"Srebrenica 19952010"

Izložba fotografija autora Amela Emrića

U povodu Petnaest godina genocida u Srebrenici Bosanski kulturni centar u Tuzli 6. maja 2010. godine biti će domaćin izložbe fotografija autora Amela Emrića "Srebrenica 19952010“.

Izložba fotografija “Srebrenica 19952010” u izvršnoj produkciji BMG Bosanska medijska grupa Tuzla, tematski tretira problem Srebrenice i njenih stanovnika u periodu mart 1993. - juli 2009. i svjedoče o izbjegličkim konvojima iz Cerske i Srebrenice, padu Srebrenice, preživljavanju u izbjegličkom i povratničkom životu, potragom za nestalima i bolnom 11. julu. Postavku sačinjava osam panela - četiri dimenzija 5x2,5 metra i 4 panela 6x2 metra. Ukupno je tehnikom kolaža na osam panela ukomponirano 320 fotografija. Cilj je da Izložba i serije bilborda budu postavljeni širom cijeloga svijeta u okviru kampanje u povodu Petnaeste godišnjice genocida u Srebrenici.

Dokumentarnom fotografijom Amel Emrić pokušao je priču o Srebrenici predstaviti kao jednu cjelinu, nesretni hod bosanskog čovjeka rubom historijskih dešavanja, putem od slobodnog evropskog čovjeka ka žrtvi, koju čitav svijet vidi, žali, ali i rado distancira od svoje svakodnevnice. Od dolaska izbjeglica 1993. godine na područje Tuzlanske regije, tjeranih žestokom ofanzivom na Srebrenicu, pa do danas, Emrić je objektivom svoga fotoaparata bilježio taj život. Slika Srebrenice, koju je Amel Emrić plasirao svijetu, kao izuzetno zapažen fotoreporter agencije Associated Press, jedna je od najupečatljivijih. Fotografija majke iz Srebrenice, 2002. godine bila je među najzapaženijima u godišnjem izdanju magazina Time. Amel Emrić je jedan od najvjernijih hroničara Srebrenice.

Cupo svaka ti cast!
U mnogim zemljama,negiranje genocida je kaznjivo!
U Bosni,gdje se genocid desio,ne postoji jos ni obicna rezolucija,a kamo li da neko kaznjava zbog negiranja genocida.

Jedan mali ne-primjer u moru ne primjera,koji tako dobro govori o pravima i slobodama u "zivotinjskoj farmi" u kojoj su sve zivotinje navodno "jednake",ali ipak postoje one koje su zapravo "jednakije"

Predstava o genocidu i u Kanadi

Preksinoc je u Kadani prikazana predstava "Monument" - spomenik kanadske dramatistkinje Coleen Wagner. Predstava je inspirisana genocidom u Srebrenici.

Govori o majci ciju je kcerku silovao i ubio ratni zlocinac.Ona ga (ratnog zlocinca) spasi smrtne kazne ali pod uslovom da on mora raditi sve sto mu ona naredi. U pocetku je veoma okrutna, sto je razumljivo...da bi mu na kraju predstaave oprostila za svu bol i patnju koju joj je nanio...

U lobiju su postavili mini izlozbu slika; Majki, masovnih grobnica, mezarja u Potocarima...itd.

Ovo je link gdje mozete procitati detaljan opis predstave: http://johnvreeke.com/monument/

_________

Sinoć u BKC-u

Otvorena izložba slika ”Srebrenica 19952010” autora Amela Emrića

Foto / Video

Povodom obilježavanja Petnaeste godišnjice genocida u Srebrenici sinoć je u Bosanskom kulturnom centru otvorena izložba slika pod nazivom “Srebrenica 19952010”, autora Amela Emrića.



