima. Jeste važno znati nacionalnu strukturu, ali to nije najvažnije pitanje popisa. Juèer (utorak, 8. oktobar, op. a.) izjasnio sam se na popisu kao Bošnjak. Nisam zbog toga ni bolje spavao, nisam imao bolju zaradu, posao, bolji životni standard..., ništa što je relevantno za moj i lièni život moje porodice nije se promijenilo time što sam se izjasnio kao Bošnjak. Bojim se da se tim pitanjima zamagljuje suština stvari. Smisao našeg današnjeg politièkog postojanja nije u tautologiji da ja Bošnjak kažem da sam Bošnjak! Veæ da vidimo u kakvoj državi živimo i kakvu državu želimo, na kojim vrijednostima poèivamo i kako da meðusobne interese uskladimo, kako da imamo bolji životni standard... Dakle, da na dnevni red postavimo neka druga pitanja, a ne lažne dileme u vezi s tim ko sam i šta sam. Mislim da je tu ta zamka. Ne minimiziram važnost nacionalnog identiteta...
Sacir Filandra
http://www.avaz.ba/vijesti/intervju/bosnjaci-ne-mogu-opstati-u-fildzan-varijanti
[Edited by Bongo on 13-10-2013 at 11:47 GMT]
mala plata, sta bi moglo biti, drugo.
izgleda zaboravio Sacko da su nam zemlju opljackali popalili iiiiiiiiiiiiiiii
on kakoce vec duze vrijeme, kakoce ko koka iz neke urdedjene zemlje...
sacko ti si jajara...
|
13-10-2013 at 11:50 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
VV Cephei A Nivo: Guest IP: Maskiran
|
Re: Kako cete se izjasniti na popisu?
Joj, a da znaš koliko mi je mišljenje Filandre, Filipoviæa, Izetbegoviæa, Ceriæa, Kavazoviæa, Alispahiæa i drugih bitno u životu...
Zapravo, mišljenje gore navedenih mi je bitno k'o i mišljenje onog Vlaha (èovjek sam za sebe rek'o da je potomak Vlaha) Besima Spahiæa koji ima obièaj, s vremena na vrijeme (vjerovatno kad je pod dozom) držat neka predavanja.
|
13-10-2013 at 11:51 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
VV Cephei A Nivo: Guest IP: Maskiran
|
Re: Kako cete se izjasniti na popisu?
Gore navedeni su zapravo savršen razlog da se Bošnjaci konaèno puno više posvete nauci, a manje mahalanju i kazanima.
|
13-10-2013 at 11:52 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
soraya Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 01-03-2009 Lokacija: Tuzla Odgovori: 30666 IP: Maskiran
|
Re: Kako cete se izjasniti na popisu?
citat: Bongo wrote:
Mi boljih nemamo, oni su nas ponos i nasa dika
meni nisu ni ponos ni dika,užasavam se takve intelektualne elite ,koja šuti veæ godinama i ne oglašava se ,uljuljkana šuštavim novèanicama iz stranaèkog èekmedžeta ...oni koji sebe nazivaju bošnjaèkom intelektualnom elitom snose poprilièan dio odgovornosti što bošnjaèka populacija baulja u potrazi za sopstvenim identitetom...tom narodu je uvaljena konstitutivnost bez da mu je objašnjeno šta je to,èemu služi ta isprazna floskula...
isto tako se užasavam svih intelektualnih elita i njihovih fariseja ,koji kolektivna prava stavljaju ispred individualnih...
pokušao je i pokušava nešto da uradi Emir Suljagiæ...ali ,dabogdašæeridatebeguzme...nisu spremni Bošnjaci da saslušaju,spuste loptu i razmisle...ne, najlakše je samo papagajski ponavljati "ja sam Bošnjak,vjera islam,jezik bosanski"....
[Edited by soraya on 13-10-2013 at 13:37 GMT]
|
13-10-2013 at 12:38 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
djecko Nivo: Forumski doajen nisam nehljebar
Registriran(a): 28-03-2005 Lokacija: SFRJMAKEDONIJA Odgovori: 13657 IP: Maskiran
|
Re: Kako cete se izjasniti na popisu?
