citat:

---

smor wrote:
Evo, jedna prijateljica me podsjeti necega, pa rekoh da napisem i ovdje...

Nisam inace nesto bas zagrijan za bureka, ali jednom mi se pravo jeo u Americi -- i to, il ce biti burek, ili mene nema. Tamo kriza, ne znam ima li se gdje kupiti jufki i tako to - ne nadjem ja i odlucim napraviti sam. Nikad u zivotu do tada nisam vise od jajeta pravio (i kakve piletine, pa bude ko guma), a kamoli sad jos jufku da zamijesim i da razvucem. Nadjem ja neki recept i zamijesim ja jufku, dobro nauljim u tanjiru i u frizider. Nisam imao stolnjaka, pa skontam da mogu staviti celofan na sto. Nemam ni oklagije za razvlacenja - ima nesto za one chocolate chip cookies, al ono ne moze razvuci ni plastelin, a kamoli jufku. Nadjem ja neku staklenu flasu. Naravno, one lipsane americke junetine, luka, i soli zamijesim. I tako, polijepim celofan na sto, namazem uljem, stavim na sredinu malo brasna i na brasno onu jufku (izvadio davno iz frizidera). I pobrasnim jufku i pocnem razvlaciti...trci ja da razvuce, a trci i ono tijesto da se skupi, ja povucem, onaj celofan se odlijepi, pa u jufku, ja odlijepim pa razvlaci...i hajde, nakon ko zna koliko (odvalila se i ledja i ruke), smotam ja nesto (polijepio supljina viskom tijesta, sve ispucalo, u piti vise celofana nego mesa) i uvalim u neku kvazi-tepsiju, ne znam ni ja sta je ono bilo...ja, ali hepek, ne znam na one farenhajte...zagrijem pecnicu na Bog zna koliko i frljoknem one zvrkove -- konacan proizvod je bilo nesto ko burek, al, da dusu ne grijesim, nije za prepoznat. Ovi moji koji su morali to jesti, sve se smjeskaju ´fino, fino´ a odvalili cijelu vilicu, onaj "burek" ko beton...al meni bio najsladji (doduse zagorio) i najdrazi...imam i slike, ali nemam u elect. formatu...mozda prebacim nekad...

Izvinite, ne znam sto sve ovo napisa, mozda je vise za gastronomije, al eto...smor.

[Edited by smor on 30-03-2008 at 21:51 GMT]

---

Sebi sam kahvu napravila pa da je popijem ovde. Citala sam neki dan vase postove i sve mi prolazi kroz glavu one Norine pite i sir,Tanithini komentari, Abulafiine dogodovstine u centru smor sa svojim burekom, bina52... pa da vas ovde pozdravim nako kolektivno.
Mi smo (sestra i ja) otisle 2000. Kad smo odlazile znale smo da ce to bit zauvjek pa smo tako i zapoceli ovu nasu avanturu .Slucaj je htjeo da to bude Svicarska (i to njen francuski deo). Ko i jos poneki ovdje smo prosli centar za prijavu pa centar za izbjeglice pa njihov stan pa svoj .Prva rijec na njihovom jeziku, prvi poso, prvi placen racun, prvi poslat paket i pare materi....Ma svega je bilo al o tom mozda neki drugi put.
Dobili smo papire prije 3 mjeseca i sad za uskrsnje praznike otisli dole (samo na dva dana ). Kakav osjecaj!!!!!
Imam i par slika pa ako znadnem dodat cu na neku galeriju. Carsija je bila puna i nije istina da mozes vidit samo seljake na u ulici. Dom pun. Svi nesto lijepi cure, momci (a pogotovo momci!) NASI momci! Al hajd da ne skrenem s teme, dosta je i mene
 

citat:

