Editorial
Bosnia Unraveling
It has been a long time since the United States paid serious high-level attention to Bosnia. After the 1995 Dayton Accords ended the genocidal horrors, Washington moved on to other priorities and largely left oversight of the peace agreement to Europe. Now it’s time to seriously re-engage before the deal unravels.
Fortunately, an immediate return to widespread violence seems unlikely. But Dennis Blair, the new director of national intelligence, warned Congress recently that Bosnia’s survival as a multi-ethnic state is seriously in doubt, with tensions at their highest levels in years. The deal that ended the war created a decentralized political system that has entrenched rather than eradicated deep divisions. Bosnia’s political leaders continue to prey on their countrymen’s ethnic prejudices and insecurities. Haris Silajdzic — the Muslim in Bosnia’s three-member presidency — has called for the Serbian Republic inside of Bosnia to be abolished. The Bosnian Serb prime minister, Milorad Dodik, who is supported by Russia, has talked about secession.

Bosnia’s people ultimately must take responsibility for what their country is to become. But the United States, which led the Dayton negotiations, has a vested interest in making sure the peace deal does not erode further. So does the European Union, which has 2,000 peacekeepers and a special representative in Bosnia.

The United States and its allies must craft a plan to salvage Dayton’s promise. It can use the lure of eventual E.U. membership to get Bosnians to write a new constitution that will finally create a functioning multi-ethnic state. We are reassured that President Obama’s aides are beginning to discuss Bosnia. The new president’s commitment to aggressive diplomacy could help ensure that Bosnia’s horrors are never seen again.

http://www.nytimes.com/2009/02/23/opinion/23mon4.html?_r=1&scp=2&sq=bosnia&st=cse

New York Times: SAD moraju spriječiti novi HOROR u BiH

Američke Države i njezini saveznici moraju da sastave plan spašavanja Daytonskog mirovnog sporazuma, i, koristeći primamljivost eventualnog članstva u EU, natjeraju građane BiH da napišu novi ustav koji će konačno stvoriti funkcionalnu multietničku državu, piše danas "New York Times".



U uvodničkom komentaru list ocjenjuje da je prošlo dosta vremena od kada su SAD ozbiljno posvetile pažnju situaciji u BiH.
"Nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma 1995. godine Washington se okrenuo drugim pitanjima i većinom prepustio Evropi nadgledanje mirovnog sporazuma, ali sada je vrijeme da se ponovo angažira prije nego sporazum propadne", piše list, uz ocjenu da se čini da je teško moguće da se regija vrati nasilju.



Dennis Blair, novi direktor nacionalne obavještajne agencije, upozorio je Kongres da je opstanak BiH kao multietničke države ozbiljno doveden u pitanje sa tenzijama do sada najvećim u posljednjih nekoliko godina.



Sporazum koji je okončao rat stvorio je decentraliziran politički sustav koji je produbio, a ne "poravnao" duboke podjele.
Član predsjedništva BiH Haris Silajdžić pozvao je na ukidanje Republike Srpske, dok premijer Republike Srpske Milorad Dodik, koga podržava Rusija, govori o secesiji, navodi list.



"Narod u BiH mora na kraju preuzeti odgovornost za ono što će njihova zemlja postati, ali SAD, koje su predvodile pregovore u Daytonu, zainteresirane su da prekinu daljnju eroziju mirovnog sporazuma, kao i EU koja ima 2.000 mirovnjaka i specijalnog predstavnika u BiH", navodi "New York Times".



U komentaru se izražava uvjerenost da pomoćnici američkog predsjednika Baracka Obame razmatraju BiH, i da opredijeljenost novog predsjednika "agresivnoj diplomaciji" može da osigura da se "horori BiH nikad ne ponove".



23.2.2009.
pincom.info




[Edited by mosnik on 23-02-2009 at 14:55 GMT] 

poj´o vuk magarca






Dodikovi lobisti u Vasingtonu
prespavali “probosnjacku
rezoluciju o BiH“ cije je
usvajanje izlobirao
Haris Silajdzic


U dramaticno intoniranom tekstu pod naslovom
“Srpski lobisti podrzali Silajdzica“ srbijanski magazin
Press pozvao je premijera RS-a Milorada Dodika da
preispita angazman svojih lobista u Vasingonu. “Srpski
lobisti u Vasingtonu, kojima Vlada RS mesecno placa
120.000 dolara za zastupanje interesa Srpske u SAD,
naprosto su prespavali novu, probosnjacku rezoluciju o
BiH koja je pre nekoliko dana upucena americkom
Kongresu“, pise Press, koji otkriva da je probosnjacku
rezoluciju podrzalo i nekoliko clanova Kongresa za koje
se vjerovalo da cvrsto zastupaju srpske interese. Izvori
Pressa tvrde da je “probocnjacka rezolucija delo Harisa
Silajdzica“ koji je za samo nekoliko dana boravka u
Vasingtonu uspio anulirati skupo placeni angazman
Dodikovih lobista iz lobisticke kuce Quinn Gillespie &
Associates.

