NAKON RASPADA BIVŠE JUGOSLAVIJE PRVI PUT GRAĐANI U FBIH JEDU NAJSKUPLJI HLJEB U REGIJI

Nakon raspada bivše Jugoslavije prvi put građani u Federaciji BiH jedu najskuplji hljeb u regiji. Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, prosječna cijena hljeba u februaru dosegnula je rekordnu cijenu od 2,51 KM po kilogramu. Građani Hrvatske, koji su do februara jeli najskuplji hljeb u regiji, sada za BiH zaostaju 7 feninga, dok cijena hljeba u Srbiji iznosi 2 marke po kilogramu. Građani Hrvatske više nemaju razloga ni točiti gorivo u BiH jer smo, posljednjim povećanjem cijena, zasad izjednačeni s njima. I ostali prehrambeni proizvodi uglavnom su jednaki onima u Hrvatskoj, a skuplji od drugih zemalja u okruženju,prenosi Večernji list.

Divljanje cijena

Premda su cijene prošle godine počele značajnije rasti, tijekom prvih mjeseci 2011. godine one su podivljale. Iz dobivenih podataka županija za februar 2011. godine može se uočiti da je tijekom februara na razini Federacije BiH došlo do rasta cijena brašna i hljeba za 10 indeksnih bodova, a cijene šećera za 4 indeksna poena. Najskuplji hljeba u februaru jeli su u Sarajevu, a najniže cijene bile su u Zapadnohercegovačkoj županiji. Može se primijetiti da su cijene hljeba porasle u svim županijama osim BPŽ-a i ŽZH, gdje su ostale iste. Cijena mlijeka je najniža u BPŽ-u, a najviša u Posavskoj. Cijena ulja je najviša u ZDŽ-u, a najniža u Tuzlanskoj županiji. Cijena maslaca je najviša u Tuzlanskoj, a najniža u HN županiji. Šećer je poskupio od 2 do 7 indeksnih bodova u svim županijama. Najviša cijena je u ŽZH, a najniža u HNŽ-u. Cijena soli je pala za 20 indeksnih bodova u SBŽ-u, a cijena deterdženta je pala za 5 u HBŽ-u, a porasla za 18 bodova u Tuzlanskoj županiji.

Kako preživjeti?

-Znamo da se oko 50 % građana budi svako jutro ne znajući kako će preživjeti taj dan, istaknuo je Lakota dodavši da u BiH nema sigurnosti u stabilizaciji cijena te da je moguće da će se poskupljenja nastaviti dok god to ne bude regulirano zakonom. Neslužbena statistika pokazuje da su građani u BiH po platežnoj moći daleko iza stanovnika svih država nastalih raspadom bivše Jugoslavije. Osnovne namirnica u FBiH početkom godine su najviše u posljednje četiri godine. Time su ostvarene crne procjene ekonomskih analitičara.



Biznis.ba

VOĆE KUPUJU NA KOMAD, MESO SVAKIH 15 DANA
00:12 / 17.03.2011.

Stalni rast cijena, posebno hrane, doveo je do "stezanja kaiša" većine stanovnika Srpske, tako da su mnoga domaćinstva iz svakodnevne upotrebe izbacili voće, povrće i meso. Potrošači kažu da voće i povrće kupuju na komad, dok su meso i mesni proizvodi na njihovom meniju po potrebi i u prosjeku svakih 15 dana.

Sekretar Unije potrošača RS Dragovan Petrović rekao je da jedan stanovnik u Evropskoj uniji potroši 86 kilograma mesa godišnje, dok stanovnik RS u istom periodu potroši 40 kilograma mesa.

- Duplo manje u odnosu na stanovnike zemalja u Evropskoj uniji trošimo i mliječne proizvode, ribu, voće i povrće, odnosno sve ono što je kvalitetno. Jedemo tri puta više hljeba od stanovnika EU, odnosno stanovnik u RS godišnje potroši 110 kilograma hljeba, a u EU se potroši 35 kilograma po stanovniku - kazao je Petrović.

On je dodao da stanovnici RS preživljavaju hraneći se uglavnom tjesteninom, nekvalitetnom i nezdravom hranom.

Petrović je naglasio da stanovnici RS nemaju mogućnosti da vode računa o kvalitetu ishrane i da kupuju zdravu hranu koja je previše skupa, već nabavljaju samo ono što moraju.