---

saltalt wrote:
Sebi sam kahvu napravila pa da je popijem ovde. Citala sam neki dan vase postove i sve mi prolazi kroz glavu one Norine pite i sir,Tanithini komentari, Abulafiine dogodovstine u centru smor sa svojim burekom, bina52... pa da vas ovde pozdravim nako kolektivno.
Mi smo (sestra i ja) otisle 2000. Kad smo odlazile znale smo da ce to bit zauvjek pa smo tako i zapoceli ovu nasu avanturu .Slucaj je htjeo da to bude Svicarska (i to njen francuski deo). Ko i jos poneki ovdje smo prosli centar za prijavu pa centar za izbjeglice pa njihov stan pa svoj .Prva rijec na njihovom jeziku, prvi poso, prvi placen racun, prvi poslat paket i pare materi....Ma svega je bilo al o tom mozda neki drugi put.
Dobili smo papire prije 3 mjeseca i sad za uskrsnje praznike otisli dole (samo na dva dana ). Kakav osjecaj!!!!!
Imam i par slika pa ako znadnem dodat cu na neku galeriju. Carsija je bila puna i nije istina da mozes vidit samo seljake na u ulici. Dom pun. Svi nesto lijepi cure, momci (a pogotovo momci!) NASI momci! Al hajd da ne skrenem s teme, dosta je i mene

---

citat:

---

saltalt wrote:
Sebi sam kahvu napravila pa da je popijem ovde. Citala sam neki dan vase postove i sve mi prolazi kroz glavu one Norine pite i sir,Tanithini komentari, Abulafiine dogodovstine u centru smor sa svojim burekom, bina52... pa da vas ovde pozdravim nako kolektivno.

---

citat:

---

Abulafija wrote:
Joj i ja sam jednom "prosvercovo" prijatelja iz Njemacke.
Tamo negdje ´´99 krene on iz Tuzle....
-----------------------------------------

Joj, dragi Abulafija, rekla sam ti vec jednom, ti si ba pisac...

Hajte ba jos se sjecajte, Rodjeni, imal`jos kakvih prebjega za Dansku , i ima li jos posjeta Holandiji, joj ono s konjem je bilo ipak najbolje mescini

citat:

---

saltalt wrote:
Sebi sam kahvu napravila pa da je popijem ovde. Citala sam neki dan vase postove i sve mi prolazi kroz glavu one Norine pite i sir,Tanithini komentari, Abulafiine dogodovstine u centru smor sa svojim burekom, bina52... pa da vas ovde pozdravim nako kolektivno.
----------------------------------
Evo i ja tebe pozdravljam maksuz! Ja mislila ova tema zamrla skroz, i nisam dugo ovdje ni zalazila! Hajde, plajvaz u sake i napisi stogod, mi smo se haman malo umorili, jedino Rodjeni i Abulafija se uvijek sjete jos poneke Hebade, bog ih dragi ne ubio,