Čanković poziva Dodika da "pokaže hrabrosti" i povede RS u "nezavisnost"

23.02.2009. 15:42

Nevladina organizacija iz Banje Luke "Srbski narodni pokret - Izbor je naš" pozvala je danas premijera RS-a Milorada Dodika da "pokažete hrabrost i slobodu", te, kako navode, "pokrenete proces stvaranja nezavisne RS".

Predsjednik ovog pokreta Dane Čanković je na pres-konferenciji u Banjoj Luci rekao da su posumnjali u Dodikovu namjeru da će to i uraditi nakon što su čuli nedavnu njegovu izjavu "da ne isključujete referendum u RS s pitanjem: Da li građani RS-a žele RS u skladu s Dejtonskim sporazumom".

- Iako ste rekli da je BiH duboko podijeljena zemlja, ovako formulisano referendumsko pitanje pokazuje Vaš domet i otvara oči srpskom narodu, kazao je Čanković.

On je još naveo i da je Dodik istovremeno izjavio „da do definitivnog raspada BiH, može doći ako slučaj s krivičnom prijavom, kako ga je nazvao, ´obarač´, bude povučen", što znači, navodi, da je jedini način da Dodik "RS povedete u nezavisnost jeste da taj ´obarač´ bude povučen".




(Svevijesti.ba/Fena)
 

Jovan Čizmović: Vladu RS spremno da brani 520 advokata

Datum: 23.02.2009 21:10
Autor: Dragan Jerinić

Advokatska komora Republike Srpske u svom punom kapacitetu od 520 advokata i sa 240 pripravnika i stručnih saradnika za pravne poslove stoji na raspolaganju Vladi Republike Srpske za svaku vrstu pravne pomoći nakon podnošenja izvještaja SIPA Tužilaštvu BiH.

Jovan Čizmović, predsjednik Advokatske komore RS, u intervjuu "Nezavisnim" po povratku iz Beča sa 37. predsjedničke konferencije CCBE-a (Organizacije pravnih udruženja u Evropi) kaže da je Advokatska komora "spremna besplatno da pruži svaku pravnu pomoć svim institucijama RS i stane u odbranu svih interesa RS".

ČIZMOVIĆ: U ovom slučaju se radi o povredi interesa RS, jer od strane organa u Republici Srpskoj nije nađen nijedan element postojanja krivičnog djela koji bi mogao da bude stavljen na teret premijeru ili bilo kome od ministara. Ako u RS postoji takav stav, onda vjerujući organima i institucijama RS da te osobe nisu počinile nijedno krivično djelo spremni smo stati u odbranu svakog pojedinca i svake institucije u RS. Ovo govorim u ime svih advokata koji su članovi Advokatske komore RS.

NN: Kao iskusan pravnik, kako komentarišete način na koji je taj izvještaj otišao iz SIPA prema Tužilaštvu BiH?

ČIZMOVIĆ: Način na koji je otišao izvještaj o krivičnom djelu je stvar njihovog pravilnika i Poslovnika o unutrašnjoj organizaciji SIPA. Prema Zakonu o Agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), direktor Agencije ima isključivu nadležnost da rukovodi i organizuje kompletan rad u njoj. Istina je da imaju određene beneficije, odnosno data su ovlašćenja zamjeniku direktora za poslove na kojima je trenutno raspoređen Dragan Lukač. Ali, opet, takva jedna radnja ne može se desiti bez znanja i odobrenja direktora, jer svi njegovi zamjenici mogu samo u slučaju njegove odsutnosti potpisivati određene dokumente i u ime Agencije preduzimati radnje. To je jasno regulisano Zakonom o Agenciji za istrage i zaštitu.

NN: Koliko je, po Vašem mišljenju, suština tog izvještaja udar na institucije RS?

