citat:

---

Deny wrote:
cupo potpuno si upravu......
Ja imam dvije kćerke koje idu u peti i prvi razred.I jedna i druga idu na religiju.
Nikad neće ići na vjeronauku zato što vjeri nije mjesto u školi.
Ko želi neka vodi svoju djecu vikendom u mejktebe i crkve al u školi...smješno..

---

Nemo,vjera od nas pravi bolje ljude! Da su se Kačavenda i svi ti zločinci pridržavali vjere do svih tih zločina nebi došlo. Kačavenda laže,krade,navodi na zločin..da li su to odlike jednog vjernika? Ponoviću ono što sam nekad reko: da je bogdom više vjere u politici a manje politike u vjeri. Vjera je u zadnjem ratu zloupotrebljena u svrhe realizacije ideja ološa. Koji paradoks, Karadžić je bio neuropsihijatar pa je postupo ko najgori duševni bolesnik. Da li to sad znači da sve psihijatre treba strpati u ludnicu? To je poimanje tipa: najviše ljudi umire u bolnici,srušimo bolnice. Ne mogu se pojmovi tako izvratati. Vjera je postavila jasne principe ponašanja i način razmišljanja, i onaj ko se toga istrajno ne pridržava jednostavno nije vjernik pa makar bio papa. Izvinjavam se zbog skretanja s teme.

ma goni to od djece, sta ce im vjeronauka u skoli. da od malena uce razlikovati ljude po vjeri, imenima, kao sto s ei cini. neka ih roditelji uce kuci, sta je allah a sta isus i koje sta bio i kako, pa neka se djeca odluce usta ce vjerovati i kome ce se moliti. te vjere nisu nikome nista dobro donijele, samo ratove, klanja. ja sam protiv toga. 

citat:

---

andjela wrote:

... Kod nas samo podjela,podjela i podjela.....ma da treba raji odvratit paznju od toga kolike plate imaju politicari i koliko ljudi trazi hranu u kotejnerima...pa hajmo ih malo razjediniti nek se koskaju oko vjere....hitlerovska metoda "zavadi pa vladaj"

---

Kultura religija u Federaciji BIH

Škole s hrvatskim programom nemaju Kulturu religija

Početkom drugog polugodišta u školskoj 2008./2009. godini, u prvim razredima srednjih škola u Republici Srpskoj eksperimentalno je uveden novi predmet - Kultura religija. U OSCE-u, koji sprovodi evaluaciju eksperimentalnog programa, saznajemo da su se resorna ministarstva i kantoni različito postavili kada je u pitanju uvođenje predmeta Kultura religija u škole u Federaciji BiH.

"Kantoni imaju nadležnost nad obrazovanjem u Federaciji BiH, i kao rezultat toga, praksa koja se primjenjuje razlikuje se od kantona do kantona. Ipak, uopćeno uzevši, kantoni u kojima su Bošnjaci u većini, sa izuzetkom Unsko-sanskog kantona, su uveli, u izvjesnoj mjeri, predmet Kultura religija već prije nekoliko godina, ili u osnovne ili srednje škole, dok ovaj predmet ne postoji u školama koje rade po hrvatskom nastavnom planu i programu“, precizirala je glasnogovornica OSCE-a u BiH Mersiha Čaušević – Podžić.

Predmet Kultura religija je uveden u srednje škole u Sarajevskom kantonu, Zeničko-dobojskom kantonu, Goraždu, Brčkom i Tuzli.

Učenici koji u nastavnom programu imaju ovaj predmet izučavaju osnovne religijske pojmove i osnovne religijske vrijednosti sa aspekta četiri religije u Bosni i Hercegovini.

"U vjeronauci jedne konfesije su malo ili nimalo zastupljene ostale religije u BiH. Da bi mladi bili dobro informirani i tolerantni građani različite, multietničke BiH, moraju imati bar osnovno znanje o drugim religijama u zemlji. Predmet je, prema tome, dopunski, njegova namjera nije da zamijeni vjersko obrazovanje“, kazala je Čaušević- Podžić.

Predmet se poziva na znanje koje su učenici stekli o svojoj religiji na časovima vjeronauke, i dopunjava ga znanjem o drugim vjerskim tradicijama u BiH. Predmet promovira međureligijsko razumijevanje i poštovanje.

Cilj nije da učenici nauče činjenice i brojke o različitim religijama, nego da razviju analitičke osobine, kao i da cijene, razumiju i poštuju ljude različitih vjerskih opredjeljenja, koji žive s njima.

(sa-x)

Njačka: Islamska vjeronauka u školskim klupama
Subota, 14 Veljača 2009 17:36 Arnel Vijesti iz svijeta

U Njemačkoj škole pohađa više od 700.000 muslimanske djece koja su uglavnom integrisana i dio su društva. O islamu su uglavnom učila u krugu porodice ili u džamijama. Islamska vjeronauka je sada došla u školske klupe.

Jedan od pilot projekata islamske vjeronauke se primjenjuje u jednoj osnovnoj školi u Minhenu gdje vjeronauku predaje Mirsad Nikšić, Bošnjak iz Sandžaka koji je odrastao u Njemačkoj gdje je završio i fakultet. On kaže da je zadovoljan dosadašnjim bilansom i napominje da su svi zadovoljni: javnost, djeca, roditelji ali i učitelji.

