Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.


FORUM : Tuzlarije : Don`t forget Srebrenica
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 ... Last Page >>
New Topic Post Reply
Pošiljalac Poruka
XMRVICAxTZ
Nivo: Forumski doajen
sitna al dinamitna

Registriran(a): 05-01-2006
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 9833
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Don`t forget Srebrenica
Bez chatanja molim

Zatražit æemo sondiranje tla u Potoèarima

Mašoviæ smatra da su informacije koje su èlanovi porodica dobili od pripadnika Holandskog bataljona vjerodostojne...
31.07.2009. 19:01

Èlan Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH Amor Mašoviæ izjavio je da je ovaj institut nadležan da istraži masovne grobnice u krugu nekadašnje baze UN u Potoèarima, o kojima su nedavno progovorili pripadnici Holandskog bataljona koji su tu bili stacionirani tokom rata.

Mašoviæ je rekao da æe Institut uskoro od Suda BiH zatražiti da izda nalog da bi se na lokalitetu nekadašnje baze UN u Potoèarima izvršilo sondiranje tla, jer smatra da su informacije koje su èlanovi porodica dobili od pripadnika Holandskog bataljona vjerodostojne.

On je podsjetio da su predstavnici Instituta 18. i 19. avgusta prošle godine obavili sondiranje tla na tom lokalitetu na osnovu informacije koja je proslijeðena iz Haškog tribunala i da je utvrðeno da postoje tragovi "uznemirenja tla".

Èlan Kolegijuma direktora smatra da je vjerodostojna i informacija da su u grobnice u krugu nekadašnje UN baze sahranjivani Srebrenièani koji su u bazi umrli prirodnom smræu ili su izvršili samoubistvo tokom boravka u zaštiæenoj zoni, ali je napomenuo da treba saèekati šta æe utvrditi istraga.

U krugu nekadašnje baze UN u Potoèarima nalaze se minimalno dvije masovne grobnice sa ostacima tijela Srebrenièana, o èemu su progovorili pripadnici Holandskog bataljona 14 godina nakon što su napustili Potoèare.

Na osnovu fotografija i skica koje su vojnici dostavili Srebrenièanima, pretpostavlja se da se obje grobnice nalaze sa dvije strane cisterne iza zgrade Fabrike akumulatora.

01-08-2009 at 22:05 | Ukljuèi u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Don`t forget Srebrenica
Bez chatanja molim

Elmir Jukiæ prvi bh. reditelj koji je snimio film o Srebrenici

U Takmièarskom programu - kratki film 15. Sarajevo Film Festivala bit æe premijerno prikazana i "Majka" Elmira Jukiæa.Film koji govori o srebrenièkoj majci zasigurno æe pobuditi veliku pažnju kako domaæe tako i inozemne publike s obzirom na to da, uz sjajnu Jasnu Žalicu, nudi i stav o genocidu koji se desio u našoj zemlji.Jukiæ je ovaj film snimio u potpunoj medijskoj tišini, jer mu je, kako kaže, godio mir koji mu je takav naèin rada donio.Prvi ste bh. reditelj koji je snimio film o Srebrenici, nakon što ste režirali i predstavu "Priviðenja iz srebrenog vijeka". Mnoge Vaše kolege godinama odolijevaju toj tragiènoj temi iz naše nedavne prošlosti upravo zbog njene težine.
Da li ste radeæi na ovom scenariju osjeæali veæu umjetnièku, ali i ljudsku odgovornost?

- Jesam, ali ne kao teret, nego kao korektiv koji me stalno gura u preispitivanje. Ali, kada sam jasno osvijestio da æu praviti malu, jednostavnu prièu, ugodno sam se smjestio u njen okvir, kao u zaklon, i od tog trenutka jedinu odgovornost sam imao prema glavnoj junakinji filma.

Zanimljiv je naèin na koji ste snimili film, jedini glas koji se èuje je zapravo govor Bila Klintona (Bill Clinton), a neke scene snimali ste na dženazi u Potoèarima. Je li Srebrenicu nemoguæe isprièati bez dokumentaristièke graðe?

- Moguæe je, naravno, ali je meni bilo jako važno da film ima nešto dokumentarno, prije svega u rediteljskom postupku. Imam utisak da bi bez toga imao film koji bi lièio na neki dokument koji prilažem kao jako važan, ali na njemu nema nikakvog peèata.

Da li ste pravili kasting za ulogu majke ili ste unaprijed jednostavno znali da æe to biti Jasna Žalica?

- Nisam pravio nikakvu zvaniènu audiciju, a nisam ni odmah znao da æe Majku igrati Jasna. Zapravo, protekle dvije godine smo radili dosta stvari zajedno i bila je to uvijek sjajna, jako ugodna saradnja. Nekako u ta doba Jasna je radila film u kojem je fantastièno odigrala majku autistiènog djeteta. E sve to skupa, plus subjektivno rediteljsko uvjerenje, to je moj proces odabira glumaca i saradnika.

