Stradale 74 osobe Obilježavanje 17. godišnjice zloèina nad Bošnjacima Srebrenice
Danas se navršava 17 godina od stradanja Bošnjaka na igralištu kod Srednjoškolskog centra u Srebrenici.
Od jedne granate, ispaljene sa položaja bosanskih Srba, tog dana, prilikom odigravanja fudbalske utakmice, poginule su 74 osobe, stotinu ranjeno, od kojih su neki poslije toga i podlegli.
Delegacije udruženja majki Srebrenice, Opæine Srebrenica, demobilisanih boraca i èlanovi porodica žrtava položiæe cvijeæe i prouèiti Fatihu.
Nakon toga, u Kulturnom centru Srebrenica održaæe se okrugli stol na temu „Zloèini nad Bošnjacima Podrinja do 95. godine“.
Kako je najavljeno iz Organizacionog odbora, ovim dogaðajima prisustvovaæe i Haris Silajdžiæ, predsjedavajuæi predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Obilježena 17. godišnjica zloèina nad Bošnjacima Srebrenice
Navršava se danas 17 godina od stradanja Bošnjaka na igralištu kod Srednjoškolskog centra u Srebrenici. Od jedne granate, ispaljene s položaja bosanskih Srba, tog dana, prilikom odigravanja nogometne utakmice, poginule su 74 osobe, stotinu ranjeno, od kojih su neki poslije toga i podlegli.
Hidajet Begiæ (19) poginuo je tog dana zajedno sa svojim vršnjacima. Majka Šefika prièa:
Otišao je da gleda utakmicu. Bila sam nekih stotinjak metara daleko. Èula sam strahovitu buku i kad sam došla ovdje, rekli su da mi je sin poginuo. Vidjela sam ga da je bio naslonjen na svog najboljeg druga. Zakopali smo ih zajedno u jedan mezar.
Hasan Hasanoviæ je jedan od preživjelih.
"Tog dana u Srebrenici je bio francuski general Filip Morion. Smatrali smo da æe taj dan biti miran, pa smo se okupili na fudbalskom igralištu. U jednom momentu granata je pala na tri metra od mene. Bio sam povrijeðen, ali sam vidio da je na desetine oko mene bilo mrtvih ljudi i djevojaka", rekao je Hasanoviæ.
Delegacije udruženja majki Srebrenice, èlanovi porodica žrtava, delegacije Opæine Srebrenica, demobiliziranih boraca i položili su cvijeæe i prouèili Fatihu.
Vijenac na mjesto stradanja Srebrenièana položio je i Haris Silajdžiæ, predsjedavajuæi Predsjedništva Bosne i Hercegovine. On je nakon toga izjavio:
"Zloèini koji su poèinjeni u Srebrenici od 1992. do 1995. godine, bili su uvod u genocid iz jula 1995. Nažalost, za mnoge zloèine još niko nije odgovarao, a što je još gore, mnogi ne žele da priznaju da je ovdje bio genocid, iako je Meðunarodni sud donio takvu presudu."
Solidarnost s majkama Srebrenice i danas su pokazale "Žene u crnom“ iz Beograda, èija delegacija je položila cvijeæe na mjestu zloèina pored školskog igrališta.
Nakon toga, u Kulturnom centru Srebrenica održan je okrugli sto o temi "Zloèini nad Bošnjacima Podrinja do '95. godine“.
"Žena - žrtva rata" Sjeæanje na 18. godišnjicu genocida u Višegradu
Udruženje "Žena - žrtva rata" podsjeæa javnost na 18. godišnjicu genocida u Višegradu.
"Dužni smo se sjetiti onih kojih više nema u Višegradu, dužni smo odluèiti da æe Višegrad sutra opet postati dom Bošnjaka, kakav je bio kroz stoljeæa, poruèile su èlanice ovog udruženja u povodu 15. aprila 1992., kada je Užièki korpus pod komandom pukovnika Dragoljuba Ojdaniæa s vojnim formacijama iz Srbije i Crne Gore, "Arkanovcima" i "Belim orlovima", ušao u Višegrad i uspostavio kontrolu nad lokalnim institucijama", stoji u saopštenju ovog udruženja.
