Islamske banke izluđuju bankare na Zapadu: Izbjegavaju kamate, a posluju rekordno!



"MUSLIMANSKE banke posluju u skladu sa šerijatskim načelima, a to znači iskreno, pošteno i odgovorno", rekao je u razgovoru za ugledni belgijski list La Libre Belbique, Mohamed Boulif, konzultant belgijskog predstavništva islamske banke Chaabi pokušavajući objasniti fenomen uzleta islamskih banaka.

Rast od 18 posto u godinu dana oduševljava Međunarodni monetarni fond, no banke na Zapadu izluđuje pomisao da 350 banaka u 80 zemalja svijeta raspolažu s milijardom dolara i to na način da se izbjegavaju kamate.

Transparentnost u svakom pogledu

"Naše su banke i društveno su odgovorne, jer se ne bave financiranjem, niti u bilo kom pogledu sudjeluju u proizvodnji i distribuciji alkohola, opojnih droga, pornografije, prostitucije, igara na sreću, duhana, medija i medijskih programa i filmova koji promoviraju nasilje, perverziju i nemoral, kao ni oružje niti bilo što drugo za što je znanost utvrdila da šteti čovjeku", objašnjava Boulif dodajući da su upravo ti postulati doveli do dugogodišnje stabilnosti te velikog rasta broja klijenata.

Fenomen islamskih banaka širim se Europom posebno u državama gdje je dosta imigranata, a banke na Zapadu posebno "izluđuje" činjenica da te islamske banke uvijek točno i precizno daju podatke u što se investira novac štediša.

Kako zapravo to funkcionira?

No, kako zapravo posluju Islamske banke. Naime, zabranjeno je uzimati ili plaćati kamate, a špekulacije su tabu teme i toga zapravo nema.

Primjerice. Kada uzimate "običan" poslovni kredit u banci za recimo, novu trgovinu tada će vam banka bez obzira na to imate li dovoljno mušterija i ako poslujete s gubicima, naplatiti kamate i tražiti povrat kredita kroz rate. Što znači da banke bez obzira na sve, moraju imati dobit bez obzira što ste vi direktno u gubitku.

Kod islamskih banaka to je drugačije odnosno dobit na taj način nije dozvoljena već se radi pravedna raspodjela rizika. 

http://oslobodjenje.ba/index.php?id=24788


Veliki sajam zapošljavanja u Sarajevu treba snažno da ohrabri nezaposlene kako bi prihvatili posao i van mjesta prebivališta, odnosno u drugom gradu i entitetu

Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine i u ovoj godini nastavlja brojne aktivnosti s ciljem da se poveća pokretljivost radne snage, omogući siguran odlazak našim građanima na rad u inostranstvu, a, u vezi s tim, i priprema radne snage po nalogu poslodavaca. Direktor ove agencije Adnan Delić velike efekte posebno očekuje nakon potpisivanja bilateralnog sporazuma o zapošljavanju između Katara i Bosne i Hercegovine.
• Zbog čega je poseban fokus na Kataru i koje su pretpostavke za slanje naših radnika u tu zemlju?
- Katar je 2020. domaćin Svjetskog prvenstva u fudbalu i u sklopu toga planira realizovati velike investicijske projekte (stadione, hotele, prateće objekte). Ti projekti su posebno atraktivni za naše građevinare koji bi mogli uposliti oko 2.000 radnika. No, da bi se ta šansa iskoristila, preduslov je i međudržavni sporazum o zapošljavanju koji je u završnoj fazi prihvatanja i ratifikacije.
Inicirali smo i organizovanje skore posjete grupe uglednih poslodavaca iz Katara Sarajevu i njihov razgovor sa menadžerima u BiH. Smatramo da u toj zemlji ima dosta posla i za ostale poput Energoinvesta i proizvođača različite opreme. Razmatramo i mogućnosti formiranja kompanije za zajednički nastup na tom tržištu.
Nigdje bez države
• Vjerovatno postoji još nekoliko zemalja sa kojima bi bilo korisno potpisati takve sporazume. Imate li neki plan u vezi s tim?
- Iniciraćemo njihovo potpisivanje sa Mađarskom, Makedonijom, Turskom, Crnom Gorom, Rusijom. Zbog toga što nisu ozbiljnije pogođeni posljedicama svjetske finansijske krize, posebno su interesantni Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt pa i Libija (ako ubrzano dođe do stabilizacije bezbjednosnih i političkih prilika).
• Procesi donošenja sporazuma i zaključivanja poslova dugo traju a nezaposleni, u potrazi za radom i korom hljeba, nemaju strpljenja da čekaju njihovo okončanje. U pokušaju da nađu posao u inostranstvu naprave greške koje im se poslije obiju o glavu. Imate li neki savjet u tom smislu?
- Imam: Ne idite bez države jer stvaramo uslove da takvi odlasci budu organizovani, a radnici potpuno zaštićeni. U vezi s tim, ovih dana uputili smo i obavijest entitetskim zavodima za zapošljavanje.
Opširnije SUTRA u Oslobođenju.