Skoro svi Vaši radovi, izuzevši "Lud, zbunjen, normalan", su dokumenti, angažirani i s jasnim stavom. Nije li to teži, odgovorniji put koji ste izabrali?

- Slagao bih kada bih rekao da sam ja tu nešto birao, ispalo bi nekako tendenciozno, kao neko intelektualno mistificiranje. Jednostavno, uvijek biram teme koje mi se èine važne, a takve teme su èesto u jakoj vezi s onim što volimo nazvati angažiranom umjetnošæu.

Da li forma kratkog filma na neki naèin ogranièava? Vi ste u "Ramu za sliku moje domovine" takoðer uspjeli isprièati cjelovitu prièu o ratu u BiH.

- Jedino ogranièenje u formi kratkog igranog filma je vezano za trajanje filma. Sve ostalo je predivna, potpuna sloboda.

Da li Vaš producent, "Refresh", veæ ima u planu neke druge festivale nakon SFF-a s obzirom na to da bi bilo veoma važno da ovaj film vidi što veæi broj publike van BiH?

- Nemam konkretne informacije, ali vjerujem da produkcija ozbiljno radi na tome.

Autor: A. GAJEVIÆ

09-08-2009 at 13:21 | Ukljuèi u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Don`t forget Srebrenica
Bez chatanja molim

11.08.2009.

Održan mirni protest žena Srebrenice

Prije taèno mjesec dana navršeno je punih èetrnaest godina od genocida poèinjenog u Srebrenici i drugim mjestima Podrinja. Godine prolaze a do sada je ukopana tek jedna treæina ubijenih. I danas su èlanice Udruženja "Žene Srebrenice" šetnjom od Pinge do gradske èesme u mirnom protestu podsjeæale javnost na ovaj strašni zloèin.

Osim pravde koja je spora i èinjenice da mnogi za koje se zna da su vršili zloèin mirno hodaju po Srebrenici, porodice žrtava su ogorèene i sporim procesima ekshumacije i identifikacije posmrtnih ostataka.



Mnoge masovne grobnice nisu još ni pronaðane. Predsjednica Udruženja Hajra Èatiæ rekla je danas da za ovako spore procese smatra odgovornim Komisiju za ekshumaciju. Njen sin nije pronaðen iako ona zna taèno mjesto gdje je poginuo. Mnoga podruèja su minirana tako da se bez prethodnog deminiranja ne može ni vršiti ekshumacija, a tek nakon toga ide spori proces identifikacije koji traje i osam godina. Sve to dodatno brine ove napaæene žene jer i one su svjesne da mnoge od njih svoju djecu neæe nikada dostojanstveno ukopati. Neki nisu bili ni zakopani, njihova tijala su ostajala po šumama, vrijeme èini svoje, a problem su i divlje životinje koje raznose tijela. O svemu ovome ogorèeno je danas prièala Hajra Èatiæ.

11-08-2009 at 14:42 | Ukljuèi u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Don`t forget Srebrenica
Bez chatanja molim

Srbija odbija da se suoèi sa genocidom

Srebrenica je kljuè za izgradnju demokratskog društva


Lidija Franoviæ

Kao i svakog 11. u mesecu, tako su se i ovog oblaènog dana, na platou ispred Predsedništva Srbije okupili predstavnici nekoliko nevladinih organizacija koji uporno traže od predsednika Srbije da proglasi 11. jul Danom seæanja na genocid u Srebrenici, što on uporno odbija

Još jednom je Milan Antonijeviæ iz YUCOM-a proèitao dobro poznato pismo predsedniku Tadiæu, koje je na platou ispred Predsedništva Srbije prvi put proèitano 11. februara, nepunih mesec dana nakon što je Evropski parlament doneo rezoluciju o proglašavanju 11. jula za Dan seæanja na genocid u Srebrenici.

“Polazeæi od interesa Srbije da svoj ugled u meðunarodnoj zajednici gradi poštovanjem presude Meðunarodnog suda pravde, odnosom prema zloèinima na prostoru bivše SFRJ kao i poštovanjem Rezolucije Evropskog parlamenta o proglašenju 11. jula Danom seæanja na genocid u Srebrenici, molimo vas da predstavnike podnosioca ove inicijative primite 11. avgusta 2009. godine i u otvorenom razgovoru ukažete na moguænosti zajednièkog delovanja. Svesni naèela podele vlasti, oslanjamo se na Vaš autoritet i želju da Srbiju izvedete na evropski put”, proèitao je Antonijeviæ saopštenje Žena u crnom, Centra za unapreðenje pravnih studija, Komiteta pravnika za ljudska prava - YUCOM, Fonda za humanitarno pravo, Inicijative mladih za ljudska prava i Helsinškog odbora za ljudska prava.

Još jednom je predsednik Tadiæ, koji inaèe ne zaboravlja da se odmah oglasi kad neko od naših sportista osvoji neku medalju, ostao nem na ove zahteve.

