Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić izjavio je da Hrvatska prati i dijeli zabrinutost za zbivanja u BiH, u kojoj su se, po njegovim riječima, "ponovno probudile snage koje je žele destabilizirati", javlja Hina.


Dodao je je da je Hrvatska kao potpisnica Daytonskog sporazumam ali i susjedne zemlje, neposredno zainteresirana za pronalaženje odgovarajućeg rješenja, a to je, po njegovu mišljenju, jedinstvena BiH.
"Oduvijek sam isticao da je za trajan mir i stabilnost ovih prostora od najveće važnosti da cijela regija što prije postane dijelom EU-a", naglasio je hrvatski predsjednik.tijekom govora o temi "Hrvatska na pragu Europske unije" koji je u srijedu održao u Institutu Europa Sveučilišta u Zuerichu.
Budući da zemlje regije u nastojanju da se približe euroatlantskim integracijama moraju ispuniti kriterije i usvojiti reforme, Hrvatska, po riječima svog predsjednika može biti model za regiju, koja je voljna pružati podršku i konkretnu pomoć.

Govoreći o tijeku pregovora Hrvatske s Europskom unijom, Mesić je kazao kako Hrvatska vjeruje u uspješan završetak pregovora, ne samo radi sebe, nego i radi regije, jer bi njezin ulazak u EU bio poruka svima u regiji da se ispunjavanje europskih standarda nagrađuje.

"Mi vjerujemo i želimo da se pregovori što prije nastave i uspješno dovrše u mjesecima koji su pred nama. To ne želimo samo radi sebe, nego i radi regije", rekao je Mesić, napomenuvši kako se proces pristupnih pregovora Hrvatske i EU neposredno odražava na europski proces u regiji.

"Ulazak Hrvatske u Europsku uniju bio bi poruka svima u regiji da se stvaranje i ispunjavanje europskih standarda honorira", istaknuo je Mesić.

Po riječima hrvatskog predsjednika Hrvatska je jako zainteresirana za ubrzanje procesa euroatlantskih integracija susjednih zemalja jer, kako je rekao, "europeizacija regije donosi dugoročnu stabilnost ovim prostorima, a to je u interesu svih.

Stoga Hrvatska sa svim zemljama uže regije razvija dobrosusjedske odnose, u svim je područjima intenzivirala bilateralnu suradnju, a surađuje i u okviru multilateralnih organizacija, kazao je on.

(Svevijesti.ba/Fena)
 

MEĐUNARODNE vojne snage koje su u Bosni i Hercegovini raspoređen u okviru misije Eufor, u srijedu ujutro su upale u kuću Duška Todića, bivšeg suradnika Ratka Mladića koji se i dalje nalazi u bijegu pred Haškim sudom.

Mediji u BiH danas pišu da su snage Eufora u banjalučkom naselju Obilićevo upale u Todićevu kuću u potrazi za podacima koji bi mogli dovesti do boravišta Ratka Mladića.

Duško Todić je ratni suradnik Ratka Mladića i bivši časnik protuobavještajne službe u Generalštabu vojske Republike Srpske.

Vojnici Eufora su u Todićevoj kući zaplijenili određene materijale, računalo, mobitel i ostali materijal koji je možda poslužio ostvarivanju komunikacije između Todića i Ratka Mladića.

Ratko Mladić je bivši časnik Jugoslavenske narodne armije koji je svoju vojničku karijeru okrunio intenzivnim sudjelovanjem u radnim djelovanjima, osobito u BiH. Kao pripadnik JNA sudjelovao je u vojnim akcijama u Hrvatskoj sa ciljem odsjecanja juga Hrvatske od sjevernog dijela zemlje.

U Hrvatskoj se nije dugo zadržao već je u proljeće 1992. godine angažiran u BiH u kojoj su se otvarala nova ratišta. U svibnju iste godine je je sudjelovao u postavljanju kompletne blokade Sarajeva koje je iduće tri i pol godine proživljavalo najgoru ratnu opsadu u povijesti.