ČIZMOVIĆ: Evidentno da jeste, jer sve ono što remeti normalan rad i funkcionisanje institucija RS je udar na njih. Evidentno je i da je to šteta za institucije Republike Srpske. Međutim, treba govoriti i o tome ima li ili nema elemenata krivičnog djela o kojem se govori u podnesenom izvještaju od strane Agencije za istrage i zaštitu i zbog toga sam sa funkcije koju obavljam, predsjednika Advokatske komore RS, rekao da smo spremni pružiti svaku pravnu pomoć svim institucijama RS, Vladi RS, jer time branimo i interese RS.

NN: Očekujete li da Vas pozovu iz Vlade RS?

ČIZMOVIĆ: Mislim da bi takav poziv trebalo da uslijedi. Opravdano bi trebalo da uslijedi, jer RS ima svoju advokatsku komoru koja brani njene interese.

NN: S pravne strane, da li je Tužilaštvo BiH uopšte nadležno da pokrene jednu ovaku istragu?

ČIZMOVIĆ: Mnoge stvari se tu mogu postaviti kao pitanje. Prvo, da li su tu dokazi prikupljeni zakonito ili nezakonito, da li takvi dokazi imaju u sebi sadržaj ili bilo kakvo obilježje krivičnog djela, da li je poštovana procedura u odnosu na samo pribavljanje tih dokaza u odnosu prema licima, da li je poštovana procedura što se tiče same nadležnosti, da li je u samoj Agenciji za istrage i zaštitu ispoštovana procedura, gdje su ti dokazi i na osnovu čega su ih pribavili, na osnovu čije naredbe je Agencija za istrage i zaštitu postupala... Dalje, da li je Agencija blagovremeno obavijestila tužioca ako je imala saznanje da je počinjeno krivično djelo, u kojim rokovima da bi onda tužilac na osnovu osnovane sumnje i mogao preduzeti određene radnje.

Ovdje vidimo da se tužilac oglasio tek kada je Agencija za istrage podnijela izvještaj, što otvara pitanje na osnovu čega je i u kojem vremenu Agencija za istrage i zaštitu postupala. Da li je to poštovanje Zakona o krivičnom postupku BiH i Zakona o krivičnom postupku entiteta s obzirom na to da u odnosu na te obaveze ne postoji razlika.
(Nezavisne novine)

http://www.nezavisne.com/dogadjaji/intervju/37344/Jovan-Cizmovic-Vladu-RS-spremno-da-brani-520-advokata.html

Nakon odluke Parlamenta FBiH

Osobe s invaliditetom provalile u Skupštinu
Nakon što je Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) odobrio na današnjoj sjednici izmjene jednog zakona koji reguliše prava neratnih invalida, veća grupa osoba s invaliditetom odmah po usvajanju provalila je u skupštinsku salu nezadovoljna donesenom odlukom parlamentaraca.
Povišenim glasom od poslanika i članova Vlade koji su se u tom trenutku zatekli u skupštinskim klupama, tražili su poništenje odluke.

Neki od članova ovih udruženja traže da invalidi ostanu u sali sve dok parlamentarci eventualno ne promijene odluku dok drugi pozivaju kolege da izađu iz sale i tako dozvole parlamentarcima da ponovo zasjedaju na miru i promijene odluku.

Konačan ishod ove situacije znat će se kasnije.

Invalidi, među kojima je veliki broj osoba s oštećenim sluhom i govorom, nezadovoljni su zato što su na osnovu današnje odluke Parlamenta, kao 70-postotni invalidi izgubili pravo na određene naknade koje su imali prije današnjeg mijenjanja zakona.

Tekst čiji je službeni naziv Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodica s djecom u FBiH izmijenjen je većinom glasova poslanika na današnjoj sjednici na inicijativu Federalne vlade.

Parlamentarci su time odobrili Vladin prijedlog da iz federalnog budžeta ubuduće budu finansirani samo 100-postotni i 90-postotni neratni invalidi a ne i korisnici s ostalim procentima invalidnosti kao što je do sada bio slučaj.

Ovakav Vladin prijedlog odobrio je bez mnogo diskusije nedavno Dom naroda Federalnog parlamenta, a danas su ga odobrili uglavnom poslanici parlamentarne većine u Predstavničkom dom, za razliku od većine opozicionih poslanika.

