Alpina-Bromy zapošljava 400 novih radnika
SRIJEDA, 13 JULI 2011 12:16

(Bizon.ba) Kompanija Alpina-Bromy iz Tešnja planira do kraja ove godine relizovati investiciju u novi pogon za proizvodnju obuće vrijednu oko 10 miliona KM, a što će omogućiti zapošljavanje 400 novih radnika

Ovo je za Indikator.ba izjavio Suad Roša, direktor i suvlasnik ove kompanije koja je nastala krajem 2008. godine zajedničkim ulaganjem poznate slovenačke kompanije Alpina d.o.o. i Suada Roše iz Tešnja.

***********


DI Šipovo u 2011. otvara pogon masivnih ploča
SRIJEDA, 13 JULI 2011 12:16
(eKapija.ba) U okviru Drvne industrije "Šipovo", koja se bavi proizvodnjom rezane građe i preradom bukovih elemenata, u ovoj godini biće ostvaren pogon za proizvodnju bukovih masivnih ploča, te plastičnih i metalnih dijelova za stolice. Vrijednost navedene investicije iznosi 2,4 miliona eura, a omogućiće zapošljavanje oko 70 radnika.

***********

SHELL ŽELI ISTRAŽIVATI NAFTU U BiH

Danas dolaze predstavnici naftne kompanije: "Shell" zainteresiran za nalazišta nafte u FBiH
Zalihe oko 500 miliona tona nafte samo na području Drežnice
Predstavnici najveće evropske naftne kompanije „Shell“ trebali bi doputovati danas u BiH kako bi s predstavnicima „Energoinvesta“ i federalnim vlastima razgovarali o mogućoj dodjeli koncesija za istraživanje nafte u većem bh. entitetu, saznaje „Dnevni avaz“.
Ovu informaciju potvrdio nam je generalni direktor „Energoinvesta“ Džemail Vlahovljak, koji nam je rekao da će se više detalja znati nakon sastanka s predstavnicima „Shella“.
Studija koja pokazuje da u BiH postoje značajne zalihe sirove nafte urađena je još 1992. godine, a u njoj je utvrđeno da postoje najmanje dva naftna polja čija bi eksploatacija bila moguća i isplativa.

Stanje ekonomije u BiH: Inflacija raste, deficit utrostručen


Inflacija u BiH je porasla i u maju je iznosila 4,2 odsto, dok je tekući deficit u prvom kvartalu ove godine utrostručen u odnosu na isti period u 2010, pokazuju danas objavljeni podaci iz izvještaja Evropske komisije o stanju ekonomije u jugoistočnoj Evropi. Pomenuti deficit sada iznosi 6,7 odsto bruto društvenog proizvoda. Takođe, prema tim podacima,...

... industrijski rast u BiH u prvih pet mjeseci ove godine iznosi 7,2 odsto, a u aprilu i maju rast je bio 3,2, odnosno 2,3 odsto.

Nezaposlenost, koja je u 2010. godini zvanično iznosila 42,7 odsto, i polovinom prošle godine dosegla maksimum, od ove godine je u blagom padu, tako da je u aprilu pala za 0,8 odsto. Najveći pad broja radnih mjesta zabilježen je u građevinskoj i prerađivačkoj industriji i u ugostiteljstvu.

Ističu da su plate u aprilu rasle za četiri odsto, a došlo je i do porasta domaće potražnje za 12,6 odsto u prvom kvartalu 2011. godine.

"Spoljna trgovina nastavlja oporavak i vraća se u stanje prije krize u prvom kvartalu sa rastom izvoza od 24,5 odsto i snažnog rasta uvoza za 23 odsto, čime je jaz povećan za 20 odsto", navodi se u izvještaju Evropske komisije.

Prema tim podacima, u aprilu i maju je nastavljen snažan rast trgovine, izvoz je rastao za 16,5 odsto, a uvoz za 11,6 odsto u poređenju sa istim periodom lani.

Navode da je u cijeloj 2010. godini vrijednost stranih investicija u BiH iznosila samo 12,6 miliona eura, dok je vrijednost u prvom kvartalu ove godine bila 66,2 miliona.

"Cijene prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih napitaka su porasle sa šest odsto u februaru na 8,3 u maju, zbog okolnosti rasta cijena ovih namirnica u svjetskim okvirima", navode u izvještaju.