moja porodica otisla je iz Bosne 92 a ja sam ostao dole,kao ono idite vi a ja cu ostaiti ovdje boriti se pa za koji mjesec kad se sve ovo smiri vi se vratite.Eh jest ono taman tako i bi ode zena (trudna)i djete pa jos i moja sestra samo sto rat nepotraja par mjeseci vec par godina.Majko moja muke onih prvih mjeseci pa poludit ,pa pogotovo pred zenin porod zakuha se sa hrvatima pa se prekidose i veze tako da pojma nemam sta bi porodil se jel sve u redu ,ufff kad se sjetim.U svoj onoj nasoj ratnoj frci jos mi muka neznam sad sta mi je sa zenom se djecom,sestrom ,ma sav raspamecen sretnem jednog komsiju koji se preko onih famoznih satelitskih telefona (ako se sjecate onih velikih ima par kila u njima) cuo sa svojom familijom u Austriji i rekli mu da mi se supruga porodila nekad u julu (a mi smo u septembru)i da se nesjeca tacno sta su mu rekle da je rodila al´ eto uglavnom sve je uredu sto je najbitinije.Ma skino mi je kamen sa srca nikad to necu zaboraviti ,pa jos kad me nekad u oktobru preko radio amatera spojise sa mojima,e majko mila tog osjecaja zena mi kaze da je rodila curicu a ja necujem lijepo pa mi onaj radio amater prenosi"kaze ti zena da imas kcerku" "ama ja sam im´o kcerku i kad je otisla imal sta drugo ""e care valja ti na popravni i drugo ti je pisulja" "e pa hvala ti""nezahvaljuj se ti meni nista vec iduci put cizme na noge klijesta u ruke pa onda na popravni".Da ubrzam malo prodze rat ostado smo svi zivi i relativno zdravi e sta sad mene zovu u Francusku a ja sad necu lijepo meni u Bosni ima sta da se pojede sad cigara kolko hoces ,nepouca se ma rahatluk ,vratite se vi u Bosnu.One se malo neckase pa sta cemo tamo raditi od cega ce se zivjeti i tako to a ja zapeo ko sivonja vracajte se il´ razvod ja tam necu,i vrate se zena i djeca a sestra ostade posto se u medzuvremenu udala.Mozete zamisliti prvog susreta sa porodicom nakon 5 godina (vec je 1997) posebno sa mladzom kcerkicom njoj skoro 5 godina k´o sad da je gledam curica prava izlazi iz auta sa flasica u ruci drugom se drzi za mamu i krije se iz nje gledajuci me ispod oka a ova joj kaze"pa hajde sad sta se stidis to ti je tata" a sa zenom je bilo pravo, godinama sam pripremao sta da kazem prilikom naseg ponovnog susreta sta da uradim koji pokret u kom trenutku da napravim sve je to studirano u neprospavanim nocima na ratistu a uspio sam samo da prozborim "pa dzesi ti yebote" joj bruke majko mila .Ponovo pocinji od nule pokusavaj nesto do 2001 trci po fakultetima trci na pos´o trci na sve strane a kad pogledas rezultata nigdje ,zivimo u kuci koju su moji roditelji napravili,jedemo iz tanjira koje nam je neko od rodbine poklonio,spavamo na krevetu koji smo dobili od njenih roditelja a mi ko nesto se slomismo trceci a nemrdamo smjesta.Odluka o odlasku iz zemlje se spontano nametnula 2000-te godine nakon smrti