Presuda za ratni zloèin Grujiæu i Popoviæu 21 godina za likvidaciju 700 Zvornièana
Zloèini u organizaciju srpskih vlasti
Branko Grujiæ osuðen je na šest, a Branko Popoviæ na 15 godina zatvora zbog ratnog zloèina nad civilnim stanovništvom u kome je likvidirano oko 700 osoba na teritoriji opæine Zvornik u Bosni i Hercegovini 1992.
udsko vijeæe za ratne zloèine Višeg suda u Beogradu proglasilo je Grujiæa i Popoviæa krivim jer su u svojstvu predsjednika privremene vlade "Srpske opæine Zvornik", odnosno zapovjednika štaba Teritorijalne obrane, odgovorni za zarobljavanje, neèovjeèno postupanje i smrt vojno sposobnih civila Bošnjaka.
Predsjednica sudskog vijeæa Tatjana Vukoviæ navela je da je sud cijenio sve dokaze Tužiteljstva i obrane, istaknuvši da nije bilo politièkih pritisaka na sud, ni "montiranja procesa".
Prema optužnici, Grujiæ i Popoviæ su nakon postignutog dogovora o iseljavanju Bošnjaka iz sela Klisa, Grbavci, Ðuliæi, Kuèiæ-Kula, Grebe, Šetiæi, uzeli za taoce oko 700 vojno sposobnih Bošnjaka koje su držali zatoèene u Tehnièkom školskom centru u Karakaju.
Po završetka rata 1995. godine u masovnim grobnicama pronaðeno je i identificirano oko 300 pobijenih talaca.
Grujiæu i Popoviæu suðeno je u procesu "Zvornik 1", ali je na zahtjev Tužiteljstva u junu 2008. godine Vijeæe za ratne zloèine postupak protiv njih razdvojilo zbog šire istrage koja je tada bila u toku.
Suðenje Grujiæu i Popoviæu poèelo je 28. novembra 2005. godine, zajedno sa još èetiri optužena kojima je u meðuvremenu izreèena pravomoæna presuda, prenio je Tanjug.
Draganu Slavkoviæu, Ivanu Koraæu i Siniši Filipoviæu za zloèine u Domu kulture "Èelopek", na zvornièkoj "Ekonomiji" i "Ciglani" izreèene su pravomoæne kazne od ukupno 24 godine zatvora, dok je Dragutin Dragiæeviæ osloboðen optužbi.
U Komemorativnom centru Tuzla danas je obavljena identifikacija šest osoba, koje su ubijene za vrijeme etnièkog èišæenja nesrba u Zvorniku i Bratuncu. Identifikacija posmrtnih ostataka Podrinjaca obavljena je pod struènim rukovodstvom Vede Tuce, vještaka sudske medicine. Èetiri tijela su ekshumirana iz masovne grobnice Crni Vrh, a u preostala dva sluèaja jedno tijelo je pronaðeno u masovnoj grobnici Mravinjci (Nova Kasaba) i jedno tijelo na Trnovcu, lokalno gradsko groblje u Tuzli.
- Uradili smo identifikaciju za šest žrtava, s tim da naglasim da su èetiri sluèaja, tijela pronaðena u grobnici Crni Vrh, veæ sahranjena. Posmrtni ostaci tih žrtava nisu bili kompletni u momentu kada je porodica preuzimala ostatke, ali su željeli da sahrane ono što smo pronašli. Danas je na red došlo da se i ta tijela kompletiraju. Pregledom je konstatovan uzrok smrti, u veæini sluèajeva se radi o streljnim ozljedama, dok u jednom sluèaju imamo višestruke ozljede po èitavom tijelu – rekao je za Tuzlarije Vedo Tuco, vještak sudske medicine.
Meðu prisutnim èlanovima porodica bila je i Avdiæ Fatimka iz Klise (opština Zvornik), koja je prije pet i po godina ukopala muža, a danas je došla da potvrdi identifikaciju dodatnih kostiju koje su pripadale njenom suprugu.
Kazna za ratne zloèince uvredljiva za žrtve iz Zvornika
Za vrijeme velikosprske agresije na podruèju opštine Zvornik ubijeno je preko 1.500 civila, dok je na hiljade Bošnjaka raseljeno iz svojih domova. 22.novembra 2010.godine Vijeæe Specijalnog suda suda za ratne zloèine u Beogradu osudilo je Branu Grujiæa na kaznu zatvora u trajanju od šest godina i Branka Popoviæa na petnaest godina zatvora za prinudno raseljavanje stanovništva i nezakonito razdvajanje i uzimanje za taoce više od 700 civila Bošnjaka, koji su potom masovno ubijani. Preblaga kazna neprihvatljiva je i uvredljiva za porodice žrtava.
