Info: Ako imate neke nejasnoe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.


FORUM : Politika : Dodik predlae demilitarizaciju
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69
New Topic Post Reply
Poiljalac Poruka
forever
Nivo: Forumski vuk

Registriran(a): 16-07-2009
Odgovori: 869
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Dodik i Hrvati



Uploaded with ImageShack.us



Uploaded with ImageShack.us
Posjeta RS-u
Josipovi e se pokloniti svim rtvama u BiH
Nakon to je u Derventi obavio razgovor sa predstavnicima hrvatskih stranaka, predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipovi se sastao sa premijerom Republike Srpske Miloradom Dodikom.
Dodik i Josipovi u Derventi (Foto: SRNA)
Dodik i Josipovi u Derventi (Foto: SRNA)
Osim premijera Dodika, u delegaciji Vlade RS su ministrica za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Jasna Brki, ministar privrede, energetike i razvoja Slobodan Puhalac, ministar saobraaja i veza Nedeljko ubrilovi, ministar uprave i lokalne samouprave Zoran Lipovac, ministar za izbjeglice i raseljena lica Omer Brankovi, ministar prosvjete i kulture Anton Kasipovi i ministar finansija RS Aleksandar Dombi.

U delegaciji Hrvatske, osim predsjednika Josipovia, su potpredsjednica Vlade ura Adlei, predsjednica Nacionalnog vijea Hrvatskog sabora za praenje pristupnih pregovora Hrvatske sa EU Vesna Pusi, te poslanici u Hrvatskom saboru Milorad Pupovac iz SDSS-a, Igor Dragovan iz SDP-a i Ivan Bagari iz HDZ-a.

Sastanak se odrava u zgradi optine Derventa, a izjave za medije predviene su za 12.00 sati.

Prije poetka sastanka u zgradu optine Derventa uao je i lider SDA Sulejman Tihi, javljaju izvjetai Srne.

Josipovi oekuje da sastanci koje je imao sa predstavnicima hrvatskih stranaka u BiH te predstavnicima Vlade RS daju novo ozraje u povratku Hrvata u Republiku Srpsku, a posebno na prostor Posavine.

Josipovi s predstavnicima hrvatskih stranaka (Foto: SRNA)
Josipovi s predstavnicima hrvatskih stranaka (Foto: SRNA)

"Na sastanku sam uo i podatke da se nije vratilo ni 10 posto ljudi", kazao je Josipovi konstatujui da se donacije, kako domae tako i meunarodne, nisu dovoljno fokusirale na ovaj kraj.

Upitan da li e se izviniti u Sijekovcu kod Broda, gdje je na poetku rata ubijen jedan broj Srba, Josipovi je podsjetio da e se on tokom boravka u BiH pokloniti svim rtvama, a da sve to je imao da kae o toj temi ve je rekao nedavno u Parlamentu BiH.

Sastanak delegacije Vlade RS sa delegacijom Hrvatske (Foto: SRNA)
Sastanak delegacije Vlade RS sa delegacijom Hrvatske (Foto: SRNA)

Josipovi je juer boravio u Sarajevu na sesiji Igmanske inicijative, koju je ocijenio kao pozitivno deavanje.

"Ono to je porueno tim dokumentom je poruka mira i saradnje u BiH i regionu u cjelini. Mislim da se mogu iitati samo pozitivne stvari posebno one koje se odnose na angaman tzv. nevladinog sektora, rekao je Josipovi u izjavi novinarima u Derventi. Vidjelo se takoer, dodao je, i da se mladi ljudi organiziraju "to je jako dobro".

Ovo je druga posjeta Josipovia BiH od kada je preuzeo dunost predsjednika Hrvatske, a prva posjeta jednog hrvatskog predsjednika RS-u.



[Edited by forever on 30-05-2010 at 14:12 GMT]

30-05-2010 at 14:04 | Ukljui u odgovor
Abulafija
Nivo: Moderator podforuma

Registriran(a): 02-07-2004
Odgovori: 28828
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Dodik predlae demilitarizaciju

Politika (i kriminal): Pozadina obustavljanja istrage o Miloradu Dodiku



Montirani politiki sluajevi?

Jesu li suspenzija Milorada Baraina, nekada glavnog Tuitelja BiH, i pokuaji smjene Dragana Lukaa, direktora Federalne uprave policije MUP-a FBiH, povezani sa sluajem Dodik i obustavljanjem istrage protiv njega zbog nedostatka dokaza



Svega nekoliko dana nakon to je saopeno kako je Specijalno tuilatvo Republike Srpske donijelo Odluku (27. 12. 2011.) o obustavljanju istrage protiv Milorada Dodika, mediji bliski dananjem predsjedniku RS-a, objavili su kako je karijera Dragana Lukaa, efa Federalne uprave policije u Ministarstvu unutranjih poslova Vlade Federacije BiH, zapeaena jer je u SDP-u njegova smjena dogovorena i napisana i samo se eka pogodan trenutak da se to i realizira. Navodno u pozadini Lukaevog progona stoji Dodikova osveta koju je i najavio na press konferenciji u Sarajevu, a koji je Lukaevom glavom uvjetovao formiranje Vijea ministara BiH.

Razlog: Dragan Luka je kao zamjenik direktora SIPA-e bio na elu tima istraitelja koji su napravili izvjetaj o zloupotrebama poloaja i koritenja budetskih sredstava za to su osumnjiili Dodika, Slobodana Stankovia i jo 13 visokih zvaninika RS-a. Izvjetaj je dostavljen Drewu Engelu, tadanjem efu Odjela za organizirani kriminal Tuiteljstva BiH, to je podiglo nevienu prainu jer za izvjetaj nisu znali ni direktor SIPA-e Mirko Luji, a ni Milorad Barain, tadanji glavni tuitelj Tuiteljstva BiH. Luji je zbog toga smijenio Lukaa, a Barain je uspostavio nova pravila: nijedna prijava nije mogla ui u Tuiteljstvo BiH bez znanja glavnog tuitelja.

Od miljenika do negativca Barain je u meuvremenu suspendiran zbog potpuno druge afere (istraga oko izvoza oruja dravama koje su na crnoj listi UN-a), ali je svega nekoliko dana prije njegovog odlaska iz Tuiteljstva BiH iznenada donesena odluka o tome kako u sluaju Dodik nema dokaza da bi se postupak vodio na dravnom nivou i sluaj je proslijeen Specijalnom tuiteljstvu RS-a. Iza odluke je stajao tuiteljski tim u kome su bili Boo Mihajlovi, Ozrenka Nekovi i Dubravko ampara. Oni su zadueni za ovu istragu nakon to su meunarodni tuitelji, meu kojima i Engel, prognani iz Tuiteljstva BiH. Nekako u isto vrijeme je donesena jo jedna odluka Tuiteljstva BiH, odnosno Baraina i njegovih suradnika: sluaj reket je prebaen na kantonalni nivo.

Iako proces protiv Baraina jo uvijek nije zavren ni u Visokom sudskom i tuilakom vijeu, a ni u Federalnoj upravi policije gdje je protiv njega podnesena prijava, injenica je da je puno nepoznanica u vezi sa Barainovim angamanom u ovoj aferi: je li uzeo novac od trgovaca oruja ili ne? Ima li konkretnih dokaza za njegovu krivicu osim objavljenih fotografija? ta je radio na sastancima sa osobama protiv kojih je Tuiteljstvo vodilo istragu zbog nelegalnog izvoza oruja? Jesu li prislukivani razgovori na tim sastancima? Zato niko drugi iz ove afere nikad nije odgovarao iako su se spominjala imena jo nekih ministara, zatim visokih funkcionera Vijea ministara, kao i direktora pojedinih preduzea? Zato su Amerikanci bili nezadovoljni zbog Barainove suspenzije? Je li u njega bilo previe uloeno? Ono to se deava u Tuiteljstvu BiH pokazuje da ova institucija njegovim odlaskom nije nita dobila.

No, ono to zabrinjava jeste zloupotreba ovog sluaja od strane medija iz RS-a koji su indirektno i uzrokovali da doe do Barainovog odlaska. To to on nije izdrao pritisak i to je prihvatio njihovu pomo bila je samo jedna u nizu greaka koje je oito ponajprije zahvaljujui svom politikom neiskustvu poinio pred kraj svoje karijere glavnog tuitelja. Podsjetimo, sve je poelo objavljivanjem brojeva telefona u Nezavisnim novinama za koje se tvrdilo da ih OSA prislukuje.

Iz agencije su to demantirali, a kako se nezvanino govorilo, direktor Almir Duvo je traio odgovornost glavnog urednika koji je, je li, sluajno kerka srpskog lana Predsjednitva BiH Nikole Radmanovia. Barain se nije odluio da pokrene njenu odgovornost, a sam je postao akter afere trgovaca oruja. I preko noi postao miljenik medija iz RS-a, a negativac za medije u Sarajevu koji su ga do tada oznaavali kao neprikosnovenog borca protiv kriminala i korupcije poznatog po izjavi koju je dao za magazin 60 minuta FTV-a o tome da Dodik nije njegov ef i da mu nee nareivati!

Montirani proces Zato je u prii oko obustavljanja istrage protiv Dodika bitno ta se deavalo s Barainom? Upravo Nezavisne novine su nekoliko dana nakon odluke Specijalnog tuiteljstva objavile komentar u kome tvrde da se proces protiv Milorada Baraina, smijenjenog glavnog tuioca Tuilatva BiH, zapravo vodi zbog farse u vezi sa prijavom protiv Milorada Dodika, tadanjeg premijera i aktualnog predsjednika RS-a, i ostalih visokih funkcionera RS-a?!

