Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.
|
Bambi Nivo: Forumski doajen since 1974
Registriran(a): 08-01-2003 Lokacija: Tuzla Odgovori: 20623 IP: Maskiran
|
Re: Don`t forget Srebrenica
Tužilaštvo zatražilo pritvor za Neðu Ikoniæa
Sud BiH æe najkasnije za tri dana donijeti odluku o dopuni prijedloga Tužilaštva BiH za odreðivanje pritvora Neði Ikoniæu, koji se sumnjièi za genocid poèinjen 1995. godine u Srebrenici.
Neðo IkoniæTužilac Ibro Buliæ je na današnjem roèištu podsjetio da je prvi prijedlog za odreðivanje pritvora Tužilaštvo podnijelo 30. decembra 2008. godine, ali buduæi da je Ikoniæ u to vrijeme bio nedostupan organima gonjenja, za njim je raspisana i potjernica.
"U meðuvremenu smo saznali da se osumnjièeni nalazi u Americi i da se protiv njega vodi postupak zbog imigracione prevare. Nakon njegove deportacije u BiH, Tužilaštvo je juèe dopunilo prijavu za odreðivanje pritvora, jer smatramo da su se za to stekli dodatni uslovi", izjavio je Buliæ.
Kao razloge za odreðivanje jednomjeseènog pritvora, Buliæ je naveo da Ikoniæ ima državljanstvo BiH i Srbije, te da je prije odlaska u Ameriku, na prevaru pokušao uæi u Kanadu.
"Stekli su se svi uslovi za odreðivanje pritvora, jer postoje sve pretpostavke da bi osumnjièeni ponovo pokušao da se dokopa skrovitog mjesta i da ponovo postane nedostupan organima gonjenja", istakao je tužilac.
On je posebno naglasio da je Tužilaštvo proteklih dana podiglo optužnice protiv više lica koja se sumnjièe za isto djelo kao i Ikoniæ, te da bi on, puštanjem na slobodu, mogao uticati na svjedoke u ovom sluèaju.
Ikoniæev branilac Nenad Rubež predložio je da se njegovom klijentu izreknu mjere zabrane, kao što su ogranièeno kretanje i oduzimanje liènih isprava, a ne pritvora, jer, kako je naglasio, Ikoniæ "nema gdje da bježi".
"Ikoniæ je u Ameriku otišao 'trbuhom za kruhom' da prehrani porodicu koja živi u Zvorniku. Zbog toga je i dao lažne podatke. On nije znao da ga bilo ko traži, za to je saznao tek u Americi", kazao je Rubež.
Advokat je naveo da je Ikoniæ spreman da se odrekne državljanstva Srbije, èime bi uvjerio Tužilaštvo da nema namjeru da napušta BiH.
Amerièke vlasti juèe su BiH izruèile Neðu Ikoniæa, koji je osumnjièen za ratne zloèine u Srebrenici jula 1995. godine.
Pripadnici Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) uhapsili su Ikoniæa po naredbi Tužilaštva BiH na sarajevskom aerodromu, a u akciji hapšenja uèestvovali su i službenici Graniène policije BiH.
Ikoniæ se tereti da je kao komandant 2. èete Specijalne brigade policije "Jahorina" MUP-a Republike Srpske uèestvovao u kriviènom djelu genocida.
Hapšenje Ikoniæa povratak je u sluèaj koji je zapoèeo krajem 2006, kada je zbog davanja lažnih imigracionih podataka širom Amerike uhapšeno oko 40 Srba. Neki su zbog toga osuðeni i èekaju deportaciju, a neki osloboðeni.
Ikoniæ je tada uhapšen prvi put, poslije èega je pušten na slobodu uz kauciju.