Do rasta cijena došlo je i u oblasti transporta od 7,8 odsto, te komunikacija od 5,4 odsto. U zdravstvenom sektoru cijene su pale za 2,4 odsto, a odjeća i obuća je pojeftinila za 7,9 odsto.

Kamate na kratkoročne kredite preduzetnicima su pale sa 7,7 odsto u februaru na 7,5 odsto u maju, a kamate na stambene kredite su sa 10,2 odsto u februaru pale na deset odsto u maju. Istovremeno su pale kamate na depozite u domaćoj valuti za korporativni sektor sa 3,5 odsto u januaru na samo dva odsto u maju, dok su kamate na štednju građana pale za 0,1 odsto i u maju su iznosile 2,9 odsto. Rast kreditnih plasmana iznosi 5,4 odsto u maju u odnosu na 3,9 odsto u februaru.

Sarajevska berza je od marta do maja porasla za sedam odsto, dok se Banjalučka berza u istom periodu srozala za šest odsto u poređenju sa prvim kvartalom 2011. godine.

Aleksa Milojević, direktor Ekonomskog instituta iz Bijeljine, kaže da je najzabrinjavajući trend velika inflacija. Upozorio je da zvanični podatak o inflaciji nije realan jer ne obuhvata nerealni odnos konvertibilne marke ka evru.

"Kurs od dvije marke za evro odavno nije realan i to će se kad-tad vratiti kao bumerang, bilo kad BiH uđe u EU ili kada na drugi način dođe do prirodnog regulisanja vrijednosti kursa", rekao je Milojević.

On smatra da će otvoreno tržište dovesti BiH do propasti, jer njena roba nije konkurentna robi iz regiona i EU.

"Pogledajte primjer razvijenih zemalja u EU. One su sve štitile svoje tržište carinama i vodile su jako zatvorenu monetarnu politiku. Kad su došle na razvijeni nivo, tek su postepeno počele da se otvaraju", objasnio je Milojević.

Duljko Hasić, ekonomski ekspert u Spoljnotrgovinskoj komori BiH, kaže da pomenuti podaci govore da možemo govoriti o blagom padu u ključnim parametrima.

"Imamo pad industrijske proizvodnje, strane investicije su male i prati nas velika nezaposlenost od 550.000 ljudi. Imamo blagi rast izvoza, ali i rast uvoza, a karakteristično je i to što je u ovih šest mjeseci pokrivenost uvoza izvozom pala sa 60 na 55 odsto", rekao je on.

Istakao je da je ključni razlog to što se političari ne bave reformama, a država i dalje sa 60 odsto učestvuje u javnoj potrošnji, što treba da brine.

"Znači, država lijepo živi, a proizvodnja nam je u lošem stanju. To ne može dugo tako ići", zaključio je Hasić.

Miloš Todorović, ekonomski ekspert iz SWOT-a, kaže da je glavni problem odnos države, odnosno politike prema ekonomiji.

"Samo neformiranje vlasti loša je poruka za strane investicije, jer nemamo stabilnu političku situaciju. Kad tome dodate i odnos prema ekonomiji, vidi se da BiH ne olakšava funkcionisanje privrede, tako da je ovaj pad logičan", smatra Todorović, pišu Nezavisne.


(Vijesti.ba)

UIO BiH najavila: Kućno carinjenje i prilikom uvoza

M. H. 23:30 / 01.08.2011.


Nakon što je prije godinu dana uvela uslugu kućnog carinjenja prilikom izvoza, Uprava za indirektno oporezivanje BiH uskoro planira uvođenje ovakve vrste usluge kod uvoza. Iz UIO BiH rekli su da su do sada izdali ukupno 16 odobrenja kućnog carinjenje pri izvozu robe, što znači da te firme kompletan carinski postupak obavljaju u krugu firme i kamioni direktno idu na granične prelaze. Sa druge strane, usluge kućnog carinjenja pri uvozu robe poreskim obveznicima će donijeti uštedu vremena i troškova, a ujedno će se uskladiti carinski propisi u BiH sa zakonodavstvom EU, rekli su u UIO BiH. Iz UIO podsjećaju da se nekoliko pojednostavljenih carinskih procedura već duže vrijeme koristi u BiH. U BiH trenutno 52 firme koriste status ovlaštenog izvoznika iz BiH, odnosno imaju status kojim mogu potvrditi da je riječ o robi porijeklom iz BiH bez ograničenja vrijednosti, navode u ovoj instituciji.