Invalidi koji su odmah po odluci parlamentaraca provalili u salu do tada su čekali ishod glasanja ispred dvorane.
(FENA)

Puč u F BiH: Invalidi zauzeli Federalni parlament, Vlada pobjegla


SARAJEVO - Oko 200-tinjak civilnih invalida upalo je u Kino dvoranu u Sarajevu u kojoj se održavala sjednica Parlamenta Federacije BiH i prekinulo zasjedanje, saznaje Pincom.info.

Incident se dogodio nedugo nakon što su zastupnici izglasali Zakon kojim se ukidaju prava neratnim invalidima s invaliditetom manjim od 90 posto, dok se prava na invalidninu zadržavaju ratnim invalidima sa stupnjom invaliditeta od 20 do 100 posto.

Predstavnici neratnih invalida, njih 6-7 nakon što je izglasan zakon, koji je ocijenjen kao "put za financijski spas Federacije", izašli su ispred dvorane i o onom što se dogodilo obavijestili invalide koji su čekali ishod sjednice.

Invalidi su nakon toga uz transparente, razvalili vrata i upali u dvoranu uz povike: Sram vas bilo, što nam ovo radite, Mi smo glasali za vas, a vi ste udarili na sirotinju..

Jedan od zastupnika Petar Milić kazao nam je kako invalidi sjede u dvorani, sa zastupnicima, te izlaze za govornicu i drže govore, tražeći poništavanje netom izglasanog zakona. Traže da u dvoranu dođe premijer Branković, no premijer i ministri, prije upada invalida, su na sporedni izlaz, kako nam je rekao Milić, pobjegli iz dvorane.

- Ono što su invalidi govorili je istina, ovo je segregacija, diskriminacija invalida, jer ratni i neratni invalidi istog stupnja invaliditeta, sada nemaju ista prava, kaže Milić, napominjući kako je on osobno glasao protiv predloženog zakona.

Situacija je dramatična i napeta. Za sada nije poznato hoće li intervenirati federalna policija, kako bi se omogućio nastavak zasjedanje Federalnog parlamenta.

24.2.2009.
M.Š. Pincom.info

DOGAđAJI DANA
25-02-2009 02:00

Premijer Nedžad Branković pobjegao

Ki­no sa­lu "Uni­tic cen­tra" u Sa­ra­je­vu u ko­joj je održa­va­na sje­dni­ca Pred­sta­vni­čkog do­ma Par­la­men­ta Fe­de­ra­ci­je BiH ju­čer je pra­kti­čno za­uze­lo ne­ko­li­ko sto­ti­na ne­za­do­vo­ljnih ne­ra­tnih in­va­li­da, ma­hom glu­ho­ni­je­mih oso­ba.

Talačka kriza
Si­tu­aci­ja, ko­ja se u je­dnom mo­men­tu pre­tvo­ri­la u pra­vu ta­la­čku kri­zu u ko­joj su po­je­di­ni mi­nis­tri i ve­li­ka ve­ći­na po­sla­ni­ka bi­li de fa­kto za­ro­blje­ni, de­si­la se odmah na­kon usva­ja­nja pri­je­dlo­ga iz­mje­na Za­ko­na o osno­va­ma so­ci­jal­ne za­šti­te.

Kao što je po­zna­to Vla­da je uz obra­zlo­že­nje da že­li sa­ču­va­ti bu­džet pre­dlo­ži­la iz­mje­ne ko­jim se iz Za­ko­na bri­šu na­kna­de za oso­be ko­je ima­ju ste­pen in­va­li­dnos­ti ispod de­ve­dest pos­to. Odmah na­kon što su gla­so­vi­ma par­la­me­na­tar­ne ve­ći­ne, odnosno SDA, SBiH i HDZ-a, usvo­jene ove izmjene Za­kona, in­va­li­di ko­ji su od ra­nog ju­tra pro­tes­to­va­li is­pred zgra­de u ko­joj je održa­va­na sje­dni­ca, pro­va­li­li su kroz vra­ta sa­le i na­kon kra­ćeg okrša­ja sa osi­gu­ra­njem, za­go­spo­da­ri­li ci­je­lom pros­to­ri­jom.

Sa­mo pu­kom sre­ćom iz­bje­gnu­te su te­že po­slje­di­ce.