Prodaja planina za smanjenje duga

Budući da u budžetima u BiH zbog finansijske krize i loše ekonomske situacije nema dovoljno novca za vraćanje duga, pojedini su ovdašnji mediji već izvijestili da je MMF, naprimjer, nezvanično sugerisao Federalnoj vladi prodaju telekom operatora i elektroprivrednih kompanija. Promatrajući budućnost javnih kompanija kroz tu prizmu, a imajući na umu i konstantno nova zaduženja svih ovdašnjih nivoa vlasti, može se sa prilično velikom sigurnošću predvidjeti da spomenuta profitabilna javna preduzeća neće još dugo vremena ostati u većinskom državnom vlasništvu



Koliko ste puta u posljednje vrijeme čuli od ovdašnjih političara da Bosna i Hercegovina nije previše zadužena zemlja te da se može stoga još zaduživati? Svi koji spomenuto tvrde opravdanje za takve teze nalaze u podatku da dug BiH trenutno iznosi nekih 40-tak posto bruto društvenog proizvoda (BDP), što, prema ekonomistima, svrstava našu zemlju u umjereno zadužene. Ako se ovaj problem promatra samo na ovaj način, onda je zaista tačno da BiH nije pretjerano zadužena. Međutim, niko od političara i drugih javnih dužnosnika ne pominje dvije važne stvari: prvo, dug se s novim zaduženjima vremenom uvećava i drugo, svaki dug, pa čak i onaj najmanji, nekad će neko ipak morati platiti.

A šta se dešava kada dug dođe na naplatu možemo upravo ovih dana da gledamo u Evropi. Svi znamo da se brojne zemlje u Evropi bore u posljednje vrijeme s takozvanom dužničkom krizom. Vijesti o protestima, štrajkovima, bankrotima i bolnim rezovima budžeta u prezaduženim zemljama EU gotovo se svakodnevno mogu naći i u našim medijima, a prije par sedmica u evropskim medijima objavljen je i jedan veoma interesantan tekst o tome kako pojedine zemlje planiraju da riješe probleme svog duga. U spomenutom se tekstu, naprimjer, navodi da će prezadužena Grčka prodati bukvalno sve osim historijskog Akropolja, kojeg će Grci dati u najam. Planirano je da grčka vlada prikupi oko 50 milijardi eura za izmirenje duga i to prodajom 38 grčkih aerodroma, državne naftne i plinske kompanije, luka u Solunu i Pireju, Helenske poštanske banke, autocesta, 35 velikih zgrada u državnom vlasništvu, dijelova obale na otoku Krfu i, navodno, brojnih drugih dijelova grčke obale i tamošnjih otoka. Kada sve to rasproda, Grčka će svoj dug umanjiti za 50 milijardi eura, sa 360 na 310 milijardi. Šta poslije toga – niko ne zna.