Izložba fotografija “Srebrenica 19952010” u izvršnoj produkciji BMG (Bosanska medijska grupa Tuzla), tematski tretira problem Srebrenice i njenih stanovnika u periodu mart 1993. - juli 2009. i svjedoče o izbjegličkim konvojima iz Cerske i Srebrenice, padu Srebrenice, preživljavanju u izbjegličkom i povratničkom životu, potragom za nestalima i bolnom 11.julu.



- Moja dužnost kao novinara je da skrenem pažnju javnosti, kako u BiH, tako i svijeta, na problem Srebrenice i na zločin koji se tamo desio. S obzirom da se bliži 15 godišnjica od pada Srebrenice, želio sam kroz fotografije da obilježim ovu tužnu godišnjicu. Izložba će biti postavljena i u Australiji, Švicarskoj, Švedskoj i USA - rekao je Amel Emrić.

Izložbu je otvorio načelnik Opštine Tuzla Jasmin Imamović



- Srebrenica je još uvijek otvorena rana našeg društva, još traju identifikacije žrtava i prikupljanje dokaza o zločinu. Dramatične fotografije Amela Emrića, hroničara naše novije istorije, pokazuju pretežno lica žena u jednom bolu i grču jer su doživjele nevjerovatnu tragediju, skoro da i nema fotografija muškaraca, jer su gotovo svi pobijeni. Ne radi to Amel Emrić samo fotografskom vještinom, on to radi srcem i dušom, i to se vidi.



Postavku sačinjava osam panela - četiri dimenzija 5x2,5 metra i 4 panela 6x2 metra. Ukupno je tehnikom kolaža na osam panela ukomponirano 320 fotografija.



Dokumentarnom fotografijom Amel Emrić pokušao je priču o Srebrenici predstaviti kao jednu cjelinu, nesretni hod bosanskog čovjeka rubom historijskih dešavanja, putem od slobodnog evropskog čovjeka ka žrtvi, koju čitav svijet vidi, žali, ali i rado distancira od svoje svakodnevnice. Od dolaska izbjeglica 1993. godine na područje Tuzlanske regije, tjeranih žestokom ofanzivom na Srebrenicu, pa do danas, Emrić je objektivom svoga fotoaparata bilježio taj život.

Na izložbi je prisustvovao i načelnik Opštine Srebrenica Osman Suljić koji je na jednoj od Amelovih fotografija prepoznao svoju sestru i njeno dijete.



Slika Srebrenice, koju je Amel Emrić plasirao svijetu, kao izuzetno zapažen fotoreporter agencije Associated Press, jedna je od najupečatljivijih. Fotografija majke iz Srebrenice, 2002. godine bila je među najzapaženijima u godišnjem izdanju magazina Time. Amel Emrić je jedan od najvjernijih hroničara Srebrenice.

Biografija

Amel Emrić od 1996. godine radi kao fotoreporter agencije Associated Press (AP), a od 2003. je angažiran kao foto-urednik ove agencije, u Dopisništvu u Sarajevu. Kroz fotografije i fotoeseje svjetsku javnost je izvještavao o nasilju nad etničkim manjinama, povratku izbjeglica i problemima vezanim za identifikacije nestalih u ratu u BiH. Za AP je izvještavao iz Saudijske Arabije, zatim iz američke baze Bagram u Afganistanu, sa Kosova nakon ulaska NATO snaga, te sa drugih svjetskih lokaliteta.



Dobitnik je brojnih nagrada među kojima 1999. Drugu na konkursu World Press Photo. Godinu ranije dobio je prvu nagradu na konkursu 56th Annual Pictures of the Year Contest Winners 1998. Za reportažu iz povratničkog naselja Jusići dobitnik je druge nagrade na 63th National Headliner Awards 1997.

Poslom fotoreportera počeo se baviti 1988. radeći u Dopisništvu Večernjih novina. Objavljivao je u New York Times, Washington Post, Guardian, Herald Tribune, Time, Newsweek, Life...
Priredio je šest samostalnih izložbi. Član je Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti BiH. Oženjen je i ima dvoje djece. Živi u Tuzli.