mog oca ,posto je moja supruga imala jos uvjek vazece papire ode da pokusa da ih produzi pa ako uspije onada cu i ja za njima.Sredi ona papire odose i moja mati i djeca a ja nemogu da dobijem yebenu vizu idi ganjaj nosi tonama nekih glupih papira al´ dzaba nemozeeeee.Ono kao ja imam pravo na spajanje porodica al´to je druga procedura koja ce da potraje par mjeseci(bla bla bla).Tako mi je bilo i prvi put bice rat par mjeseci pa se mi rastavismo godinama e nece ovaj put a jok odo ja na crno pa sta bude bude.Dobijem ja nekako neku vizu za Austriju a posto je i ona u shengen zoni kao i Francuska ja cu samo lagano da produzim do Njemacke gdje ce me cekati zet i via Francija.Kao sto to i obicno biva kod mene nemoze bez komplikacija ,krenuo sam ti ja za Njemacku sa Kanticem i sve OK prodzemo Hrvatsku ,Sloveniju pa i Austrijsku granicu e tu mi sofer autobusa rece posto sam ja jedini putnik koji ide za Karlsruhe da nebi bus samo radi mene isao do tamo da oni mene premjeste u drugi bus koji je iza nas i sve OK nema da brinem.Majko mila sta sad da radim ,hajde sta cu da predzem ja u taj drugi autobus ali on nije nije bio jos presao granicu a mene ovi sve sa stvarima istovarise tu na ledinu i jos mi mahnuse a ovaj bus nesto zaglavi na carini neko nesto sverco (sta ja znam nesto opasno suho meso ili neki kolut sudzuke)i pretresaju ih nekoliko godina cini mi se jer mi se toliko oduzilo.Nemam se ja gdje ni sklonit ko natovario se ko magare ,pa seli co´jek sve mi treba,ma na svu srecu predzose ovi nekako i primise me.Dobro je pomislim ja odo sad nazor zaspat i necu se budit do zadnje stanice nazor a kad bi neznam ti sta bilo.Malo sutra probudi se me ,kazu njima tu zadnja stanica a meni fali jos malo pa da "ufatim"nekog drugog do tamo i tako me istresose i oni svdzo sam se ja ko nesto al dzaba oni izbacili stvari nekih oko pedesetak sto torbi sto "cekera "sto onih velikih kariranih torbi fuuuuj.Okrenem se ja lijevo desno vidim ja policija legitimise neke ljude po stanici,sta cu sad majko mila vidim neki busiz Splita na kom pise Karlsruhe jos mu otvoreni oni bunkeri ubacim ja sam svoje stvari , uletim unutra i napravim se da spavam.Krenu bus i eto ti nekakog da mi kontrolise kartu dam ja njemu onu od Kantica pa nevazi ona za ovaj autobus ,care ja ne izlazim radi sta hoces,onaj se samo nasmija i rece nema veze al na sljedecoj da izadzes ,ma ja vise neizlazim prije tog Karlsruhe-a kad bi sve gorilo.Doguram ja nekako do tamo iznesem sve one stvari ,e sad mi nema zeta nazovem ja njega gdje si ,evo me na stanici,na kojoj na istoj k´o i ja ,pa gdje kod tog i tog autobusa pa i ja isto u stvari on sa jedne strane busa a ja sa druge al on ceka Kantica ,jos kad je vidio sve one torbe treba kamion da sve ono natovari , ma trpaj sto moze sto nestane bacaj samo da idem .(odo iftar nastavak slijedi)  