Haški sud Ratka Mladića traži zbog ratnih i zločina protiv čovječnosti u Bosni i Hercegovini, a najgora točka optužnice svakako jest ona koja se odnosi na stravičan pokolj u Srebrenici kojeg je Međunarodni sud pravde (ICJ) proglasio činom jednakom genocidu.

 

Bez obzira na pokušaje pojedinih političkih moćnika da ga zaštite, Ramiz Džaferović, predsjednik Uprave Razvojne banke morat će odgovarati za kriminal počinjen u toj federalnoj finansijskoj instituciji, piše San.
Kako saznajemo, Džaferović je jučer oko podne saslušan u Federalnom MUP-u. Kao što je poznato, on je novac iz Razvojne banke dijelio po vlastitim kriterijima, a u dogovoru sa svojim mentorima i političkim zaštitnicima i riječ je o stotinama miliona maraka
 

Tekst sporazuma o granicama između BiH i Crne Gore usaglašen je na nivou ekspertskih grupa i u toku su procedure verifikacija u nadležnim institucijama, što bi trebalo da dovede do potpisivanja ovog sporazuma još u prvoj polovini ove godine.
Pomoćnik ministra inostranih poslova za međunarodne i konzularne poslove BiH i član Komisije za granice BiH Zoran Perković izjavio je za ´´Oslobođenje´´ da je ostalo još da se izrade karte i opis granice, kao aneks sporazuma.
On smatra da preostali dio posla neće uticati na pomjeranje roka za potpisivanje sporazuma o granici BiH sa Crnom Gorom.
Na osnovu nedavnog dogovora ministra inostranih poslova BiH Svena Alkalaja i hrvatskog premijera Ive Sanadera, trebalo bi da do kraja ovog mjeseca počnu razgovori i o rješavanju spornih graničnih pitanja između BiH i Hrvatske, što se posebno odnosi na granicu kod Kostajnice, slobodni izlaz BiH na otvoreno more, ostrva Veliki i Mali školj, kao i izgradnju mosta kopno-Pelješac.
Pred BiH stoji i zadatak rješavanja pitanja granice sa Srbijom.
Konkretno, ´´sporna´´ su područja oko hidroelektrana Bajina Bašta i Zvornik, kao i područja opština Rudo i Priboj.
(Svevijesti.ba

 

Hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić smatra da je situacija u BiH "veoma loša u svakom pogledu i da će biti još lošija".
"Odbili su nas i za kandidatski status i u NATO i EU, odbili su nam vizne olakšice. Izgleda da je ta loša realnost napokon shvaćena i u tzv. međunarodnoj zajednici ako tako nešto uopšte postoji kada je riječ o BiH. I zato, naizgled, iznenada imamo pojačan interes stranaca koji shvataju da ozbiljni problemi u BiH mogu da destabilizuju cijelu regiju. A problema ima puno, pogotovo kada se Milorad Dodik trudi da ih napravi što više" - smatra Komšić.
On ocjenjuje da je "obnova ratnih sukoba na ovim prostorima, ne samo u BiH, uvijek moguća sa ovakvim politikama koje vladaju zadnjih 17-18 godina, ako bi samo takve politike bile puštene da odlučuju o ratovima i miru".
"Ali toga više neće biti. Neće biti jer i NATO i Rusija i EU to neće dozvoliti. I to zajednički. I neće biti iz još jednog mnogo bitnijeg razloga - suviše su svježa sjećanja na nedavne ratove na ovim prostorima, ne samo u BiH, i teško da postoji takva politička snaga koja bi mogla da masovno mobiliše bilo koji narod da krene u rat", izjavio je Komšić za današnji "Dnevni avaz".
Prema njegovom mišljenju, trenutni bezbjednosni problemi u BiH i regiji postaju pragmatični kriminalci, politički i svaki drugi, za naše prilike velikog kalibra, koji su spremni, da bi izbjegli hapšenja zbog počinjenog kriminala, da koriste sva moguća sredstva sprečavanja pravosudnih organa, a samim tim i države u obavljanju njihovog posla - hapšenja i suđenja istim.
On prudski sporazum smatra najboljim putem ka dugotrajnoj podjeli BiH.
Komšić smatra da ove godine BiH ne može dobiti izmjenjeni Ustav.
"Ne mogu se lideri vladajuće šestorke oko toga dogovoriti. Pa ne mogu se dogovoriti ni Dodik, Tihić i Čović, to je bar jasno. Jedino što će ove godine u Ustabu biti izmjenjeno jeste amandman vezan za Brčko. I to će proći isključivo zato jer se Dodik plaši samo Amerikanaca, koji stoje iza cijelog projekta Brčko. On to ne bi nikada prihvatio da ih se ne plaši", smatra Komšić.
 