Italija je još 2010. počela rasprodavati 9.000 objekata, plaža, utvrda, čak i otoka, kako bi mogla isplatiti nacionalni dug. Ovom prodajom želi se prikupiti više od 4 milijarde eura. Već je prodano nekoliko venecijanskih palača, a dužnosnici ove zemlje planiraju rasprodati i sve zlatne rezerve. Irska, nakon Grčke i Italije treća najzaduženija zemlja u EU, najavila je da će prodati gotovo svu državnu imovinu, udjele u nacionalnim kompanijama, uključujući i energetski sektor, kao i nacionalnu aviokompaniju Aer Lingus te svoje šume.

Portugal je već počeo rasprodaju svoga energetskog sektora. Udio u nacionalnoj energetskoj kompaniji Energias de Portugal, vrijedan više od pola milijarde eura, Portugalci su prodali kompaniji Oman Oilu. Udio vrijedan osam milijardi eura, odnosno 21 posto u Energias de Portugal, otkupila je kineska Three Gorges Corporation.

Španija planira prikupiti nekoliko milijardi eura od privatizacije dijela španske nacionalne lutrije. Vlada prodajom manjinskog udjela u gradskom vodovodu u Madridu planira zaraditi 3,5 milijardi eura, a traže se kupci i za madridski metro. No, za nas je interesantan slijedeći podatak – Španija, prema ekonomistima, nije previše zadužena zemlja jer njen dug trenutno iznosii 69,6 posto BDP-a.

Ni Austrija nije previše zadužena zemlja, ali to ne znači da Austrijanci nemaju problema sa dugom. Tamošnja se vlada suočila s javnim demonstracijama prošle godine kada je na prodaju ponudila – vjerovali ili ne – dvije planine (Rosskopf planina visoka 2.600 metara i Grosse Kinigat 2.700 metara). Vlada u Beču je zbog tih protesta morala odgoditi prodaju alpskih prirodnih resursa, no, austrijski ministar finansija je nedavno najavio da će ove planine pokušati prodati ponovo u bliskoj budućnosti. Iako ovakvih primjera u EU ima još bezbroj, vratimo se sada ponovo u Bosnu i Hercegovinu. Kao što znamo, naša se zemlja već prošle godine našla u problemima zbog vraćanja duga, a ove će godine na naplatu stići još 800 miliona maraka kredita MMF-a. Do kraja 2012. bh. vlast bi trebala isplatiti 50 miliona maraka duga, a naredne dvije godne po 300 miliona KM. Budući da u budžetima u BiH zbog finansijske krize i loše ekonomske situacije nema dovoljno novca za vraćanje duga, pojedini su ovdašnji mediji već izvijestili da je MMF, naprimjer, nezvanično sugerisao Federalnoj vladi prodaju telekom operatora i elektroprivrednih kompanija. Promatrajući budućnost javnih kompanija kroz tu prizmu, a imajući na umu i konstantno nova zaduženja svih ovdašnjih nivoa vlasti, može se sa prilično velikom sigurnošću predvidjeti da spomenuta profitabilna javna preduzeća neće još dugo vremena ostati u većinskom državnom vlasništvu.

No, šta nakon toga? Kada se prodaju bh. telekomi i elektroprivrede dug se neće umanjiti za više od jedan do dva posto od BDP-a, a banke i druge profitabilne kompanije već su davno prodate. Šta, dakle, nakon toga? Šta ćemo nakon toga prodavati da pokrijemo dug? Pa odgovor na to pitanje je prilično jednostavan. Pogledajte ponovo šta prodaju u pojedinim zemljama EU: šume, planine, rijeke, ceste, vodovod, izvore pitke vode...