http://bs.wikipedia.org/wiki/Bo%C5%A1njaci_i_popisi_stanovni%C5%A1tva
Bošnjaci i popisi stanovništva
Question book-new.svg Ovaj èlanak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne reèenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne oznaèe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što æete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Sadržaj [sakrij]
1 Uvod u historiju problema
2 Popisi 1879., 1885. i 1895
3 Popis 1910.
4 Popis 1921. i 1931.
5 Popis 1948.
6 Popis 1953.
7 Popis 1961.
8 Popis 1971.
9 Popis 1981.
10 Popis 1991
11 Problem izjašnjavanja
12 Popisi stanovništva u Bosni
13 Takoðer pogledajte
14 Reference
15 Vanjski linkovi
Uvod u historiju problema[uredi]
Odgovori na pitanja o nacionalnoj, odnosno etnièkoj pripadnosti bili su za modalitet Bošnjaka razlièiti u pojedinim popisima (1910, 1921, 1931 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991). Dodatno tome Bosancima nije bilo dozvoljeno da se izjašnjavaju po nacionalnoj pripadnosti kao Bosanci èak i nakon što su zatražili tu opciju u ustavnim amandmanima iz 1947. i 1973. Samim time format popisa u bivšoj Jugoslaviji je èesto bio predmet politièke manipulacije. Èak i danas (popis u Srbiji 2002) korišteni modaliteti (Bošnjak odvojeno, Musliman odvojeno, musliman odvojeno) pokazuju jasnu moguænost manipulacije.
Popisi 1879., 1885. i 1895[uredi]
U popisima provedenim od 1879-1901 službeno se koristi modalitet "Muhammedaner", u prijevodu muhamedanci (muhamedovci) oznaèavajuæi pripadnike islamske vjere. Bošnjaci tog vremena smatrali su izraz posebno uvredljivim, jer implicira da je vjera postala od Poslanika, a.s..
Popis 1910.[uredi]
U popisu 1910. godine izjašnjavanje je vršeno po vjeroispovjesti, tako da su se Bošnjaci izjašnjavali kao "muslimani"
Popis 1921. i 1931.[uredi]
U popisu iz 1921. godine, samo su Srbi, Hrvati i Slovenci priznati kao autohtoni narodi ili plemena, te su jedino oni predstavljali moguæe opcije za nacionalnu pripadnost. Rezultat je bio da je veliki dio Bošnjaka jednostavno ostavio nepopunjeno polje za nacionalnu pripadnost. Ovaj fenomen, oznaèen kao nenarodni element, bio je tema žestoke debate izmeðu nauènika i politièara u godinama koje ce doæi. Neki su izvodili dokaze da su pripadnici nenarodnog elementa nasljednici turskog okupatora i da kao takvi trebaju biti protjerani.
Popis 1948.[uredi]
U popisu 1948. godine, bilo je predviðeno da Bošnjaci (Muslimani jugoslovenskog etnièkog porijekla) daju neko od sljedeæih odgovora:
"Srbin-musliman"
"Hrvat-musliman" itd,
ili "neopredjeljen-musliman".
To je dovelo do djeljenja bošnjaèkog korpusa na više nivoa. Nadalje, pri obradi popisne graðe, "Srbi-muslimani" su ukljuèeni u Srbe, "Hrvati-muslimani" u Hrvate i "Makedonci-muslimani" u Makedonce, dok su "neopredjeljeni-muslimani" pod tim nazivom iskazani posebno. Za lica koja su oznaèila neku regionalnu prpadnost, u Uputstvima za reviziju popisne graðe bilo je predviðeno da se rješenje donosi od sluèaja do sluèaja. Tako su na primjer, Dalmatinci su ukljuèivani u Hrvate, Šumadinci u Srbe i sl. Vrlo je važno napomenuti da u sluèaju odgovora "Bosanac", revizija je vršena prema imenu lica (?), pa su ta lica svrstavana u Srbe, Hrvate ili neopredjeljene muslimane. Ove odluke su za posljedicu imali namjerno ili nenamjerno jaèanje hrvatskog ili srpskog korpusa a slabljenje regionalnog (ili nacionalnog) znaèenja Bosanaca ili Bošnjaka. Ostaje neobjašnjeno iz kojeg su razloga Bošnjaci ili Bosanci tretirani na drugi naèin od druga dva susjedna naroda.