Udruženje "Žena - žrtva rata" navodi u saopæenju da je "Ojdaniæ, sa svojom hordom, zarobio više od 5.000 hiljada Bošnjaka", da je "tada u Višegrad ušla i ratna zloèinka Biljana Plavšiæ, glumeæi mirotvorca", te da su "19. maja 1992. te iste horde bivše JNA skinule s kapa petokrake, natukle kokarde i zapoèele genocid (odvoðenje, ubijanje, silovanje, zlostavljanje i spaljivanje živih Bošnjaka Višegrada), a mnoga tijela su bacana u rijeku Drinu".
Posljedica agresije i genocida je oko 3.000 ubijenih Bošnjaka Višegrada i jedan Hrvat, meðu kojima je 121 malodobno dijete i oko 600 žena, dok su desetine djevojèica, djevojaka i žena seksualno zlostavljane i silovane, a mnoge od njih su i ubijene.
Udruženje podsjeæa i na veliki broj potpuno spaljenih i porušenih naselja i sela, džamija i vjerskih objekata, svega onoga što podsjeæa na "nesrpski narod".
Drina je danima tekla krvava. Tako se vršio genocid u srcu Evrope, pred oèima cijelog svijeta, navedeno je u saopæenju Udruženja "Žena - žrtva rata".
Identifikovano još 7 žrtava etnièkog èišæenja iz Vlasenice
U Komemorativnom centru u Tuzli danas je izvršena identifikacija još sedam žrtava iz Vlasenice, koje su u tom gradu ubijene 1992.godine u periodu agresije i etnièkog èišæenja nesrba. Identitet žrtava je utvrðen DNK analizom, a prema izjavama svjedoka i srodnika, rijeè je o Vlasenièanima koji su 1992. godine ostali u svom gradu, gdje su uhapšeni, zatoèeni, a potom strijeljani samo zato što su Bošnjaci.
Identifikovani su Arifa (Rasim) Bešireviæ, roðena 24. decembra 1950. u mjestu Plane u opštini Han Pijesak. Ona je bila nastanjena u Nuriæima u opštini Vlasenica, a nestala u mjestu Štedriæ 10. septembra ratne 1992. Njeni posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Štedriæ u opštini Miliæi 29. aprila 2002., Šukrija (Ibro) Efendiæ, roðen 1. januara 1951. u Vlasenici, gdje je nestao 13. jula 1992. Njegovi skeletni ostaci pokupljeni su s površine terena u mjestu Pelemiši u opštini Šekoviæi 21. maja 2007.
Identifikovani i Emin (Ahmet) Gobeljiæ, roðen 10. marta 1956. u mjestu Gobelje u vlasenièkoj opštini, nestao 1. maja 1992. u Vlasenici a ekshumiran iz masovne grobnice Pelemiši u opštini Šekoviæi u augustu 2004., Sead (Adil) Mehanoviæ, roðen 21. aprila 1958. u Vlasenici, gdje je nestao 20. maja 1992. Njegovi skeletni ostaci pokupljeni su takoðer s površine terena na lokaciji Pelemiši (Šekoviæi) 21. maja 2007., Sulejman (Sulejmen) Peziæ, roðen 28. juna 1939. u mjestu Drum u vlasenièkoj opštini, nestao 6. juna 1992. u Vlasenici. I njegovi posmrtni ostaci naðeni su na površini terena na lokaciji Pelemiši u šekoviækoj opštini 21. maja 2007.
Identifikovani su i Safet (Sejfo) Saraèeviæ, roðen 6. jula 1943. u Vlasenici, a nestao 10. augusta 1992. u mjestu Pelemiši, opæina Kladanj, ekshumiran iz masovne grobnice na lokaciji Pelemiši u opštini Šekoviæi u augustu 2004. i Sejfo (Rešid) Telaloviæ, roðen 2. augusta 1952. u Vlasenici, gdje je i nestao 30. juna 1992. Skeletni ostaci pokupljeni su s površine terena 21. maja 2007. na lokalitetu Pelemiši u opštini Šekoviæi.
Specijalista sudske medicine dr. Vedo Tuco, koji radi pri Meðunarodnoj komisiji za traženje nestalih (ICMP) u Tuzli, u izjavi za Tuzlarije iznio je rezultate analize izvještaja o identifikaciji posmrtnih ostataka ubijenih Vlasenièana.
O tragediji porodice Efendiæ, isprièala nam je Ajša Efendiæ koja je danas došla da potvrdi identifikaciju kostiju svog muža.