Za razliku od njih, firme koje nemaju status ovlaštenog izvoznika moraju podnositi zahtjeve za izdavanje obrasca EUR 1, koji je dokaz o porijeklu robe, te tako gubiti i vrijeme i novac. Iako privrednici uvođenje nove usluge carinjenja ocjenjuju pozitivno, ipak smatraju da je jedan od dosadašnjih najvećih nedostataka usluge kućnog carinjenja u gornjoj granici limita robe koju je na ovaj način moguće ocariniti. Dragiša Kalinić, direktor "Nove DI Vrbas", kompanije koja je prva u BiH počela da koristi uslugu kućnog carinjenja pri izvozu, rekao je da je zbog gornjeg limita kućnog carinjenja, koji iznosi 6.000 evra, firma na čijem je čelu koristi u veoma maloj mjeri.

"Najveći broj naših isporuka svojom vrijednošću premašuje iznos od 6.000 evra. S obzirom na to da smo u 80-odstotnom udjelu izvozno orijentisani, od trenutne usluge lokalnog carinjenja bismo imali daleko veću korist kada bi gornji limit iznosio između 25.000 ili 30.000 evra", objasnio je Kalinić. On je rekao da je uvođenje usluge kućnog carinjenja i prilikom uvoza pozitivan pomak, ali da ukoliko su i ovom slučaju gornje granice ovako niske, od njega neće imati mnogo koristi. Miloš Todoroviš, član Udruženja ekonomista RS - SWOT, ocijenio je da je pojednostavljivanje carinskih procedura potez koji pokazuje volju UIO BiH da nekim praktičnim alatima izađe u susret privrednicima.

"Ove usluge će pojednostaviti procedure i sniziti troškove korisnicima, što je i bio cilj smanjenja troškova perspektivnim privrednicima", rekao je Todorović. On smatra kako je pored već sprovedenih mjera potrebno uvesti i brojne druge, kako bi se izašlo iz okvira veoma komplikovane carinske procedure, kako prilikom izvoza, tako i prilikom uvoza. "Poseban akcenat je potrebno staviti na pojednostavljivanje i pojeftinjenje procedura prilikom izvoza, jer na taj način direktno stimulišemo domaće izvoznike da rade što bolje, a poznato je da je izvozno orijentisana privreda ono čemu treba da težimo", rekao je Todorović.

UIO BiH je pored uvođenja usluge kućnog carinjenja pri izvozu i statusa ovlaštenog izvoznika s ciljem olakšavanja spoljnotrgovinske razmjene za bh. privrednike počela sa primjenom carinskih dokumenata ATA karneta i TIR karneta, što je privrednicima donijelo nove pogodnosti u vidu smanjenje troškova i jednostavnije procedure na svim granicama. Između ostalog, UIO BiH je uvela UIO primjenu nepotpune carinske prijave, što predstavlja pojednostavljenu carinsku proceduru u kojoj postoji mogućnost da se obavi određena carinska procedura iako u datom momentu ne postoje svi neophodni originalni dokumenti. Za kompanije koje su izvozno orijentisane uvedeno je pojednostavljeno prijavljivanje robe na temelju fakture.

Iz UIO BiH napominju da je osnovni cilj uvođenja svih pojednostavljenih carinskih procedura jednostavnije izvođenje carinskih procedura, smanjenje troškove carinske službe i privrede, ubrzavanje procedura i protok robe, te da na ovaj način nastoje postati bolji servis poreskim obveznicima.

Hrvatska i banke

Premijerka se toliko naljutila na hrvatske bankare da im je zaprijetila uvođenjem poreza. Ali ne (samo) zato što ne žele izaći u susret građanima koji su digli kredite u švicarskim francima.

Naljutila se zato što su se "podcjenjivački", "bahato", "prepotentno" te stoga "neprihvatljivo" odnosili prema njezinu prijedlogu za pomoć građanima. Uvrijedili su premijerku osobno, a to je nešto što se ne tolerira.