Dalje navode da je Barain bio izloen svakodnevnim pritiscima kako meunarodnih predstavnika tako i sarajevskih politikih krugova da, danas oigledno montirani, proces 'napakuje' Dodiku i drugima koji su se nalazili na prijavi. U takvim okolnostima Barain je ekspresno formirao ekspertski tim tuilaca koji su inili Boo Mihajlovi, Ozrenka Nekovi i Dubravko ampara. Oni su imali zadatak da naprave analizu cijelog materijala koji je bivi visokopozicionirani pripadnik SIPA-e (danas direktor FUP-a) Dragan Luka, koji je mimo protokola SIPA-e i Tuilatva BiH i znanja tadanjeg glavnog tuioca Baraina, predao prijavu Drewu Engelu. Radna grupa je nakon danononog prouavanja primljenog materijala utvrdila da se ne radi o organizovanom kriminalu, kako su neki odmah nakon prijave okarakterisali njegov sadraj. Radna grupa je utvrdila i da za spis nije nadleno Tuilatvo BiH, ve Specijalno tuilatvo RS, i da u njemu nema elemenata krivine odgovornosti, odnosno poinjenog krivinog djela. Takoer, u procesu koji se vodi protiv Baraina sigurno e isplivati injenice da je na njega vren pritisak iz OHR-a preko spomenutog Engela. To e pokazati injenice, kao i to da je Engel svakodnevno dolazio do njega i traio hitno hapenje Dodika i ostalih na prijavi.

Pozivajui se na neimenovane izvore bliske Barainu, Nezavisne navode da je najalosnije ponaanje pojedinih ambasada u Sarajevu. Naime, sagovornici kau da su predstavnici pojedinih politikih odjela ambasada vrili pritisak na Baraina da on slomi kimu rukovodstvu RS-a u jednom, sada ve dokazano, montiranom procesu.

Nekako se nakon ovoga namee zakljuak da se Barain sputanjem sluaja Dodik u RS kao i prebacivanjem sluaja reket na kantonalni (sarajevski) nivo pokuao spasiti i ostati na funkciji, ali izgleda da je s ovim svojim odlukama zakasnio. Aferu prislukivanih telefona i OSA-u je ve tada u drugi plan pritisnula afera o izvozu naoruanja. Pasivnost (koja se moe opisati i kao strah od Radmanovia, odnosno svemone SNSD, u RS-u) Baraina u aferi oko prislukivanih brojeva, kao i involviranost u aferu oko prislukivanja je iskoriteno kao pritisak na Baraina da obustavi istrage i zaustavi dvije druge afere: Dodik i reket. Svi su (i formalno i bukvalno) profitirali ovim, osim naivnog i ucijenjenog Baraina.

Nema dokaza Ne bez likovanja, Nezavisne piu kako je Specijalno tuilatvo RS-a donijelo naredbu o obustavljanju istrage oko izgradnje zgrade Vlade RS-a, autoputa Banja Luka Gradika, izgradnje RTV doma i kupovine poslovnih prostora. Istraga je obustavljena protiv Milorada Dodika, predsjednika RS-a a biveg premijera, Mladena Lazendia, biveg direktora Puteva RS-a, Nedeljka ubrilovia, ministra saobraaja i veza, Fatime Fatibegovi, bive ministrice za urbanizam, graevinarstvo i ekologiju, Milenka Dakia, pomonik ministra, Aleksandra Dombia, premijera RS-a i biveg ministra finansija, i Dragana Davidovia, direktora RTRS-a, jer, kako je zvanino saopeno, nema dovoljno dokaza da su osumnjieni poinili krivino djelo zloupotreba slubenog poloaja ili ovlatenja.

Nezavisne dalje navode kako je manje-vie, ova vijest bila oekivana jo od juna, kada je predmet prebaen u Specijalno tuilatvo RS iz Tuilatva BiH, to je u potpunosti tano. Treba li podsjeati da je Specijalno tuilatvo formirao upravo Dodik, to je tada tumaeno i kao udar na bh. pravosue, jer su ovom tuilatvu date i neke nadlenosti s dravnog nivoa, a sve kako bi se pokazalo da se entiteti mogu obraunavati s kriminalom i da za to nije potrebno Tuiteljstvo BiH. Kako to izgleda, Specijalno tuilatvo pokazuje od kako je formirano, a zadnjom odlukom je to samo potvreno: nema istraga protiv visokih funkcionera RS-a. Bez obzira ta rade.

Za aferu oko Dodika Nezavisne su optuile Raffija Gregoriana, u to vrijeme prvog zamjenika visokog predstavnika u BiH i pojedine ambasade koje su, kako piu, od 2007. kreirali medijsku hajku koju su kasnije prebacili, prvo u SIPA-u, a zatim u Tuilatvo na procesuiranje.

Naravno, sasvim sluajno se teze i stavovi koje iznose Nezavisne poklapaju sa tvrdnjama i izjavama Predsjednika koji je rekao da iza pokretanja istrage protiv njega stoji Transparency International, koji je radio po nalozima tadanjeg zamjenika visokog predstavnika Raffija Gregoriana te amerika i britanska ambasada u Sarajevu kao i odreeni funkcioneri Evropske komisije. Dodik je dodao i da e obustavljanje istrage Specijalnog tuilatva Republike Srpske protiv njega i saradnika biti impuls za ukidanje Suda i Tuilatva BiH (...) i da e zajedno sa ministrima u Vladi RS-a u narednom periodu zatraiti zabranu djelovanja ovih institucija na prostoru Republike Srpske.

Dodikova objanjenja Nezavisne prenose Dodikovu reakciju nakon to je saopeno da je istraga protiv njega obustavljena u kojoj on ponavlja da je istraga protiv njega i njegovih saradnika bila politiki motivirana te da se radilo o tendenciozno montiranoj politikoj aferi i obraunu sa kompletnim establimentom RS-a, jer se radilo o veoma opsenoj istrazi koja je obuhvaala 26 tuilakih struktura iz raznih zemalja kako bi bili prikupljeni dokazi o eventualnim krivinim djelima?! Po Dodiku su strancima u pakovanju afere pomagali i bonjaki politiari!

S obzirom kako je cijeli sluaj zavren oito je nanio puno vie tete cijeloj BiH, nego to je donio koristi. Bez obzira da li je u vrijeme njegovog pokretanja postojala dobra namjera, jer meunarodna zajednica se iz ovog sluaja povukla pokazujui po ko zna koji put svoju nedosljednost u BiH i rtvujui one koji su radili na ovom sluaju, poevi od Lukaa, do ako je tano da je i on zbog toga stradao Baraina. Nakon svega, oito je da su cijelom ovom aferom samo Dodiku i njegovim istomiljenicima u ruke dati novi argumenti kojima moe napadati Tuiteljstvo BiH, kao i cjelokupno bh, pravosue otvarajui ponovo priu o reformi pravosudnih institucija i strukturalnom dijalogu kojim bi trebalo jaati entitetske institucije na raun dravnih, zatim meunarodne predstavnike, sarajevske medije i naravno bonjake politiare iz Sarajeva.

No, da li su Dodik i ostali zaista rtve montiranog politikog procesa, ili je upravo on taj koji je iskoristio politiku, vukui poteze kojima je natjerao meunarodnu zajednicu da se povue iz ovog sluaja i potpuno promjeni svoj stav?

Nakon to je protiv njega podneen izvjetaj Dodik je uao u estoku kampanju protiv Tuiteljstva i Suda BiH, potpomognut svim predstavnicima vlasti iz RS-a, koji su stali uz njega. Koristei nacionalnu retoriku, poluinformacije i iskrivljene injenice Dodik je mjesecima podgrijavao negativnu atmosferu u RS-u prema ovim dravnim institucijama, a onda, kad je procijenio, da je to uspjeno obavio, delegirao je NSRS-u da donese odluku o referendumu na kome su se graani RS-a trebali izjasniti o tome: Da li podravate nametnute zakone od strane visokog predstavnika meunarodne zajednice u BiH, posebno o Sudu i Tuilatvu BiH i njihovu neustavnu verifikaciju u Parlamentarnoj skuptini BiH? Niko se, naravno, nije potrudio da kae kako su i poslanici iz RS-a u Skuptini BiH podrali ove zakone.

Profesionalne i nezavisne odluke NSRS je donijela odluku da se referendum odri 5. juna prole godine. to je bila kap koja je prelila au kad je u pitanju Dodikova politika zbog ega je Vijee sigurnosti UN-a odluilo da se reagira. I tada su ekspresno reagirali, ali Boris Tadi i Miroslav Lajak. Rezultat: Catherine Ashton je dola u Banju Luku i obeala Dodiku (potpuno nepotrebno) strukturalni dijalog o bh. pravosuu ukoliko povue referendum. Deal je sklopljen, no ne treba nikako zaboraviti da je (potpuno neoekivano) 3. juna, dakle samo dva dana prije zakazanog referenduma, Tuiteljstvo BiH prebacilo sluaj Dodik Banjoj Luci. Uz to, ne zanemarujui politiku odgovornost Sarajeva za neformiranje Vijea ministara od oktobra prole godine, injenica je da je dravna vlada napokon formirana u Sarajevu u vrijeme dok je u Banjoj Luci saopavano kako nema dokaza protiv Dodika.

Meutim, ne treba zaboraviti da Slobodan Stankovi nije osloboen sumnji iz prostog razloga to je dio oko njegovih poslova ostao u Tuiteljstvu BiH. Bit e zaista zanimljivo vidjeti kako e se tuitelji osloboditi i ovog vrueg krompira. Jer, nema tog posla koji je Stankovi uradio, a da mu u tome nije pomagao politiki vrh RS-a predvoen Dodikom. S obzirom na slijed dogaaja posljednjih godinu dana sad treba oekivati odluku Tuiteljstva BiH kako se odustalo i od istrage o Slobodanu Stankoviu u nedostatku dokaza. Jer, tako to rade profesionalni i nezavisni tuitelji spremni na nekompromisnu borbu s kriminalom i korupcijom.

to se tie Dodika on sad ima slobodan put za ukidanje ovlasti pa i samog OHR-a. Ukidanjem OHR-a stvara se i otvara put za raspisivanje referenduma prije nego to BiH ue u NATO. Koja e to vrsta referenduma (ovaj put) biti jo definitivno nije odlueno, ali je svima, a pogotovo Dodiku jasno da se nakon ulaska BiH u NATO definitivno zavravaju svi snovi o otcjepljenju RS-a. Zbog toga je skoro sigurno da e Dodik pokuati da iskoristi ovaj period prioritetno za eliminaciju OHR-a koji je jo jedina brana njegovim planovima o (srpskoj) dravi iji e on biti predsjednik.