Irački novinar Muntazer al Zaidi, koji je cipelama gađao bivšeg predsjednika SAD Georgea Busha, osuđen je na tri godine pred sudom u Bagdadu.
Zaidi se pred Centralnim iračkim krivičnim sudom izjasnio da se ne osjeća krivim za napad na Busha 14. decembra prošle godine.
"Moje reagovanje bilo je prirodno i to bi učinio svaki Iračanin", rekao je Zaidi.
 

StartBiH:

Analiza: DPC-ovo predviđanje sudbine Bosne i Hercegovine
Novi rat na Balkanu?

Međunarodna organizacija iskusnih političkih analitičara Democratization Policy Council u svom posljednjem izvještaju o stanju u Bosni i Hercegovini panično upozorava na mogućnost novih sukoba. Tvrde da bošnjački političari imaju spreman scenarij odgovora na otcjepljenje Republike Srpske koji uključuje oružane sukobe. U izvještaju se navodi da nove sukobe može spriječiti samo promjena politike Evropske unije prema našoj zemlji i veće učešće Sjedinjenih Američkih Država u domaćim političkim odlukama

Piše: Semir Mujkić

Bosnu i Hercegovinu gotovo izvjesno očekuje novi ratni konflikt kojeg će predvoditi naoružane grupe političkih stranaka ukoliko se Sjedinjene Američke Države i Evropska unija hitno aktivnije ne uključe u domaće političke procese, navodi se u posljednjem izvještaju Democratizaion Policy Councila, vrlo važne međunarodne organizacije za političko istraživanje i analizu. U ovom izvještaju se također navodi da bošnjački političari imaju scenarij podjele Republike Srpske na dva dijela zauzimanjem gradova sa bošnjačkom većinom ukoliko Milorad Dodik proglasi otcjepljenje RS-a od Bosne i Hercegovine.

Trinaestogodišnji napori međunarodne zajednice u BiH propadaju. Nastavak trenutnog puta bezuvjetno će rezultirati novim konfliktom. Bosanski građani sada su zabrinuti zbog konflikta više nego ikada poslije Daytona. I EU i SAD imaju mnogo da izgube, navodi se u prvom paragrafu izvještaja Kako izvući BiH iz ćorsokaka Kurta Bassuenera.

Pogrešne procjene Dodika i Silajdžića
U ovom i izvještaju Klizanje prema ponoru: Evropska politika za Bosnu iz novembra prošle godine, detaljno su objašnjeni scenariji u slučaju odvajanja RS-a. Jedan bošnjački zvaničnik izjavio je za DPC da ukoliko se RS pokuša otcijepiti, u Sarajevu ima 500.000 Bošnjaka, a samo 70.000 Srba između njih i Drine.

Drugi bošnjački zvaničnici i stranačke vođe spomenuli su odgovaranje na otcjepljenje RS-a presijecanjem ovog entiteta na dva dijela kod Brčkog, ponovnim zauzimanjem gradova sa bošnjačkom većinom kao što su Foča i Višegrad i većina istočnog dijela RS-a. Drugi su spomenuli navodne dogovore sa Hrvatima koji im dozvoljavaju da trajno zauzmu tradicionalne hrvatske dijelove sjeverne Posavine, navodi se u izvještaju iz novembra.