Posljednjih dana je ubrzan proces identifikacija Vlasenièana, a u toku je i ureðenje šehidskog mezarja Rakita u Vlasenici, na kome æe 24. aprila biti klanjana dženaza žrtvama etnièkog èišæenja. Dosad su na nekoliko kolektivnih dženaza, na šehidskom mezarju Rakita u Vlasenici, ukopane 232 vlasenièke žrtve. Procjenjuje se da je tokom agresije ubijeno preko 2.600 Vlasenièana, a za mnogim tijelima se i dan danas traga.
Danas je u Komemorativnom centru Tuzla obavljena identifikacija još tri tijela ubijenih sa podruèja opštine Vlasenica. Tijela su ekshumirana u masovnim grobnicama na podruèju Vlasenice i Šekoviæa. Identifikovani su: Arnaut (Rifet) Fikret (1961-1992), Mekiæ (Smajo) Rizo (1937-1994) i èetrnaestipogodišnji djeèak Hamidoviæ Edin iz sela Zaklopaèa.
- Danas smo prisustvovali posljednjem zakazanom terminu identifikacija žrtava sa podruèja opštine Vlasenica. Najavljeno je održavanje sastanka sa dvije porodice što je rezultiralo potpisivanjem zapisnika o identifikaciji. U meðuvremenu, jedna porodica èetrnaestoipogodišnjek djeèaka sa podruèja opštine Vlasenica, koji je bio zatoèenik logora Sušica, je izrazila želju da izvrši i potvrdi identitet, kako bi tijelo djeèaka bilo pokopano na mezarju Rakita 24.04.2010.godine. Konaèna cifra pripremljenih tijela za planirani ukop je 34 – rekao je Dževad Begtaševiæ, predsjednik Udruženja „Porodice žrtava rata Vlasenica 92-95“.
Salko Hamidoviæ danas je iz Kladnja došao u Tuzlu, kako bi potvrdio identifikaciju svog èetrnaestogodišnjeg brata Edina.
Vlasenièanka Fatima Arnaut, danas je došla da identifikuje sina Fikreta.
Nakon izvršenih identifikacija za 34 žrtve, Organizacioni odbor ovogodišnje dženaze zakazao je sastanak sa svim porodicama identifikovanih žrtava u srijedu u Vlasenici sa poèetkom u 12:00 sati. Na ovom sastanku porodicama æe se predoèiti plan za predstojeæu dženazu i planirana ukopna mjesta. Ispraæaj identifikovanih i pripremljenih tijela za ovogodišnju dženazu obavit æe se u petak 23. aprila u 17:00 sati ispred Komemorativnog centra u Tuzli.
Dženaza za 34 vlasenièke žrtve biæe obavljena 24. aprila na mezarju Rakita u Vlasenici. Najstarija osoba koja æe toga dana biti ukopana imala je 77 godina, dok je najmlaða imala tek 14.
OHR: Posebna sjednica Vlade RS-a je neumjesan pokušaj minimiziranja genocida u Srebrenici
T. C. 20/04/2010 19:06:00
SARAJEVO - Zakljuèci Vlade Republike Srpske od 19. aprila ove godine predstavljaju još jedan neèuven pokušaj poricanja genocida koji se dogodio u Srebrenici u julu 1995. godine namjernim iskrivljivanjem utvrðenih historijskih i pravnih èinjenica te predstavljanjem pogrešnih i lažnih informacija s namjerom da se sakrije istina, ...
... saopæeno je danas iz OHR-a.
- Iako je uvijek bilo potvrðenih ekstremista koji su pokušavali osporiti genocid, ništa ne može promijeniti èinjenice o dogaðajima u Srebrenici u julu 1995. godine. Zakljuèci sadašnje Vlade RS-a, pod vodstvom SNSD-a, diskreditiraju RS kako u zemlji tako i izvan zemlje. Oni pokazuju samovoljno i bešæutno omalovažavanje strašnog utjecaja koje su dogaðaji u Srebrenici imali na živote preživjelih èlanova porodica te obaveze Republike Srpske prema Evropskoj konvenciji i Konvenciji o genocidu, kao i njene odgovornosti prema Aneksu 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma i procesu traženja osoba koje se još uvijek vode kao nestale - navodi se saopæenju.
OHR istièe da izražavajuæi sumnje u rezultate izvještaja Komisije RS-a za dogaðaje u Srebrenici Vlada Republike Srpske ponovo dovodi RS u poziciju da ne postupa u skladu sa zahtjevom iz obavezujuæe odluke Doma za ljudska prava, institucije koja je utvrðena u Dejtonskom sporazumu.
