citat:

---

flor wrote:

Nekad sam i ja slično razmišljao o psihičkim smetnjama, često tako miješajući uzroke i posljedice svih pojava. Ipak, naišao sam vremenom na malo drugačija, savremenija, objašnjenja.

---

citat:

---

flor wrote:

Kad sam spominjao narcizam, nisam imao na umu uzroke, nego posljedice takve obuzetosti sobom. Možda se neko prepozna ili prepozna nekog drugog u tome?! Možda se neko na ovom forumu zapita kako uspijeva biti faca na forumu, da ga svi znaju, a da njemu/njoj istovremeno nije važan ni zanimljiv niko?! (...floskula o forumu kao zabavi ne pije vode, jer svako pošten će priznati koliko vremena i koncntracije uloži u svoj "nastup", ako se radi o aktivnijem članu koji osim predstave ništa drugo ne želi)

---

citat:

---

flor wrote:
Kod većine ljudi na planeti, svijest radi na tripartitnom sistemu. Jedna "polovina mozga gleda" samo sebe (ego, ambicije), druga polovina gleda samo druge izvan sebe (superego, ideali, moral...), a povezanost te dvije suprotnosti čini treću cjelinu i to se naziva ličnost, u najboljem slučaju.

---

Šta je urođeno a šta stičemo tokom života ? (nije prepisano )
Niko nas ne uči da dišemo, da širimo i skupljamo zenice u zavisnosti od intenziteta svjetlosti koja djeluje na naše oči, srce takođe nije potrebno učiti da se ritmički grči i opušta i na taj način potiskuje krv kroz naš organizam a i svi ostali organi znaju svoj "posao" bez da ih je iko tom "poslu" podučavao.
Niko nas ne uči da osjetimo glad i žeđ, ne uče nas da osjetimo mirise, da vidimo i da čujemo, da osjetimo bol, strah, ljutnju, radost, žalost, ne uče nas ni kako da se seksulano uzbudimo. Za sve gore pobrojano postoje urođeni mehanizmi bez kojih bi bilo nemoguće da npr. vidimo, čujemo, osjetimo, glad žeđ, mirise, okuse, da se prestrašimo, razljutimo, obradujemo, rastužimo ili seksualno uzbudimo. Ali ti mehanizmi se ne mogu aktivirati samostalno, potrebni su im bilo vanjski ili unutrašnji podražaji da ih aktiviraju.
Strah doživljen u jednoj situaciji će se ponovo javiti kad se takva, ili slična, situacija ponovo desi, znači došlo je do stvaranja veza između nekog podražaja i emocije, tj. do učenja.Kad smo gladni neko će nam ponuditi hranu koja ima specifičan miris i okus i ta hrana će nam utoliti glad,ali ne samo to,mi ćemo pomisliti na tu hranu kada ponovo osjetimo glad. Opet je došlo do stvaranja veza između nagona i objekta kojim se taj nagon može zadovoljiti, tj. došlo je do učenja. Eto toliko, pa ću nastaviti drugi put