I ovoga puta malo ljudi na platou ispred Predsedništva Srbije. Meðu njima Žanka Stojanoviæ, Nataša Kandiæ...

“Nažalost, Srbija stvarno jeste ušla u jednu fazu poricanja nekih osnovnih vrednosti koje se tièu prošlosti a i buduænosti. Srebrenica je kljuè naše prošlosti i izgradnje demokratske buduænosti”, rekla je izvršna direktorka Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandiæ za e-novine.

Ona dodaje da, imajuæi u vidu kakav je sastav Parlamenta i kako je došlo do formiranja ove Vlade, u kojoj su demokrate i socijalisti, sve ukazuje da je Srbija danas dalje od onoga gde je bila pre nekoliko godina, kada se moglo nadati da æe priznati da se u Srebrenici dogodio genocid.

Kandiæeva podseæa da je predsednik Tadiæ, koji je u leto 2005. posetio Srebrenicu, najavio Deklaraciju o priznavanju žrtava Srebrenice. Meðutim, kako je dodala, on je to uèinio bez prethodnih konsultacija sa saradnicima i politièkim partnerima. “Posledice su da kod nas nema niti priznanja èinjenica koje su utvrðene na sudu i iznete u izveštaju Komisije Vlade Republike Srpske", kazala je ona.

“Imamo jednu klimu u kojoj prièa o ratnim zloèinima postaju bezvredna, kao da ne postoji veza, kojoj se ovde i ne daje pažnja, izmeðu Evropske unije i nekog novog puta Srbije u Evropi”, rekla je Kandiæeva i dodala da se mora prihvatiti ono što se dogodilo u prošlosti i da se javno moraju izneti èinjenice o onome što se dogodilo.

Nataša Kandiæ ukazuje i da smatra da predsednik Tadiæ, koji je doživeo atmosferu na groblju u Potoèarima pre èetiri godine, ima saoseæanje za žrtve srebrenièkog genocida, ali “da je jedna stvar saoseæanje kao njegov lièni odnos, a druga je šta je njegov politièki interes”. “Žrtve se mogu izjednaèavati po tome što imaju bol, ali se zloèini ne mogu izjednaèavati”, poruèila je ona.

izvor:e-novine.com

12-08-2009 at 17:51 | Ukljuèi u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Don`t forget Srebrenica
Bez chatanja molim

“Snaga žene” Tuzla

Projekti za povratnike

Udruženje “Snaga žene” iz Tuzle za žene i poljoprivrednike iz Potoèara kod Srebrenice realizira nekoliko uspješnih projekata. Jedan od njih je uzgajanje ljekovitog bilja - nevena i nane.

Udruženje “Snaga žene” je poèetkom godine svim zainteresiranim dodijelilo sjeme i rasad, a danas je uslijedila prva isporuka sušenog ljekobilja. Bernard Štauber, uposlenik ovog udruženja, izjavio je da je zaokružen ciklus proizvodnje ljekobilja do konaènog plasmana. Dodao je da je sklopljen aranžman s firmom iz Maoèe koja je danas izvršila isplatu za otkupljene kolièine ljekobilja.

Avdo Sandžiæ predao je danas oko 100 kilograma sušenog nevena. On kaže da bi otkupna cijena mogla biti i viša od 10 KM, ali se nada da æe u drugom turnusu imati još oko 200 kilograma.

Za žene i poljoprivrednike iz potoèara „Snaga žene” je osigurala sjeme tulipana i sadnice ruže i koje su tokom godine isporuèivane na tuzlansko tržište.

(FENA)

14-08-2009 at 17:56 | Ukljuèi u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Don`t forget Srebrenica
Bez chatanja molim

Asfaltiranje još dva lokalna puta u okolini Srebrenice

Poslije asfaltiranja nekoliko putnih pravaca na lokaciji mjesne zajednice Potoèari kod Srebrenice, intenzivirano je i ureðenje puteva u okolini Skelana.



Radi se na dionici od sela Dobrak, uz Drinu do Nogaèeviæa, a postavljanje asfalta vrši se i kroz selo Osmaèe.

Dragan Rebrinoviæ, viši struèni saradnik za saobraæaj i puteve u Opæini Srebrenica, izjavio je da su sredstva prvobitno bila osigurana od Federalnog ministarstva za izbjeglice i raseljene osobe, s tim da je Opæina Srebrenica osigurala još sredstava za produženje dionice, tako da æe ukupna dionica Podosmaæe - Osmaèe i dalje prema Poznanoviæima biti 4.400 m.

„Dugo smo èekali da nam se uredi put. Bilo je teško ovih nekoliko godina po povratku, ali, sada stièem utisak da æe se ovdje vratiti još više prijeratnih stanovnika, s obzirom na to da æe asfalt povezati sedam okolnih zaselaka sa Srebrenicom", rekao je Smail Dudiæ iz Osmaèa.

Asfaltiranje puta za Osmaèe bit æe završeno za deset dana.