- Za kvalitetne proizvode nemamo para. Prije se nekako nešto moglo i priuštiti, a sada je to nemoguće - kazao je Petrović i dodao da stanovnici i kada kupuju meso, uzimaju ono najjeftinije, piše Glas Srpske.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i stočara RS Vladimir Usoravc rekao je da se stanovnici sve manje odlučuju da kupuju voće i povrće, jer im je teško da nabave i najosnovnije namirnice.

- Stanovnici jedino što moraju da kupe jeste hljeb i brašno, jer bez njih ne mogu da žive, iako i cijene ovih proizvoda ne prestaju da divljaju - kazao je Usorac.

On je naglasio da je na pijacama i marketima u Srpskoj primjetan veliki pad potražnje voća i povrća zbog viših cijena.

Prema podacima Ministarstva trgovine i turizma RS, četvoročlana porodica u februaru ove godine za minimalnu potrošačku korpu trebala je da izdvoji 1.405 maraka što predstavlja povećanje za 65 maraka u odnosu na kraj prošle godine.

- Za hranu i piće u februaru je bilo potrebno izdvojiti 581 marku, što predstavlja povećanje za 9,3 marke u odnosu na januar - kazali su u Ministarstvu trgovine.

U resornom ministarstvu su istakli da je četvoročlana porodica u Srpskoj za povrće prošlog mjeseca trebalo da izdvoji 82,49 maraka, što je za 9,83 marke više od januarske potrošnje.


U RS je od početka godine poskupjelo skoro sve, a najveći skok bilježe cijene osnovnih životnih namirnica. Početkom godine brašno je koštalo oko 0,45 KM bez PDV-a po kilogramu, a na kraju februara dostiglo je cijenu od 0,88 KM bez PDV-a. Osim brašna poskupio je i hljeb, tjestenina, ulje, šećer, slatkiši.

Biznis.ba

Prijavljena 153 investiciona projekta
04.04.2011 10:12

Za Sarajevo Business Forum 2011., drugu međunarodnu konferenciju koja će biti održana od 6. do 8. aprila u Sarajevu, prijavljena su 153 projekta ukupne vrijednosti 14,7 milijardi eura.
Prevashodan inters stranih investitora je turizam, drvna industrija i energetika.


Piše: N24

Najviše projekata prijavljeno je iz oblasti turizma, ukupno 46, a njihova vrijednost iznosi 528 miliona eura, saopštili su organizatori konferencije.

Iz oblasti infrastrukture prijavljen je 31 projekt, vrijednosti 8,98 milijardi eura, iz oblasti energije 30 projekata vrijednosti 4,83 milijarde eura, iz poljoprivrede 26 projekta vrijednosti 339 miliona eura.

Iz oblasti drvne industrije prijavljeno je devet projekata ukupne vrijednosti 18,56 miliona eura, iz finansijske industrije osam projekata vrijednosti 33 miliona eura, te iz obrazovanja tri projekta vrijednosti 10,18 miliona eura.

http://www.n24.ba/novost/16461/Prijavljena-153-investiciona-projekta

Konacno nesto pozitivno.

Sjajne vijesti

Odsad u BiH možete i primati novac preko PayPala

Najpopularniji servis za internet plaćanje PayPal od danas je omogućio svojim korisnicima iz Bosne i Hercegovine da putem tog servisa primaju uplate preko kreditnih i debitnih kartica. Od 2007. godine bilo je omogućeno samo slanje novca na taj način.
Ova usluga nedavno je obezbjeđena korisnicima PayPala u Hrvatskoj, a sada je listi zemalja u kojima se može primati novac na ovaj način dodana i BiH.




To će zasigurno korisnicima PayPala u našoj zemlji olakšati naplaćivanje usluga i proizvoda širom svijeta.

Tek registrovani korisnici novac koji prime preko PayPala ne mogu proslijediti na kreditnu ili debitnu karticu prije nego što prođe barem 30 dana.

PayPal je jedan od najpopularnijih i najsigurnijih načina bankovnog transfera na svijetu, a prisutan je u čak 190 država širom svijeta.
Omogućava rad s 24 valute.

Više informacija o novoj usluzi možete pronaći na web-stranici PayPal.com i to nakon što se prijavite putem korisničkog e-maila i šifre.

Građani BiH bi za 5000 dolara radili u opasnoj nuklearci

Koliko su bh. građani zaista siromašni i koliko zaista nemaju novca za osnovne potrebe, svjedoči i podatak da ih se sve više zanima za posao u Tokiju. Ali ne bilo kakav posao nego rad na sanaciji oštećene japanske nuklearne elektrane Fukushima.