Afera prislukivanje



Ko je kriv?



Vie od pola godine na web stranici Nezavisnih novina nalazi se preko 5.000 telefonskih brojeva za koje se tvrdi da su (nelegalno) prislukivani od strane Obavjetajno-sigurnosne agencije BiH. Zar je mogue da niko do sada nije postavio pitanje ko je kriv za objavljivanje ovih brojeva, ta se to desilo u sistemu OSA-e i zato i dalje ove novine bez ikakve sankcije dre te brojeve telefona dostupnim. Odnosno, ta je uraeno nakon to je zbog objavljivanja tih brojeve OSA uputila prijavu Tuiteljstvu BiH? Zar je mogue da niko u ovoj dravi ne odgovara zbog objavljivanja prislukivanih brojeva. Ukoliko je to OSA radila zaista nelegalno zato niko ne pokrene pitanje odgovornosti direktora? Ako su, pak, Nezavisne, objavile brojeve koji se legalno prislukuju u istragama onda moraju odgovarati odgovorni u ovim novinama.

S druge strane postavlja se pitanje koji je to bio interes javnosti da zna tih 5.000 prislukivanih brojeva (osim onih s kojih su voeni razgovori protiv same drave BiH)? Ali, postavlja se i pitanje odgovornosti rukovodnih ljudi u OSA-i nakon to su objavljeni ti brojevi imajui u vidu da je upravo OSA duna da titi tajnost svojih mjera i akcija? Je li kriv sistem ili neko u sistemu, odgovor je koji bi nadleni morali dati nekoliko mjeseci nakon ove zaista velike afere.

Sigurno je da nije normalno da na web stranici dnevnih novina mjesecima stoji 5.000 brojeva jedne obavjetajno-sigurnosne slube koji se prislukuju, a da se pri tom ne zna odgovor ni na jedno od ovih pitanja. Kao to je onda sasvim normalno da direktor te iste slube javno kae, ne trepnuvi, da je velika sprega organiziranog kriminala sa dravom i da se opet nita ne desi.






Iz izvjetaja SIPA-e



Voa kriminalne grupe je Dodik



U Izvjetaju SIPA-e podnesenom Tuiteljstvu BiH stajalo je da su se Milorad Dodik, Slobodan Stankovi, Mladen Lazendi, Nedeljko ubrilovi, Fatima Fatibegovi, Milenko Daki, Aleksandar Dombi, Dragan Davidovi i Slavica Stankovi u periodu od marta 2006. povezivali i povezali u grupu koja je koristei svoju hijerarhijsku pozicioniranost i politiki utjecaj u organima izvrne zakonodavne vlasti i javnim preduzeima RS-a, kao i trini utjecaj i konekcije sa odabranim pravnim licima i njihovim vlasnicima, te netransparentno i nezakonito kreirali i uspostavili poslovne odnose u okviru kojih su poinili krivina djela pranje para i poreske utaje kojim su omoguili stjecanje imovine i imovinske koristi u iznosu od 115.235.904.08 konvertibilnih maraka (oko 60 miliona eura) i njeno transferiranje u legalni biznis, dionice, udjele, nekretnine i pokretne stvari na teritoriji RS-a, susjednih drava i regije.

Prema tom izvjetaju u okviru navedene kriminalne grupe u toku poduzimanja otkrivakih aktivnosti istraitelji SIPA-e na osnovu utvrenih injenica i prikupljenih dokaza, kao organizator i voa identificiran je Milorad Dodik koji je sa Slobodanom Stankoviem i njegovom suprugom Slavicom osmislio, pripremio i sa preostalim lanovima kriminalne grupe izvrio vie krivinih djela pri realizaciji aktivnosti na projektiranju, reviziji projekta, izgradnji i nadzor nad izgradnjom autoputa Gradika Banja Luka, izgradnja administrativnog sjedita Vlade RS-a, izgradnja RTV doma u Banjoj Luci i kupovine stambeno-poslovnog objekta u Banjoj Luci (tzv. ABC kompleks) iji je cilj bio obezbjeivanje imovinske koristi za Integral inenjering i Integru inenjering i ostala rezidentna i nerezidentna pravna i fizika lica i lanove kriminalne grupe. Dalje se na nekoliko desetina stranica navode ugovori i naini na koji je sve to uraeno.



19-01-2012 at 11:58 | Ukljui u odgovor
Dajdza
Nivo: Forumski doajen
Nista posebno ali opet kako za
Registriran(a): 05-07-2011
Lokacija: USA
Odgovori: 1588
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Dodik predlae demilitarizaciju

Ja mislim da kod Dodika nema nebuloza. Ne prica on sve to tek onako. Ne gostuju politicari iz Srbije tako cesto u Banja Luci opet tek tako. Tu se koordiniraju planovi za dalje aktivnosti a sve u saradnji sa medjunarodnom zajednicom, koja nikad nije bila sklona Bosnjacima. Da ne idemo u daleku proslost, podjimo samo od okupacije BiH od strane Austro-Ugarske pa do poslednjeg rata, gdje je medjunarodna zajednica podrzavala Srbe do poslednjeg dana. Najbolji primjer je Dejtonski sporazum, gdje je 32% Srba dobilo 49% teritorije BiH, a 44% Bosnjaka oko 22% teritirije BiH,
Tako je radila medjunarodna zajednica kad je dijelila Palestinu, gdje je 20% Jevreja dobilo 60% teritorije a 80% Palestine 40% teritorije nekadasnje Palestine.
Probloem je sto bosnjacki politicari polaze od moralne logike, a tu logiku ne uvazava medjunariodna zajednica, zbog cega kod Bosnjaka uvijek postioji neka nada da ce greska biti ispravljena. Medjutim, medjunarodna zajednica ne ispravlja svoje greske, ona ih brani naivnim argumentima i problem uporno produbljuje.

19-01-2012 at 23:00 | Ukljui u odgovor
Abulafija
Nivo: Moderator podforuma

Registriran(a): 02-07-2004
Odgovori: 28828
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Dodik predlae demilitarizaciju

Intervju Dana: Milorad Dodik



Politika SDP-a je destabilizirajua za BiH

Predsjednik Republike Srpske i SNSD-a govori o Bosni i Hercegovini kao dravnoj zajednici, o Republici Srpskoj kao Teksasu ili Bavarskoj, o priznanju Kosova, odnosima s politikim partnerima iz Federacije, o projektima sa Vladom Republike Hrvatske i ruskim kompanijama. Termin za intervju bila je prola srijeda kada je novina ve bila u tampariji. Na upit da li moemo da se ujemo ukoliko bude neto novo, naprimjer proglasi secesiju RS-a, Dodik se nasmijao. Bili smo u pravu - za samo pet dana dogodilo se neto novo, mada nije secesija. Dodik je pozvao Zlatka Lagumdiju da podnese ostavku i rekao da su suspendovani svi razgovori i dogovori estorke



Milorad Dodik: Naa politika podrazumijeva da vie nikad ne uinimo nita to nije u naem interesu, a mogao bi da zahtjeva Beograd; Foto: Didier Torche
DANI: Smatrate li da su procesi formiranja novih drava na Balkanu zavreni?

DODIK: Ja sam na poziciji slova Dejtonskog sporazuma i Bosne i Hercegovine kao dravne zajednice sastavljene od dva entiteta, naravno s mogunou da se stvori i trei ako to drugi ele. Mi to ne forsiramo. Ja sam na poziciji Bosne i Hercegovine koja e biti servis svojim dijelovima i na taj nain pokazivati sposobnost da preivi, a ne biti problem dijelovima od kojih je sastavljena na nain da sve to je njima potrebno bude od poetka ostvareno. Na primjer, Bakir Izetbegovi kae kako se ne moe dogovarati sa Hrvatskom izgradnja hidroelektrane Dubrovnik 2. Bosna i Hercegovina ne moe da funkcionie na ne moe. Sa nivoa Bosne i Hercegovine treba da funkcionie s tvrdnjom da moe. Bilo bi logino da je Izetbegovi rekao: Da, naravno to je dobro, daj da vidimo ta Bosna i Hercegovina jo tu moe da pomogne. Takva Bosna i Hercegovina ima smisla. Ona koja osporava nema smisla. Na kraju krajeva to nije njihovo da osporavaju nego da, naravno, podre.

Da li je zavrena geopolitika raspodjela na podruju Balkana i ovog regiona, to je vrlo teko tvrditi. U Makedoniji postoje izrazite tenzije meu narodima koji tamo ive, te nerijeen odnos izmeu Makedonije i Grke. Sama situacija na Kosovu, bez obzira to to mnogi ignoriu, oigledno govori da njegovim odvajanjem i priznanjem zapadnih zemalja koje su to predvodile, ponienje Srbije i srpskog naroda ne moe da proe samo s tim da se srpski narod i drava naviknu na to ponienje u smislu ko vas ta pita, mi vam oduzimamo dio teritorije, a satisfakcije za to nema.

DANI: Zar satisfakcija nije Republika Srpska?