(Fena)

[Edited by cupo on 14-08-2009 at 18:13 GMT]

14-08-2009 at 18:03 | Ukljuèi u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Don`t forget Srebrenica
Bez chatanja molim

19.08.2009

Teravih-namaz u Srebrenici u šest obnovljenih džamija

Za vrijeme ramazana na podruèju srebrenièke opæine teravih-namaz klanjat æe se u obnovljenim džamijama u Srebrenici, Osmaèama, Osatu, Dobraku, Potoèarima i Suæesci, te u spomen-sobi Memorijalnog centra Potoèari i privatnoj kuæi u Ljeskoviku kod Srebrenice, izjavio je Damir ef. Peštaliæ, glavni srebrenièki imam.
On je dodao da æe, pored redovnih šest imama, ovog ramazana biti angažirana dva studenta Islamskog fakululteta iz Sarajeva, dva uèenika Medrese i jedna mualima, koja æe tokom ramazana držati predavanja srebrenièkim ženama.

Osim vjerskih obreda, za vrijeme ramazanskih dana bit æe organizirano niz predavanja i kulturnih manifestacija, prikladnih za ovaj mubarek mjesec.

(FENA)

19-08-2009 at 15:15 | Ukljuèi u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Don`t forget Srebrenica
Bez chatanja molim

Fašizam u štampanoj formi: Dveri srpske protiv Srebrenice

Pornografija smrti

Piše: Petar Lukoviæ

Da su, kojim sluèajem, „Dveri srpske“ pripremile specijalno izdanje povodom dogaðaja u logoru Auschwitz pod naslovom „Šta se, zaista, dogodilo u Auschwitzu“, otkrili bismo Mit i Istinu; Jevreji su, u stvari, ubijali izgladnele i nesreæne naciste; fašisti su žrtve, a Židovi – zloèinci; logori su jevrejska tvorevina, izmišljotina ili amerièka manipulacija; Ivaniševiæ bi pisao „ima dokaza da Jevreji otkopavaju razne grobnice ne samo u Auschwitzu i okolini, veæ i desetinama kilometara daleko, i otkopana tela prenose u memorijalni centar“!

Èim u Srbiji èujete pitanje „Šta se zaista dogodilo u Srebrenici?“, sa naglaskom na reè „zaista“ koja u ovakvom reèenièkom masakru podrazumeva „senzacionalno otkriæe“ da se, u stvari, u toj Srebrenici (zaista) ništa nije dogodilo – odmah znate s kim imate posla. Svejedno da li je onaj koji pita redovni èitalac Nove Srpske Fašistièke Misli, redovni èlan paranormalne formacije Dveri srpske, kurir Garde Cara Lazara, simpatizer ili funkcioner Obraza, patriotska membrana Nomokanona, predsednik NVO „Istorijski projekat Srebrenica“, redovni profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, komad nameštaja u Centru za istraživanje zloèina nad srpskim narodom, èlan tima odbrane zloèinca Ljubiše Beare ili profesionalni koljaè èetnièkog usmerenja – svako od njih, pojedinaèno a naroèito kolektivno, spreman je da se zakune u èast Radovana Karadžiæa i poštenje Ratka Mladiæa da u Srebrenici nije bilo genocida jer je „Srbin na svakom mestu pokazivao humanost prema svom neprijatelju; Srbin je uvek smatrao da ima nešto veæe i od samog junaštva, a to je èojstvo, kroz reèi Marka Miljanova, definisano kao zaštita drugih od sebe“.
ZAKOPAVANJE ISTINE: Teškog i odgovornog nacionalnog zadatka za objasniti – da prvo likvidiraš 8.000 ljudi, da ih zakopaš na stotinu lokacija, da ih, potom, sa tih lokacija premestiš na nove lokacije i tako pokušaš da zavaraš satelitskog neprijatelja i njegovo svevideæe oko, da onda tvrdiš da nije bilo zloèina jer ko drukèije kaže kleveæe i laže, da potom sebe ubediš da ti ruke nisu krvave i da je sve što si radio bilo u interesu majke Srbije i napaæenog srpskog naroda, i, konaèno da o tome objaviš 114 strana u specijalnom izdanju – prihvatilo se uredništvo neèega što se zove „Dveri srpske“ i što slovi kao religiozno-radikalna æelija paravojnog pravoslavlja. Ova desnièarsko-fašistièka skupina na jednom je æiriliènom mestu okupila sav najprljaviji talog opsednut nadahnutom potrebom da se dokaže da je ovakav mentalitet srpskog naroda (èojstvo, humanost, plemenitost, striktno poštovanje Ženevskih a naroèito Šumskih konvencija) mogao da formira „jedino hrišæanstvo sa svojim idealom ljubavi prema bližnjem, makar on bio i neprijatelj“: o tome, kroz mnogougaonu perspektivu slavujeve metodike, pišu, recimo dr Smilja Avramov (omiljena pravna a ženstvena savetnica Slobodana Miloševiæa), Boško Obradoviæ (politièki komesar Dveri srpskih), Branimir Nešiæ (glavni urednik death tabloida „Dveri srpske“ i operativni urednik „Pravoslavlja“), Kosta Èavoški (bolja polovina Vojislava Koštunice), Ljubiša Simiæ (lekar; èlan tima odbrane zloèinca Ljubiše Beare koji je logistièki osmislio likvidaciju u Srebrenici), neko ko se zove Milenko Kreæa (a za kojeg se tvrdi da je „redovni profesor Pravnog fakulteta u Beogradu“), Milivoje Ivaniševiæ (èlan pravnog tima odbrane Radovana Karadžiæa), izvesni Predrag R. Dragiæ Kijuk (popularniji kao – Fijuk, filozof celokupnog srpskog naroda), Radovan Pilipoviæ (VKV teolog; radi u biblioteci Srpske Patrijaršije, verovatno kao kafe kuvar), Srboljub Živanoviæ (samozvani struènjak za sudsku medicinu u emigraciji; živi u Velikoj Britaniji, ali mu je srce ostalo zakopano u Srebrenici), Stefan Karganoviæ (legendarni šumski emigrant iz Holandije gde poseduje SUR „Istorijski projekat Srebrenica“ èiji je najpoznatiji specijalitet – Odbrana srpskog naroda na lešo) i, the last but not the least, još jedan iz tribalne familije Nogo/Ðogo, izvesni Srðan Nogo (jedan od osnivaèa nacistièke organizacije Nomokanon na Pravnom fakultetu u Beogradu).