Naime, dnevnica od 5000 dolara koju dobivaju radnici angažirani na sanaciji, kod mnogih stanovnika BiH nadvladala je strah od radijacije i ozbiljno razmišljaju upustiti se u ovu po život opasnu avanturu.

Tokijska kompanija , koja upravlja spomenutom elektranom, ponudila je dnevnicu od 5000 dolara svima koji su zainteresirani za rad na sanaciji oštećene nuklearke.

Posjetitelji mnogih portala koji su prenijeli informaciju raspituju se na forumima o odlasku u Japan, a na nekim od njih pojavile su se i upute kako je najlakše stupiti u kontakt s Japancima.

Čudo neviđeno-benzin iz starih auto-guma potekao u fabrici SGI kod Mostara,
24 April 2011

Benzin iz starih auto-guma! - za mnoge i danas nevjerovatna priča, za kompaniju SGI iz Sarajeva stvarnost.
Testna proizvodnja kod Mostara je u toku, delegacije iz cijele Evrope opsjedaju BiH da bi vidjeli tehnološko čudo kojim se osim benzina iz starih guma proizvodi i karbon i jos 4 vrijedne berzanske robe.

Dobra ideja i kvalitetni poslovni kontakti su sigurnost za uspješan biznis.
SGI group iz Sarajeva je u jednom projekltu spojila najnoviju tehnologiju, profitabilan biznis i ekologiju.
Nakono Sarajesvnkog biznis foruma (SBF) održanog od 6-8. aprila, ova vrsta biznisa je postala evropski hit.

SARAJEVO - Udruga banaka BiH zatražila je od entitetskih vlasti u toj zemlji da ponovno uvedu euro kao platno sredstvo, tvrdeći da se zabranom korištenja eura ugrožava pravilo kojim se utvrđuje čvrsti odnos tečaja između tamošnje konvertibilne marke prema europskoj valuti. Tajnik udruge bankara BiH Mijo Mišić ustvrdio je u srijedu za medije u Mostaru da je udruga zatražila od ministarstava financija Federacije BiH i Republike Srpske promjenu zakona o deviznom poslovanju kojim je izbačen euro kao platno sredstvo.

"Ovaj je zakon nakaradan jer ne uvažava stanje na terenu. Najprije ga je vlada Republike Srpske prepisala od srbijanske vlade, a potom ga je vlada FBiH malo obradila i takvog ga donijela, ne uvažavajući činjenicu da imamo 'currency board', operativno pravilo kojim se konvertibilna marka veže za euro", rekao je Mišić.

Odlukom Vlade FBiH od 1. listopada prošle godine ugostiteljski objekti, trgovine, te prodajni centri ne smiju primati euro kao sredstvo plaćanja za kupljenu robu ni za pruženu uslugu. Za plaćanje eurima u Federaciji kazna iznosi od 500 maraka (oko 250 eura) do 15.000 maraka.

Ranije je zabranjena uporaba eura za plaćanje drugih obveza prema državi, tvrkama i javnim fondovima.

(Biznis.ba/Seebiz)

Najgori smo: Trgovci u Bosni i Hercegovini posljednji u regiji po kvaliteti usluge!


Slovenski prodavači najbolji su po kvaliteti usluge u regiji, dok je Hrvatska na trećem mjestu, nakon Makedonije, a najslabiji su trgovci u Bosni i Hercegovini, pokazuje istraživanje agencije za mystery shopping "Heraklea" provedeno tokom maja.
Herakleini tajni kupci treću godinu zaredom posjetili su 960 autosalona, turističko-ugostiteljskih objekata, banaka, trgovina, prodajnih mjesta telekomunikacionih poduzeća, benzinskih stanica, supermarketa te uslužnih objekata u u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i Bugarskoj, prenosi "Hina".

Ocjenjivali su pet elemenata usluge: pozdrav, utvrđivanje potreba/želja kupaca, predstavljanje proizvoda, nuđenje dodatnog proizvoda i zahvalu na posjetu, prema akronimu engleske riječi GUEST (gost) - Greet, Understand, Explain, Suggest, Thank.

(24sata.info)

Dok ministar Krajina vapi za milionima MMF-a: "BH Telecom" na svojim računima krije više od čak 215 miliona KM!