Autori ovih izvještaja James Lyon, Eric A. Whitte i Bassuener, smatraju da je, uprkos potpisivanju Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju u junu prošle godine, BiH u posljednje tri godine samo nazadovala. Period kakvog-takvog napredovanja od kraja rata naovamo, konačno je prekinut obaranjem aprilskog paketa 2006. godine, smatraju autori izvještaja, a kao glavnog krivca za to navode Harisa Silajdića.

Paket ustavnih reformi nije prošao najvećim dijelom zbog Silajdžićevog ponovnog ulaska u bosansku politiku, što je natjeralo njegovu stranku da prekrši ranije obećanje. Ova reforma bi značila da se članovi Predsjedništva biraju u Parlamentu a ne direktno. S obzirom na relativno slab položaj njegove stranke u odnosu na SDA, Silajdžić je znao da ima slabe šanse da postane predsjednik, piše u novembarskom izvještaju.

Ipak, glavnu odgovornost za bosanski ćorsokak, kako je nazvana trenutna situacija, snose prije svega EU ali i SAD. Odluka da se OHR ne miješa u domaću politiku i da se ključne odluke prepuste vodećim političarima ocijenjena je katastrofalnom.

Sa druge strane, traženje od Bosanaca da preuzmu vodstvo u nefukncionalnom ustavnom uređenju i traženje od njih da ga reformišu neiskren je kao i zahtjev da vozite biciklo sa kockastim točkovima, iskrivljenim governalama i bez lanaca sve do Brisela, piše u izvještaju iz novembra.

Jasno je, navodi se u izvještaju od prije nekoliko dana, da je prisustvo međunarodne zajednice u BiH sve samo ne gotovo i da što prije treba prihvatiti činjenicu da njeno prisustvo mora biti trajno.

Novi rat
DPC je napravio deset preporuka za izlazak iz krize koje, između ostalih, podrazumijevaju puno veće učešće SAD-a u donošenju odluka te strogo kažnjavanje antidejtonskih aktivnosti, kako su to radili visoki predstavnici prije Christiana Schwarz-Schillinga.

Democratization Policy Council je međunarodna organizacija za istraživanje, analizu, zagovaranje i promoviranje domokratizacije širom svijeta. Posebnu pažnju ovo vijeće posvetilo je balkanskim zemljama među kojima je najčešće riječ o BiH. Vijeće je 2005. godine osnovala grupa analitičara i stručnjaka za međunarodne odnose. Članovi ove organizacije su uglavnom magistri i doktori društvenih nauka. Njihova predviđanja do sada su se uglavnom pokazivala tačnim a njihove izvještaje koriste vlade širom svijeta.

Kurt Bassuener je radio u OHR-u u vrijeme pripremanja aprilskog paketa. Ovaj magistar evropskih studija također je bio angažiran kao politički analitičar OSCE-a u Ukrajini te, između ostalog, u Balkanskom institutu. Njegovo poznavanje političkih procesa u našoj državi je neupitno pa je scenarij, u koji stanovnici BiH vjerovatno odbijaju vjerovati, ipak, vrlo vjerovatan.

Prudski sporazum ocijenjuje neozbiljnim odnosno kao još jedan učinkovit način da vodeća trojka kupi vrijeme kod glasača i međunarodne zajednice. Osim državnog budžeta i dogovora o Brčkom ostatak dogovora nije moguće realizirati u sadašnjim okolnostima, ocjenjuje se u izvještaju. OHR jednostavno mora bezuvjetno tražiti što brže provođenje formule 5+2 kako bi BiH izbjegla konflikt, zaključak je izvještaja.

Ova formula u kojoj je sadržano pet ciljeva i dva uslova podrazumijeva rješavanje problema državne i vojne imovine, rješavanje statusa Brčkog, monetarne održivosti i uspostavljanje vladavine prava te uslove potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i pozitivnom ocjenom Vijeća za provedbu mira o provedbi Dejtonskog sporazuma. Autor izvještaja Bassuener smatra da bi jedino navedene mjere promijenile sadašnju politiku koju je nazvao igrom ratnih gospodara bez oružja, još uvijek.