Takoðer se istièe da odbacivanjem odluka i èinjenica koje su utvrdili i Meðunarodni sud pravde (MSP) i Meðunarodni sud za zloèine poèinjene u bivšoj Jugoslaviji (Haški tribunal) da je ono što se dogodilo u Srebrenici u julu 1995. godine bio genocid Republika Srpska ponovo odbacuje vladavinu prava.
OHR navodi da su tvrdnje o pokušajima da se broj žrtava poveæa pokopavanjem èlanova porodica u Memorijalnom centru Srebrenica-Potoèari lažne. Odbor je napravio oko 50 izuzetaka od pravila da se samo žrtve genocida sahranjuju u Potoèarima. Radilo se o izuzetno humanitarnim razlozima, ali se ipak prije nekoliko godina odustalo od te prakse. O tome postoji obimna dokumentacija, a te osobe nisu obuhvaæene izvještajem kao žrtve srebrenièkog genocida.
Izmeðu ostalog, OHR istièe da i odbijanjem da imenuje svog predstavnika u Fondaciju “Memorijalni centar Srebrenica-Potoèari” Republika Srpska namjerno odbacuje svaku priliku da uèestvuje u donošenju odluka u Fondaciji i pronalaženju rješenja koja idu ka pomirenju u BiH.
- Pozivanjem na navodni spisak sa 35.000 osoba, koje su bile žrtve etnièkog èišæenja paralelno sa ubijanjima, Vlada RS na neki naèin pobija èinjenicu da su posmrtni ostaci 6.414 žrtava veæ nesumnjivo identificirani, dok još posmrtnih ostataka naðenih u masovnim grobnicama èeka na identifikaciju i to je kako neumjesno tako i uvredljivo- navodi se.
Ne može postojati politièko, pravno ili moralno opravdanje za zakljuèke Vlade Republike Srpske o Srebrenici od 19. aprila ove godine kojima se osporava genocid. Vlada RS treba ponovo razmotriti svoje zakljuèke i prikljuèiti se èinjenicama i zakonskih zahtjevima i djelovati u skladu sa tim, a ne nanositi emocionalni bol preživjelima, iskrivljavati historiju i uništavati javni imidž zemlje, kaže se u saopæenju OHR-a.
Uz obilježavanje 15. godišnjice U Potoèarima æe 11. jula biti ukopano oko 800 žrtava genocida
Na upravo završenom prvom sastanku Organizacionog odbora za obilježavanje 15. godišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice za predsjednika je izabran Osman Suljiæ, naèelnik opštine Srebrenica.
Dati su prijedlozi za formiranje radnih grupa i odbora za realizaciju kompletnog programa obilježavanja godišnjice genocida, bez preciziranja konkretnih aktivnosti.
Sadik Selimoviæ, èlan ekspertnog tima za traženje nestalih BiH, izjavio je da je do sada identifikovano 527 žrtava, a u naredna dva mjeseca taj broj kretat æe se od 700 do 800 i svi æe biti sahranjeni u Memorijalnom centru 11. jula.
Hatidža Mehmedoviæ, predsjednica Udruženja "Srebrenièke majke“, istakla je da mediji navode kako u Memorijalnom centru ima i onih koji ne bi trebali tu da budu sahranjeni.
Tragedija Srebrenice photo @cupo
Takvih ima 75. Svi su oni žrtve genocida. Ubijeni su u ratnom periodu, a kad su pronaðeni u masovnim grobnicama neke majke su insistirale da se njihovi najmiliji zajedno s onim koji su nastradali u genocidu jula 1995. godine.
Tih 75 osoba ne nalaze se na spisku ubijenih koji je postavljen oko musale i postoji ideja da se njihovi posmrtni ostaci izmjeste na lokaciju u blizini Memorijalnog centra.
Ona je naglasila da æe se ubuduæe voditi raèuna da u kompleksu Memorijalnog centra budu sahranjene samo žrtve ubijene jula 1995. godine.
Koliko je samo krvi palo po travi Vlasulji što raste u ovom kraju. Vlasenica. Ime je dobila baš po ovoj travi. Da je živ, i vlasenièki pisac Derviš Sušiæ bi zanijemio pred tragedijom koja se desila njegovim sugraðanima. 1992. godina. 1993. godina. 1995. godina.