DODIK: Republika Srpska nije nikakav teritorij za potkusurivanje bilo ije. Ona je razvijala i razvija svoju autentinu politiku koja je imala nerazumijevanje i u Bosni, jednim dijelom i u Beogradu, bez obzira to vas to moe iznenaditi, ali u znaajnoj mjeri zbog stereotipa i na meunarodnoj sceni. Mi kao Republika elimo da autoritativno vladamo svojim nadlenostima, onima koje smo dobili ustavom. Mi elimo da se Republika potuje i njene nadlenosti u okviru Bosne i Hercegovine. Mi nemamo dobra iskustva sa centralizacijom odreenih funkcija na nivou BiH i naa politika je da se to zaustavi i to se nee vie deavati. Naa politika podrazumijeva da to se tie Beograda vie nikad ne uinimo nita to nije u naem interesu, a mogao bi da zahtjeva Beograd kao to je bilo u nekim situacijama kada smo ovdje promovisali odreene politike vezane za status Republike Srpske. Smatralo se da je nepotrebno da se u RS-u promovie javni ili politiki interes. Tada je bilo nekih sugestija i intervencija iz samog Beograda da to nije tako. Beograd ne razumije ovu situaciju. Mislim da samo medijsko i politiko Sarajevo dramatino preuveliava znaaj Beograda to se tie uticaja na politiku u RS-u. To moete da vidite na nizu primjera u posljednje vrijeme. Republika Srpska e nastaviti da potuje slovo Daytona, dejtonski teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, da potuje unutranju strukturu i nadlenosti Bosne i Hercegovine i da vodi svoju autentinu politiku zasnovanu na ovim detaljima. Mi nismo avanturisti bez obzira to mnogi to tvrde. Dakle, mi elimo da pokaemo sposobnost da upravljamo ovim prostorom, koji se zove Republika Srpska.

DANI: Kakva je Vaa vizija RS-a ostanak unutar Bosne i Hercegovine ili samostalna drava?

DODIK: To nije primarno pitanje. Primarno pitanje je da Republika Srpska nesmetano moe da upravlja svojim resursima i da je to nesmetano upravljanje usmjereno ka stvaranju dobrobiti koja e omoguiti ovdje stabilne socijalne i ekonomske uslove. Sve ono to moe da pomogne tom okviru za nas ne predstavlja problem. Mi mislimo da su to se tie unutranje organizacije Bosne i Hercegovine Republika Srpska i Federacija sa svojim kantonima primarne injenice, a Bosna i Hercegovina izvedena. Na meunarodno-politikom planu primarna je Bosna i Hercegovina i to nije sporno. Tu primarnost na meunarodnom planu opet kreiraju njeni sastavni dijelovi entiteti. Bosna i Hercegovina nema svoju vladu. Predsjednitvo i Savjet ministara se sastavljaju. Zato i meunarodna politika treba da bude izvedena iz unutranje politike. To nije specifinost BiH. Zato mi imamo problem? Imali smo situaciju da neki predstavnici bonjakog naroda kao to je Silajdi ili hrvatskog kao to je Komi, kada odu u Savjet bezbjednosti UN-a ili Generalnu skuptinu iznose svoje stavove, ne iznose stavove Bosne i Hercegovine. To je problem meu nama. To, recimo, nikada nije uradio Nikola piri ili Neboja Radmanovi. Niste mogli da ujete da su otili i zloupotrijebili govornicu na meunarodnoj sceni i govorili svoje stavove. Ako nisu imali zajedniki stav, onda nisu ni govorili.

DANI: Je li to jedino to Vam smeta kad je rije o BiH?

DODIK: Mi primarno nismo protiv Bosne i Hercegovine, ali jesmo protiv Bosne i Hercegovine koja pokuava da zarobi, okovi ili onemogui Republiku Srpsku u njenom razvoju. Za tu smo Bosnu i Hercegovinu koja je propulzivna za sve ideje. Ako Valonci u Belgiji imaju pravo na meunarodne ugovore, zato bi to bio problem u Bosni i Hercegovini, zato se odmah die tolika galama.

DANI: Nije se digla galama.

DODIK: Ali zato bi to bio problem ako ti ljudi ne rade na tetu drugih.

DANI: Hoemo li da pojasnimo situaciju u vezi izgradnje hidroelektrane Dubrovnik 2?

DODIK: Ja sam tu samo rekao kao ilustraciju. Mi emo napraviti hidroelektranu.

DANI: Ko e napraviti Vi (RS op. aut.) i Republika Hrvatska?

DODIK: Naravno.

DANI: Postoje li pare za to?

DODIK: Ima para, samo je vano da imate dobar projekt, a projekti iz oblasti energetike su oni koji privlae novac i nije problem da to obezbijedite ukoliko imate uraen projekat, fisibility studiju i ostalo to je neophodno. Onda nije problem da se pojavite pred bilo kim, a pogotovo Vlada RS-a koja moe da se pojavi danas na bilo kojem finansijskom tritu i pred finansijskom institucijom da zatrai novac i da e taj na zahtjev biti razmotren, a u znaajnom broju e taj na zahtjev biti i odobren kao to je sluaj autoputa Doboj Banja Luka, gdje je Evropska banka za obnovu i razvoj u prvoj fazi odobrila 100 miliona, a sada u drugoj fazi 200 miliona Republici Srpskoj.

DANI: Ali pred MMF-om nastupa drava Bosna i Hercegovina. Taj kredit ne moete dobiti kao entitet.

DODIK: Ja bih volio da ne moramo povlaiti ta sredstva.

DANI: Svi bismo to voljeli, ali su vam neophodna.

DODIK: Ali su veoma teka. Jeste da MMF pokuava da predstavi priu o Bosni i Hercegovini, ali to jeste meunarodna aktivnost. Nemam nita protiv da BiH, odnosno predstavnici Bosne i Hercegovine komuniciraju sa svim meunarodnim institucijama, ali bez unutranjeg konsenzusa i dogovora ne moe da nastupa niko. To i MMF dobro razumije, pa provede sedam dana u Banja Luci, isto toliko u Sarajevu, pa se onda naemo u zajednikim organima i tamo kreiramo odreenu politiku.

DANI: Da se vratimo na projekt hidroelektrane Dubrovnik 2. Ima li projekta?

DODIK: Radi se projekat.

DANI: Dakle projekta jo uvijek nema?

DODIK: Tek u posljednjih nekoliko mjeseci odnosi s Republikom Hrvatskom su rehabilitovani po tim pitanjima. Moram vam rei da je godinama unazad politika Stjepana Mesia bila da se nita ne razgovara s Republikom Srpskom. Republika Srpska upravlja s tim, mi upravljamo vodama, mi odluujemo da li e tunel ii prema Platu ili e voda ii u Herceg-Novi. Bosni i Hercegovini to ne treba da smeta.

DANI: Ali lan Predsjednitva BiH Bakir Izetbegovi se u tom sluaju pozvao samo na lanove Ustava BiH po kojima meudravne ugovore zakljuuju drave.

DODIK: Pa neka on onda to zavri. Oni su tamo ikebane.

DANI: Ko su ikebane?

DODIK: On. I on je izmeu ostalog. On samo misli da moe neto da uradi.

DANI: Dakle i Neboja Radmanovi je ikebana?

DODIK: Neboja nije, jer on ima snagu entiteta koja se zove Republika Srpska. A gospodin Izetbegovi nema snagu entiteta koji se zove Federacija Bosna i Hercegovina. On ima izvorni legitimitet, koji je dobiven od naroda, ali on nema podrku institucija.

DANI: Ali nije mu ni potrebno. lanovi Predsjednitva su predstavnici naroda.

DODIK: Ako mu nije potrebno, neka nastavi da zeza vidjee kako e se to zavriti.

DANI: Pa ako stvar doe do Ustavnog suda vidjet emo kako e da se zavri.

DODIK: Zna se. Tri stranca i dva Bonjaka e uvijek donijeti odluku koja je protiv nas.

DANI: Ja mislim da nije u redu da tumaite odluke suda, kao to ja nisam tumaila odluke banjalukog suda po kojima sam izgubila sluajeve klevete, koje ste vodili protiv nas.

DODIK: To je neusporedivo. Ali vi ste, bar po onome to pratim to piete i govorite, posveeni toj ideji koja se zove bosanskohercegovaka dravnost. Kako je mogue da vam kao takvoj ne smeta da Ustavni sud ima trojicu stranaca? Da li je to pitanje suvereniteta?

DANI: Ustav podrazumijeva i prisustvo meunarodne zajednice kroz Ured visokog predstavnika, meunarodne snage, itd.

DODIK: Nee to spasiti Bosnu i Hercegovinu. Meunarodna zajednica nee spasiti Bosnu i Hercegovinu.

DANI: ta e je spasiti?

DODIK: Unutranji dogovor, konsenzus, nediranje, nemijeanje i meusobno uvaavanje.

DANI: Moemo li to postii?

DODIK: Moemo. Ne pada mi napamet da osporim neto Federaciji. Nikada neu zaboraviti, ponosan sam na to, bez obzira to sam zeznut, da ne kaem neku grublju muku rije, kada smo priali o rekonstrukciji Klinikog centra u Tuzli i Klinikog centra u Banjaluci, pojavila se mogunost da novac putem jedne fondacije da holandska vlada, pola u vidu donacije, a pola u vidu kredita. Bilo je potrebno da Parlament BiH donese odluku o tome, a gotovost projekta u Tuzli bi bila vea nego u Banja Luci, mi smo rekli gradite. I mi smo u Parlamentu glasali za to. Nakon toga smo dobili potpunu opstrukciju, gdje je Banjaluki kliniki centar trebalo da dobije 42 miliona bespovratnih sredstava i isto toliko kredita na vie desetina godina, a mi smo izgubili priliku za to jer je neko u Sarajevu napravio priu kako e holandska vlada dati etnicima koji su uradili to to su uradili.

DANI: Imate selektivan pristup. Na primjer, ukljuujete se u priu u vezi sporazuma o granici izmeu Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Pred Saborom bi se uskoro mogao nai Sporazum Izetbegovi Tuman.