Njemačka savezna zemlja Bavarska je početkom 80-tih godina počela realizovati projekte podučavanja o islamu. Na početku se nastava odvijala na turskom, a kasnije i na njemačkom. Vrijeme je učinilo svoje, kaže Ulrich Seiser iz ministarstva za kulturu savezne zemlje Bavarska. Od sljedeće školske godine neće biti podučavanja na turskom, nego samo na njemačkom jeziku. Vidjećemo kako će se dalje odvijati tzv. islamsko podučavanje na njemačkom jeziku. Podučavanje o islamu i islamska vjeronauka se razlikuju u tome što islamska vjeronauka zadire dublje u islam, kaže Seiser.

Teorija i praksa na jednom mjestu

Djeca na času uče teoriju ali i praksu. Radi se o tome da učenici na času islamske vjeronauke, pored osnovnih informacija o islamu, prakticiraju i obavljanje vjerskih obreda. Mirsad Nikšić kaže da se djeca trude refektivno raditi i razmišljati o tim stvarim. Pokušavam djeci objasniti zbog čega se klanja i koje su duhovne vrijednosti namaza.

Islamska vjeronauka je sada u potpunosti jednaka sa predmetom katoličke vjeronauke i biće ocjenjivana i ta ocjena će biti isto tako sabirana u prosjeku prolaznosti na kraju godine kao iz svih drugih predmeta, kaže Nikšić koji radi po ranije dogovorenom planu i programu. Plan i program je urađen u saradnji sa islamskom zajednicom Erlanger i taj plan je preuzet i u ostalim školama, među kojima su i one u Minhenu, napominje Ulrich Seiser .


Vjeronaukom do integracije

U Njemačkoj živi blizu osam miliona stranaca.Islamska vjeronauka je jedan od važnih koraka za integraciju muslimana u njemačko društvo. Djeca su kao i ja odrasli ovdje. Prije nismo znali gdje pripadamo. Vjera je ovdje prihvaćena i imamo vjeronauku isto kao i katolici i protestanti, tako da imam osjećaj da smo ovdje primljeni i da to doprinosi zaštiti identiteta, samopouzdanja. To je veliki doprinos integraciji, kaže Mirsad Nikšić.

Ukoliko minhenski pilot projekat se pokaže uspješnim, onda će u drugoj fazi biti proširen na cijelu teritoriju savezne zemlje Bavarska. Ono što bi kasnije mogao biti problem je nedostatak stručnog kadra. Zato je na jednoj od islamskih konferencija u Berlinu zatraženo da se na njemačkim univerzitetima osnuju islamski teološki fakulteti jer bi na taj način bio postignut cilj, a to je islamska vjeronauka na njemačkom jeziku.

Izvoreutsche Welle

Pusti Bavarce kraju, eto vidis imaju religiju u skoli, a de malo vidi koliko ima dzamija sa munarom u Bavarskoj, njihove lafine je cijela Njemacka sita.
Pogledaj malo onda u Baden-Würtemberg, kolika ima Dzamija.
Pusti ljude nek govore sta hoce pogledaj malo sta rade. 

citat:

---

Jazo wrote:
Pusti Bavarce kraju, eto vidis imaju religiju u skoli, a de malo vidi koliko ima dzamija sa munarom u Bavarskoj, njihove lafine je cijela Njemacka sita.
Pogledaj malo onda u Baden-Würtemberg, kolika ima Dzamija.
Pusti ljude nek govore sta hoce pogledaj malo sta rade.

---

citat:

---

van trenda wrote:
Nemo,vjera od nas pravi bolje ljude! Da su se Kačavenda i svi ti zločinci pridržavali vjere do svih tih zločina nebi došlo. Kačavenda laže,krade,navodi na zločin..da li su to odlike jednog vjernika? Ponoviću ono što sam nekad reko: da je bogdom više vjere u politici a manje politike u vjeri. Vjera je u zadnjem ratu zloupotrebljena u svrhe realizacije ideja ološa. Koji paradoks, Karadžić je bio neuropsihijatar pa je postupo ko najgori duševni bolesnik. Da li to sad znači da sve psihijatre treba strpati u ludnicu? To je poimanje tipa: najviše ljudi umire u bolnici,srušimo bolnice. Ne mogu se pojmovi tako izvratati. Vjera je postavila jasne principe ponašanja i način razmišljanja, i onaj ko se toga istrajno ne pridržava jednostavno nije vjernik pa makar bio papa. Izvinjavam se zbog skretanja s teme.

---

Jedini izlaz za stvaranje tolerantnijeg covjeka za buducnost je uvodjenje obaveznog skolskog predmeta -Nauka o religijama- u sve skole. Netrpeljivost onih sa drugacijim pogledima na duhovno i svijetovno sve vise eskalra. Kulminaciju je svakako dostidlo u Bosni i Hercegovini.Zato sam misljenja da kroz Nauku o relgijama ljudi ce biti upoznati i sa osnovama drugih svijetskih religija i time bi se smanjila netrpeljivost i tenzije. Vjeronauk ima mjesta pri vjerskim ustanovama i tu ce postici potpuni efekat obuke polaznika o prakticiranju vjere.