Popis 1953.[uredi]
U popisu 1953. godine, lica koja su izjavila da su Muslimani, kao i ostala lica jugoslovenskog porijekla koja se nisu bliže nacionalno opredjelila, svrstavana su u grupu "Jugosloveni neopredjeljeni", dok je za nacionalno neopredjeljena lica koja nisu bila jugoslovenskog porijekla upisan odgovor "nacionalno neopredjeljen". Za lica koja su navela regionalnu pripadnost trebalo je upisati odgovor: "Jugosloven neopredjeljen". U isto vrijeme Srbi I Hrvati se mogli izjašnjavati na isti naèin kao ranije i tako su sistemizirani. Interesantno je da su se Bošnjaci (koji su u 1948 svrstavani u Srbe, Hrvate i Makedonce) sada za razliku od ostalih tretirani na drugi naèin. Ovaj naèin popisa dodatno je slabio bošnjaèki korpus i dok se iz popisa 1948. godine može donekle lahko naslutiti naèin djeljenja bošnjaèkog korpusa, u popisu iz 1953 Bošnjaci nestaju u masi ostalih neopredjeljenih "Jugoslovena". Ove odluke su za posljedicu imali namjerno ili nenamjerno jaèanje hrvatskog ili srpskog korpusa a dodatno rasparèavanje regionalnog (ili nacionalnog) znaèenja Bošnjaka ili Bosanaca. Interesanto je da tumaèenje odgovora i analiza graðe imala za posljedicu ustaljivanje opredjeljenja na Hrvate, Srbe i sl., dok se odgovor Musliman (Bošnjak) istog znaèenja tretiran na sasvim drugaèiji naèin, to jeste kao npr Dalmatinac (regionalno opredjeljenje), što dovodi do dodatne konfuzije. Ostaje neobjašnjeno iz kojeg su razloga Bošnjaci ili Bosanci tretirani na drugi naèin od druga dva susjedna naroda i zbog èega je kategorizacija izvedena na razlièit naèin od prethodnog popisa.
Popis 1961.[uredi]
U popisu 1961. godine, opet dolazi do modifikacije u moguænosti opredjeljivanja Bošnjaka (Muslimana jugoslovenskog porijekla), i po tome promjene u klasifikaciji nacionalne ili etnièke pripadnosti. Lica jugoslovenskog porijekla koja su se osjeæala Muslimanima u smislu nacionalne ili etnièke pripadnosti, a ne vjerske pripadnosti, deklarisala su se kao "Muslimani" (u smislu nacionalne ili etnièke pripadnosti). U istom popisu, za graðane koji su upisali regionalno opredjeljenje (npr. Bosanac tumaèeno kao takvo) svrstavani su u grupu "Jugosloveni" (nacionalno neopredjeljeni). U ovom popisu prvi put sistematizacija polahko prihvata da dio stanovnišva u Jugoslaviji (Bošnjaci - tada Musliman jugoslovenskog porijekla) uprkos proteklim sistematizacijama i to ne samo u popisu i dalje osjeæa nacionalnu ili etnièku pripadnost jedinstvenom korpusu (Bošnjak). Novi naèin sistematizacije ima opet negativan uticaj na bošnjaèki korpus.
Popis 1971.[uredi]
U popisu 1971, opet dolazi do modifikacije moguænosti opredjeljivanja Bošnjaka. Muslimani su iskazivani kao "Muslimani u smislu narodnosti" a lica koja su se opredjelila na regionalnu pripadnost iskazana su preko modaliteta: "Izjasnili se u smislu regionalne pripadnosti". Narodnost pojam isljuèivo korišten u SFRJ oznaèavao je manjinske grupe u toj državi. U tom svjetlu kategorizacija "Muslimana u smislu narodnosti" ima za svrhu negacije Bošnjaka u poreðenje sa pet "glavnih" naroda (Srbi, Hrvati, Slovenci, Makedonci, Crnogorci).
Popis 1981.[uredi]
U popisu 1981. godine, sistematizacija je donekle opet promjenjenja tako da su lica koja su na pitanje o pripadnosti narodu, narodnosti ili etnièkoj grupi dala odgovor Musliman u rezultatima su iskazivana pod tim nazivom. Prvi put su Bošnjaci (Muslimani) objedinjeni u popisu nezavisno od odgovora za razliku od prijašnjih popisa.
Popis 1991[uredi]
U popisu 1991, pri davanju odgovora ja pitanje o nacionalnoj pripadnosti, primjenjivan je kao i 1981. Za razliku od Bošnjaka (Muslimani) nekim daleko manjim korpusima je ipak data moguænos samopredjeljenja na "Bunjevac" ili "Šokac".