DODIK: Izvinite, nas potpis Izetbegovia ne obavezuje. Postoji dio granice kod Kostajnice koji imamo nerijeen s Hrvatskom. I ukoliko taj sporazum Izetbegovi Tuman koji nama nikada nije prezentovan zadire ili nepovoljno rjeava to pitanje onda mi mislimo da imamo pravo da to dovodimo u pitanje. Izetbegovi nije bio na predsjednik. Kako je mogao da preuzme obaveze u ime nas?

DANI: Ali govorite i izgradnji hidroelektrane Dubrovnik s Vladom Hrvatske, prozivate gdje su sada, to ne pomognu, a to Vi ne pomognete oko ovoga, jer ne moete voditi politiku dvostrukih arina u sluaju hidroelektrane Dubrovnik hoete da iskljuite dravu, a kad je rije o sporazumu o granici hoete da se ukljuite i ak kaete da Neum treba da bude eksteritorijalan.

DODIK: To je obina la. Ja to nikad nisam rekao.

DANI: Osloboenje, 1. august 2012. Kazao je (Milorad Dodik op. aut.) i da je suglasan s prijedlogom hrvatske da neumski koridor na neki nain bude eksteritorijalan.

DODIK: ta je tu problem?

DANI: Da bude eksteritorijalan?

DODIK: Taj dio. Zato? Gradi se autoput izmeu dva dijela Hrvatske iznad Neuma gore. Pa neka prolazi kroz Republiku Srpsku ako ima negdje.

DANI: Ne moe.

DODIK: Nije ni vano. Taj autoput ima status eksteritorijalnosti u smislu funkciju koju obavlja.

DANI: Koja e to drava dozvoliti?

DODIK: to nee dozvoliti? Ali taj problem se mora rijeiti. Uopte nisam protiv da ta dva ostrva tamo (Veliki i Mali kolj) pripadnu BiH i mislim da je Hrvatska previe... radi se o jednom narodu koji je dobio najbolje to je mogao da dobije na Mediteranu. U Piranskom zaljevu bukvalno gledaju u spavae sobe preko one male obale Slovenije koju ima. A ovdje zatvara Bosnu i Hercegovinu. Dole Crnogorce z.... za onaj mali dio obale. Ja sam priao s nekim ljudima iz Hrvatske na tu temu. Ali isto tako je logino da oni imaju neki spoj imajui u vidu ovo to ih eka, moraju da imaju spoj bez proceduralnih zastoja, te da im Bosna i Hercegovina omogui da se to desi. Govorim o procedurama, ne o neemu drugom.

DANI: U nedavnom intervjuu kazali ste da Bosna i Hercegovina po pitanju priznanja Kosova nee ii ispred nego iza Beograda. Da li to znai da Vi smatrate da je priznanje Kosova neminovnost?

DODIK: Ne znai. Ja samo kaem da emo pratiti Beograd, da neemo konstituisati svoju politiku o tome, ve emo pratiti politiku Beograda. Poto ne vjerujemo u priznanje Kosova kao drave od strane Srbije to znai da ni mi ne moemo dati saglasnost u Bosni i Hercegovini za priznanje Kosova.

DANI: Da li Vi vjerujete da Srbija nee priznati Kosovo?

DODIK: Ja vjerujem da nee i ne bi trebalo dok ne dobije odreenu satisfakciju.

DANI: Ali prema izjavama zvaninika Srbije mogunost priznanja Kosova kao drave vie nije iskljuena.

DODIK: Srbija je u delikatnom trenutku kada e morati odluiti. Ako je i dalje za evropski put onda moe da prihvati da bude izmanipulisana da faktiki sve vie elemenata dravnosti se mora prihvatiti i dati Kosovu. Ili moe rei ukoliko ste nai partneri onda ne moete da priznate Kosovo koje je dio nae teritorije. Srbija e u tom pogledu morati donijeti teke odluke.

DANI: Takvo je injenino stanje. Ali to znai kad jednog dana priznanje uslijedi, na redu je Bosna i Hercegovina?

DODIK: Za ta je na redu Bosna i Hercegovina?

DANI: Za priznanje Kosova.

DODIK: Naravno, ako Beograd prizna Kosovo, priznaemo i mi.

DANI: U vezi Vaih zadnjih izjava o raspadu Bosne i Hercegovine i statusu Republike Srpske, reagovala je i Amerika ambasada. Vi ste na to rekli da je prolo vrijeme kad su se SAD mijeale u unutranje stvari u BiH. Je li mudro svaati se sa Amerikancima?

DODIK: udo je Amerika. Mona zemlja. Ali to ne znai da mi ne moemo da imamo stav. Znaajan dio Amerikanaca, onih koje ja znam, potuju kad imate stav. S druge strane, moje bazino pitanje nije bio prigovor amerikoj politici. Bio je prigovor samo injenici da su samo prije godinu dana kada se konstituisala federalna vlast zajedno sa drugima iz Evrope i Turske podrali Inzka da donese jednu nezakonitu odluku i ponite odluku Centralne izborne komisije BiH. Moje bazino pitanje je da li ima odgovornosti onih koji su to uinili. Naravno, oni nisu eljeli da odgovaraju na to pitanje. Pokuali su da dre predavanja. Ono to mi osjeamo je da je RS drava kao to je Teksas u SAD-u, kao to je Bavarska u Njemakoj. Zato je to problematino u tom nivou? Ja mislim da se stranci moraju povui iz voenja unutranje politike. Danas u Bosni i Hercegovini ponovo je na sceni pria o ustavu. Sasvim je legitimno da svi priaju, da pojaavaju neke svoje startne pozicije. Tako i ja mislim da je Bosna i Hercegovina sloena drava, sloena dravna zajednica. Ali s imaginacijom nekih stranaca, pa i nekih Amerikanaca da Bosna i Hercegovina treba da bude to vie centralizovana i unitarna, mi se ne slaemo s tim. Taman oni bili Amerikanci jo jednom.

DANI: U istom intervjuu u kojem kritikujete Amerikance, spominjete Ruse, rusku pomo, rusku investicije, najavljujete zaokret prema Rusiji. O kojim konkretnim projektima govorite? Ministar finansija u Vladi Srbije Mlaan Dinki ponovo pokree priu o kreditu od Rusije u vrijednosti od 800 miliona eura. O tome se govorilo i ranije, ali nikako nema tih velikih kreditnih sredstava.

DODIK: Zar vi mislite da ja imam vremena da pratim ko ta pria?

DANI: Pa bili ste nedavno s njim.

DODIK: Veoma precizno, dakle, to se tie Amerike i naeg odnosa, mi elimo i gradimo partnerstvo, ali emo uvijek imati svoj stav pogotovo po pitanjima koja su vana za nas. Mi cijenimo doprinos Amerike da na nekim vanim temama i pitanjima stabilizacije mira, ali isto tako imamo neke prigovore kroz sav taj period. Imamo i neke svoje frustracije. S druge strane, Evropska unija jeste na politiki cilj i daemo doprinos evropskim integracijama, ali isto tako emo postaviti pitanje Evropljanima koji se zalau za vladavinu prava zato su godinama podravali visokog predstavnika koji je krio ljudska prava. Rusiju doivljavamo kao veoma prijateljsku zemlju s kojom imamo niz praktinih, egzaktnih projekata koji se realizuju, koji su omoguili da Republika Srpska, privreda Republike Srpske, a time i Bosna i Hercegovina lake proe ovu globalnu recesiju koja je dola sa Zapada i uticala na to da ugrozi mnoge nae poslove ovdje, a time i radna mjesta. Dakle, to se tie Rusije, to se tie njene politike pozicije u pogledu Bosne i Hercegovine, zalaganja za Dayton, meunarodni kapacitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine mi nemamo tih problema.

S druge strane, ekonomska saradnja se zasniva na tome da su ruski subjekti investirali u privatizaciju Rafinerije nafte i distributivne mree za naftu, uloili nekoliko stotina miliona eura s ciljem da ukupno ulaganje bude 970 miliona eura, kako je to predvieno. Oni vre rekonstrukciju bazinog postrojenja Rafinerije u Brodu koja je bila potpuno devastirana kroz rat i vrijeme u koje nije radila. Mi potujemo to su to Rusi uinili, jer cijenimo da ne bi nali nijednog partnera koji bi preradu nafte u Brodu digao na ovaj tehnoloki nivo i da bi Rafinerija Brod i za nas i za Bosnu i Hercegovinu i za itav region bila potpuno izgubljena da u taj posao nisu uli Rusi. Mi potpuno potujemo i veoma smo zahvalni Rusiji koja je podrala kompaniju koja je ovdje ulagala.

to se tie drugih ulaganja, rije je o istraivanju nafte i gasa, koji postoje na osnovu nekih ranije istraivanja, na podruju Posavine, Semberije i Krajine, te u Hercegovini. Mi smo dali koncesije za to. Moram da kaem da prvobitni elaborati govore o koliinama da smo veoma blizu tome da je mogua komercijalna eksploatacija nafte i gasa na mjestima gdje su izvrene analize.

Trei vaan segment je izgradnja gasovoda koji e biti sastavni dio jednog kraka gasovoda Junog toka, koji treba da se zavri tako to e krajem ovog mjeseca ili najkasnije u septembru RS i ruski distributer Gasprom potpisati memorandum o formiranju zajednike kompanije za izgradnju gasovoda kroz Republiku Srpsku i upravljanje gasnim aranmanima na ovom prostoru. To podrazumijeva dogovor da RS da suglasnost da ta naa zajednika firma bude u omjeru 60% Gasproma i 40% RS, to znai da treba da obezbijedimo 40% sredstava.

DANI: Koliko je to novaca?

DODIK: Sada je ukupna investicija za gasovod oko 200 miliona eura, pa raunajte koliko je 40%. U svakom sluaju Republika Srpska eli da uestvuje u toj novoj kompaniji, ali e kasnije doi do izgradnje dvije nove termoelektrane na gas od 600 megavata koje e graditi ta naa zajednika kompanija.