Depeša iz Banskih dvora

"Banke su", prenosi glavni urednik Jutarnjeg lista prijetnju iz Banskih dvora, "na sastanak u Ministarstvo financija poslale činovnike, a ne predsjednike ili članove uprava, a ti su im činovnici odmah na vrlo bahat način dali do znanja da im je Vladin prijedlog neprihvatljiv".

"Što je najgore", nastavlja Jutarnji, "do Vlade je došla informacija da je na sastanku bankara na kojem su razmatrali njen prijedlog vladala atmosfera krajnje prepotencije i stoga su u Vladi zaključili da se bankari prema njoj odnose apsolutno podcjenjivački, što je neprihvatljivo".

I evo odmah prijetnje porezom.

Ne kao dio šireg programa izlaska iz krize, ne kao realizacija dugo zazivane participacije banaka u gospodarskoj krizi, ne kao dio sveobuhvatne Vladine gospodarske politike. Već kao puka osveta predsjednice Vlade.

Tko je podcijenio Kosor i preživio?

Nema veze što se o porezu bankama govori već više od godinu dana, pa ni što je Kosor u milijun navrata zavapila da i "banke moraju snositi svoj teret krize". Nije bitno ni što postoje razni modeli kojima se već odavno moglo oporezovati banke, a da to ne izazove velike potrese i rat Vlade i banaka.

U ovom slučaju bitno je samo jedno: bankari su se "podcjenjivački odnosili prema premijerkinu prijedlogu". Da nisu, da su na sastanak došli predsjednici Uprava i da su na njemu, kao mnogo puta do sada, mudro kimali glavom i mislili svoje, ne bi bilo poreza. A vjerojatno ga neće biti ni ovako.

Porez je čista magla

Osim što se premijerka u predizbornoj godini promovira kao zaštitnica ubogih hrvatskih dužnika, sada se predstavlja i kao "željezna dama" koja zločeste bankare mlati ravnalom po prstima.

Ona je sada napokon spremna za rat s bankarima, samo kako bi zaštitila šačicu ugroženih građana. Kako dirljivo. I kako licemjerno. S porezom na banke Kosor oklijeva već godinama. S kriznim haračem nije oklijevala ni minutu.

Iz nekog čudnog razloga - a zapravo iz čistog premijerkina diletantizma - ova Vlada konstantno ističe kako bi banke trebale snositi svoj dio tereta krize, a pritom ne čini ništa kako bi ih na to prisilila.

Banke humanitarne organizacije

Banke se percipiraju kao humanitarne organizacije koje bi socijalnu osjetljivost trebale pretpostaviti svom profitu. Pa to danas više ne čini ni Katolička crkva.

Na to se, uglavnom, svodi politika premijerke Kosor. Na apele i maglu. Na osobne motive i hinjenu uvrijeđenost. Na propagandističke prijetnje i neprobavljiv populizam. Na čisti dilentatizam.

Nema u tome ni grama promišljene politike. Da se prema bankama išlo planski, s jasnim ciljem kako bi se one mogle oporezovati i za što bi se taj porez mogao upotrijebiti, one bi shvatile da imaju posla s ozbiljnom predsjednicom Vlade. Ovako mogu bez razmišljanja poslati tri niža činovnika na bezvezni sastanak.

Uvoz guši domaće pivare

Odbor pivarske industrije BiH zatražio je od Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH da hitno razmotri zahtjev za zaštitu domaće proizvodnje, jer je prošle godine uvoz piva dostigao 60 odsto od ukupne prodaje ovog proizvoda u BiH. Predsjednik Grupacije pivara STK BiH, Edin Ibrahimpašić, rekao je da je u 2009. godini u BiH uvezeno 1,4 miliona hektolitara piva, proizvedeno nešto više od 900.000 hektolitara, a izvezeno iz BiH 40.000 hektolitara piva.

- Stepen iskorištenosti domaćeg proizvodnog kapaciteta u prošloj godini bio je svega 33,5 odsto. Instalirani kapaciteti postoje, ali ne mogu da se zaposle zbog prekomjernog uvoza piva - rekao je Ibrahimpašić.

Prema njegovim riječima, ne samo da se ne mogu otvarati nova radna mjesta već su pod znakom pitanja postojeća, imajući u vidu da je prošle godine došlo do smanjenja broja zaposlenih u ovoj branši, te da su plate smanjene za 1,3 miliona KM, a u istom srazmjeru i doprinosi i porezi iz osnova rada.