Smi­ri­va­nju si­tu­aci­je za­si­gur­no je do­pri­nio i brzi bi­jeg pre­mi­je­ra Ne­dža­da Bran­ko­vi­ća i Pe­ri­ce Je­le­če­vi­ća, federalnog mi­nis­tra ra­da i so­ci­jal­ne po­li­ti­ke, ko­ji su za­je­dno sa još ne­ko­li­ci­nom mi­nis­ta­ra us­pje­li iza­ći na spo­re­dni izlaz u mo­men­ti­ma dok su in­va­li­di sa­vla­da­va­li osi­gu­ra­nje i ula­zi­li u sa­lu.

Bran­ko­vi­ća je nje­go­vo li­čno osi­gu­ra­nje do­slo­vno izni­je­lo iz sa­le, a pri to­me su čak i izva­lje­na vra­ta ko­ja su se na­la­zi­la na izla­zu kroz ko­ji je premijer izve­den.

U sa­li su ipak os­tali pot­pred­sje­dni­ca FBiH Spo­men­ka Mi­čić i mi­nis­tar fi­nan­si­ja FBiH Vje­ko­slav Be­van­da, ko­ji su oko je­dan sat pra­kti­čno bi­li ta­oci ne­za­do­vo­ljnih i ner­vo­znih in­va­li­da ko­ji nji­ma, kao ni po­sla­ni­ci­ma ko­ji su ve­ći­nom os­ta­li u sa­li, ni­su do­zvo­lja­va­li da iza­đu va­ni.

Odmah na­kon to­ga u zgra­du su sti­gle i ja­ke po­li­cij­ske sna­ge ko­je ipak ni­su in­ter­ve­ni­ra­le, pa se si­tu­aci­ja na kra­ju ko­li­ko-to­li­ko smi­ri­la.

Plač poslanica
Ipak, to­kom sat vre­me­na ko­li­ko je tra­ja­la ga­la­ma i to­tal­ni ha­os u sa­li, pa­le su izu­ze­tno te­ške ri­je­či, a bi­lo je i vi­še in­ci­den­tnih si­tu­aci­ja u ko­ji­ma su čis­tom sre­ćom iz­bje­gnu­te te­že po­slje­di­ce.

Je­dna od na­pe­ti­jih sce­na de­si­la se ka­da je po­sla­nik HDZ BiH Ma­rin­ko Bo­žić po­ku­šao iza­ći iz sa­le u če­mu su ga spri­je­či­la dvo­ji­ca glu­ho­ni­je­mih oso­ba ko­je su ga uz agre­si­vne ges­ti­ku­la­ci­je, ma­ha­nje šta­ka­ma i pri­je­te­ćim po­kre­ti­ma, vra­ti­le na nje­go­vo mjes­to.

Po­je­di­ne zas­tu­pni­ce su to­kom ovih sat vre­me­na pla­ka­le, dok su iznad nji­ho­vih gla­va oku­plje­ni in­va­li­di vri­šta­li ka­ko su "svi lo­po­vi", "da mi­sle sa­mo na svo­je pla­će", "ka­ko oti­ma­ju od si­ro­ti­nje" i sli­čne pa­ro­le. Tra­že­ne su os­tav­ke Je­le­če­vi­ća i Bran­ko­vi­ća, a za go­vor­ni­com su se na­su­mi­ce smje­nji­va­li go­vor­ni­ci ko­ji su tra­ži­li da se spor­ni za­kon odmah po­ni­šti, a na­jav­lji­va­li su i štrajk gla­đu.

Kom­ple­tan ha­os ne­kim se ču­dom sam od se­be smi­rio i po­sla­ni­ci su za­je­dno sa mi­nis­tri­ma pu­šte­ni da na­pus­te sa­lu iz ko­je me­đu­tim ni­su že­lje­li iza­ći in­va­li­di sve dok se nji­ho­vi zah­tje­vi ne ispu­ne.

Pre­mi­jer Bran­ko­vić i mi­nis­tar Je­le­če­vić u na­re­dna tri sa­ta ko­li­ko su tra­ja­li pre­go­vo­ri izme­đu pred­sta­vni­ka in­va­li­da i po­sla­ni­ka, ni­su se udos­to­ji­li do­ći i sa­slu­ša­ti mu­čne dis­ku­si­je ko­je su se ču­le to­kom ovih raz­go­vo­ra.