Srebrenica? Nikad èuo: Branimir Nešiæ, glavni urednik Dveri (desno)

Svako od autora ovog krvavog specijalnog izdanja svojim je tekstom ispalio još jedan metak u veæ mrtve srebrenièke žrtve, likvidirane na najstrašniji naèin; bahatost i gola sila Mladiæevih krvnika koja u leto 1995. nije priznavala nikakve UN rezolucije, nikakve Povelje o ljudskim pravima, nikakvu Konvenciju o zarobljenicima veæ samo krvoloènu potrebu za istrebljivanjem „drugih“, u ovoj odurnoj knjižici „Dveri srpskih“ pretvara se u tobož nauènu raspravu sa sve pozivanjem na UN rezolucije, Povelje o ljudskim pravima, satelitske snimke ili podršku nekolicine poremeæenih istorièara i publicista iz sveta. Baš kao što je Andrej Nikolaidis precizno izrekao u tekstu „Nacizam malih razlika“: „Po tome uvijek nepogrješivo prepoznate fašistu: dok je moæniji, ubija sve razlièito od njega, uzda se samo u golu silu dok pravo puca kao staklo pod njegovim èizmama. A onda, kada izgubi i kada je slabiji, poziva se na pravo i toleranciju razlièitosti. Najednom, zna sve konvencije o ljudskim pravima koje je toliko puta prekršio“.
ISTINA KAO LAKRDIJA: Fašistièki nakot oko „Dveri srpskih“ svojim ideološkim porukama pokrio je veæ poznati èetnièko-rodoljubivo-desnièarsko-mitski front gde se patriotska ljigavost utapa u nacionalnu melodramu po obrascima udarnih španskih sapunica. O tome govori i struktura ovog izdanja podeljenog u pet poglavlja: „Uvodno slovo“, „Preæutana istorija“, „Preæutana istina“, „Istina iz nesrpskih izvora“ i „Sila i pravda“. Posebna je perverzija èitati naslove i ponaslove razlièitih a opet tako identiènih rubrika:

* Istina æe nas osloboditi/ * Paljenje srebrenièkog Rajhstaga

* Srebrenièki mit/ *Dekonstrukcija srebrenièkog mita

* Da li su Srbi ikada bili žrtve?/* Da li je zloèin braniti otadžbinu?

* Srebrenica i okolina u Drugom svetskom ratu

* Amerièki srebrenièki mit/ *Amerièki eksperiment sa istinom i identitetom/ *Amerièka propaganda konvertitskog sindroma/ *Amerièka pravna gimnastika/ *Amerièki politièki epizodisti

* Divljaèki pir muslimanske vojske/ *Mržnja dubokih korena

* Srebrenièke obmane/ *Srpska stradanja/ *Zloupotreba mrtvih bosanskih muslimana

* Republika Srpska i optužbe za genocid/ *Srebrenica – genocid nad pravoslavnim Srbima

* Politièka manipulacija sa brojem žrtava/ *Istina pobeðuje/ *Istina o Srebrenici

* Šta se zaista dogodilo u Srebrenici/ *Šta je zaista bilo/ *Šta se lažno prikazuje

* Sve što niste znali o Srebrenici/ *Revizija Srebrenice

* U Srebrenici se nije dogodio genocid/*Hag neæe srpske svedoke

* Daleko smo od prave istine o Srebrenici/*Neotkrivena istina o Srebrenici

* Pravno odreðenje masakra u Srebrenici/*Lakrdija Srebrenièke rezolucije Evropskog parlamenta