A sve je poèelo 21. aprila 1992. godine, kada su Srbi okupirali ovu èaršiju u istoènoj Bosni. Paravojne èetnièke jedinice, predvoðene Srpskom gardom, te potpomognute lokalnim vlasenièkim Srbima i pripadnicima Novosadskog korpusa JNA, zauzeli su Vlasenicu. Nakon što su preuzeli vlast, uslovi za život Bošnjaka i drugih nesrba se pogoršavaju. Komšije postaju zloèinci. Prvo se hapse ugledni i bogati Bošnjaci i aktivisti Stranke demokratske akcije. Veliki broj Bošnjaka je napustio Vlasenicu, a oni koji su ostali su hapšeni, muèeni, ubijani, silovani...
Krajem maja i poèetkom juna, u Vlasenici se otvara zloglasni logor Sušica. Oko 8.000 Bošnjaka iz Vlasenice, Bratunca, Zvornika, Kalesije, Šekoviæa i Han Pijeska je prošlo kroz ovaj logor. Prema podacima Crvenog krsta 1.617 ljudi je ubijeno u loguru Sušica.
U poslijepodnevnim satima 16. maja zloèinci su upali u selo Zaklopaèa kod Vlasenice i ubili sve Bošnjake koje su zatekli. Ubili su 73 stanovnika Zaklopaèe, a meðu njima i 16 djece. Prije rata u Zaklopaèi je živjelo 288 Bošnjaka, a preživjeli su oni koji su na vrijeme napustili ovo naselje. U selu je živjelo i 146 Srba.
Cerska je bila slobodna do marta 1993. godine. Bilo je to jedino naselje na podruèju opštine Vlasenica koje nije etnièki oèišæeno 1992. godine. Ipak, ni Cerska nije izdržala. Poèetkom marta èetnici su, uz pomoæ aviona JNA, upali u selo, svirepo ubijali ljude, a mnoge su zapalili u kuæama.
U etnièkom èišæenju i genocidu ubijeno je oko 2.600 stanovnika Vlasenice, a od toga 265 djece. Procenat ubijene djece u BiH je tri posto, dok je u Vlasenici sedam posto. Prema nekim podacima, 863 Vlasenièana su stradala u genocidu u Srebrenici. Oko 700 žena iz Vlasenice je prošlo kroz torture, a mnoge su silovane. Procenat ubijenih žena u BiH je 12 posto, dok je u Vlasenici 18 posto.
Prema popisu stanovništva iz 1992. godine, na podruèju Vlasenice je živjelo 33.942 stanovnika. Od toga 18.727 ili 55 posto bili su Bošnjaci. Srba je bilo 14.359, ili 42 posto, Jugoslovena je bilo 340, Hrvata 39 i ostalih 477. U samom gradu živjelo je 7.909 stanovnika, od èega je Bošnjaka bilo 4.800, ili 61 posto, a Srba je bilo 2.743, ili 35 posto.
U Vlasenici su roðeni: Vedad Ibiševiæ, fudbaler, Derviš Sušiæ, pisac, Isnam Taljiæ, književnik, Salko Zildžiæ, kik - bokser , Edin Salahareviæ, najbolji mladi košarkaš u bivšoj Jugoslaviji.
Ispraæaj posmrtnih ostataka 34 identifikovane žrtve iz Vlasenice
Ispred Komemorativnog centra u Tuzli, danas æe, u 17:00 sati, biti obavljen ispraæaj 34 identifikovane žrtve iz Vlasenice, kojima æe u subotu biti klanjana dženaza na šehidskom mezarju Rakita u ovom gradu.
Ispraæaju u Tuzli æe prisustvovati èlanovi porodica, predstavnici Udruženja koje okuplja preživjele Vlasenièane, te drugi graðani. Predviðeno je obraæanje predstavnika Muftijstva tuzlanskog i Opštine Vlasenica.
Žrtve su identifikovane u proteklim mjesecima, a pronaðene su u masovnim grobnicama Ogradice i Pelemiš, te u nekoliko pojedinaènih grobnica.
Najstarija osoba koja æe biti ukopana u subotu imala je 77 godina, dok je najmlaða imala tek 14. Do sada su na nekoliko kolektivnih džanaza, na šehidskom mezarju Rakita u Vlasenici, ukopane 232 vlasenièke žrtve.
Re: RS genocidna tvorevina (sabrani primitivizmi)