Problem izjašnjavanja[uredi]
Od 1910-tih godina od kada je zabranjeno postojanje bošnjaèke nacije i bosanskog jezika u Kraljevini Jugoslaviji i u prvih 20-tak godina Titove Jugoslavije, Bošnjacima nametnuto da se izjašnjavaju ili Srbima ili Hrvatima, a nakon što je uvedena rubrika Ostali, veæina Bošnjaka je iskoristila tu moguænost, što zbog èinjenice da im je nametanje bilo ponižavajuæe.
Hamdija Pozderac, za vrijeme Titove Jugoslavije prigodom ustavnih promjena je pokušao vratiti historisko ime Bošnjaci, kojim su se pripadnici tog naroda nazivali tokom historije, u kontinuitetu od srednjovjekovlja (u varijanti Bošnjani), zatim u Osmanskom carstvu (Bošnjaci), kao i u Austro-Ugarskoj carevini do pred Prvi svjetski rat (Bošnjaci), te tokom postojanja Jugoslavije u kolokvijalnoj upotrebi (termini Bosanci i Bošnjaci naizmjenièno). Znaèajan pokret za renesansu bošnjaèke nacije tokom Monarhije poveo je Safet-beg Bašagiæ, predsjednik Bosanskog sabora zajedno sa bošnjaèkim intelektualcima na èijoj strani se nalazila zvanièna politika Austro-Ugarske predvoðena Benjaminom Kalajem, što je izazvalo negodovanja srpskih predstavnika, a manjim dijelom i hrvatskih, jer su vlasti zabranile srpske i hrvatske udruge, kako bi smanjile uticaj Zagreba i Beograda na proces nacionalnog formiranja Srba i Hrvata u Bosni. Uspostavljanjem FNRJ prigodom donošenja prvog ustava, bošnjaèki zastupnik u skupštini Jugoslavije iz Mostara, Husaga Æišiæ, je glasao protiv Ustava zbog toga što se nije uvažio zahtjev u skupštini manjinskih Bošnjaka za uvoðenjem šeste buktinje u grb FNRJ i priznavanje Bošnjaka. Trend se nastavio i u SFRJ. Srpski komunisti su uporno izbjegavali da Bošnjacima daju status konstitutivnog naroda smatrajuæi da æe se tim èinom ugroziti nacionalni interesi srpske populacije u Bosni koja je svoj nacionalni identitet formirala ranije, pogotovo nakon atentata Gavrila Principa u Sarajevu.
Nakon dogovora sa Titom, krajem 60-ih godina naðeno je kompromisno rješenje da se dâ moguænost nacionalnog izjašnjavanja pod imenom Muslimani (sa velikim slovom M), odnosno u obliku Musliman (u smislu narodnosti).
Pozderac, svjestan èinjenice da u Jugoslaviji u tom trenutku nije pogodna klima za punu nacionalnu afirmaciju Bošnjaka, prihvatio je kompromis kazavši èuvenu reèenicu "Mi hoæemo bosanstvo, a oni daju muslimanstvo. Prihvatiæemo jer æe to otvoriti proces..."
1990. godine se osnivaju SDA, a potom i MBO, Muslimanska bošnjaèka organizacija na èelu sa Adil-begom Zulfikarpašiæem, potomkom poznatih bosanskih begova (bošnjaèko plemstvo) koje je vijekovima èuvalo nacionalni identitet Bošnjaka, a koja se založila za vraæanje historijskog nacionalnog imena za Bošnjake. Alija Izetbegoviæ, svjestan èinjenice da je sazrelo vrijeme za ponovnu afirmaciju bošnjastva daje podršku Svebošnjackom saboru, koji okuplja intelektualnu elitu, a 1993. godine donosi deklaraciju o vraæanju imena Bošnjak.
Tokom postojanja pojma Musliman u SFRJ, odreðeni broj muslimana koji nisu etnièki Bošnjaci, se izjašnjavaju Muslimanima. Nakon vraæanja imena Bošnjak, jedan dio nastavlja da se i dalje izjašnjava kao Musliman (u Srbiji i Hrvatskoj), a veæi dio se identificira sa bošnjaštvom, dok se u Bosni i Hercegovini u gotovo stoprocentnom omjeru bošnjaèki narod izjašnjava pod novim-starim historijskim imenom
|
13-10-2013 at 13:16 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
yugi Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 20-12-2006 Lokacija: NORVEŠKA Odgovori: 35281 IP: Maskiran
|
Re: Re: Kako cete se izjasniti na popisu?
citat: Dea wrote:
Znaèi, idemo malo ležernije...