Važno je da u BiH postoje znakovi političara koji se naoružavaju kroz policijske snage, privatne zaštitarske firme i lovačka društva. Njihove mogućnosti su nepoznate jer su zbog ignoriranja EUFOR-a neregulirani na državnom nivou. Oni su sada potencijalna psihološka realnost. Kao rezultat ovih faktora, građani svih etničkih pripadnosti, posebno povratnici gdje su u manjini, sada se više boje obnove konflikta nego u bilo kojem trenutku nakon rata, navodi se u izvještaju DPC-a.

Analitičari prognoziraju da višesedmični izbor novog visokog predstavnika i konsultacije sa SAD-om mogu biti znak nove i aktivnije međunarodne politike prema BiH.

Deset DPC-ovih preporuka za izlaz iz ćorsokaka
Za EU:

1. Izabrati politički sposobnog vođu za visokog predstavnika

2. Odrediti jasne smjernice za ustavne reforme i postaviti ustavne reforme za srž mandata specijalnog predstavnika EU

3. Dati specijalnog predstavniku EU autoritet da se suprotstavi antidejtonskim aktivnostima

4. Osigurati da EUFOR ima dovoljan operacijski kapacitet širom države da spriječi i odgovori na prijetnje javnoj sigurnosti i Dejtonskom mirovnom sporazumu

5. Ovlastiti specijalnog predstavnika EU da odlučuje o ispunjenosti uslova za ulazak u EU i dati mu mogućnost sankcije

6. Osigurati da specijalni predstavnik posjeduje kapacitete za istrage protiv organiziranog kriminala i korupcije

7. Održavati širu međunarodnu koaliciju u BiH



Za Vijeće za implementaciju mira
8. Insistirati na punom ispunjenju formule 5+2 prije zatvaranja OHR-a

Za Sjedinjene Američke Države
9. Izabrati specijalnog izaslanika za Balkan kako bi se pokazala angažiranost i promoviranje jedinstvenosti međunarodne politike SAD-a

10. Odrediti američkog zastavnika u NATO-ovom sjedištu u Sarajevu kako bi odredio mogućnosti za vježbu i trening

Ahmed Hadžipašić - Boem kojeg su svi voljeli i imovina od 34 miliona KM


Ahmet Hadžipašić, bivši federalni premijer koji je preminuo u julu prošle godine, bio je omiljen medu Zeničanima. Riječ je o privredniku koji se deset godina bavio politikom i to na najodgovornijim funkcijama. Po vlastitom priznanju, nikada nije dobio prijeteću poruku ili ozbiljniju provokaciju, piše Oslobođenje.


Njegovi prijatelji reći će da je bio pošten i dobar čovjek, radina osoba koja je uvijek davala sve o sebe, u punom kapacitetu. Volio je život, ali i drugovanje, te se Hadžija, kako su ga prijatelji od milja zvali, isto ophodio kako sa običnim, tako i sa ljudima na visokom položaju.

Čovjek sa žicom

"To je naš narodski čovjek koji je imao žicu kako da rješava stvari, ali je to uvijek okretao na šalu. Bio je omiljen u društvu. A zaista nam se, ono što se kaže, iskrao. Jedan naš zajednički prijatelj je rekao: Ma, ovo on nas zeza. Vidjećeš, sutra će doći´! I upravo tako, ono svi čekamo kako će se pojaviti..." kazuje nam Sabahudin Ekinović, rektor Univerziteta u Zenici na kojem je Hadžipašić bio angažovan kao prorektor za finansije.

Ekinović je Hadžipašića poznavao skoro tri decenije i drugovao sa njim. Jedno vrijeme proveli su za-iedno u Želiezari i Premizu, te na Mašinskom fakultetu u Zenici.