(Tuzlarije.net)

[Edited by cupo on 12-05-2010 at 23:39 GMT]

U maju 1992. godine ubijen 51 Bošnjak u Srebrenici

U maju 1992. u Srebrenici i okolini počinjeno je niz zločina nad Bošnjacima ovog kraja, a veći dio stanovništva protjeran je iz svojih domova.

Lokalni Srbi su 8.maja u centru Srebrenice ubili dvadeset troje Srebreničana, medju kojima je najmladja žrtva bio jednogodišnji Nezir Suljić.

Većina ovih žrtava otrovana je i zapaljena u svojim kućama, a za ovaj zločin još niko nije odgovarao.

Osmog maja 1992. u gradu su ubijeni: Avdo i Behka Jelkić, Esed i Izeta Fazlić, Avdo Dautbašić, Salko Jusić, Mehmed i Meva Salimović, Hamed Gušić, Asim Redžić, Safet Kulaglić, Muharem Dizdarević, Meho i Muša Vejzović, Redžep i Bejta Redžepović, Huso i Muška Suljić, Nisvet i Nezir Suljić, Omer Murathodžić , Ohran Mujić i Jakub Abdurahmanović. Od 18. aprila do 8. maja 1992. srpski dobrovoljci u samom centru ubili su i Sabira Cvrka i Rahmana Kaljevića.

U srebreničkom selu Rešagići 8. maja ubijeno je deset Bošnjaka u svojim kućama. Sve žrtve bili su muškarci od 14 do 70 godina čija tijela još nisu ekshumirana, a zločinci nisu kažnjeni.

Ubijeni su: Kemo i Azem Selimović, Amir, Husein i Alija Junuzagić, Hazim i Hakija Tihić, Selman Mustafić. Dvojica ubijenih Mujo Junuzagić i Enver Mustafić imali su 14 i 16 godina.

Na području Skelana krajem maja 1992. ubijeno je oko 15-ak Bošnjaka. Bošnjaci s tog područja zarobljeni su i zatočeni u Domu kulture u Skelanima. Nakon što su maltretirani, protjerani su u Srbiju, zatim za Prištinu, da bi kasnije završili u Bosiljgradu u Makedoniji. Iz Makedonije većina je otišla u zapadnoevropske zemlje. Prilikom deportacije muškarci su odvojeni od svojih porodica. Ni za ovaj zločin još niko nije odgovarao. Na području cjelokupne srebreničke općine u tom periodu ubijen je 51 bošnjački civili.

Povodom obilježavanja 18. godišnjice progona i ubistva Bošnjaka, u Skelanima će sutra biti proučen tevhid nevinim žrtavama i šehidima. Istog dana u Bijeloj džamiji u Srebrenici, za nevino ubijene Srebreničane bit će proučen tevhid, nakon čega će se u džamijskom mezarju, gdje je ukopana većina žrtava,održati historijski sat o ovom strašnom zločinu koji još nije kažnjen.

(Fena)

08.05.2010

Obilježavanje 18. godišnjice zločina nad Bošnjacima Srebrenice

U okviru obilježavanja 18. godišnjice zločina nad Bošnjacima Srebrenice i Skelana, u Kulturnom centru Srebrenica danas je priređen okrugli sto o temi utvrđivanja istine o zločinima u ovom dijelu Podrinja i traženje odgovornosti za počinioce.

Otvarajući ovaj skup, Hatidža Mehmedović, predsjednica Udruženja "Srebreničke majke" istakla je da je svaka žrtva ubijena u periodu od 1992. do 1995. godine, žrtva genocida.

"Genocid se desio jula 1995., ali je svaki Bošnjak onaj koji je ubijen prije toga perioda, također žrtva genocida, odnosno jednog plana uništenja Bošnjaka na ovim prostorima. Na nama je da pamtimo, a ako zaboravimo, zlo se može ponoviti, rekla je Mehmedović.