Hakija Smajloviæ iz Udruženja porodica nestalih i zarobljenih lica opštine Zvornik.
NA LOKALITETU KALDRMICA LOCIRANO NAJMANJE 12 ŽRTAVA
Na lokalitetu Kaldrmica, na podruèju opæine Miliæi, iz primarne masove grobnice do sada je locirano najmanje 12 žrtava, kazala je danas Feni glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Lejla Èengiæ.
Pretpostavlja se da je rijeè o srebrenièkim žrtvama iz jula '95. godine.
„Na ovom lokalitetu oèekujemo da æe biti lociran veæi broj žrtava“, kazala je Èengiæ, dodajuæi da æe ekshumacija biti nastavljena i sutra.
Ekshumacijom, koja je poèela juèer, rukovodi Okružno tužilaštvo Istoèno Sarajevo.
NA LOKALITETU KALDRMICA EKSHUMIRANO 20 KOMPLETNIH SKELETNIH OSTATAKA
Ekshumacija žrtava iz proteklog rata na lokalitetu Kaldrmica, na podruèju opæine Miliæi, danas je završena, kazala je Feni glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Lejla Èengiæ.
Ekshumirano je 20 kompletnih skeletnih ostataka.
Skeletni ostaci bit æe prevezeni u Komemorativni centar u Tuzlu i izvršena sudskomedicinska obrada i uzimanje koštanih uzoraka za DNK analizu da bi se utvrdio identitet žrtava.
„Prema našim informacijama, najvjerovatnije se radi o srebrenièkim žrtvama iz jula '95. godine. Na ovom lokalitetu gdje su pronaðena tijela pronaðeno je i mnoštvo èaura“, kazala je Èengiæ.
Policajac osumnjièen za genocid poèeo graditi crkvu kod Potoèara
Gradnja crkve tik iznad Memorijalnog centra u Potoèarima uznemirila je Bošnjake povratnike zbog èinjenice da se gradi na Budaku. Hatidža Mehmedoviæ, predsjednica Udruženja graðana «Srebrenièke majke», kaže da se to dešava samo da se opostruira povratak i da se zastraše povratnici.
Inat i mržnja
- Nemam ništa protiv izgradnje vjerskih objekata, ali to nije bogomolja jer se gradi iz inata i mržnje. Da je postavljena na ulazu u Srebrenicu na lokaciji Žuti most i mi Bošnjaci dali bi svoj prilog. Ali, ta crkva gradi se samo nekoliko metra od masovne grobnice za koju su znali i ti Iliæi koji grade crkvu na svoju volju i bez odobrenja, koje su tražili tek nakon obustave radova - kaže Mehmedoviæeva. Pri tome je podsjetila da crkvu gradi policajac Stevo Iliæ, koji je bio suspendovan s posla jer je bio osumnjièen da je uèestvovao u genocidu u Srebrenici.
- Iako je to privatna imovina gradnja crkve je provokacija, a ne potreba. Meðutim, nama povratnicima kapu kroji vladika zvornièko-tuzlanski Vasilije Kaèavenda. Ja sam sve pogubila, a svaki dan nas bombarduju provokacijama- istièe Mehmedoviæeva. Ona smatra da bh. vlasti, OHR i ambasadori u BiH trebaju uèiniti sve da se stanje na ovim prostorima normalizuje. No, Osman Suljiæ, naèelnik Opštine Srebrenica, kaže da je obustavljena izgradnja crkve nakon što je on poslao graðevinskog inspektora na teren. On smatra da je izgradnja crkve provokacija, jer se gradi na lokaciji do masovne grobnice na Budaku i iznad samog Memorijalnog centra u Potoèarima.
- Prije nego što su dostavili dokumentaciju poslao sam graðevinskog inspektora, koji je obustavio radove. No, oni su kasnije dostavili svu dokumentaciju za izdavanje rješenja za gradnju. Moje mišljenje je da se to radi sa institucijama i da se ništa ne radi neplanski - pojašnjava Suljiæ.
Riješiti problem
O svemu je, kako kaže, upoznao OHR i ambasadu SAD-a u BiH i zatražio njihovu pomoæ da se pokuša riješiti problem i obustavi gradnja crkve. Suljiæ kaže da još nije izdao nikakvu graðevinsku dozvolu, jer èeka povratnu informaciju od OHR-a. Na kraju je dodao da se radi o privatnom vlasništvu, pa je gradnju zakonski nemoguæe osporit
U naselju Budak kod Potoèara, na privatnom imanju porodice Iliæ, zapoèeta je izgradnja pravoslavne crkve. Za ovaj objekt na vrijeme nije pribavljena graðevinska dozvola, pa su reagovali opæina, ali i mještani ovog naselja. Crkva se gradi u neposrednoj blizini lokacije gdje su otkrivene dvije masovne grobnice i nedaleko od Memorijalnog centra.