Letimièni pogled na ove genocidno-pravoverne naslove otkriva da su „mit“ i „istina“ dva kljuèna stuba oko kojih su se dobrovoljno vezali autori tekstova: mit je, naravno, podatak da je u Srebrenici masakrirano 8.000 ljudi – jer, recimo, nekakav Milivoje Ivaniševiæ piše: „Ima dokaza da bosanski muslimani otkopavaju razne grobnice ne samo u Srebrenici i okolini, veæ i desetinama kilometrima daleko, i otkopana tela prenose u memorijalni centar“, a istina je, naravno, da je u Srebrenici, u stvari, izvršen genocid nad Srbima – jer, recimo, nekakav Ljubiša Ristiæ (nije reditelj nego savetnik) piše: „Možemo, dakle, tvrditi da ogranièeni geografski prostor nije smetnja da se zloèin države Bosne i Hercegovine nad bosanskim Srbima može nazvati genocidom“!
Lepota je zloèin: Smilja Avramov, dverjanka
Da su, kojim sluèajem, „Dveri srpske“ pripremile specijalno izdanje povodom dogaðaja u logoru Auschwitz pod naslovom „Šta se, zaista, dogodilo u Auschwitzu“, otkrili bismo Mit i Istinu; Jevreji su, u stvari, ubijali izgladnele i nesreæne naciste; fašisti su žrtve, a Židovi – zloèinci; logori su jevrejska tvorevina, izmišljotina ili amerièka manipulacija; Ivaniševiæ bi pisao „ima dokaza da Jevreji otkopavaju razne grobnice ne samo u Auschwitzu i okolini, veæ i desetinama kilometara daleko, i otkopana tela prenose u memorijalni centar“!

BLAGOTVORNO DEJSTVO VATRENOG ORUŽJA NA LJUDSKI ORGANIZAM: Ako, pod pretnjom likvidacije, moramo da glasamo za najbolesniji prilog u ovom genocidnom izdanju „Dveri srpskih“, onda je to „Analiza autopsijskih izveštaja masovnih grobnica Srebrenice“ koju je uradio izvesni dr Ljubiša Simiæ. Ovaj sicko-psycho izveštaj poèinje teoretskim uputom „Dejstvo vatrenog oružja na ljudski organizam“, a nastavlja se detaljnim kompjuterski izvedenim tabelama u kojima se statistièki analiziraju sledeæe odrednice: „povez preko oèiju“ (442), „poginuli od metka“ (655), „uz metak pronaðeni metalni fragmenti koji ne vode poreklo od metka“ (477), „nije moguæno utvrditi naèin na koje su osobe podlegle povredama“ (411), „samo razlièiti delovi tela“ (1583), „desna butna kost“ (1919), „leva butna kost“ (1923), „fragment kosti“ (2...

Vrlo je edukativno objašnjenje poremeæenog doktora Simiæa zvanog Mengele: „Znaèajan procenat izveštaja, ukupno 1583, sadrži samo po nekoliko kostiju. Ako krenemo od èinjenice da telo sadrži više od 200 kostiju, onda je jasno da takvi izveštaji nisu mogli poslužiti kao pouzdana osnova da izvoðenje bilo kakvih zakljuèaka“. Da prevedemo uglednog srpskog Mengelea: ako nemaš butnu kost na broju ili makar lobanju – raèuna se da si živ! Srpska matematika je surova!

GREATEST SHITS OF DVERI SRPSKE: Gotovo nemoguæ zadatak – da sa 114 strana ovog fašistièkog almanaha izaberemo butno-kljuène reèenice, obavili smo, kao dr Mengele, precizno i temeljno. Samo za èitaoce e-novina iz masovne grobnice uma iskopali smo sledeæe raskomadane autorske misli.

IMAŠ ŽICU, VRATI MORAL: Definitivno treba svima da nam postane jasno: Srbin je Srbin verom i moralom, a Srbin bez vere i morala smatra da mu je sve dozvoljeno, pa i zloèin, svejedno da li prema svome ili tuðemu.

UTICAJ PARTIZANA IZ HOLIVUDA NA SABLASNO SRPSTVO I GAMA ZRAKE: Iskustvo ateizma ostavilo je trajne posledice na srpski nacionalni lik. Gubljenje duhovnog identiteta narušilo je èitav sistem vrednosti srpskog naroda. Raskid sa nacionalnim nasleðem koji je doneo komunizam porodio je nepostojanje predaèkog ratnièkog uzora i vaspitavanje za rat na partizanskim i amerièkim akcionim filmovima
PRAVOSLAVNI X-FILES: Oèito je da neko od Srebrenice želi da napravi denacifikatorski mit, koji treba da posluži da se Srbi istorijski opterete za genocidnost i da se tako u potpunosti zablokira srpski nacionalni interes kao nelegitiman i zloèinom bremenit. Ovim nauènim, medijskim, politièkim i pravnim udarcem namerava se žig genocidne nacije prebaciti sa nemaèkog na srpski narod, a evropskim muslimanima podariti uloga žrtve poput jevrejskog naroda pod nacizmom.