Prijevoznici u RS-u danas bojkotuju naftne distributere

BANJA LUKA - Autoprijevoznici i taksisti u Republici Srpskoj danas neće sipati gorivo na benzinskim pumpama u RS-u kako bi upozorili na neprihvatljivo visoke cijene naftnih derivata. Ovaj vid jednodnevnog bojkota dogovorili su na sastanku održanom 2. marta, ogorčeni zbog činjenice da je cijena goriva prešla 2,5 marake i rekordna je u postratnom periodu.

Ukazuju na monopolističko ponašanje naftaša i potpunu nerentabilnost prijevozničke djelatnosti.

Predsjednik Udruženja prijevoznika u RS-u za unutrašnji i međunarodni transport Nikola Grbić tvrdi da im je to jedino preostalo, jer je oko 2.100 prijevoznika s preko 3.600 kamiona, već dovedeno „na rub propasti“.

Umjesto da zarade, „prevoze“ samo gubitke.

„Nemamo nikakve šanse da povećamo cijenu prijevoza, jer nećemo imati kupce. Dovedeni smo u situaciju da gasimo autoprijevozničku djelatnost, gasimo kamione i da ne radimo. A šta onda“, pita se Grbić.

Podršku su dobili i od taksista, jer zbog visoke cijene gorive ni oni, kako kažu, nemaju zarade.

I oni su izračunali da im više od 35 posto dnevnog pazara odlazi na kupovinu goriva.

Predsjednik Udruženja banjalučkih taksista Dragan Purišić kaže da se u svako vozilo dnevno natoči oko 30 maraka goriva. Ukupno imaju 265 vozila, pa će tako jednodnevni bojkot taksista napraviti štetu benzinskim pumpama u iznosu od 8.000 maraka.

„Mi cijenu našeg rada stalno smanjujemo, a cijena goriva se stalno povećava. Cijelu zimu smo radili s cijenom na koju je bilo 30 posto popusta, a više ne može izdržati poskupljenje goriva“, kategoričan je Purišić.

Iako su bili pozvani sastanku se 2. marta nisu odazvali naftni distributeri.

Prijevoznici stoga ne isključuju ni blokadu saobraćajnica, jer niko ne može potvrditi da neće doći do novog poskupljenja goriva u RS-u.

Ante Krajina
Neminovno povećanje PDV-a

SARAJEVO - Federalni ministar finansija Ante Krajina rekao je da će aktuelna vlast, ako ne uspiju pregovori o obnavljanju aranžmana s MMF-om, preći na plan "B" i povećati porez na dodatnu vrijednost, piše danas Dnevni avaz.

Krajina je kazao da o tome još nije bilo zvaničnih razgovora u Vladi, ali jeste u Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje, te da se PDV najbolje ubire kada je na snazi jedinstvena stopa jer je tada gotovo nemoguće da se pojave manipulacije.

Također smatra da je moguće pokrenuti neke socijalne programe, ali u Vladi još ne postoji zvaničan stav o tome.

"Ako do toga dođe, postoje resorna ministarstva koja, vjerovatno, imaju podatke o najugroženijim kategorijama. Naravno, ne treba raditi subvencije za one koji je imaju, već za one koji je nemaju", pojašnjava Krajina.

Naglašava da, iako ne postoji zvaničan stav Vlade FBiH o povećanju stope PDV-a, svjestan je da bi novi nameti doveli do rasta cijena te da će to biti neminovno.

I novorođenče u BiH dužno 3277 KM
B. A. 05/03/2012 09:46:00


SARAJEVO - Dijete u BiH čim se rodi, dužno je bankama i stranim povjeriocima 3.277 KM, a toliko su u prosjeku dužni i svi ostali građani BiH, od osnovaca do penzionera.

Prema istom izvoru, prosječna četvoročlana porodica u BiH duguje 13.108 KM i to otprilike jednu polovinu domaćim bankama za podignute kredite, a drugu stranim povjeriocima za dosadašnje kredite odobrene institucijama BiH. Podaci Centralne banke BiH pokazuju da su dugoročni i kratkoročni krediti koje su domaće banke odobrile građanima, na kraju maja prošle godine iznosili 6,36 milijardi KM, od čega 5,5 milijardi čine dugoročni krediti.