Na kon­cu je do­go­vo­re­no da se održi no­va van­re­dna sje­dni­ca na ko­joj bi se usvo­jio no­vi za­kon ko­ji bi omo­gu­ćio is­pla­tu in­va­li­dni­na i za oso­be sa ma­njim ste­pe­nom in­va­li­di­te­ta od 90 pos­to. Ovaj za­kon pre­dlo­ži­li su i pri­je ju­če­raš­nje sje­dni­ce Klu­bo­vi SDA i SBiH, a njim se omo­gu­ća­va is­pla­ta in­va­li­dni­na za oso­be mla­đe od 18 go­di­na ili do 27 go­di­na, ako se ško­lu­ju, ali sa­mo ako im je do te go­di­ne nas­tu­pi­la in­va­li­dnost.

Sve oso­be ko­je pos­ta­nu in­va­li­di do 80 pos­to na­kon 27 go­di­ne i da­lje ne bi do­bi­va­li na­kna­de.

Poslanički podsmjeh
Van­re­dna sje­dni­ca sa­zva­na je na­kon što su in­va­li­di za­do­vo­ljni ovim za­ko­nom na­pus­ti­li sa­lu. Ta­da se po­no­vo po­ja­vio i pre­mi­jer Bran­ko­vić ko­ji je u sa­lu ušao kroz špa­lir zvi­ždu­ka i uvre­da pri­su­tnih in­va­li­da.

On je po­ru­čio da ni­je mo­gao do­ći ra­ni­je "jer je imao sas­ta­nak sa pred­sta­vni­ci­ma MMF-a i ko­mer­ci­jal­nih ba­na­ka". Ovo obra­zlo­že­nje okupljeni poslanici do­če­kali su sa otvo­re­nim pod­smi­je­hom.

No­vi za­kon na kra­ju je je­dno­gla­sno usvo­jen, iako ni­ko ni­je mo­gao re­ći ko­li­ko sred­sta­va će za nje­go­vu pro­ve­dbu tre­ba­ti i na ko­li­ko se lju­di on uo­pće odno­si. Na ovo­me su po­se­bno in­sis­ti­ra­li po­sla­ni­ci SDP-a, ali su i oni na kra­ju da­li svoj glas za za­kon.

Iz ove stran­ke, is­ti­na dos­ta uvi­je­no, po­zva­li su Vla­du da na­kon sve­ga što se ju­čer de­ša­va­lo po­dne­se os­tav­ku.

Sla­vi­ša Šu­ćur pi­tao je i či­ja je Bran­ko­vi­će­va Vla­da za­pra­vo, s ob­zi­rom da ne­ma po­drške za nje­ne pro­je­kte unu­tar par­la­men­tar­ne ve­ći­ne. Pre­mi­je­ru je po­ru­čio da je "ra­zvio ne­vje­ro­va­tnu spo­so­bnost da iz sva­ke si­tu­aci­je iza­đe kao žrtva".

In­va­li­di su na­kon usva­ja­nja za­ko­na, na­pus­ti­li sa­lu uz po­ru­ku da će tu do­ći već su­tra ka­da se o is­tom za­ko­nu tre­ba izja­sni­ti i Dom na­ro­da.

Pred­sje­da­va­ju­ći Pred­sta­vni­čkog do­ma Sa­fet Sof­tić za­ka­zao je nas­ta­vak sje­dni­ce za da­nas, ali je nje­no održa­va­nje ne­iz­vje­sno s ob­zi­rom da su mu iz po­li­ci­je re­kli da ne mo­gu ga­ran­ti­ra­ti si­gur­nost održa­va­nja sje­dni­ce u sa­li "Uni­tic cen­tra".
Ad. Mujanović

Jusufovićeva uvreda
In­va­li­di ko­ji su pro­va­li­li na sje­dni­cu, čla­no­vi su ne­ko­li­ko or­ga­ni­za­ci­ja. Me­đu­tim, broj­ni par­la­men­tar­ci za ci­je­li in­ci­dent okri­vi­ili su za politiziranje Zi­ja­da Ara­pči­ća, pred­sje­dni­ka Sa­ve­za in­va­li­da FBiH, ko­ji je uje­dno i pred­sje­dnik De­mo­krat­ske stran­ke in­va­li­da. Mu­nib Ju­su­fo­vić po­ru­čio je Arapčiću to­kom sas­tan­ka invalida i čel­ni­ka Par­la­men­ta da je po­li­ti­čki obo­jio ci­je­li in­ci­dent i da "si­gur­no u sve­mu pos­to­je i nje­go­vi prsti". Na ovo je Ara­pčić od­go­vo­rio ka­ko to ni­je ta­čno i da on i "ne­ma prste".