O ozbiljnosti ovog problema u BiH govore i podaci da Srbija uvozi manje od pet odsto piva od ukupne potrošnje, Hrvatska oko deset odsto, dok je prosječan uvoz piva u Evropi oko 13 odsto od ukupne potrošnje. Ibrahimpašić je podsjetio da su na ovaj problem ukazali još 2007. godine, navodeći da sporazum CEFTA podrazumijeva isključivo balans u trgovinskoj razmjeni, koji ako se naruši takođe propisuje određenu zaštitu.

Slavko Stevanović, sekretar Udruženja prehrambene industrije pri Privrednoj komori RS, takođe kaže da su na navedene probleme odavno ukazivali, navodeći da rješenja mora naći resorno ministarstvo.

- Problem je u lošoj regulativi, odnosno spoljnotrgovinskoj politici. Mislim da je vrijeme da resorno ministarstvo ima ulogu servisa i počne rješavati probleme, a ne da na regularnosti ukazuju samo granska udruženja. Mjere zaštite mogu biti različite, od carinskih zaštita, antidampinga do subvencionisanja domaćih proizvođača - rekao je Stevanović.

Generalni direktor Banjalučke pivare, Nik Peni, istakao je da je ova firma prije šest godina imala promet od 70 miliona KM i više od 500 radnika, a sada zapošljava 250 radnika i ima promet od 22 miliona KM.

- Od tih 70 miliona KM, većina je trošena na rad s drugim firmama iz BiH, odnosno na različite dobavljače, firme koje se bave inženjeringom, preduzeća koja su radila na nekim drugim investicijama koje smo radili, tako da na svako jedno radno mjesto u pivari dođe još deset radnih mjesta do 15 u drugim industrijama - rekao je Peni i dodao da je to ono što stvara privrednu aktivnost u jednoj državi.



Zloupotreba CEFTA

U pojedinim dijelovima BiH robne marke iz susjedstva preferiraju se kao domaće. Velike kompanije kupile su firme i imaju instaliranu svoju proizvodnju u Zagrebu, Karlovcu, Apatinu, Čelarevu. One upravo koriste CEFTA sporazum da uđu na bh. tržište i da faktički unište našu proizvodnju. To je neravnopravna tržišna utakmica i teško je to nositi na leđima. Zato bh. pivari traže intervenciju države, jer prema odredbama CEFTA sporazuma u slučaju da je kod određene države potpisnice domaće tržište ugroženo zbog prekomjernog uvoza, ona ima pravo da uvede jednostrane mjere na period od 12 mjeseci, da bi se uspostavila ravnoteža u trgovini, kaže Edin Ibrahimpašić. Kao primjer zaštitne mjere on navodi uvođenje carina za neko određeno vrijeme. CEFTA je vrlo dobar sporazum, ali ga, nažalost, svako tumači na svoj način i kako kome odgovara, kaže Ibrahimpašić.

SARAJEVO - Radnici tvornice Konjuh najočitiji su primjer sudbine radničke klase čija su poduzeća privatizirana. Sudbina njih 645 sada je neizvjesna, tvornicu muče milionski gubici, a Vlada TK i Vlada Federacije konkretnog rješenja niti pomoći nemaju. Konjuh je samo jedna od tvornica kojoj prijeti stečaj, a na stotine njih je zatvoreno zbog loše privatizacije.

Hiljade radnika tih tvornica danas su socijalni slučajevi države koja nikada nije našla model spasa i očuvanja privrede.

Do početka devedesetih godina Tuzlanski kanton važio je za najrazvijeniju privrednu regiju. Vodeće tvornice bivše države bile su smještene baš u Tuzli.

Nakon 20 godina stanje je sasvim drugačije, na hiljade radnika je bez posla i bez ikakvih primanja. Država je privatizirala poduzeća čiji su poslodavci u privredi napravili samo gubitke.

Mevludin Trakić, radnik Konjuha, kojemu danas prijeti stečaj, prisjeća se privatizacije svoje tvornice.