Za vraćanje duga bankama prosječnoj porodici trebalo bi više od osam prosječnih ličnih dohodaka, koji trenutno isnosi oko 828 KM. Građani u BiH kao oročenu štednju u bankama u BiH pohranili su 3,99 milijardi KM, dok na ostalim računima, kao sredstava po viđenju, imaju dodatnih 2,6 milijardi KM, javlja Srna.

Večernji list ukazuje na svojevrsni paradoks, jer u prosjeku svaki građanin BiH u banci ima 1.733 KM, od kojih je 1.039 KM oročena štednja, što znači da u prosjeku banke više duguju građanima, nego građani bankama. Jedini problem sa ovom računicom jeste da je ona matematički tačna, ali da nema veze sa stvarnošću. Oni s viškom novca za oročavanje u bankama na knjižicama imaju mnogo više od prosječnih 1.039 KM, dok, istovremeno, oni koji su podizali kredite bankama duguju mnogo više od prosječnih 1.655 KM.

vlada fbih
Turski privrednici predstavili projekt vrijedan 500 miliona KM
B. A. 21/03/2012 14:42:00

SARAJEVO - Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić primio je danas, u sjedištu Vlade FBiH u Sarajevu, delegaciju turskih privrednika koja mu je predstavila projekt fomiranja više od hiljadu farmi koza u našoj zemlji.

Riječ je o investiciji vrijednoj 500 miliona konvertibilnih maraka kojom se osigurava posao za oko tri hiljade ljudi, a procijenjeni uticaj na ukupan BDP naše zemlje iznosio bi oko milijardu KM.

Kako je kazao voditelj projekta Aybar Uluca, investitor će osigurati operacionalizaciju ove ideje, tehnologiju, nabavku stočne hrane, veterinarske usluge i obuku, te otkup mlijeka i njegov plasman na već osigurano inotržište.

Finansiranje će se odvijati putem turskih banaka i povoljnih kredita koje je osigurala vlada Republike Turske, kao i putem Razvojne banke Federacije BiH. Kako je rečeno, farmerima će biti potrebna vrlo mala početna investicija.

Premijer Nikšić zahvalio je turskim investitorima na interesu i inicijativi, ocijenivši ovaj projekt izuzetno dobrim. Ukazao je na komparativne prednosti i prirodne resurse koje posjeduje naša zemlja za kvalitetno unapređenje stočarstva i ruralnog razvoja.

Posebno je istakao mogućnost realizacije ovog projekta u povratničkim područjima te je iskazao punu opredijeljenost Vlade FBiH da, u tom pravcu, sve svoje kapacitete stavi na raspolaganje.

Projekt, koji se već provodi u Turskoj, Bjelorusiji i Hrvatskoj, u našoj zemlji će biti, kako je rečeno, realiziran u narednih pet do šest godina.

Današnjem sastanku prisustvovali su i zamjenici premijera FBiH Jerko Ivanković Lijanović i Desnica Radivojević, federalni ministar za raseljene osobe i izbjeglice Adil Osmanović, kao i savjetnik u Razvojnoj banci FBiH Mustafa Mujezinović, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.



(Fena)

Politika i kamate

Agencija Moody’s je prije mjesec srezala kreditni rejting BiH sa B2 na B3, čime se naša zemlja približila na korak do prezadužene Grčke. U takvoj situaciji banke iz BiH zaduživat će se u inostranstvu po daleko višim kamatnim stopama nego do sada, što će, nažalost, prouzrokovati rast kamatnih stopa na kredite u BiH, čak i uprkos činjenici da su ovdašnje komercijalne banke dobro poslovale u prošloj godini



Komercijalne banke u BiH ostvarile su u 2011. godini odlične poslovne rezultate. Ukupna aktiva bankarskog sektora na kraju prošle godine iznosila je 21,8 milijardi KM i povećana je za 3,4 posto u odnosnu na 2010. godinu.