"Ono na čemu sam mu za vidio je da je uvijek nalazio vremena za totalni angažman u više stvari istovremeno i to radio sa dosta uspjeha. U vrijeme kada je bio na funkciji premijera FBiH vozario je svakodnevno za Sarajevo, nije htio ni uzimati vozača. I opet bi sve stizao. Subota nam je uvijek bila za kafu i za pranje auta...", objašnjava Ekinović.

Ivica Čurić, privrednik iz Žepča, jednom je rekao kako je Hadžipašić bio čovjek koji može sjesti za svaki stol. O ljudskom odnosu koji je imao prema svima, govori i Nedim Bajramović, radnik departmenta Valjaonica u ArcelorMittal-u Zenica.

"Znao je iznenada banuti i natjerati nas da prekinemo rad i popijemo kafu sa njim. Bio je ljudina, bio je neko ko nije promijenio odnos prema ljudima bez obzira na kojem položaju je bio", veli Bajramović.

Mehmed Šišić, predsjednik Saveza demobilisanih boraca FBiH, za Hadžiju kaže da je bio jedan veliki bosanski boem, čovjek od glave do pete koji se u svakom momentu znao snaći sa narodom, i sa obrazovanima i sa onima koji to nisu.

Hadžipašić je bio sportis-ta i sportski radnik. Svojevremeno je bio studentski prvak bivše Jugoslavije u džudu. Pomagao je brojne sportske kolektive iz Zenice, a bio ie počasni predsjednik KBV-alsak. Upravo članovi ovog kluba su na dan kada se navršilo šest mjeseci od Hadžipašićeve smrti organi -zovali Memorijalni međunarodni turnir u kickboxu posvećen u njegovu čast.

Hadžipašićev smisao za humor bio je zaista neobičan i simpatičan. Onda kada bi neko ljutito reagirao u datoj situaciji, znao je to okrenuti na šalu.

Tako je nakon što je lopov u Barceloni njegovoj supruzi Branki ukrao ta-šnu u kojoj su bili kreditne kartice, novac, ali i Ahmetov "regularni" i diplomatski pasoš, svojoj supruzi kroz šalu je rekao kako je "postojao i drugi način da mu kaže da je vrijeme da joj kupi drugu tašnu".

Premijer i John Wayne

"Otišao je da se prijavi regularnom procedurom u policiji da su im ukradeni pasoši, rekao ime i prezime, a na pitanje gdje je zaposlen, odgovorio da je premijer Vlade Federacije BiH. Policajac koji je to zapisivao digao je pogled i odbrusio da ako je on premijer, da je on onda John Wayne ili Ge-orge Bush. Hadžija je tada šeretski rekao da je Wayne odavno umro, a da zna da Bush nije jer mu redovno šalje pozive za vjerski doručak u VVashingtonu", objašnjava nam njegov kolega koji je bio tada sa njim u Španiji.

Hadžipašićeva imovina 34 miliona KM

U Zenici, ali i van nje, Ahmet Hadžipašić je slovio za čovjeka koji je preferirao ugođaj: redovno je s prijateljima izlazio u ekskluzivne restorane, često putovao u inostranstvo, imao nekoliko kuća, stanova i vikendica...

No, čak i one koji su ga dobro poznavali iznenadile su vijesti o Hadžipašićevoj zaostavštini koja se ovih dana rješava na Općinskom sudu u Zenici.

Prema informacijama potvrđenim u visokim sudskim krugovima, Ahmet Hadžipašić je iza sebe ostavio imovinu vrijednu 34 miliona maraka!

Kada je o nekretninama riječ, tu su: luksuzni dvoetažni stan u kojem je nekadašnji federalni premijer živio sa porodicom, uplaćeni stan u novogradnji kod bivše zgrade SDK-a u Zenici, dva kupljena stana koja je Hadžipašić namijenio kćerkama, kuća na Vlašiću, apartman u Lovištima na Pelješcu u Hrvatskoj, pivnica GAT-TO... Sem u nekretnine, Hadžipašić je ulagao u dionice u raznim investicionim fondovima, koje predstavljaju i značajan udio ove vrijedne zaostavštine, piše Oslobođenje.