„Mi smo bili privatizirani, 100 posto dioničari smo bili. Bilo je 1.266 radnika u privatizaciji. Nadali smo se svi, govorili su nam svi da je danas-sutra to naša fabrika, da možemo raditi šta hoćemo, da bi se na kraju uspostavilo da čak ima radnika koji nisu dioničari, znači da u samom prvom krugu nisu upisivali. Tek mi vidimo sad da smo prevareni. Kako znam za Konjuh, uvijek je bilo da su uzimali iz Konjuha, ali ova sad zadnja ekipa što je došla - i oni da su uzimali kao što su oni prije uzimali, mi bismo i danas-dan živjeli“, kaže Trakić.

Nekadašnji najveći gigant hemijske industrije u BiH, Polihem, Vlada TK je prodala Poljacima koji su tu tvornicu ugasili, radnike poslali na ulicu, i pobjegli u Poljsku. Novac od 3,5 miliona, koliko im se duguje za plaće i doprinose, nikada nisu vidjeli. Zato već danima borave u šatorima pred bivšom tvornicom tražeći da se sudske odluke počnu provoditi.

„Mi smo donijeli odluku da blokiramo sud, vladu i tužilaštvo sa šatorima. Postoje dvije odluke. Jedna odluka je da nam se isplate pare ili da se dogovorimo. Druga odluka je ako imaju vlast da nas ubiju - trećeg rješenja nema. Ako imaju snage da nas pobiju, moraju nas pobiti ovdje. Mi ćemo svojim tijelima ovo braniti“, poručuju radnici.

Sve ovo posljedica je loše privatizacije firmi u BiH za koju niko ne snosi odgovornost, a država za njih ne pokazuje više nikakav interes.

Poslodavcima je sve dozvoljeno, pa i to, kaže Kata Iveljić, predsjednica Sindikata hemije i nemetala Federacije BiH, da i radnike od 50 godina angažiraju preko studentsih zadruga kako za njih ne bi plaćali doprinose.

„Država koja treba da sankcioniše rad na crno, nažalost, potiče taj rad na crno preko omladinskih zadruga. Kod nas svaki mjesec kad poslodavcu treba radne snage, on može da računa na omladinsku zadrugu da može povući i od 30 i 40 i do 50 godina starosti radnika da radi. Nema više da je omladinac do te i te godine itd. Nema tu kriterija u omladinskoj zadruzi. Poslodavci imaju za 300 maraka radnike preko omladinske zadruge i iskorištavaju ih na takav način, ali niko ništa u tom dijelu ne sankcioniše“, navodi Iveljić.

Zakonadavna regulativa koja je u BiH trebala pratiti privatizaciju uopće nije postojala. Od te privatizacije, koja je vršena odmah nakon rata, država BiH danas ima milionski manjak kapitala i na stotine firmi čiji su računi blokirani. Zato je BiH hitno potreban novi zakonski okvir privatizacije, smatra Duljko Hasić, privredni analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH.

„U prvom planu ne bi trebala da bude bitna cijena. On bi trebala da bude na drugom, trećem ili petom mjestu. Bitno je razviti poslove, stvoriti okvir privatnog kapitala koji može razvijati ovu državu, primite strateške investicije i zadržati postojeće, odnosno stvoriti preduslove za zapošljavanje dodatnog broja ljudi. Nažalost, svi nivoi vlasti u BiH, od državnog pa do entitetskog, ne stvaraju povoljniji poslovni ambijent“, ističe Hasić.

I dok u svim razvijenim zemljama privatizacija znači rješavanje ekonomskih i socijalnih problema i preduslov je ekonomskog rasta, u BiH privatizacija podzeća dovela je do vanrednog stanja u privredi. A BiH izlaz iz ekonomske krize može osigurati samo novom privatizacijom preostalih državnih poduzeća, kaže prof. dr. Kadrija Hodžić, ekonomski stručnjak i analitičar.

„Što znači da je i ovaj, drugi talas privatizacije koji se odvija u postkomunističkim zemljama sličan onome koji se dešavao u procesima devedestih godina i da ponovo neće imati efikasnost koja se očekuje“, smatra Hodžić.