Međutim, osim povećanja aktive, banke su lani ostvarile i prilično visoke profite. Dobit na nivou bankarskog sektora BiH iznosila je na kraju 2011. godine 174 miliona KM, od čega se veliki dio odnosi na profite nekoliko velikih banaka, poput, recimo, UniCredit banke Mostar (50 miliona KM dobiti), Raiffeisen banke Sarajevo (43,8 miliona KM), Hypo Alpe Adria banke Banja Luka (23,2 miliona KM), NLB Razvojne banke Banja Luka (10,6 miliona KM), Intese Sanpaolo banke Sarajevo (10,3 miliona KM) i tako dalje.

Najveća komercijalna banka u našoj zemlji je i dalje Raiffeisen banka Sarajevo, čija je aktiva na kraju prošle godine iznosila 4,04 milijardi KM. To je ovoj banci obezbjedilo tržišni udjel od 18,49 posto. Raiffeisen banka je, ujedno, znatno povećala i svoju aktivu u odnosu na 2010. godinu, i to za cijelih 8,2 posto, što se, naravno, djelomično odrazilo i na dobar poslovni rezultat.

Na drugom mjestu po iznosu poslovne aktive nalazi se UniCredit banka Mostar, čija je aktiva na kraju 2011. godine iznosila 3,5 milijardi KM. Doduše, aktiva ove banke je smanjena u odnosu na 2010. za 1,6 posto, ali je uprkos tome popravljen rezultat poslovanja. Sa 50 miliona KM neto dobiti, UniCredit banka Mostar je i dalje najprofitabilnija komercijalna banka u našoj zemlji.

Međutim, budući da u našoj zemlji postoji još i istoimena banka u Republici Srpskoj, dakle, UniCredit banka Banja Luka, čija je aktiva na kraju prošle godine iznosila 703 miliona KM, onda je jasno da je ova bankarska grupacija lider na bosanskohercegovačkom tržištu, sa tržišnim udjelom od 19,41 posto. Potrebno je svakako istaći i odličan poslovni rezultat “banjalučke sestre” od 8,2 miliona KM neto dobiti.

Na trećem mjestu nalazi se Hypo Alpe Adria grupacija. I ova se grupa u BiH sastoji od dvije banke i to od Hypo Alpe Adria banke Mostar i Hypo Alpe Adria banke Banja Luka. Ove dvije banke sada su po veličini približno jednake, svaka sa aktivom od 1,4 milijarde KM, s tim da je “mostarska sestra” veća od banjalučke za 32 miliona KM. Zajedno ove dvije banke kontroliraju 13,37 posto bh. bankarskog tržišta.

Međutim, za razliku od prethodnog perioda, ovoga se puta priča o “velikim” ovdje ne završava. Spomenute tri bankarske grupe zajedno kontroliraju 51,27 posto tržišta. To je, naravno, i dalje veliki tržišni udjel, ali se mora primijetiti da je on znatno pao u odnosu na prethodne godine (bilo je preko 60 posto). To je posljedica dvije stvari: čišćenja i smanjenja aktive spomenutih velikih banaka, ali i posljedica jačanja konkurencije na bankarskom tržištu BiH.