Zašto su došli
Oku­plje­ni in­va­li­di ka­te­go­ri­čno su ne­gi­ra­li da ih Zi­jad Ara­pčić oku­plja zbog vlas­ti­tih in­te­re­sa.

- Nas ni­ko ni­je po­zvao da do­đe­mo. Do­la­zim na sku­po­ve da bih dao po­dršku svim ugo­že­nim in­va­li­di­ma me­đu ko­ji­ma je i mo­ja že­na ko­ja je 80 pos­to­tni in­va­lid, ali i zbog či­nje­ni­ce da ni ja ni­sam si­gu­ran no­vim za­ko­nom kao 90 pos­to­tni in­va­lid dru­ge ka­te­go­ri­je - re­kao je za "San" En­ver Ha­sić.

Sa­ne­la Ka­pić do­šla je u ime svo­je maj­ke, 100 pos­to­tnog in­va­li­da.

- Ako se ura­di re­vi­zi­ja in­va­li­dnos­ti ni­ko ne ga­ran­tu­je da mo­ja maj­ka ne­će bi­ti u ne­koj od ka­te­go­ri­ja in­va­li­da ko­ju pla­ni­ra­ju is­klju­či­ti iz Za­ko­na. Naj­ma­nje što mo­že­mo da ura­di­mo jes­te da im da­mo po­dršku - re­kla je Ka­pi­će­va.

Ir­fan Re­kić iz Kra­ji­ne ko­ji je kao sto­pos­to­tni ina­vlid do­šao sa pred­sta­vni­ci­ma svog Udru­že­nja, po­ru­čio je da je do­la­zak na skup naj­ma­nje što je mo­gao da ura­di u ovom tre­nut­ku "jer ono što pla­ni­ra­ju da ura­de imat će da­le­ko­se­žne po­slje­di­ce".
A. A.
(SAN)

http://www.san.ba/index.php?id=5505

Zamjenik visokog međunarodnog predstavnika američki diplomata Raffi Gregorian uskoro odlazi iz Bosne i Hercegovine, potvrđeno je "Večernjem listu" iz izvora bliskih State Departmentu, a od koga je stigla i potvrda kako će Gregorian biti unaprijeđen na visoku poziciju u Ministarstvu vanjskih poslova SAD-a.
"Gregorian je praktično već imenovan na poziciju u Odjeljenju za evropska i euroazijska pitanja State Departmenta", kazao je isti izvor.

Prema tim izvorima, praktično će biti zadužen i za pitanje jugoistoka Evrope, te samu Bosnu i Hercegovinu.

"Samim tim, Bosna i Hercegovina će biti u centru nove američke administracije, što je ohrabrujuće za ubrzavanje cijelog procesa preuređenja zemlje koja je uređena u Daytonu", dodao je isti izvor. Službene potvrde za to, međutim, nema. Inače, Gregorian je još prošle sedmice otputovao za Sjedinjene Države kao ključni konsultant Washingtona za izbor nasljednika Miroslava Lajčaka.

Nakon Lajčaka, praktično se zagovara ponovni zaokret međunarodne uprave u BiH prema snažnijem uticaju na donošenje važnih odluka i konačnog zatvaranja Kancelarije visokog predstavnika. Gregoriana se praktično cijelo vrijeme smatralo sivom eminencijom međunarodne uprave u BiH. U posljednje dvije godine praktično je jedino Gregorian koristio bonnske ovlasti. Nije se libio nametati odluke vezane uz poziciju Brčkog, uskraćivao je plaće, mijenjao propise. Njegov skori odlazak je i datumom vezan uz završetak zakonodavnog posla u entitetskim i Parlamentu BiH oko pravnog statusa Brčkog.

Očekuje se, naime, da se praktično u ustavu navede Brčko koje neće biti izdvojeni element.

Njegov odlazak najviše je priželjkivao upravo premijer RS-a Dodik. Međutim, ovaj američki diplomata odlazi na još uticajniju adresu u Washingtonu. Cijeli sukob izbio je oko navodnih Gregorianovih pritisaka na Tužilaštvo da istražuje poslove gradnje objekata u RS-u, što je kulminisalo pokretanjem predistražnih radnji Tužilaštva BiH oko premijera RS-a i još petnaest osoba.

(24sata.info)