DANI: Kako ete da nabavite 80 miliona eura?

DODIK: Eh... ta ti pita... Polako, naravno da emo to obezbijediti kao to smo obezbijeivali i ranije. To je neto to je potrebno Republici, mi trebamo da imamo gasovod, on se naslanja na Juni tok i naravno da emo to obezbijediti. A poto je to visokoprofitabilno ulaganje vjerujemo da nee biti problema da obezbijedimo 80 miliona eura.

DANI: Od koga moete li nam rei?

DODIK: Tipino. Mislio sam da ste vi daleko konsolidovaniji novinar nego obino. Svi novinari pitaju od koga ete nai. Ja govorim o projektu koji tek treba da razvijemo, a kad doe vrijeme da obezbijedimo nae ulaganje, nai emo novac.

DANI: Projekt Nabucco je u zastoju. Ko e Vam dati pare?

DODIK: Ko kae da emo traiti pare od Zapada? U Bosnu i Hercegovinu dolazi SPER Banka, najvea ruska banka, koja je kupila sistem Volks banaka u jugoistonoj Evropi. To je banka u 100-postotnom dravnom vlasnitvu s portfoliom daleko veim od mnogih evropskih banaka. Njeno prisustvo ovdje omoguie da razgovaramo o mnogim komercijalnim aranmanima.

DANI: Ali to je skupo. Komercijalni aranmani su skupi.

DODIK: To e se odluivati kroz procjenu opravdanosti ulaganja novca. Kamate su neto to je logino to prati kredite. Vidjeemo koji e nivo kamate biti. To vam sada ne mogu rei, ali jedna od banaka s kojima bi mogli da razgovaramo jeste ta.

DANI: Kakva je saradnja s partnerima u Federaciji BiH i da li im vjerujete?

DODIK: Bazina pria je da je Bosna i Hercegovina sloena dravna zajednica. Organi BiH se konstituiu tako to se sastavljaju od dva entiteta i tri naroda i mi nismo najee u prilici da biramo partnere. To izaberu birai na izborima. Mi nismo birali SDA ranije za ta nas je tuio Etikom komitetu Internacionale SDP, koji je nekoliko godina nakon toga napravio partnerstvo sa SDA-om koje sada razvaljuje. U tom pogledu mi imamo kljune pozicije koje su vane za odnose. Na politiki cilj je provedba Dejtonskog sporazuma. U pogledu funkcionisanja mi posljednjih nekoliko godina imamo veoma dobre odnose sa HDZ-om BiH i to ne krijemo, gdje smo izgradili zajednike odgovore na neke izazove kroz, na primjer, pitanje popisa. Sa SDA nikada nismo dijelili bazine vrijednosti. Nismo imali meustranaki dogovor koji bi mogao da promovie neke zajednike ciljeve. Vie je to bilo skupljanje u okviru Parlamenta ili Savjeta ministara i otaljavanje tih pitanja i izazova koji su bili vani, a ne dijeljenje zajednikih vrijednosti u tom pogledu. Najmanje zajednikih vrijednosti smo u posljednjim godinama dijelili sa SDP-om. Ne dijelimo ni sada. Mislimo da je politika SDP-a u posljednje dvije godine nakon izbora bila bitno destabilizirajua za samu Bosnu i Hercegovinu, da je koncept kojim se SDP suprotstavio konstituisanju organa vlasti, a sada to prihvata, uinio tu vrstu destabilizacije. Bila je to jedna avantura koju je SDP iz svojih partijskih ili linih razloga provodio u posljednje dvije godine i zavalio Bosnu i Hercegovinu i doveo je u institucionalnu krizu. I na nivou Bosne i Hercegovine i Federacije. Dakle, mi prihvatamo legitimno veine koje dolaze iz bonjakog i hrvatskog naroda kao to oekujemo da oni prihvataju legitimne veine koje dolaze iz Republike Srpske. U tom pogledu na nekim pitanjima potrebno je partnerstvo. Ne kaem da nema zajednikih pogleda. Mi smo etiri godine izgubili na tome kako donijeti zakon o popisu i na kraju smo morali da donesemo jedini mogui zakon. Mi smo zainteresovani za stabilizaciju institucionalnih prilika u Bosni i Hercegovini. Mi emo imajui u vidu promijenjene odnose u samoj koaliciji bonjakih politikih partija, apsolutno tamo gdje se manifestuje dovoljna veina bonjakih glasova za promjene odreenih ljudi, za to glasati. Mi nemamo razloga da mi ocjenjujemo ko je bolji ili gori kod njih, jer njihov legitimitet se obezbjeuje dovoljnim brojem ruku da mogu da donose odluke u ime bonjakog naroda. Jedino je to vano.

DANI: Nedostatak broja ruku je oigledan. Postoji u Federaciji, odraava se i na dravnom nivou. Kad je rije o provedbi presude Sejdi-Finci, oekujete li da e se rjeenje pronai do 31. augusta, odnosno u skladu s rokovima iz Mape puta?

DODIK: Gotovo je izvjesno da nee.





Lokalni izbori



Pobijedit emo u Banja Luci, ali i u Bijeljini i Foi



DANI: Bili ste kod patrijarha Irineja?

DODIK: Da. Bio sam.

DANI: Pomoi ete obnovu vile patrijarha na Dedinju?

DODIK: To je dio patrijarije, koji se koristi za meunarodne aktivnosti patrijarha, koji ih oigledno ima, kao i drugih lanova Sinoda. Mi smo iskazali spremnost da u tome pomognemo.

DANI: Kako e javnost reagovati na to? Ima li dovoljno novca u RS-u dovoljno? Osim toga Emiru Kusturici ste obeali pomoi oko ustanovljavanja knjievne nagrade Ivo Andri od 100 hiljada eura.

DODIK: Nemojte se vi brinuti za to. Republika Srpska e pomoi, a ja u pozvati i privatne i javne firme u RS-u da pomognu Patrijariji. Moda e biti neka minimalna izdvajanja budetskih sredstava, ali u svakom sluaju pomo Patrijariji nije locirana na principu izdvajanja iz budeta. S druge strane, to se tie Emira Kusturice, nita mu nije obeano to ve nije uraeno. I da se ne podrava finansijski taj, vjerujem vaan projekat, on ne bi do sada bio u ovoj fazi, odnosno stanju gotovosti. Mi emo nastaviti da to podravamo, jer vjerujemo da e to biti dobro za sam Viegrad, mjesto koje e se sasvim drugaije locirati na turistikoj mapi i da e omoguiti da se u tom objektu Andri grad zaposli znaajan broj ljudi. Nemojte se sekirati. Sve je obezbjeeno finansijski i veoma predano pratimo.

DANI: Ne sekiram se ja. Meutim ovo su oigledno potezi za Vau predizbornu kampanju za lokalne izbore?

DODIK: Pa dobro, Vi to moete osporavati.

DANI: Sveti Sinod, Emir Kusturica i kriza u Federaciji pomau Miloradu Dodiku. Je li to moe tako da se definie?

DODIK: To je va pogled. Hoete da vam kaem da smo za obnovu Ferhadije prije nekoliko godina dali znaajan dio novca?

DANI: To je nesporno. ta oekujete od ovih izbora?

DODIK: I tada su bili izbori, pa nisu Bonjaci glasali za Milorada Dodika niti vjerujem da je ovo primarno da e se neko opredjeljivati.

DANI: Tu ansu ste davno propustili.

DODIK: Meni je vano da dobijem glasove koje dobijam.

DANI: Niste mi odgovorili o oekivanjima na lokalnim izborima.

DODIK: Pobijedie SNSD.

DANI: I u Banjoj Luci?

DODIK: Naravno.

DANI: 100 posto ste sigurni?

DODIK: Recimo 105 posto.

DANI: Trebinje?

DODIK: Naravno. Bijeljina, zapiite da emo pobijediti u Bijeljini. Pobijediemo i u Istonom Sarajevu, na Palama i u Lukavici. Pobijediemo i u Foi.






Srebrenica



Genocid u dnevnopolitikom obraunu



DANI: Smatrate li da bi Vae prihvatanje presude Meunarodnog suda pravde da je genocid poinjen u Srebrenici relaksiralo odnose u Bosni i Hercegovini?

DODIK: Mi smo na odnos prema Srebrenici u nekoliko prilika i situacija rekli. Na odnos prema tom dogaaju se vidio 11. jula kada su sve institucije, prije svega policija RS-a besprijekorno odradile svoj posao. Institucije RS-a pridaju odreen znaaj tom dogaaju prisustvom delegacije Vlade Republike Srpske.

DANI: U kojoj nije bilo nikog srpske nacionalnosti.

DODIK: Dobro, ali prolih godina su ili neki drugi i mi to tako nismo vidjeli. Samo pitanje genocida je vie izvan same kvalifikacije suda. Ono se prenijelo u dnevnopolitiki obraun ili pretpostavke za odreenu vrstu politikih pekulacija i zato ne elim da o tome uopte razgovaram.




12-08-2012 at 09:26 | Ukljui u odgovor
Dajdza
Nivo: Forumski doajen
Nista posebno ali opet kako za
Registriran(a): 05-07-2011
Lokacija: USA
Odgovori: 1588
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Dodik predlae demilitarizaciju

citat:
DODIK: Mi smo na odnos prema Srebrenici u nekoliko prilika i situacija rekli. Na odnos prema tom dogaaju se vidio 11. jula kada su sve institucije, prije svega policija RS-a besprijekorno odradile svoj posao. Institucije RS-a pridaju odreen znaaj tom dogaaju prisustvom delegacije Vlade Republike Srpske.


Njihova policija uvijek u ratu dobro odradi posao, posebno ako ima zaledjinu JNA. U miru pravi red, da rahat dodju oni cije su oceve, bracu,sinove i muzeve pobili. To je ionako samo jedan dan. Bar toliko mogu imati strpljenja i postovanja prema ozalostecnim.