Četvrta po veličini u Bosni i Hercegovini je NLB (Nova Ljubljanska banka) grupacija. I ova se grupa u našoj zemlji sastoji od dvije banke, s tim da je NLB Razvojna banka Banja Luka nešto veća od svoje “tuzlanske sestre”. Poslovna aktiva banjalučke banke na kraju 2011. iznosila je 1,1 milijardu KM, a tuzlanske 907 miliona KM, što je ovoj bankarskoj grupaciji osiguralo tržišni udio od 9,34 posto. Međutim, pojedinačno gledano, od obje NLB banke veća je Intesa Sanpaolo banka Sarajevo, čija je poslovna aktiva na kraju prošle godine iznosila 1,3 milijarde KM. Međutim, s ovim iznosom aktive Intesa je kontrolisala 6,12 posto ukupnog bankarskog tržišta BiH, što je ipak manje od tržišnog udjela dvije NLB banke zajedno.

Na petom mjestu nalazi se opet jedna bankarska grupacija sa dvije banke u našoj zemlji. Riječ je o Volksbank grupi, koja se sastoji od Volksbank Sarajevo i Volksbank Banja Luka. Ove dvije banke zajedno imaju aktivu vrijednu 1,2 milijarde KM, odnosno udio na tržištu od 5,7 posto. Međutim, pojedinačno gledano, ispred obje Volksbanke našla bi se Nova banka Banja Luka, čija je aktiva na kraju prošle godine iznosila 972 miliona KM, odnosno čiji je tržišni udio bio 4,4 posto. Kada je ova banka u pitanju treba svakako istaći i njen odličan poslovni rezultat od 8,8 miliona KM neto dobiti na kraju 2011. godine.

Dakle, bankarski sektor u BiH se tokom 2011. dosta stabilizovao. Treba svakako istaći i sve jaču i jaču konkurenciju na bankarskom tržištu te smanjenje koncentracije bankarske aktive u rukama nekoliko velikih banaka. Sve su to, naravno, dobre vijesti za građane i kompanije u BiH, koje bi, da je normalna situacija u našoj zemlji, vodila i ka smanjenju kamatnih stopa i pojeftinjenju bankarskih usluga.

Nažalost, kako to obično biva na ovim prostorima, politika je i u ovom slučaju “uprskala stvar”. Naime, zbog problema sa uspostavom Vijeća ministara BiH i kašnjenjem sa usvajanjem državnog budžeta agencija Moody’s je prije mjesec srezala kreditni rejting BiH sa B2 na B3, čime se naša zemlja približila na korak do prezadužene Grčke. U takvoj situaciji banke iz BiH zaduživat će se u inostranstvu po daleko višim kamatnim stopama nego do sada, što će, nažalost, prouzrokovati rast kamatnih stopa na kredite u BiH, čak i uprkos činjenici da su ovdašnje komercijalne banke dobro poslovale u prošloj godini.

Turski privrednici otvaraju hiljadu farmi u BiH

Vraćamo se u BiH da investiramo

Turski privrednik porijeklom iz Bosne i Hercegovine, Aybar Uluca, najavio je da će u narednih šest mjeseci biti otvorena prva od ukupno hiljadu farmi koza, koje su dio projekta razvoja poljoprivrede u BiH. Projekat će osigurati otvaranje oko 7.500 radnih mjesta.

Uluca je najavio da će svih hiljadu farmi koza biti otvoreno u narednih pet godina.

"Otvaranje farmi će finansirati turske kompanije koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom, a pored neophodne infrastrukture ovdašnjim farmerima bit će dostavljena cjelokupna potrebna tehnologija, stočna hrana, veterinarske usluge i obuka", pojasnio je Ulca.

Dinamika realizacije projekta usklađena je sa uslovima na terenu, tako da je na bazi jedne godine planirana izgradnja 200 farmi. Svaka farma će brojati oko 150 koza.
Izvozni kapacitet od 500 miliona KM godišnje

Kada su u pitanju ekonomski pokazatelji u vezi sa projektom, koji u konačnici treba da rezultira proizvodnjom kozijeg mlijeka za plasman na inostrano tržište, Uluca je rekao kako će cjelokupni projekat imati izvozni kapacitet od oko 500 miliona KM na godišnjem nivou.