O zločinima nad Bošnjacima Srebrenice govorili su Amir Kulaglić, Nijaz Mašić i Azir Osmanović i članovi porodica ubijenih Srebreničana iz perioda april-maj 1992. godine.

Program obilježavanja godišnjice zločina nastavit će se historijskim satom na mezarju kod Bijele džamije u Srebrenici i Dobraku kod Skelana.

(FENA)

08.05.2010.

Odali poštovanje žrtvama Učenici iz Sarajeva i Hadžića posjetili Potočare

Članovi Ekološke sekcije Mješovite srednje škole poljoprivrede, veterine i prehrane iz Sarajeva posjetili su danas Memorijalni centar Potočari i općinu Srebrenica.
Profesorica i vođa sekcije Suada Karić izjavila je da je ovo četvrta godina kako učenici ove škole dolaze u Srebrenicu.

"Želja nam je da odamo poštu Bošnjacima stradalim u genocidu ali i da odamo poštovanje preživjelim i onima koji su se vratili u ovaj grad. Mi kao ekolozi posjetili smo i vrelo Crnog Gubera i uvidjeli sve ljepote ovoga kraja", rekla je Suada Karić.

Ona je zahvalila premijeru Kantona Sarajevo Besimu Mehmediću koji je organizovao prijevoz učenika.

Poštu Bošnjacima ubijenim u genocidu danas su u Memorijalnom centru Potočari odali i učenici Mješovite srednje škole iz Hadžića.

(FENA)

18.05.2010

Majke Srebrenice traže da se komemoracija i ukop žrtava u Potočarima obave uz državne počasti

Udruženje "Majke Srebrenice i Podrinja" je na posljednjem sastanku Organizacionog odbora za ukop i komemoraciju iznijelo prijedlog da se ove godine i ubuduce komemoracija i pokop žrtava genocida u Srebrenici obavlja uz vojne i državne počasti.
U vezi s tim prijedlogom Udruženje je uputilo otvoreno pismo - zahtjev Predsjedništvu BiH, ministru odbrane BiH, visokom predstavniku i komandantu EUFOR-a.
Udruženje u otvorenom pismu - zahtjevu navodi da se ove godine obilježava 15. godišnjica genocida u zaštićenoj i demilitarizovanoj zoni Srebrenica, te da je presudom Međunarodnog suda pravde dokazan zločin genocida u kojoj se direktno okrivljuje Srbija za nesprječavanje genocida, a kao direktni i neposredni izvršioci genocida vojska i policija RS-a.
Udruženje, istovremeno, podsjeća da je Evropski parlament donio Rezoluciju o genocidu u Srebrenici te da je nakon toga većina nacionalnih parlamenata evropskih zemalja donijela rezolucije i deklaracije o genocidu u Srebrenici.
"Preživjele žrtve genocida ne mogu prihvatiti da se žrtve genocida sahranjuju kao žrtve neke vremenske nepogode", navodi se u otvorenom pismu koje potpisuje Ibran Mustafić, predsjednik Upravnog odbora Udruženja "Majke Srebrenice i Podrinja".

(Fena)

19.05.2010.g

Određene lokacije

Sakupljanje obuće za projekt "Stup srama" u Sarajevu, Srebrenici, Tuzli...

Određene su lokacije za sakupljanje obuće u BiH i Njemačkoj u okviru prve faze projekta "Stub srama - 16.744 cipele", koja će trajati do 25. juna.
Obuća će se u BiH sakupljati na lokacijama u Sarajevu (Društvo za ugrožene narode za BiH), Srebrenica (Kuća povjerenja), Tuzla (Udruženje "Žene Srebrenice"), Zenica (Caffe TINA), Bihać (Ajmina ulica).

Lokacije u Njemačkoj su u Berlinu, Frankfurtu, Muenchenu i Goettingenu.

Organizatori apeliraju na sve građane BiH da budu dio ovog projekta i da obuću koja im više nije potrebna donesu na naznačene lokacije.