2011-06-06 06:17:00


Najviše novca položeno u NLB Tuzlanskoj banci, više od 60 miliona, u Novoj Banci 40 miliona, u UniCredit 22 miliona KM, u BBI banci ukupno 21 milion KM...

Dok federalni ministar finansija Ante Krajina kuka kako je Federaciji BiH prijeko potrebno 250 miliona KM te da bi bilo dobro kada bi u ovoj godini od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) dobili i makar 100 miliona KM, "BH Telecom" na svojim računima u komercijalnim bankama krije stotine miliona maraka državnog novca, saznaje "Dnevni avaz".

Pokazao je to, naime, finansijski izvještaj državne kompanije u 2010. godini koji je razmatran i usvojen na sjednici njene Skupštine u prošli petak kao i izvještaj vanjskog revizora o poslovanju tog preduzeća.

Kratkoročni depoziti tako iznose ukupno 168.426.000 KM, dugoročni još 46.735.000 KM. Ukupno, tačno 215.161.000 KM! Apsurd je u tome da je Federacija BiH, ona ista koja traži stotine miliona od MMF-a, vlasnik 90 posto "BH Telecoma".

Faksimil kratkoročnih depozita "BH Telecoma": 168.426.000

IZVOZ NAMJEŠTAJA JEDAN OD NAJVECIH POTENCIJALA BH


Slijedi prestrukturiranje u drvnoj industriji


Ove godine ukupan izvoz robe i usluga trebao bi imati rast od 13,6 posto
Prema pretpostavkama Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) BiH, ove godine će se oporaviti i stabilizirati bh. ekonomija.
Očekivanja su da će izvoz robe i usluga imati nominalni rast od 13,6 posto, dok će uvoz porasti za 15,1 posto.

Rezultat rasta izvoza bit će potpuni oporavak ekonomija EU i rast njihove potražnje za intermedijarnim dobrima (sirovinama, poluproizvodima), gdje spadaju metali, koji su najznačajnija izvozna kategorija BiH.

Automobilska industrija

Također, očekuje se oporavak i automobilske industrije te će mnoge bh. kompanije koje proizvode i izvoze dijelove za autoindustriju doprinijeti ukupnom rastu izvoza. Od metala, BiH će najviše izvoziti željezo i čelik, njihove proizvode i aluminij.

- Izvoz u sektoru mašina, aparata i opreme rast će 2011. godine do 15 posto, dok će uvoz mašina, aparata i opreme također rasti, ali po nešto nižoj stopi od deset posto.
Ohrabruju projekcije da će u ove godine izvoz namještaja rasti po stopi od 20 posto - predviđanja su DEP-a.

Naredne godine, prema prognozama Direkcije, izvoz će rasti po stopi od 14,4 posto, dok će uvoz robe i usluga porasti za 11,9 posto, što će doprinijeti još većem smanjenju trgovinskog deficita koji je proteklih godina predstavljao jedan od najvećih problema bh. ekonomije.

Smirivanje ekonomije

U sektoru drvne industrije izvoz će nastaviti sa skromnim rastom od dva posto, ali bi izvoz namještaja trebao rasti po znatno boljoj stopi, od 12 posto, te će tako nastaviti rast u odnosu na prethodne godine.

Smatra se da će namještaj, zbog prestrukturiranja proizvodnje s drvne industrije u proizvodnju namještaja, predstavljati jedan od najznačajnijih izvoznih potencijala BiH.

Godina nakon toga, 2013., trebala bi biti godina smirivanja bh. ekonomije.
Tada se očekuje rast izvoza robe i usluga od 15,3 posto i sve veća orijentacija izvoza prema tržištima EU. Uvoz će također rasti, i to po stopi od 11,6 posto.

Bitno je spomenuti da će 2013. godine izvoz namještaja rasti po stopi od deset posto i na taj način doći će do definitivnog prestrukturiranja izvoza s drvne industrije na izvoz namještaja, prije svega zbog njegovog vrijednosnog efekta.

Rast cijena

Izvoz mineralnih proizvoda, gdje dominira izvoz električne energije, ove godine trebao bi zabilježiti povećanje od 20 posto.

Uvoz iste vrste proizvoda, gdje dominiraju nafta i naftni derivati, rast će po stopi od 25 posto zbog porasta cijena od 20 posto, ali i oporavka ekonomije i rasta industrijske proizvodnje u BiH, zbog koje će potreba za naftom rasti.