"Smatramo da će to imati pozitivan efekat na smanjenje visoke stope nezaposlenosti u zemlji, tim više što plasman proizvedenog mlijeka na tržišta izvoza diljem svijeta neće biti ugrožen ni visokim standardima Evropske unije.

Standardi koji će biti u primjeni nakon realizacije projekta, bit će viši i od onih u EU, tako da napredak BiH ka članstvu u Evropsku uniju neće ugroziti proizvodnju niti plasman ovih proizvoda na strana tržišta", rekao je Uluca.

Realizacijom projekta, Bruto domaći proizvod (BDP) bit će podržan sa oko milijardu KM, što je prema riječima Aybara Uluce, značajan ekonomski efekat koji cijelom projektu daje posebnu važnost.

U BiH se vratio da investira

Otac Aybara Uluce, rođeni Sarajlija koji je prije devedeset godina, zajedno sa suprugom Travničankom preselio u Tursku, objavio je i prvi tursko-bosanski riječnik, koji je, kazao je Ulca, imao veliki značaj u očuvanju bosanskog jezika kada su u pitanju mlađe generacije Bosanaca i Hercegovaca u Turskoj.

"Projekat izgradnje hiljadu farmi, pored planiranih finansijskih efekata, ima i emotivnu stranu, koja je bila jedan od bitnih faktora prilikom odluke o početku realizacije ovog projekta upravo u Bosni i Hercegovini", rekao je Ulca za Anadoliju i dodao da se svaki projekat ekonomske prirode realizuje s ciljem ostvarenja određenih financijskih efekata, ali da, kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, u prvi plan dolaze emotivne, kulturološke i historijske veze naroda Bosne i Hercegovine i Turske.

"Ovaj projekat smatramo, prije svega, društveno odgovornim, koji će znatno uticati i na makro ekonomske pokazetelje u zemlji. Odnos između ponude i potražnje kada je u pitanju kozije mlijeko i njegovi proizvodi na globalnom nivou je neuravnotežen i potražnja za ovim mlijekom, koje je po svom sastavu najsličnije majčinom mlijeku je u konstantnom porastu", zaključio je privrednik bosanskog porijekla.

**EP BiH POMJERILA ROK ZA DOSTAVU PONUDA ZA BLOK 7 TE TUZLA




Javno preduzeće Elektroprivreda BiH produžilo je rok za dostavljanje prijava potencijalnih ponuđača za pretkvalifikaciju za izbor projektnog partnera za zajedničko ulaganje u Projekt izgradnje Bloka 7 - 450 MW Termoelektrane ¨Tuzla¨.

Ovaj rok koji je trebao isteći 14.septembra do 11 sati produžen je na dvije sedmice pa je novi rok 28. septembar u 11 sati. Saglasno tome pomjeren je i datum otvaranja ponuda, koji će biti 28, septembar u 12 sati.
Izbor projektnog partnera za zajedničko ulaganje u izgradnju Bloka 7 odvija se u dvije faze.
Prva faza obuhvata pretkvalifikaciju u okviru koje se utvrđuje lista kvalificiranih kandidata, a druga faza predviđa prikupljanje ponuda od kvalificiranih kandidata u okviru kojih se bira najpovoljniji ponuđač - projektni partner.
Osnovni principi u izboru projektnog partnera su da prirodni resursi ostaju u vlasništvu Federacije BiH i ne mogu biti predmet privatizacije kroz zajedničko ulaganje, kao i da će se partneri dogovoriti oko raspodjele prava na snagu i energiju proizvedenu iz TE "Tuzla” Blok 7.
Izgradnja bloka 7 Termoelektrane Tuzla je investiciju vrijedna 1,5 milijardi KM, a prema ranijim tvrdnjama Uprave kompanije razgovori su obavljeni sa dvadesetak potencijalnih investitora.
**
Meni ovdje nesto smrdi , daj Boze da se varam .Zato cemo morati struju uvoziti .
Po kojim cijenama ??Uh .....