SREBRENIÈKI KVIZ: ŽELITE LI DA POSTANETE MILIONER: Gde su dokazi? Gde je 8.000 leševa? Koliko ih zapravo ima? Kako se sprovodi i ko sada sprovodi obdukciju leševa?

GLOBALNO ANTISRPSKO SELO: Nažalost, uz podršku odreðenih svetskih centara moæi, kao i zbog srpske naivnosti, neorganizovanosti i nemoæi da se u odreðenom istorijskom trenutku saèuva i odupre zloèinaèkoj nameri, na poèetku 21. veka Srba praktièno više i da nema u Kninskoj Krajini, Dalmaciji, Slavoniji, centralnoj Bosni, Kosovu i Metohiji… Ta istorija ne sme zaobiæi ni velike interesne grupe van prostora Balkana, poèev od Nemaca i Britanaca, preko Sjedinjenih Amerièkih Država, do Vatikana i muslimansko-mudžahedinskih pretenzija.

PRETUŽNA SUDBINA ÐENERALA ŠUMSKOG MLADIÆA: Posle sluèaja Markala, Vase Miskina, Raèka i drugih svetskih medijskih podvala, Srebrenica je poslednji preživeli mit na kome se drži apsurdna optužba o srpskoj agresiji na vlastite teritorije gde Srbi vekovima žive.

KVADRATURA SRPSKOG KRUGA: Ko ima pravo da moralno osuðuje ratni zloèin koji su izvršili srpski vojnici-osvetnici?

ÐURA ÆE TI OPROSTITI ŠTO TE JE TUKAO: Kao primer nerazumne ostrašæenosti onih koji ljudsku tragediju zloupotrebljavaju u politièke svrhe može poslužiti parola na stranici muslimanskog „Srebrenica Genocide Bloga“: „Mi nikada neæemo zaboraviti i mi nikada neæemo oprostiti“.


NEÆEMO GORKO, HOÆEMO SLATKO: Ostaje nam gorko saznanje da èinjenice gube svaki smisao u sukobu sa politièkim interesima svetskih velesila.

PROVERENO: BRUCE WILLIS DANIMA LIKVIDIRAO STANOVNIKE SREBRENICE KOJI SU ODBIJALI DA BUDU STATISTI U FILMU „UMRI MUŠKI“: Upotreba pojma genocid u manipulatorske svrhe proizvodi dodatno razaranje uma prilièno naèetog izazvanom nesreæom i holivudski retardiranom interpretacijom te nesreæe.

KASANDRA PIŠE LJOVISNI O ROBINJI ISAURI: Ostaæe samo spomenici na rasutim srpskim stratištima i grobljima da svedoèe o ogromnoj tragediji našeg naroda.

BOLJE MASAKRIRAN NEGO ŽIV: Hiljade bosanskih muslimana su zaista stigli u Tuzlu i tiho su premešteni na druge pozicije. Ovo je potvrðeno od strane meðunarodnih posmatraèa. Ali, muslimanske vlasti nikada nisu obezbedili informacije o ovim muškarcima, preferirajuæi da se ubroje u nestale tj. meðu masakrirane.

I PARLAMENT ÆEMO BOMBARDOVATI: Evropski parlament nije reprezentativan. On ne govori u ime šest od svakih deset graðana zemalja – èlanica Evropske unije. Kad se toj èinjenici doda manipulativan naèin na koji je Rezolucija o Srebrenici bila izglasana, jasno je da su njen kredibilitet i moralni znaèaj ravni nuli.

ISTERIVANJE PARKINSONA IZ DUHA SMILJE AVRAMOV: Dogaðaji u i oko Srebrenice 1995. ne mogu se podvesti pod pojam genocida ni empirijski, ni teorijski.

NE DAJ SE, INES: Ovaj broj Dveri, takoðe, treba da osvesti i obodri one srpske vlastodršce, kako u Republici Srpskoj tako i u Srbiji, da se ne povijaju kako im Brisel i Vašington kažu, veæ da, zalaganjem za istinu, u ovom po Srbe teškom istorijskom trenutku, opravdaju narodno poverenje koje im je dato. Na kraju, posle 10-godišnje nebivale medijske torture i „ulaganja“ u one „demokratske“ srbe koji pevaju „njihovu“ pesmu, ovaj broj simbolièki predstavlja organizovan otpor svojevrsnom medijskom etnièkom slabljenju srpskog naroda od strane nekih zapadnih sila, na prvom mestu SAD, koja, po svedoèenju njenog ambasadora u Srbiji Kamerona Mantera, godišnje pomaže „razvoj demokratije u Srbiji sa 50 miliona dolara“. Oni imaju silu i moæ, a mi imamo pravdu i potrebu da preživimo. Kom opanci, kom obojci.