Joj pagny, sta cu ti reci...red suza, red smijeha ...drago mi je da si se prikljucio ovoj temi...i nadam se da ce biti jos novih "pisaca"...Moja, odnosno prica mog muza ima toliko slicnosti s tvojom da nemas pojma, sad je jako kasno, ali ako mi drugi puta krene za rukom da ispricam kako smo se mi, tako ko i vi vracali u Bosnu, iz Norveske, i kad je on nosio televizor zapakovan u onu velikacku kutijesinu to je samo detaljcic

(nastavak).....Sjedoh ja sa mojim zetom u kola a ona lijepa nova koza unutra,ma top a ja ko na iglama da sjedim pogledam one moje torbesine ,pa nevide se kola od njih kud ja tog mog zeta slabo i poznajem vidio ga par puta u zivotu i to je sve,joooj sramote yebem ti torbe sto ih nepobaca ma i onako nema nista aman vrijedno u njima.Mi smo ti u Francusku isli u turama prvo moja zena ,ona ti je otisla tamo prijavila se kod moje sestre i ko svi sretni trazi zena stan sad ce co´jek i djeca,kad ono policija na vrata kao ono samo da provjerimo je li sve OK i ono gospodzo vi ste prijavili da su djeca sa vama mozemo li da ih vidimo (e tu kaze zena kad nije u nesvjest pala ma kako cete ih vidjeti kad su u Tuzli majmuni ni jedni)."Meni je zaista zao gospodo ali djeca su otisla kod moje rodbine koja je dosla po njih i koja ih je odvela u Njemacku i tamo ce se zadrzati nekoliko dana" pokusa da se nekako izvuce zena "ma nema problema gospodzo samo bi vas zamolili da sto je moguce prije sa djecom dozete u komesarijat"sumnjivo lopovima jer vide zeni i djeci se gubi svaki trag nekoliko godina te sad odjedno ko s neba buub evo ih tu kod njih "ma nema problema iduce sedmice djeca se vracaju i ja ih dovodim kod vas"rece zena i odmah po odlasku policije zove nas "dovodite djecu kako znate il se i ja vracam dole ,necu ja da mene policija provjerava k´o nekog kriminalca,sav komsiluk gleda,yebem ti Francusku " ma to grmi na telefon ko da sam joj ja poslo policiju a ja ono mrtav hladan "ma daj smiri se doce djeca iduce sedmice tamo i sve ce biti OK vec sam ja ovamo zavrsio sve papire za njih i eto njih sa mojom majkom tamo za koji dan nista se ti nesikiraj".Zavrsimo mi nekako razgovor a ja se za glavu uhvati ma kakvi crni papiri i kakvi bakraci ma ja i neznam sta treba od papira za djecu ,pa trci kod raznoraznih "experata"(da nekazem kriminalaca)za problematiku ulaska u europu na sto brzi nacin,te mi oni posto su djeca imala svoje pasose (a i moja mati)kao i punomoci na ime moje majke potpisane od oba roditelja,sredise nekakve vize(normalno i to se plati kao i sve drugo)i u roku od par dana moji u Francuskoj bez ikakvih problema Posto sam ja ostao sam u Tuzli ,a treba se pakovat sve te silne torbe ,mozete i zamisliti kako je to bilo spakovano ma ja sam ti to uz bezbroj psovki guro nogama u torbe samo da ih mogu zatvorit i sad kontam ma sto sam bio budala pa sta ce mi sve to al eto ono hajde trebace.Bilo kako bilo natrpamo mi to sve nekako u kola i hajirli stigosmo u Francusku ,kad tamo odbor za docek na parkingu ispred zgrade (posto je zena vec dobila stan ,hej nas stan yebote)zena,djeca ,mati,sestra sa stomakom do zuba i njen mali sincic,sestra od mog zeta sa svojim muzem i njihovo cetvero djece,nekakih bosanaca s kojima se ja ljubim a pojma nemam ko su,ma to puca na parkingu onaj svjet prolazi gleda ,ma sta nas briga ,majke mi samo sam ceko kad ce neko odnekle izvuci harmoniku pa da kolo opici al na svu srecu makar nebi harmonike pri ruci .Onaj svjet prica svak nesto zapitkuje moj zet ko portparol daje izjave ovi se okupili oko njega ,a ja huda majko grlim onu moju djecu i gledam dragi Allahu dz.s. gdje sam ja ovo.Osvrcem se oko sebe lijepo nema sta,jos kad udzoh u stan a on ogroman ,tad mi se tako cinilo mozda i sto je bio skoro prazan,ima ono nekakvih stvarcica kupila zena (prod´o ja babinu vikendicu kad su mati i djeca krenule i za to para mogli uzeti neke krevete za djecu ono sporet TV frizider masinu i tako to i nema vise paja doduse od toga se placale i te raznorazne vize i vizice)pogotovo spavaca soba u njoj onaj dusek za plazu sto se napuse,ma nema veze nek sam ja stigo hajirli ma spavace se nekako.Prvu noc u Francuskoj nikad necu zaboraviti pun stan gostiju do neka doba ja umoran nikakav,samo sutim neznam sta da kazem kad me neko nesto pita ja i odgovorim a samo kontam eto dodzo ja a sta sad majko mila ,a savjeta sa svake strane (posto su ti ovo ovdje svi veterani u inostranstvu a ja ko onaj guster u bivsoj JNA )prvo trebas ovo ,pa ono ,a oni drugi nije tako ovako je ma kontam ja pustite vi mene da ja legnem pa sutra novi dan nova nafaka.Docekam ti ja da legnem konacno jos ono pozelio i zenu kontam ja prvo seva pa sova e jest dok zena rastrjebi ono za gostima ono bi sova pa sova zahrko ja na onom mom duseku ko svi sretni kakva zena kakvi bakraci.Spav´o sam ti ja tako neko vrijeme dok onaj umor nije izasao malo iz mene ,te se probudi u neka doba ono nema zene otisla u drugu sobu legla sa djecom a onaj moj dusek negdje supalj bio ispuho on skroz ,ja ti na onom parketu sve me boli ,te ti ja u neka doba dusek u usta i pusi ."e lijepo je pocelo prva noc u francuskoj pa il´ spavaj na podu il´pusi dusek"mislim se ja i pusem a on neki velik nikad ga napuhat cini mi se da sam zasp´o onako sa dusekom u ustima.

[Edited by pagny on 20-09-2008 at 10:20 GMT] 

Bas si slikovoto opisao.Najbolje copiraj ti ovo sve pa ostavi,neka djeca citaju kad porastu.I ja cuvam jos pisma sto mi je otac pisao, kako mu je bilo kad je tek dosao u Njemacku.
A Kantic znaci tako,presjedo` te do Karlsruhe par puta.