Zaigranost je ljudska osobina koja se najsnažnije potiskuje.Svako
društvo,svaka civilizacija,svaka kultura,protivi se zaigranosti,jer
zaigran čovjek nije ozbiljan..A onim tko nije ozbiljan ne može se
dominirati,ne može ga se napraviti častohlepnim,ne može ga se
natjerati da stremi ka moći,novcu i ugledu.
Dijete u nama nikad ne umire.Dijete ne umire samim time što ti
rasteš;dijete ostaje.Sve što si ikada bio još uvijek nosiš u sebi i
nosit ćeš sve do zadnjeg daha.
Ali društvo ima stalan strah od neozbiljnih.Neozbiljni ljudi neće
razviti nikakve ambicije za novcem ili političkom moći - oni se radije
vesele životu.Međutim,životna radost ne donosi ugled,ne može te
učiniti moćnim,ne može ispuniti ego.A cijeli se ljudski svijet okreće
oko predodžbi ega.Zaigranost je suprotna tvom egu.Igraj se s djecom i
vidjet ćeš kako tvoj ego nestaje,vidjet ćeš da opet postaješ dijete.I
to ne vrijedi samo za tebe,već za sve ljude.
Zbog toga što je dijete u tebi potlačeno,ti ćeš tlačiti svoju
djecu.Nitko ne dozvoljava svojoj djeci plesati,pjevati,vikati i
ludirati se unaokolo.Iz sasvim beznačajnih razloga - može nešto
razbiti,smočiti odjeću ako vani trčkara - zbog takvih sitnica jedan
suštinski duhovni kvalitet,zaigranost,biva potpuno uništen.
Poslušno dijete bit će hvaljeno od svojih roditelja i učitelja,od
svakoga.Zaigrano dijete,naprotiv,bit će prekoravano,jer u njemu može
biti klica pobune.Dijete koje odrastajući ima svu slobodu da bude
zaigrano,postat će buntovno.Neće se lako moći njime dominirati.Neće se
tako lako dati u nijednu vojsku kako bi uništavao ljude ili sam bio
uništen.
Buntovno dijete postat će buntovna mlada osoba koja se neće moći
prisiliti na brak ili neko određeno zanimanje;neće ga se moći
prisiliti da zadovolji neispunjene želje i čežnje svojih roditelja.On
će ići svojim vlastitim putem.Živjet će svoj život u skladu s
vlastitim unutrašnjim željama,a ne prema idealima drugih.
Zbog svih ovih razloga zaigranost se već u početku guši i
omalovažava.Tvoja priroda ne smije doći do riječi.Malo po malo
počinješ u sebi nositi mrtvo dijete.To mrtvo dijete ubija u tebi svaki
smisao za humor.Ne možeš se smijati iz sveg srca,ne možeš se igrati,ne
možeš uživati u malim svakodnevnim stvarima.Postao si tako ozbiljan da
se tvoja životna energija počinje sažimati,umjesto da se širi.
Život bi trebao u svakom trenutku biti nešto vrijedno i kreativno.Što
ti stvaraš ,nije uopće važno - možda su to tek kule u pijesku - što
god radio trebalo bi proizaći iz tvoje zaigranosti i radosti.
Ne smiješ dopustiti da tvoje nutarnje dijete umre!Nahrani ga i ne
brini hoće li postati neobuzdano.Pa što se može dogoditi?I ako nekad
padne preko konopca - pa što?I što ćeš učiniti ako se otmeš
kontroli?Možda ćeš plesati i smijati se i kao luđak skakutati
uokolo.Ljudi mogu misliti da si izvan sebe,ali to je njihov
problem.Ako u tome uživaš i to obogaćuje tvoj život,što te briga ako i
cijeli svijet misli da si poludio.



Osho

@laly, ako imaš postavi još ovakvih stvari

citat:

---

flor wrote:

@laly, ako imaš postavi još ovakvih stvari

---

Integritet i dvostruki kriteriji

Autor: Kosjenka Muk



Naša psihološka struktura ima potrebu za mehanizmima obrane od neugodnih osjećaja. Najčešće, to su bolni neugodni osjećaji o samima sebi, no može se raditi i o strahovima vezanim za naše preživljavanje, sigurnost i dobrobit. Kad smo u situaciji koja prijeti poticanjem takvih osjećaja, naš racionalni um postaje dio tog obrambenog sustava i počinje s traženjem opravdanja za naše ponašanje i osjećaje.

Ponekad ćete možda osjetiti samo neugodan osjećaj vezan za neku osobu u okolini: ljutnju, strah, zavist, prezir... Ako se radi o strahu ili zavisti, vjerojatno će se kao obrana od toga pojaviti i dodatni osjećaji kao što su ljutnja ili omalovažavanje, potreba za traženjem mana drugoj osobi. To su osjećaji vezani za neugodna, nezdrava uvjerenja koja nosimo u sebi i koja su veći dio vremena potisnuta. Već i tada, ponekad čak i ako se prema vani ništa ne događa, možemo krenuti s izmišljanjem opravdanja za svoje osjećaje za koje smo na nekoj razini svjesni da su iracionalni ili pretjerani.

Primjerice, možda ćemo na ulici primijetiti osobu koja nam na neki način potiče strah, zavist ili osjećaj manje vrijednosti, ovisno o kriterijima prema kojima iz nekih dijelova svoje podsvijesti procjenjujemo sebe. Možda ćete vidjeti osobu koja djeluje arogantno, snažno ili izrazito samopouzdano, i to će pobuditi neke dijelove vas koji su nesigurni, u strahu da ćete biti povrijeđeni ili ostaviti loš dojam pred drugima. Mnogi ljudi se još uvijek osjećaju manje vrijedni na temelju usporedbe fizičkog izgleda ili materijalnog stanja. Nekad je čak dovoljno da vidimo osobu koja je sretnija ili ljepša od nas da bi počeli osjećati potrebu da joj nalazimo zamjerke.