PRATITI RAD SERVISA I SERVISERA

U Poreznoj upravi Federacije BiH danas je održan sastanak sa ovlaštenim proizvođačima/zastupnicima fiskalnih sistema na kojem je razgovarano o primjeni Zakona o fiskalnim sistemima sa aspekta obaveza proizvođača/zastupnika servisa i servisera, te otklanjanju uočenih problema koji utiču na efikasno provođenje Zakona. Direktor Porezne uprave FBiH Midhat Arifović je podsjetio prisutne da je prema Pravilniku o dinamici fiskalizacije 15. juli 2011. godine, rok do kada su obveznici fiskalizacije imali obavezu da nabave fiskalni uređaj i isti stave u funkciju. Naglasio je da se u narednom periodu očekuje povećan broj zahtjeva za inicijalnom fiskalizacijom, pa je u tom smislu upozorio proizvođače/zastupnike fisklanih uređaja da insistiraju na tehničkoj spremnosti i obučenosti servisa i servisera za kvalitetno obvaljanje radnji koje su uslov za efikasnije provođenje procesa inicijalne fiskalizacije. Na sastanku je istaknuto da se u postupku fiskalizacije inspektori Porezne uprave FBiH susreću sa problemima na terenu kao što su: nedostatak sim kartice od strane telekom operatera, prodaja nekompletnih fiskalnih uređaja od strane proizvođača / zastupnika, kvarovi na fiskalnim uređajima prilikom fiskalizacije. Navedeni problemi dovode do toga da se postupak fiskalizacije prekida, što izaziva ponovni odlazak inspektora na teren i bespotrebno trošenje radnog vremena. Da bi se ovakve situacije prevazišle Porezna uprava FBiH traži od proizvođača/zastupnika fiskalnih sistema da osiguraju maksimalnu tehničku spremnost servisa i obučenost servisera u cilju profesionalnijeg pristupa cijelom procesu. Dogovoreno je da se u narednom periodu prati rad servisa i servisera, a za one koji ne budu radili u skladu sa odredbama Zakona o fiskalnim sistemima biće izricane sankcije, odnosno visoke novčane kazne propisane zakonom.

Sajam meda i pčelarstva u Bihaću: U Evropu sa certifikatom


Udruženje pčelara Unsko-sanskog kantona u petak je na gradskom trgu organizovalo 4. sajam meda i pčelarske opreme.
Dvadesetak proizvođača meda imalo je zapažen dan na Sajmu, a stručna ocjena Poljoprivrednog zavoda bila je da je, usprkos slabom doprinosu, kvalitet pčelinjeg meda na visokom nivou.
Također su najavljeni projekti za unapređivanje pčelarstva u 2012, u šta će se uložiti 22 hiljade eura.
A hoće li naredna godina biti bolja i za pčele, to se niko od medara nije usudio prognozirati. Svi se nadaju najboljem.

Super !!!
**********

Gradi se otkupni centar:
VOĆE I POVRĆE IZ FOČE –USTIKOLINE IDE NA TRŽIŠTE EU

U sklopu projekta "Lanci vrijednosti za zapošljavanje", u općini Foča-Ustikolina naredne sedmice počet će izgradnja otkupnog centra za voće i povrće, putem kojeg će se poljoprivredni proizvodi iz BiH plasirati na tržište Evropske unije.
Centrom će upravljati sarajevska kompanija Herbos, koja će kao partner općine Foča-Ustikolina dodatno investirati u tehničku opremu potrebnu kako bi ovaj projekat zaživio.
Naime, Herbos će biti zadužen za kupovinu dvije hladnjače koji služe za pripremu i doradu voća i povrća.
UNDP će pored izgradnje objekta finansirati kupovinu još jedne hladanjaču za brzo zamrzavanje što će omogućiti da proizvodi zadrže svoja kvalitetna svojstva.
Prema nekim procjenama, otkupna količina voća i povrća će se realizacijom ovog projekta povećati i za deset puta.
Lokalni farmeri će biti u prilici da ostvare veće prihode, jer će u svojoj lokalnoj zajednici imati firmu koja će otkupljivati njihove proizvode, dodavati im novu vrijednost te ih kao gotov proizvod plasirati na tržište Evropske unije.

Super !!!

Građani bi uskoro ponovo mogli kupovati i plaćati usluge i u eurima, što bi olakšalo gotovinski promet u trgovinama, kafićima, na pijacama, benzinskim pumpama, hotelima i pri ostaloj svakodnevnoj potrošnji, posebno stranih turista koji posjete BiH Inicijativa za omogućavanje gotovinskog plaćanja eurima, koja je zabranjena ranijih godina, stigla je od Stalnog odbora za finansijsku stabilnost u BiH, koji čine predstavnici državnih i finansijskih institucija.