Za gradnju crkve, u opæini Srebrenica saznali su nakon što su reagovali mještani Potoèara i Budaka, smatrajuæi da je ovo èista provokacija. Radovi na ovom objektu privremeno su obustavljeni.
"Uz sva uvažavanja vjere kao naèina izražavanja prema Bogu bilo kojeg naroda – nije u redu. Kada je ta prièa postala ozbiljna, mi smo naložili graðevinskom inspektoru da ode na lice mjesta i vidi o èemu se radi. On je utvrdio da su udareni temelji za gradnju crkve i naravno obustavio radove, s obzirom na to da ne postoje odreðene dozvole", izjavio je Æamil Durakoviæ, zamjenik naèelnika Opæine Srebrenica.
Prije nego što je došlo do gradnje crkve, naèelnik je obavio razgovor s porodicom Iliæ, nudio lokaciju na Žutom mostu gdje je koncentracija srpskog stanovništva mnogo veæa nego što je to na Budaku, meðutim, to nije prihvaæeno. Opæina je bila spremna da uèestvuje u kupovini zemljišta, a i u samoj gradnji crkvenog objekta. Negodovanje izražavaju i graðani Potoèara.
“Vjerujte mi, ove provokacije što mi majke Srebrenice preživljavamo ne bi mogao podnijeti niko. Vjerujte da ova crkva ovdje ne znaèi nikom. To je neki prkos što oni rade da bi se to zlo više širilo", kaže Mejra Ðogaz, povratnica u Potoèare.
U Crkvenoj opæini Srebrenica, ni u eparhiji Bijeljina niko ne želi da komentariše poèetak gradnje crkve. Opæina Srebrenica oèitovat æe se za nekoliko dana, a o ovom sluèaju upoznati su Meðureligijsko vijeæe Bosne i Hercegovine, OHR i Amerièka ambasada, koji su kontaktirali i sjedište Srpske pravoslavne crkve u Beogradu.
"Mi imamo jedan goruæi problem jer ne znamo šta æe biti poslije izdavanja graðevinske dozvole. Ne znamo kako æe reagovati Bošnjaci u Mjesnoj zajednici Potoèari. Mi smo upozorili na vrijeme, poslali odreðene dopise na vrijeme. Po meni nije u redu da Meðureligijsko vijeæe do sada nije zasjedalo o tome. Sve posljedice koje æe uslijediti, snosit æemo svi zajedno", kaže Æamil Durakoviæ.
Izgradnja crkve u naselju Budak predmetom je spora i negodovanja, pa i moguæeg narušavanja meðuljudskih odnosa u ovom kraju.
Za zloèine u Doboju "Predinom vuku" Predragu Kujundžiæu 17 godina zatvora
Apelaciono vijeæe Suda BiH je osudilo Predraga Kujundžiæa, bivšeg komandanta jedinice "Predini vukovi", pri Vojsci Republike Srpske, na 17 godina zatvora zbog zloèina protiv èovjeènosti poèinjenih u Doboju, javio je BIRN - Justice Report.
Kujundžiæ je u oktobru 2009. godine osuðen na 22 godine dugotrajnog zatvora zbog prinudnog preseljenja, neèovjeènog postupanja, progona, silovanja i držanja u seksualnom ropstvu, te drugih neèovjeènih djela poèinjenih 1992. godine nad nesrpskim stanovništvom u Doboju.
Istom presudom on je osloboðen optužbi da je uèestvovao u višestrukom muèenju civila u “Perèinom disku”, koje je ukljuèivalo nanošenje ozbiljnih fizièkih povreda, i prisiljavanje civila “da jedu sapun i tuku se izmeðu sebe”.
Na ovu presudu žalilo se Tužilaštvo BiH tražeæi da se ona poništi u oslobaðajuæem dijelu i optuženom izrekne duža kazna zatvora, dok je Odbrana zatražila da se presuda ukine i ponovno održi suðenje pred Apelacionim vijeæem.
Apelaciono vijeæe je djelimièno uvažilo žalbu Odbrane i preinaèilo presudu u dijelu koji se odnosi na uèešæe Kujundžiæa u napadu na selo Grapska (opæina Doboj), kao i navodima koji ga terete da je odvodio zarobljenike iz objekta "Perèin disko" u živi štit, te u dijelu koji se odnosi na visinu kazne.
"Žalba Tužilaštva odbija se kao neosnovana, te se prvostepena presuda potvrðuje u oslobaðajuæem dijelu", saopæeno je iz Suda BiH.
Re: RS genocidna tvorevina (sabrani primitivizmi)