Svrha toga je postići olakšanje – uvjeriti sebe da smo podjednako dobri, sretni ili vrijedni. Kao i kod drugih oblika nezdravog ponašanja, to je u osnovi zdrav cilj, no način na koji se nastoji postići je neadekvatan i ne rješava unutarnji problem. Dok god se to događa samo u našoj glavi, neće biti ozbiljnijih posljedica osim odugovlačenja rješavanja problema –odlaganja postizanja sreće i istinskog zadovoljstva sobom - no u pravilu ti obrambeni mehanizmi su sastavni dio većine naše komunikacije i gotovo svakog sukoba.

Ključna negativna posljedica takvog istovremenog opravdavanja sebe i traženja mana drugima je u pravilu ponašanje prema izrazito dvostrukim kriterijima, što u svojoj potrebi da opravdamo sebe najvjerojatnije nećemo niti primijetiti. Ako i posumnjamo da to činimo, vjerojatno ćemo se ubrzo prepustiti još snažnijoj poplavi samoopravdavanja.

Poneki ljudi su vidljivo kritični i agresivni prema drugima, očito smatrajući takvo ponašanje opravdanim, istovremeno očekujući da drugi s njima postupaju s izrazitom pažnjom i poštovanjem. Kod većeg dijela ljudi ovi procesi, iz straha od sukoba, ostaju najčešće samo unutarnji, osim u trenucima emocija koje su dovoljno snažne da potisnu taj strah.

No posljedice mogu biti i suptilnije od agresivnog ponašanja. Manipulacije, svakovrsne laži i različiti oblici iskorištavanja drugih ljudi ne bi se mogli događati kad ljudi koji ih provode ne bi u svojoj glavi našli neko opravdanje za same sebe. Čak i ako je, u krajnosti, jedino opravdanje 'Ionako su i svi drugi nepošteni, pa moram igrati njihovu igru!' Mnogi kriminalci i manipulatori imaju upravo ovakav stav. Još jedan od čestih izgovora kriminalaca i ljudi na rubu kriminala (često marketinški stručnjaci) je: "Budale treba iskoristiti, tko im je kriv što su glupi!" Glupost i naivnost nisu zločin. Svjesna manipulacija i prevara jesu.

U ljubavnim i obiteljskim odnosima, vrlo često se događa da očekujemo od drugih savršenstvo, posebno od partnera, dok za vlastite mane i probleme očekujemo razumijevanje i podršku, ako smo ih uopće spremni priznati. Očekujemo da je partner prema nama nježan i pun poštovanja, da se ponaša onako kako mi to želimo, dok o vlastitoj komunikaciji i poboljšanju vlastitih navika i osobina ne vodimo računa. No kad se nađemo na drugoj strani, u poziciji da se netko drugi prema nama ponaša s takvim stavom, osjećat ćemo se, naravno, povrijeđeni i omalovaženi. Upravo to je jedan od ključnih problema u stvaranju i održavanju ljubavnih odnosa u našem društvu, i uzrok tolikom broju razvoda u vezama koje imaju mnogo potencijala.

S djecom u početku obično imamo više razumijevanja, no najčešće prije ili kasnije, pod pritiskom obaveza, problema, ali i različitih strahova i potrebe za kontrolom, počinjemo s očekivanjima da ona poslušno slijede naše želje. Istovremeno, zanemarujemo njihove osjećaje i potrebe, kao i jednostavnu činjenicu da su ona kratko vrijeme na svijetu i treba im vremena da nauče ono što mi znamo.

U području novca, najčešće su prisutni vrlo jaki strahovi, pa su i obrambeni mehanizmi posebno jaki kako bi ih mogli potisnuti. Najčešće, nastojimo dobiti što više, a da zauzvrat što manje damo, nalazeći različita opravdanja za takvu neravnotežu. U poziciji prodavača, sami sebi naglašavamo uloženi rad, novac i vrijeme, očekujući od kupca da to shvaća i cijeni; u poziciji kupca naglašavamo sebi svoje potrebe i financijsku situaciju, očekujući od prodavača da to uvaži. Ljudi nalaze opravdanja za služenje najrazličitijim manipulacijama i dezinforma­cijama, od reklama koje koriste direktne laži i zastrašivanja, pa do manipulacije rezultatima znanstvenih istraživanja. Neka od takvih opravdanja mogu biti: 'Nije to baš tako strašno', 'Ljudi to ionako sami traže, mi im samo dajemo što žele', 'Ionako ja sam ne mogu ništa promijeniti, ako ja to ne činim, netko drugi će' ili 'Da se ne truju ovime/ ne troše novac na ovo, već bi našli nešto drugo...'