To tijelo je pozvalo entitetska ministarstva finansija da izmijene zakone o deviznom poslovanju i dozvole gotovinsko plaćanje zajedničkom evropskom valutom ukoliko se kupac i prodavac o tome dogovore, što su pozdravili u udruženjima trgovaca i turističkim organizacijama. Oni su izrazili nadu da će iz trgovačkih i ugostiteljskih radnji konačno biti skinuti natpisi "Ne primamo eure", "Plaćanje isključivo u KM" i slična obavještenja koja su najviše "nervirala" strane turiste i gastarbajtere koji puni eura dođu u našu zemlju.

Kemal Kozarić, guverner Centralne banke BiH i predsjedavajući Stalnog odbora za finansijsku stabilnost, ocijenio je da je zabrana gotovinskog plaćanja eurima "nanijela više štete nego koristi".

''Konvertibilna marka, naravno, ostaje obračunska valuta i jedino legalno sredstvo plaćanja u bezgotovinskom prometu, ali bi trebalo da bude dozvoljeno da u gotovinskom prometu bude plaćano i u eurima, kao što je to bilo nekada", kazao je Kozarić za "Nezavisne".

Iako on navodi da su predstavnici entitetskih ministarstava finansija na prošlosedmičnom sastanku Stalnog odbora u Sarajevu pristali da bude krenuto u tom pravcu, o čemu će raspravljati i na idućoj sjednici tog tijela u četvrtak u Banjaluci, ministar finansija RS Zoran Tegeltija ukazuje da to, ipak, nije svršena stvar.

"Izmjene Zakona o deviznom poslovanju i uvođenje eura kao sredstva gotovinskog plaćanja nisu baš tako jednostavna stvar niti je to toliko neophodno. Potrebno je detaljno sagledati sve aspekte i sačekati da vidimo kako će se o toj preporuci odrediti Vlada RS", istakao je Zoran Tegeltija, ministar finansija RS.

Stručnjaci u oblasti turizma ističu, pak, da je zabrana plaćanja u eurima jedan od važnijih problema sa kojima se susreću turistički radnici, apostrofirajući da u većim gradovima BiH postoji svega nekoliko mjenjačnica u kojima turisti mogu zamijeniti evropsku valutu za KM, dok ih u manjim mjestima i nema.

Smiljka Žuža, stručni saradnik za turizam i ugostiteljstvo u Spoljnotrgovinskoj komori BiH, kaže da postojeća situacija u kojoj se zamjena valuta praktično može obaviti samo u bankama čiji je rad ograničen, kako u popodnevnim časovima tako i vikendom i praznicima, nanosi direktnu štetu bh. turizmu.

Biznis.ba/Nezavisne novine

RADIO SLOBODNA EUROPA donosi intervju sa stanovitim Zvonimirom, nekadašnjim savjetnikom u jednom BIH ministarstvu koji je dao otkaz nakon samo dva mjeseca za koja je dobio oko deset tisuća eura plaće. Na mjestu savjetnika bio je u prethodnom sazivu federalne vlasti.

Otkaz je dao jer je smatra da je sve to mlaćenje prazne slame i zaglupljivanje.

Zvonimir se vratio svojoj struci jer je bio razočaran pasivnošću tadašnje vlasti, a za Radio Slobodna Europa otkrio je što je točno radio za pet tisuća eura mjesečno: "Mogu reći da je bio ogroman broj putovanja, hodanja, mlaćenja praznih slama po svijetu, da je to strašno, tipa Kine, Japana. Ako neko
ozbiljno misli sebi neku karijeru razvijati ili da nešto nauči, to je zaglupljivanje. Ništa ti ne radiš konkretno. Ti šutiš, jedeš, piješ, hodaš, računaš dnevnice".

Dodaje kako se rijetko tko s funkcije savjetnika vrati na svoje staro radno mjesto.

"Nema kraja, samo se šaltaš iz jedne institucije u drugu, iz treće u četvrtu. Samo su različite institucije, različiti nivoi, različiti nazovi entiteti, ili državni ili entitetski, to je istina.“, ispričao je Zvonimir.

Savjetnici ministara, direktora ili šefova zakonodavne vlasti, porezne obveznike u FBiH do sada su koštali oko milijun eura godišnje, a iako je nova vlast obećala uštede, teško da će se to uskoro dogoditi.