 

Analitičari CIA-e i Vijeća nacionalne obavještajne službe SAD-a u najnovijem dokumentu pod sugestivnim nazivom "Godišnja procjena prijetnji", u poglavlju posvećenom prilikama u BiH, iznijeli su procjenu "kako je budućnost BiH kao multietničke države neizvjesna" te da su izjave političara pojačale međuetničke tenzije do najvećeg stupnja od kada je potpisan Daytonski sporazum, piše Večernji.


Nekoliko dana kasnije dnevnik New York Times iznosi apokaliptičnu prognozu o novom ozbiljnom sukobu u BiH u koji bi se mogli uplesti susjedna Hrvatska i Srbija. Strah od rata razlog je zbog kojeg Međunarodna krizna skupina, u svom najnovijem izvješću, čelnicima EU-a i SAD-a sugerira kako "moraju povećati prisutnost NATO-a u BiH, od sklapanja ugovora o korištenju vojnih objekata za NATO-ove operacije i obuku do organiziranja sve većeg broja zajedničkih vojnih vježbi". Strah od rata ne krije kreator Daytona i sadašnji Obamin posebni predstavnik za Bliski istok Richard Holbrooke.

On ponovno javno licitira o mogućnosti izbijanja novog sukoba u BiH. Slično razmišlja i James Lyon, bivši direktor Međunarodne krizne skupine u Beogradu.

U analizi za Herald Tribune iznosi tezu kako bi novi sukob mogao imati pogubne posljedice i za ostale države u regiji. Komentirajući dolazak austrijskog diplomata Valentina Inkza za šefa OHR-a u BiH, austrijski mediji jučer iznose procjenu kako se zbog stabilnosti u državi, Austrijanac ne smije odreći bonnskih ovlasti. No, za njihovu suverenu provedbu jamstvo mu mora dati pojačana nazočnost vojnika NATO-a.

Sve navedene teorije i procjene na samom terenu povod su zbog kojeg u BiH uskoro dolazi novih 3000 vojnika NATO-a iz 26 država svijeta. Premda domaći analitičari tvrde da za novi rat BiH nema kritičnu masu, nego oneraspoložen i socijalno ugrožen narod, kao neka vrsta preventive ili mjere zastrašivanja, zapovjedništvo NATO-a u rujnu organizira veliku vojnu vježbu pod nazivom "Združeni napor 2009".

 

Treća misija eksperata Evropske komisije (EC) doputovat će u BiH 16. marta da bi izvršila analizu u vezi s ispunjavanjem uvjeta iz Mape puta za ukidanje viza za građane BiH.


Kako su potvrdili Feni u Delegaciji EC-a u BiH, riječ je o misiji koja će se baviti pitanjima migracija i granica i u našoj zemlji će boraviti do 20. marta.

Prve dvije misije eksperata EC-a boravile su u BiH početkom marta i bavile su se pitanjima sigurnosti dokumenata te provođenja zakona.

Cilj ovih posjeta je da eksperti na terenu prikupe više informacija o spremnosti institucija u BiH za ukidanje viznog režima.

EC je u svojoj prvoj procjeni ispunjavanja uvjeta za ukidanje viza zaključio da će biti neophodno da misije eksperata iz Brisela dođu u našu zemlju da bi se uvjerile u stanje na terenu.

U Delegaciji EC-a u BiH najavljuju da će po okončanju posjeta BiH ekspertskih misija, u Briselu 24. marta biti organiziran sastanak na kojem će razgovarati o pitanjima antidiskriminacije, državljanstva i manjina.

EC će potom, na osnovu informacija koje su eksperti prikupili na terenu, sačiniti novi izvještaj o procjeni ispunjavanja uvjeta za ukidanje viza za građane BiH.

Zaključci tog izvještaja bit će prezentriani na tehničkom sastanku predstavnika EC-a i radne grupe za liberalizaciju viznog režima BiH koji će biti organiziran najvjerovatnije prije ljeta i na kojem će biti utvrđeni daljnji koraci u ovom procesu.

(Svevijesti.ba/Fena)