Obrambene mehanizme možemo koristiti ne samo u svrhu iskorištavanja drugih, nego i kod ponašanja koje znači kratkotrajno zadovoljenje, no na duži rok nas oslabljuje. Primjerice, dopuštanje da netko drugi preuzme odgovornost za nas, ili nas manipulira pretjeranim i neuravnoteženim davanjem, nakon kojeg obično slijede pretjerana i neuravnotežena očekivanja. Također, popuštanje nezdravim navikama za koje znamo da nam dugoročno štete.

Naizgled, može se činiti da ti mehanizmi jednostavno služe zadovoljavanju sebičnih želja i lijenosti, dozvoljavanju sebi da idemo linijom manjeg otpora. No, niti lijenosti niti sebičnosti ne bi bilo kad ne bi bilo dubljih strahova koji ih potiču.

Obrambeni mehanizmi nas uistinu nastoje obraniti, od osjećaja koji su duboko potisnuti i čine nam se zastrašujućima ili nepodnošljivo bolnima: duboki strahovi, krivnja, stid, prožimajući osjećaj manje vrijednosti. Čak i kad se trudimo, može biti izrazit izazov i napor priznati ih sebi i prihvatiti. Bijeg od tih osjećaja uzrok je svakovrsnog destruktivnog ponašanja, a dopustiti sebi da ih osjetimo može zahtijevati strahovitu snagu, a ponekad i visok stupanj ljubavi prema sebi.

Najteže je priznati si takve osjećaje u situacijama u kojima smo već uložili velik dio vremena da ih opravdamo, napravili mnogo grešaka i pokvarili mnoge odnose. Tada se snažnoj neugodi izvornih osjećaja najčešće pridružuju krivnja i stid. Što je teže, nezrelije i dugotrajnije ponašanje na koje su nas naveli obrambeni mehanizmi, to je teže priznati sve to sebi i potpuno preokrenuti svoje misli i ponašanje. Većina ljudi radije dočeka i smrt nego da se s takvim osjećajima suoči. Tako propuštamo priliku koju imamo svaki dan, svaki trenutak svog života: da kroz priznavanje tih osjećaja i rad na njima dođemo do prije gotovo nezamislivog stupnja sreće i samopoštovanja.

Kad osjetite kompulzivnu potrebu za smišljanjem opravdanja za vlastite osjećaje ili ponašanje, ili smišljanjem kritika i mana drugim ljudima, zastanite i pokušajte se odmaknuti od svog racionalnog uma. Usmjerite se isključivo na primjećivanje što osjećate! Racionalni um će se nastojati ubaciti i odvući vas od osjećaja svojom litanijom opravdanja. Ako ga uspijete zadržati po strani, ne popustiti obećanju olakšanja koje vam ta opravdanja nude, moći ćete osvijestiti osjećaje od kojih pokušavate pobjeći. To zahtijeva iznimnu snagu i iskrenost prema sebi, no jedino tada imate priliku da te osjećaje trajno riješite i zamijenite istinskim, trajnim zadovoljstvom i srećom, umjesto privremeno potisnete.

Beckov Indikator Depresije

Iz knjige dr. Samuela Pfeifera ''Bodriti slabe''


Ovaj se upitnik sastoji od tvrdnji rasporedjenih u skupine. Procitajte pozorno svaku skupinu. Zatim u svakoj od njih odaberite tvrdnju koja najbolje opisuje kako ste se osjecali ovoga tjedna, ukljucujci i danasnji dan! Zaokruzite broj tvrdnje koju ste izabrali. Ako vam se prikladnom cini vise od jedne tvrdnje, mozete zaokruziti vise brojeva.

U svakom slucaju procitajte sve recenice u skupini prije nego sto odaberete.

A.

0 Ne osjecam se tuzno.

1 Osjecam se tuzno.

2 Osjecam se tuzno cijelo vrijeme i ne mogu se trgnuti iz toga.

3 Tako sam zalostan ili nesretan da to vise ne mogu podnijeti.

B.

0 Nisam posebno obeshrabren glede buducnosti.

1 Obeshrabren sam glede buducnosti.

2 Osjecam da se nemam cemu veseliti.

3 Osjecam da je buducnost beznadna i da se stvari ne mogu popraviti.

C.