U tebe je hiæme a ne jedno pitanje. Prvo govorili smo o RS-u. Pitao si me ustvari zasto bi u RS dolazio neko iz Srbije ili Sandžaka da predaje srpski ili bosanski jezik kod tolikog našeg RS kadra. Znaèi, oni to rade i valja znaju zašto to rade. Može im se.
Drugo, mjesecima su zagovornici bošnjaštva medijski trubili kako je onaj ko se izjasni kao Bošnjak automatski Bosanac i Hercegovac. Rekla sam veæ da je to notorna laž, a ako nije naði mi da takvo što stoji zapisano i ovjereno bilo gdje, pa makar to bilo i u upravi vodovoda. Uz to je i nametnut kod – naša vjera je islam, mi smo Bošnjaci, jezik nam je bosanski. Sljedno mojoj prethodnoj tvrdnji o prevari i ovdje dobrano smrdi. I moja vjera je islam, a pošto sam Bosanka moj jezik haman ne može biti bosanski jer su ga veæ Bošnjaci prisvojili kao svoj. Da ti još uprostim, niko od nadrkanih bošnjaèkih nacionalista nije se ni našalio da kaže - Bosanci govore bosanskim jezikom, a eto i mi Bošnjaci takoðe. Ne, Bosanci za njih nisu bili ozbiljan faktor. U tom kontekstu, ja kao Bosanka ne mogu tražiti da se u Konjeviæ Polju uèi bosanski jezik. To eto mogu tražiti tamošnji i ini Bošnjaci, a onda opet dolazimo na moju prièu o Sandžaku.
Dodat æu i to da mi termin ''Bošnjak'' jako lijepo zvuèi a ne smeta mi ni nacionalno izjašnjavanje Bošnjak. Meðutim, mi u BiH živimo prièu koja nadilazi ovaj izraz. O tome možda drugi put.
Pa iskreno mislio sam da æe prosvjetljivanje koje sam zatražio od tebe biti makar za nijansu argumentovanije ali nažalost eto nije Odgovor tipa "može im se" u nekakvoj normalnoj komunikaciji uglavnom se oznaèava kao nedostatak argumenata što je oèigledno i kod tebe sluèaj.
Pomenula si "upravu vodovoda" što opet predstavlja dokaz da malèice gubiš tlo pod nogama jer takav vokabular imanentan je "pijaci" a ja bi ipak da ovu konverzaciju zadržimo na malo veæem nivou ako je to ikako moguæe.
Dakle,propagatori bošnjaštva kako ih ti nazva jesu tvrdili da su Bošnjaci koji su u BiH i koji se izjasne kao takvi zapravo Bosanci i Hercegovci,misleæi pri tome na državljanstvo i ne vidim šta je tu spornoSamo maliciozna osoba može tražiti sad neke ekstremne primjere gdje se neko izjasni kao Bošnjak a po državljanstvu nije Bosanac i Hercegovac i takvih primjera vjerovatno ima.
Padam zaista u iskušenje da upotrjebim malo "jaèi" vikabular na tvoje opservacije vezano za jezik ali uzdržat æu se.
Kažeš Bošnjaci su prisvojili Bosanski jezikKo je ikad i jednim jedinim slovom rekao ili napisao da je Bosanski jezik iskljuèivo vlasništvo Bošnjaka i ko je bilo kome zabranio da iako se ne izjašnjava kao Bošnjak kaže da govori Bosankim jezikom
"Pitanje je kako uopšte Bošnjaci mogu bilo gdje zaštititi bosanski jezik ako su ga ranije uzurpirali od Bosanaca?"
Ovo ti je tek biser svih bisera!!!
I molim te,te providne floskule "da ti još uprostim" koristi u komunikaciji sa nekim drugim nemoj samnom živa i zdrava bila jer kao što ti veæ rekoh te "pijaèarske" fore koje imaju za cilj da degradiraju sagovornika koristi u komunikaciji sa nekim drugim nemoj samnom jer je to isuviše providno
<br /><br /><br /><br />
|
13-10-2013 at 13:41 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Trenutno aktivni korisnici |
Aktivni gosti: 35
Skriveni clanovi: 0
Aktivni èlanovi: 0
Sretan roðendan: Ado13, AZIL OPSTANAK, ckome, Disa, Golf_V_R32, koso_oki, maja001, Malenich, Mawi_Edin_Tz_, nepoznat, opiumxxx, sadika, Salai, seka1985, stickman, zazza
|
FORUM : Politika : Kako cete se izjasniti na popisu? |
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|