P.S. Svi citati preuzeti iz „Dveri srpskih“ bez pravopisnih i moždanih intervencija. Meðunaslovi ipak redakcijski.

izvor:e-novine.com

http://www.e-novine.com/kolumna/petar-lukovic/29139-Pornografija-smrti.html

20-08-2009 at 18:37 | Ukljuèi u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Don`t forget Srebrenica
Bez chatanja molim

Srebrenièku majku tjeraju da se vrati u srušenu kuæu



Fatija Hrvaèiæ iz naselja Peæišta, nadomak srebrenièkih Potoèara, veæ 13 godina živi u kolektivnom centru u Mihatoviæima na podruèju Tuzle. Prije tri godine rekli su joj da je njena kuæa u Peæištima obnovljena, te da mora napustiti kolektivno naselje. Nana Fatija kaže da bi rado napustila kolektivni smještaj i vratila se u svoj dom, ali da kuæa s fotografije koju su joj pokazali u Centru za izbjeglice u Tuzli nije njena.


Struja i voda

- Tada su mi pokazali fotografiju neke obnovljene kuæe, tvrdeæi da je moja i da se moram iseliti iz kolektivnog naselja. To nije moja kuæa. Valjda bih prva saznala da mi je kuæa obnovljena i da se mogu vratiti. Kada je komisija izašla na lice mjesta i utvrdila da je moja kuæa u Peæištima još u ruševnom stanju, produžen mi je boravak u kolektivnom centru - kaže Fatija.

Ona je od Opæine Srebrenica dobila dokument u kojem piše da njena kuæa još nije obnovljena. No, dva dana nakon ovogodišnjeg kolektivnog ukopa Srebrenièana u Memorijalnom kompleksu Potoèari, Hrvaèiæ je ponovno dobila obavijest da joj je kuæa obnovljena i da još samo treba prikljuèiti struju i vodu. U tom dopisu reèeno joj je da u roku od tri mjeseca mora napustiti naselje u Mihatoviæima.

Ima želja

- Oni me ubjeðuju da mi je kuæa obnovljena, ali pogledajte, sve je srušeno. Moja je želja da se vratim i podnijela sam još jednom zahtjev za obnovu. Ovo je moja kuæa, svi ovdje to dobro znaju i vidite da na njoj ništa nije uraðeno - prièa nam Fatija dok pokazuje na ruševinu u Peæištima.

Inaèe, Fatija je tokom agresije na našu zemlju izgubila sina, muža i još 11 èlanova porodice.

Šta još treba izgubiti

Fatijin sin Dževad, koji tokom ljeta s porodicom boravi u montažnoj kuæici u Peæištima, kaže da sluèaj njegove majke više nema nikakvog smisla.

- Moja majka je izgubila 13 èlanova najuže porodice, samo neka kažu šta još treba da uradi za ovu državu da bi joj bila napravljena kuæa, mi æemo to uraditi. Meðutim, to ne vodi nièemu dobrom - ogorèen je Dževad, koji je istakao da je njegova majka oboljela, jer ne može više podnijeti ovu situaciju.

(AVAZ)

22-08-2009 at 11:50 | Ukljuèi u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Don`t forget Srebrenica
Bez chatanja molim

Poèasna salva

Sahranjen brigadir Avdo Paliæ

U haremu Ali-Pašine džamije u Sarajevu uz najviše vojne poèasti sahranjen je ratni komandant Žepe brigadir Avdo Paliæ.



Klanjanja dženaze predvodio je reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Mustafa ef. Ceriæ koji se jedini obratio prisutnima i zamolio ih da sa dženaze ne odu bez sjeæanja na brigadira Paliæa koji je žrtvovao svoj život za svoju porodicu i za svoj narod.



Paliæ je ubijen u julu 1995. godine kada je išao na pregovore sa Ratkom Mladiæem kako bi ženama, starcima, djeci, bolesnim i ranjenim obezbijedio siguran izlazak iz enklave Žepa koja je trebala biti zaštiæena zona UN-a. Avdu Paliæa su Mladiæevi vojnici uhapsili u prisustvu vojnika UN-a, nakon èega mu se izgubio svaki trag.

"Ja sam dužan pregovarati s zloèincima sve dok ijedno dijete u Žepi može biti spašeno", posljednje su Avdine rijeèi pred odlazak na pregovore s kojih se nikada nije vratio.

Njegovi posmrtni ostaci pronaðeni su u novembru 2001. godine u masovnoj grobnici Vragolovi, u opæini Rogatica, a sve do 2009. godine njegov tijelo je bilo zakopano kao NN na Gradskom groblju u Visokom.

(Sarajevo-x.com)

26-08-2009 at 14:55 | Ukljuèi u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 41
Skriveni clanovi: 0
Aktivni èlanovi: 0
Sretan roðendan: beba24, cheguedoeNo2, dr.devilito, lilly, malimeho, mikooo, neko_bezveze, onlyyou, uprava, victorius
FORUM : Tuzlarije : Don`t forget Srebrenica New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 ... Last Page >>


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba smrtovnice