Brojka od 16.744 cipele označavat će 8372 žrtve ubijene u Srebrenici.

S obzirom na to da će ova obuća u drugoj fazi projekta biti instalirana u Haagu i Berlinu, organizatori predlažu građanima da obuću iskoriste kao sredstvo komunikacije. Naime, u obuću mogu staviti poruku koju žele da Evropa čuje.

U zadnjoj fazi projekta od te obuće bit će izgrađen Stub srama u obliku slova UN, a izgradnja će početi u maju 2011. godine.

(FENA)

20.05.2010.godine

Centar savremenih inicijativa Austrije (CSI)

Dokumentarni film "Srebrenica 360°"

U jednoj od najstarijih kino sala na svijetu - bečkom Breitenseer Lichts, jučer je počelo prikazivanje dokumentarnog filma "Srebrenica 360°", austrijsko-švicarskih rediteljica Renate Metzger-Breitenfellner i Conny Kipfer.

Film traje 55 minuta, preveden je na njemački, engleski i bosanski jezik. U periodu od 17. maja do 20. juna gledaoci će imati priliku vidjeti umjetničko-dokumentarni pristup srebreničkoj stvarnosti, posljedice koje preživjeli osjećaju u vremenu u kome nema njihovih najbližih, uz stalno preispitivanje i suočavanje s dubinom počinjenog zločina.
Povodom početka prikazivanja filma ambasador Haris Hrle primio je danas u Ambasadi Bosne i Hercegovine u Republici Austriji rediteljicu Renate Metzger-Breitenfellner.
Potpunu opredijeljenost prema Bosni i Hercegovini i njenoj multikulturnoj suštini autorice objašnjavaju kao potrebu uspostavljanja njenog prirodnog, harmoničnog reda stvari, preko suočavanja sa istinom i "davanja glasa preživjelim žrtvama". "Ovaj film nije film o ljudima, ovo je film sa ljudima iz Srebrenice", ističe Renate Metzger.

Pokušaj organiziranja "ostataka njihovih života" u beskrajnoj psihičkoj tegobi, življenje pored osoba za koje postoji osnovana sumnja da su učesnici zločina genocida, svakodnevni pritisak zbog nezaposlenosti, "kontrast je želji za mirom i pomirenjem, želji za pravdom, potragom za razrješenjem koga nema, za smirajem".

"Genocid je nakon petnaest godina stvarnost Srebrenice. Žene su same, nedostaju im muževi, sinovi, braća, očevi. One ne osjećaju mržnju, osjećaju bol. One žele vratiti život Srebrenici, kao da im je to zalog dat od onih koje su izgubile.Morali smo izbaciti pojedine scene iz filma, jer običan gledalac to ne bi mogao podnijeti", navodi rediteljica Metzger.
Značajan broj projekcija ovog dokumentarnog filma biće zatvorenog karaktera i namijenjen je osnovnim i srednjim školama širom Austrije. Autorica takodjer ističe da će pokušati organizirati učeničke ekskurzije iz Austrije i Švicarske istočnoj Bosni i Srebrenici.

Sinoćnjoj projekciji filma "Srebrenica 360°", pored rediteljice Renate Metzger, prisustvovali su i ambasador Haris Hrle, sa članovima bosanskohercegovačke diplomatske misije u Republici Austriji. Dokumentarac "Srebrenica 360°" premijerno će se prikazati u Lincu (kino Moviemento) u četvrtak, 24. juna 2010. u 19:00 sati. Organizator premijere je Centar savremenih inicijativa Austrije (CSI), u saradnji sa udruženjima "Volkshilfe", "Migrare" i Društvom bosanskohercegovačkih pisaca u Gornjoj Austriji.
U srijedu i četvrtak, 23. i 24. juna 2010. preko dana će se održati zatvorene, školske predstave ovog filma, takodjer u kinu "Moviemento" Linc.