On nije znao da ga bilo ko traži, za to je saznao tek u Americi
|
21-01-2010 at 14:59 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Bambi Nivo: Forumski doajen since 1974
Registriran(a): 08-01-2003 Lokacija: Tuzla Odgovori: 20623 IP: Maskiran
|
Re: Don`t forget Srebrenica
SREBRENICA: STUDENTI USKORO U NOVIM PROSTORIJAMA
Ovih dana privode se kraju graðevinski radovi na obnovi zgrade bivše gimnazije u Srebrenici, tako da bi studenti Pravnog fakulteta Sarajevo - odjeljenje Srebrenica, poèetkom marta trebali useliti u nove prostorije. Za izgradnju ove visokoškolske ustanove, Vijeæe ministara BiH osiguralo je 695.136 maraka. U novoj zgradi, pored odgovarajuæih studentskih uèionica i kabineta, bit æe smještene i sve prateæe studentske institucije. Stavljanjem u upotrebu ovog objekta Opæina Srebrenica æe ispuniti sve uvjete koje je Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske uvjetovalo za zakonsko funkcioniranje fakulteta u Srebrenici. Naime, zbog neposjedovanja vlastitih prostorija, resorno ministarstvo RS-a je osporavalo upis i validnost diploma studenata Pravnog fakulteta u Srebrenici, ali æe se svi problemi riješiti adaptacijom zgrade bivše gimnazije. Kako je ranije dogovoreno, naredne školske godine trebao bi se pokrenuti i rad Poljoprivrednog fakulteta iz Banje Luke, pa æe studenti novog fakulteta obavljati nastavu u ovom objektu u Srebrenici.
rtvslon.ba
|
21-01-2010 at 16:52 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Bambi Nivo: Forumski doajen since 1974
Registriran(a): 08-01-2003 Lokacija: Tuzla Odgovori: 20623 IP: Maskiran
|
Re: Don`t forget Srebrenica
Kako identificirati još 6.000 nekompletnih tijela
U centrima za obdukciju i identifikaciju u BiH trenutno se nalazi oko 6.000 ekshumiranih posmrtnih ostataka žrtava ratnih zloèina koji još uvijek nisu identifikovani.
Prekopane grobnice
To je za "San" potvrdila Lejla Èengiæ, portparol Instituta za nestale osobe BiH. Ona je istakla da se najveæi broj "sluèajeva" nalazi u Komemorativnom centru u Tuzli, njih oko 4.000, a najveæi broj ostataka je naðen u okolini Srebrenice. Centri za obdukciju se nalaze i u Mostaru, gdje ima 115 "sluèajeva", u Goraždu (više od 100), Banjoj Luci, Istoènom Sarajevu i Nevesinju.
- Kada kažemo "sluèajevi" misli se na nekompletne skeletne ostatke žrtava kojima tek slijedi kompletiranje. Sluèajevi nisu isto što i žrtve, obièno je broj žrtava manji u odnosu na sluèajeve. Recimo, mi nekad kompletiramo jedno tijelo iz deset grobnica. U ratu su tijela zakopana u masovne grobnice, a kasnije je došlo do premještanja u nekoliko razlièitih grobnica pa se skeletni ostaci nalaze na nekoliko razlièitih mjesta. I kad se to skupi onda dolazi do kompletiranja ili reasocijacije, odnosno spajanje tijela - kazala je Èengiæ.
Kompletiranje tijela, a kasnije i identifikacija, tvrdi, obièno ne traje dugo, osim kada centri nemaju uzorak bliskog srodnika kako bi ga uporedili sa uzorkom žrtve.
Nedostatak uzoraka
-Prvo vještaci naprave sudsko-medicinsku obradu posmrtnih ostataka. Vještak specijalista uzima koštani uzorak kako bi se uradila DNK analiza. I ako postoji uzorak bližih živih srodnika u tom sluèaju procedura usporedbe obièno traje tri sedmice do mjesec dana. To je zahtjevan medicinski postupak koji se ne može uraditi za dan. Meðutim, problem u identifikaciji nastaje ako nema uzorka krvi bližih srodnika i ako nema ko da da krv. Zna se da su negdje cijele porodice pobijene pa nema živih srodnika. Takoðer ima porodica koje su napustile zemlju i ne dolaze èesto zbog èega i dan danas imamo ostataka gdje se ne može uraditi identifikacija jer nema bližih srodnika. Neki skeletni ostaci zbog toga stoje godinama. A dešava se da se i srodnici pojave nakon nekoliko godina i tek tad su u prilici da daju krv na usporedbu - istakla je Èengiæ.
|
25-01-2010 at 09:47 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: Don`t forget Srebrenica
'Zahtijevamo od UN-a usvajanje Rezolucije o 11. julu'
Uz obilježavanje Dana holokausta od Savjeta sigurnosti UN-a tražimo usvajanje Rezolucije o 11. julu, Danu sjeæanja na genocid u Srebrenici, navodi se u saopæenju Društva za ugrožene narode BiH.
Povodom obilježavanja 27. januara – Dana sjeæanja na holokaust, Društvo za ugrožene narode za BiH odaje poèast milionima Jevreja koji su zbog nacistièke mržnje deportovani i ubijani u koncentracionim logorima Njemaèke, Poljske, Austrije i drugih evropskih zemalja. Stradanje Jevreja navelo je velike sile da nakon Drugog svjetskog rata sveèano obeæaju "Nikada više”.