A Dodik, on ce ponovo da prica stare price, "da nije bilo genocida, a ni velikog ubijanja," jer tesko je uvjeriti one koji su ubijali. Iste price treba stalno ponavljati, dok ubice ne pocnu razmiljati " pa mozda ih stvarno i nismo ubijali, dobro kaze nas Mile, doseljenik u Lijevce Plje, gdje je dobio mufte veliko imanje, naravno tudje. Bas njega briga sto je tudje, sad je njegovo.

Kazu kad su Srbi tjerali Bosnjake (bilo je to davno) jedan mladi Bosnjak rece " ma vratit cemo se mi kad tad na svoje". A drugi opet mladi Srbin odmjeri mu do lakta i rece "evo sto sec se vratiti", i tako da se to ne zaboravi, Laktasi dobise ime po odmjerenom laktu jednom mladom Bosnjaku.

Kako je Dodik iz Laktasa, po toj trediciji on stalno odmjerva do lakta: Tihicu, Lagumdziji, a ranije i Silajdzicu, samo plaho voli Radoncica, jer ga on nekako podsjeca na Abdica, koji mu je plaho, plaho drag, samo ne znam zasto?

27-08-2012 at 02:38 | Ukljui u odgovor
arnie_returns
Nivo: Forumski vuk
when the time comes

Registriran(a): 23-08-2012
Lokacija: treca munara lijevo
Odgovori: 747
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Dodik predlae demilitarizaciju

Dodik predlae demilitarizaciju iz samo jedne zelje,
zeli ukinuti zdruzene OSBH a napraviti jake policijske snage RSa, to nije tajna,

medjutim sreca je sto su njegovi horizonti u ovoj materiji uski,
demilitarizacija BH mozda i nije tako losa,
u svakom slucaju je mach sa dvije ostrice za RS a bio bi najveci uspijeh za EU i UN,
sve u svemu "cudan" prijedlog banjaluckog Vozdja,
i ako bi uspio odrzati politicku moc u RSu, stvaranjem policijskog Entiteta on smatra udaljavanjem od drzave BH,
gdje se "Pruski" (ili kako se vec zove)dogovor ponovo izvlaci na povrsinu i tu mu je mat...

27-08-2012 at 07:40 | Ukljui u odgovor
fijubriju
Nivo: Forumski doajen
sanjar lutalica

Registriran(a): 21-12-2004
Lokacija: Suncana strana ulice
Odgovori: 28091
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Dodik predlae demilitarizaciju - Pokrenuta istraga protiv Mileta Ronhila

Sluaj Hypo Alpe Adria Bank: Tuilatvo u Minhenu pokree istragu protiv Milorada i Igora Dodika!

T. C. | 14. 11. 2012. 20:35

Igor Dodik i Milorad Dodik / 24sata.info


(24SI) - Dopisom od 5. novembra 2012. godine, Glavno tuiteljstvo u Mnchenu potvrdilo je kako je pod brojem spisa 2094/ot, Viem tuiteljstvu Munchen I, naloilo pokretanje postupka protiv Hypo Alpe Adria Banke u Banja Luci, kao i protiv Milorada Dodika i Igora Dodika, ..
... zbog vie kaznenih djela; 'kuhanja poslovnih knjiga'(krivotvorenja i lanog prikazivanja podataka), prevara u poslovanju, te 'ciljanog unitavanja solventnog i likvidnog komitenta po narudbi nepoznatog poinitelja', javlja portal seebiz.eu.

Dopunom navedene kaznene prijave od 24. listopada 2012. godine, javlja seebiz.eu, Milorada Dodika i njegovog sina Igora, teretilo se za pranje novca, te uzimanje novca za politiki reket, odnosno uzimanje novca od Hypo Grupe na tajni raun Dodikovog sina za pruanje nezakonitih usluga politike zatite Dodikove vlasti Hypo Alpe Adria Banci u Banja Luci. Na temelju priloenih dokaza i dokumenata, Glavno tuiteljstvo u Munchenu oito je smatralo kako postoji osnovana sumnja za pokretanje istrage u ovom sluaju, te je Visokom tuiteljstvu Munchen I, naloeno pokretanje istrage u predmetu pod brojem 2094/ot, protiv Hypo Alpe Adria Banke u Banja Luci, Milorada Dodika, Igora Dodika, te ostalih za koje se utvrdi umijeanost u ovu korupcijsku aferu.

Tako je, ovim najnovijim dokumentom Glavnog tuiteljstva u Munchenu, i slubeno potvreno kako su Milorad Dodik i njegov sin Igor pod istragom njemakog tuiteljstva, kako zbog umijeanosti u Aferu Hypo, odnosno zbog korupcijske sprege Milorada Dodika sa Hypo bankom u Banja Luci, tako i zbog tajnog rauna kojeg je kod Hypo banke u Banja Luci otvorio Igor Dodik, a kojem je, prema imovinskoj kartici iz srpnja 2010. Godine, Dodikov sin imao pohranjenih 10 milijuna 804 tisue 881 konvertibilnu marku, odnosno iznos od oko 5,4 milijuna eura.

Prijava gotovo istovjetnog sadraja podnijeta je samo dan ranije, 23. oktobra ove godine, podnesena je i zemaljskom poglavaru Koruke, Gerhardu Dorfleru, koji je dopisom od 29. 10. 2012. godine, pod brojem LH-10578/1/2012, osobno potvrdio kako je osobi nadlenoj za Aferu Hypo u regionalnoj vlasti, mr. Haraldu Doberingu, proslijedio prijavu sa priloenom dokumentacijom na daljnje nadleno postupanje, iz ega jasno proizlazi kako su i nadlene institucije u Korukoj, pokrenule istragu protiv Hypo banke u Banja Luci, te Milorada Dodika i njegovog sina, zbog navedenih kaznenih djela.

"Dokumentacija koja priloi ovoj kaznenoj prijavi posloena je na nain da se razvidno vide kaznena djela koja je HAAB poinio; od poslovne prijevare, ucjene i prijetnji. Iz izjava i priznanja slubenika banke nesporno proizlazi da su djela injena voljom uprave banke, pa ista predstavljaju kazneno djelo banke kao institucije. Iz dokumentacije proizlazi da je uprava sredinjice banke u Austriji znala i odobravala ovo postupanje. Iz izjava slubenika banke jasno proizlazi i gore navedeno kuhanje poslovnih knjiga (tj. manipuliranje jednim jedinim iznosom novca u visini od 700.000 KM, koji je istovremeno bio knjien kao isplata kredita podnositelju prijave, ali i kao povrat iznosa kredita tvrtke "PRODEX-AGRO", te nakon toga isplaen vlasnicima "PRODEX-AGRO" na raune u Srbiji", stoji u prijavi koju je protiv Hypo banke u Banja Luci njemakom tuiteljstvu podnio poduzetnik Rade Novkovi.

"Podnositelj prijave je dana 16.04.2010. g. podnio kaznenu prijavu protiv Kurta Makula, generalnog direktora HIPO-ALPE-ADRIA BANK a.d., Banja Luka, te niza pojedinaca iz banke koji su bili izravno ukljueni u ovaj kriminal; i to: zamjenika generalnog direktora i izvrnog direktora HAAB Banja Luka, Sreka Bogunovia, izvrnog direktora HAAB Banja Luka, urice Dragojevi i pravnog savjetnika uprave banke Gorana Babia.

Premda je pravosudni sustav u Bosni i Hercegovini, Republika Srpska, po podnoenju prijave, poeo rjeavati ovaj sluaj, politiki pritisci su uskoro zaustavili djelovanje pravosudnih i policijskih tijela u Republici Srpskoj. Podnositelj prijave ima razloga sumnjati da je iste pritiske osobno naredio i osobno koordinirao predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Zbog opsenosti sluaja ovdje se nee detaljno opisivati kronologija ovih politikih pritisaka. Meutim, podnositelj prijave e po potrebi posebnim podneskom dostaviti detaljan opis kronologije ovih politikih pritisaka uz tono navoenje svih detalja postupaka koji su se vodili i koji su politikim pritiskom Milorada Dodika zaustavljeni, uz navoenje pojedinaca koji su u tome sudjelovali ili koji su zbog pritiska jednostavno morali prestati poduzimati zakonom predviene radnje, odnosno voditi zakonom propisane postupke", navodi Novkovi u prijavi.

"Valja naglasiti da e podnositelj prijave ovu prijavu, odnosno ovaj sluaj, razraditi kao "case study", koji e u detalje pokazati funkcioniranje HAAB-a u regiji Zapadnog Balkana. Iz tog "case study" e se detaljno vidjeti posljedice koje je kriminal HAAB-a ostavio u toj regiji, kao i posljedice koje e snositi njemaki i austrijski porezni obveznici i birai.

Tako e sam ovaj sluaj pokazati da nije tona brojka, s kojom se do sada baratalo, o ukupnoj teti od 47 do 48 milijardi eura tete u meunarodnom bankarskom kriminalu HAAB, (uz dodatnih milijardu do dvije milijarde dolara koje su utuili oteeni subjekti iz Sjedinjenih Drava Amerike), budui da ovaj individualan sluaj, te niz slinih sluajeva nisu obuhvaeni ovim procjenama. Stoga je ukupna teta priinjena kriminalom HAAB-a za sada nepoznata, ali znatno vea po obimu.

Osim ove izravne tete, treba imati u vidu i tetu poinjenu ukupnom drutvu i ekonomiji, koja je poinjena gaenjem solventnog i likvidnog ekonomskog subjekta te otputanjem radne snage, koja je u ovom sluaju bila u velikom postotku visokoobrazovana. Na ovaj nain je kriminalna aktivnost HAAB-a doprinijela iroj devastaciji ekonomije i drutva sa teko procjenjivim posljedicama.