Ko je mogao i pomisliti da æe se pedeset godina poslije Auschwitza, Mathausena, Oranienburga, Treblinke ponovo otvarati koncentracioni logori i to u srcu Evrope, u Bosni i Hercegovini. Pedeset godina nakon holokausta opet se dogodilo masovno protjerivanje, masovno ubijanje, silovanje i genocid.
“UN-e ne samo da nisu primjenile Konvenciju o sprijeèavanju i kažnjavanju genocida veæ su dozvolile da se pod njihovom zastavom i njihovom ‘zaštitom’ u enklavi Srebrenica dogodi genocid. ‘Zaštiæena enklava’ Srebrenica ugušena je u krvi preko 8.000 ubijenih Srebrenièana èije su kosti razbacane po masovnim grobnicama širom Podrinja”, istakla je Fadila Memiševiæ, predsjednica Društva za ugrožene narode za BiH.
"U ime žrtava genocida od Savjeta sigurnosti UN-a tražimo da usvoji Rezoluciju o 11.julu – Danu sjeæanja na genocid u Srebrenici - kako bi se odavanjem poèasti ubijenim Srebrenièanima UN-e uvijek podsjeæale na to da su mogle, ali da nisu htjele spasiti ove ljude”.
|
26-01-2010 at 18:43 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: Don`t forget Srebrenica
Dokumentarni film o Srebrenici na TV B92
Beogradska televizija B92 veèeras æe prikazat dokumentarni film o genocidu u Srebrenici “Bosna srebrena - Marš smrti i slobode“.
Dokumentarnu prièu o srebenièkoj tragediji na maršu Nezuk-Potoèari u julu 2009. snimio je Petar Iliæ.
Autor dokumentarnog filma razgovarao je sa uèesnicima u maršu, vojnicima holandskog bataljona 1995, preživelim iz marša 1995, politièarima, vjerskim voðama, meðunarodnim zvaniènicima, koji su uèestvovali u maršu.
Uz arhivu iz jula 1995, prikazat æe se i okolnosti koje su dovele do srebrenièke tragedije, žrtve sa obe strane, suðenja i uzroci tragedije koja je ovih dana aktuelna zbog pisanja deklaracije o osudi zloèina u Srebrenici koja se priprema u Skupštini Srbije, saopšteno je iz televizije B92.
|
27-01-2010 at 18:03 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Bambi Nivo: Forumski doajen since 1974
Registriran(a): 08-01-2003 Lokacija: Tuzla Odgovori: 20623 IP: Maskiran
|
Re: Don`t forget Srebrenica
Ukinut pritvor Milošu Stuparu nepravosnažno osuðenom za zloèine u Srebrenici
Nakon skoro pet godina, Sud BiH je ukinuo pritvor Milošu Stuparu, bivšem policajcu koji je nepravosnažno osuðen na 40 godina zatvora zbog uèešæa u genocidu poèinjenom u Srebrenici u julu 1995. Umjesto pritvora, Stuparu su odreðene mjere zabrane, meðu kojima su zabrana napuštanja mjesta boravišta, putovanja van Bosne i Hercegovine, posjeæivanja podruèja opæine Srebrenica, te redovno javljanje “nadležnoj policijskoj stanici”. Stupar je u pritvoru bio od 23. juna 2005., a 2008. je nepravosnažno osuðen na 40 godina zatvora zbog uèešæa u ubistvima više od 1.000 muškaraca u Zemljoradnièkoj zadruzi Kravica (opæina Bratunac) poèinjenim 13. jula 1995.Tužilaštvo smatra da je optuženi u to vrijeme bio komandant Drugog odreda Specijalne policije iz Šekoviæa.Odbrana optuženog se u septembru 2009. godine žalila na ovu presudu istièuæi da je došlo do povrede kriviènog postupka, kriviènog zakona, te pogrešno i nepotpuno utvrðenog èinjeniènog stanja. Apelaciono vijeæe Suda BiH je presudu potom ukinulo, te odredilo ponovno održavanje suðenja, èiji se poèetak još uvijek èeka.Uz Stupara, za iste zloèine sudilo se još devetorici pripadnika Drugog odreda, te jednom vojniku Vojske Republike Srpske.
Izvor: BIRN-Justice report
|
01-02-2010 at 10:49 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|