Pri tome e se pokazati da ovaj kriminal, po svojoj pravnoj kvalifikaciji sadri ne samo djela bankarskog kriminala u uem smislu ("kuhanje knjiga", pranje novca...), ve i niz kaznenih djela iz drugih grana kaznenog zakona, te pokazuje iru spregu koja s jedne strane ukljuuje: politiku elitu (u konkretnom sluaju predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika), kao i nepoznate naruitelje za koje je HAAB "odradio" unitenje poslovanja podnositelja prijave, te ostale sudionike i pomagae kaznenih djela; u ovom sluaju iz tvrtke "PRODEX-AGRO".

Ovaj "case study" e, najzad, pokazati da su ukupne ekonomske, socijalne i druge posljedice tog kriminala vee po obimu, nego to se to do sada smatralo, te da e iste imati trajne posljedice, koje e trajati jo dugi niz godina. Iz ovog pojedinanog sluaja pokazuje se da je HAAB bitno utjecao na "politiku, socijalnu i ekonomsku arhitekturu" regije Zapadnog Balkana, te da je doprinio iroj devastaciji drutva i ekonomije u toj regiji. Iz ovog sluaja razvidno je da je podnositelj prijave, kao solventna i likvidna tvrtka, sa visokoobrazovanom radnom snagom ciljano uniten putem banke, koja je koristila (u to vrijeme uistinu visoki) rejting austrijskog bankarstva, odnosno koja je svoj marketing temeljila na imidu srednjeeuropske bankarske institucije, kojoj su tijela javne vlasti (tada pokrajina Koruka) suvlasnik 50% dionica. Podnositelj prijave je odabrao HAAB kao svoju poslovnu banku u uvjerenju da surauje sa srednjeeuropskom financijskom institucijom, a postao je rtvom zloinake organizacije povezane sa lokalnim monicima", opisuje se kaznenom prijavom na temelju koje je Glavno tuiteljstvo u Munchenu otvorilo istrani spis pod brojem 2094/ot.

"U kaznenoj prijavi su detaljno razraena kaznena djela koja je HAAB poinio; od poslovne prijevare, ucjene i prijetnji. Iz izjava i priznanja slubenika banke nesporno proizlazi da su djela injena voljom uprave banke, pa ista predstavljaju kazneno djelo banke kao institucije. Iz dokumentacije proizlazi da je uprava sredinjice banke u Austriji znala i odobravala ovo postupanje.

Budui da je rije o meunarodnom kriminalu, moja stranka je, kao oteena, ovlatena inicirati kaznene postupke podnoenjem prijava, te je ovlatena potraivati naknadu tete pred nadlenim sudovima na podruju Savezne Republike Njemake i Republike Austrije.

Pri tome e moja stranka svoj individualan sluaj, sa opsenom dokumentacijom koji isti sluaj dokazuje, koristiti kao "case study" kojim se dokazuje: da je poslovna politika HAAB-a u sebi sadravala ciljano unitavanje svojih komitenata, i to solventnih i likvidnih klijenata, da je na taj nain HAAB doprinio eliminaciji zdravih poslovnih subjekata iz lokalne ekonomije, ime je lokalnu ekonomiju uinio iskljuivo ovisnom o izvozu, da je na taj nain HAAB doprinio dodatnoj ekonomskoj devastaciji ire regije, koja regija je sada obiljeena prijeteim ekonomskim kolapsom niza drava regije, koje drave regije e, ako i kada do tog kolapsa doe, pomo traiti prvenstveno od Njemake, (zbog ega cijeli sluaj predstavlja ne samo predmet interesa njemakih dravnih tijela, ve i ire njemake politike i drutvene javnosti), da je HAAB ovo inio u potpunoj sprezi sa lokalnom politikom, te da zbog te sprege, odnosno zbog kontrole koju politika ostvaruje nad lokalnim pravosuem, ne postoji mogunost da se problem rijei pred lokalnim pravosuem.

Ukratko, moja stranka e koristiti ovaj "case study" da dokae da je sadanja prijetnja ekonomskim kolapsom zemalja regije Zapadnog Balkana "politiki programirana", te da su za istu odgovorne kako lokalne politike elite, tako i odreeni interesni krugovi na Zapadu, koji su svoje interese ostvarivali preko HAAB-a", stoji u prijavi koju je Novkovi predao zemaljskom poglavaru Koruke Gerhardu Dorfleru, koji je na temelju ove prijave naloio postupanje Haraldu Doberingu, slubeniku nadlenom za Aferu Hypo u pokrajinskoj vlasti Koruke.

"Stoga e pitanje razrjeenja kriminalnih sprega vezanih oko HAAB-a i lokalnih politikih elita u zemljama regije Zapadnog Balkana predstavljati preduvjet ukupne stabilizacije te regije, sanacije ekonomske krize u zemljama regije i omoguavanja integracije iste regije u Evropsku unije.

Osim toga, ovaj individualni sluaj moje stranke, prikazan kao "case study" dokazuje da je ukupna teta koja je priinjena meunarodnim bankarskim kriminalom HAAB-a, znatno vea od do sada procijenjene tete (tj. od iznosa koji se kretao izmeu 47 do 48 milijardi, (uz dodatnih milijardu do dvije milijarde dolara koje su utuili oteeni subjekti iz Sjedinjenih Drava Amerike). U ranijim procjenama tete, koje procjene su dovele do gore navedenih iznosa, nisu uraunati sluajevi kao gore opisani sluaj moje stranke. Postoji osnovana sumnje da je sluaj moje stranke samo primjer jedne ire prakse koja se odvijala u vie zemalja regije. Stoga postoje ozbiljni razlozi za pretpostavku da je ukupni iznos na ovaj nain priinjene tete (koja se samo u sluaju moje stranke kree u iznosu od 53 milijuna eura), znatno premaio do sada procijenjene tete poinjene od strane HAAB-a.

Osim ove izravne tete, treba imati u vidu i tetu poinjenu ukupnom drutvu i ekonomiji, koja je poinjena gaenjem solventnog i likvidnog ekonomskog subjekta te otputanjem radne snage, koja je u ovom sluaju bila u velikom postotku visokoobrazovana. Na ovaj nain je kriminalna aktivnost HAAB-a doprinijela iroj devastaciji ekonomije i drutva sa teko procjenjivim posljedicama.

Slijedom navedenog, ovime Vas u ime moje stranke molim da gore navedeno uzmete na znanje, te da poduzmete sve to je u Vaoj ingerenciji kako bi nadlena tijela Republike Austrije to efikasnije suraivala sa nadlenim tijelima drugih drava u procesuiranju poinitelja kaznenih djela HAAB-a, u ukupnom rasvjetljavanju kriminalnih aktivnosti u kojima je HAAB sudjelovao, te radi sanacije ukupne tete koja je time poinjena", zakljuuje se u prijavu Dorfleru.

Milorad Dodik, tako se zahvaljujui svojem politikom i korupcijskom utjecaju na pravosue u Republici Srpskoj, koje je po njegovom nalogu odbilo procesuirati Sluaj Dodik Hypo, odnosno koje je ak zabranilo postupanje kriminalistikoj policiji u ovom sluaju, naao pod istragom austrijskih vlasti i njemakog pravosua, kao to to potvruju dva dokumenta koja posjedujem. Odbijanjem procesuiranja sluaja u Republici Srpskoj, Dodik je zapravo omoguio njemakom pravosuu preuzimanje nadlenosti nad ovim sluajem, nakon ega se, otvaranjem predmeta pod brojem 2094/ot, 5. studenog ove godine, Milorad Dodik, uz svojeg sina Igora, naao pod njemakom istragom Afere Hypo.

14-11-2012 at 23:12 | Ukljui u odgovor
mustajbeg
Nivo: Forumski doajen
Bosnjak koji mrzi cetnike

Registriran(a): 15-10-2010
Lokacija: naci cu te sigurno-K
Odgovori: 1379
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Dodik predlae demilitarizaciju

Krme je gotovo...

03-01-2013 at 20:03 | Ukljui u odgovor
usamljena
Nivo: Forumski doajen
ma boli me briga za sve

Registriran(a): 14-11-2011
Lokacija: gdje me vidis
Odgovori: 1976
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Re: Dodik predlae demilitarizaciju

citat:
mustajbeg wrote:
Krme je gotovo...

Ma red je bilo jednom i ta epizoda da se zavrsi njegove nebulazi su svima dosadni postali
03-01-2013 at 21:49 | Ukljui u odgovor
mustajbeg
Nivo: Forumski doajen
Bosnjak koji mrzi cetnike

Registriran(a): 15-10-2010
Lokacija: naci cu te sigurno-K
Odgovori: 1379
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Dodik predlae demilitarizaciju

Mozemo za tren biti blago zadovoljni,ali,velikosrbi predaju palicu smrti vec stoljetima.Pomraceni umovi,vladari zivota i smrti zele da nadzive svoja djela.Istorija zla nikada nije prestala!!!

ovaj sonet govori vise od onog sto moze nas um dokuciti!!!

Ree mi putnik neki iz drevne zemlje jedne:
U pustinji jo lee ogromne, i bez tela,
dve noge od kamena, a ko potrait htedne,
videe tu i glavu; bore njenog ela
i usne iskrivljenog od zapovesti ledne
znak su da vajar vide sve strasti toga cara
- i srce mu okrutno i aku koja pleni -
pa ureza ih tako u kamen s mnogo dara.
A na postolju samom ovakav natpis ima:
Ozimandijas ja sam, svi klanjaju se meni.
Gledajte dela moja i strepite pred njima!
To ostalo je samo, a gde kip bee slavan
sad ruevine lee sve smrskane na tlima;
oko njih na sve strane pust pesak lei ravan.
P.B.Seli

04-01-2013 at 12:51 | Ukljui u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 7
Skriveni clanovi: 0
Aktivni lanovi: 0
Sretan roendan: blackmoore, epilepsijabih, Mim, mirza16, TiTo ba
FORUM : Politika : Dodik predlae demilitarizaciju New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba smrtovnice