0 Osjecam da sam neuspjesna osoba.

1 Osjecam se neuspjesnimjim od prosjecnog covjeka.

2 Kad sagledam unatrag vlastiti zivot, vidim samo mnogo neuspjeha.

3 Kao osoba osjecam se kao potpuni promasaj.

D.

0 Neke mi stvari i dalje cine zadovoljstvo kao i ranije.

1 Ne uzivam vise u nekim stvarima kao ranije.

2 Vise mi gotovo nista ne donosi pravo zadovoljstvo.

3 Nista mi ne moze priciniti zadovoljstvo i sve mi je dosadno.

E.

0 Ne osjecam se posebno krivim.

1 Dobar dio vremena osjecam krivicu.

2 Vecinom se osjecam krivim.

3 Cijelo se vrijeme osjecam krivim.

F.

0 Ne mislim da sam kaznjen.

1 Osjecam da sam mozda kaznjen.

2 Ocekujem da cu biti kaznjen.

3 Osjecam da mi je ovo kazna.

G.

0 Nisam razocaran sobom.

1 Razocaran sam sobom.

2 Gadim se sam sebi.

3 Mrzim se.

H.

0 Ne osjecam se gore nego bilo tko drugi.

1 Kritican sam prema sebi zbog svojih slabosti ili pogresaka.

2 Cijelo vrijeme se okrivljavam zbog svojih pogresaka.

3 Krivim sebe za sve lose sto se dogodi.

I.

0 Uopce ne pomisljam na samoubojstvo.

1 Pomisljam na samoubojstvo, ali ne bih ga pocinio.

2 Volio bih se ubiti.

3 Ubio bih se, da imam priliku.

J.

0 Ne placem vise nego obicno.

1 Sada placem vise nego ranije.

2 Sada stalno placem.

3 Ranije sam mogao plakati, ali sada vise ne mogu plakati cak i kada to zelim.

K.

0 Vise se srdim nego ikada.

1 Lakse se razljutim nego ranije.

2 Sada se cijelo vrijeme ljutim.

3 Vise me uopce ne ljute stvari koje su me ranije ljutile.

L.

0 Nisam izgubio zanimanje za druge ljude.

1 Drugi me ljudi zanimaju manje nego ranije.

2 Uglavnom sam izgubio zanimanje za druge ljude.

3 Izgubio sam svako zanimanje za druge ljude.

M.

0 Odluke donosim dobro kao i uvijek prije.

1 Odlazem donosenje odluka vise nego ranije.

2 Teze mi je donositi odluke nego ranije.

3 Uopce vise ne mogu odlucivati.

N.

0 Ne mislim da izgledam ista gore nego uvijek.

1 Bojim se da izgledam staro ili nepozeljno.

2 Osjecam da su se u mojem izgledu dogodile promjene koje me cine neprivlacnim.

3 Mislim da ruzno izgledam.

O.

0 Mogu raditi jednako dobro kao i prije.

1 Moram uloziti poseban napor da bih poceo nesto raditi.

2 Moram se vrlo tesko tjerati da bilo sto radim.

3 Uopce ne mogu raditi.

P.

0 Spavam dobro kao i obicno.

1 Ne spavam dobro kao prije.

2 Budim se sat-dva ranije nego obicno i tesko mi je ponovno zaspati.

3 Budim se nekoliko sati ranije nego prije i vise ne mogu zaspati.

Q.

0 Ne umaram se vise nego obicno.

1 Umaram se lakse nego prije.

2 Ako bilo sto radim, umorim se.

3 Preumoran sam da bih bilo sto radio.

R.

0 Nemam slabiji apetit nego obicno.

1 Nemam vise tako dobar apetit kao prije.

2 Apetit mi je sada mnogo slabiji.

3 Uopce vise nemam apetita.

S.

0 Nisam mnogo smrsavio - ako sam uopce smrsavio.

1 Izgubio sam vise od 2 kg.

2 Izgubio sam vise od 5 kg.

3 Smrsavio sam vise od 7 kg.

T.

0 Zdravlje me ne zabrinjava vise nego obicno.

1 Brinem zbog fizioloskih smetnji kao sto su bolovi, ili nervoza zeluca, ili zatvor.

2 Vrlo sam zabrinut zbog zdrastvenih problema i tesko mi je razmisljati o drugim stvarima.

3 Tako sam zabrinut zbog zdrastvenih problema da vise ni o cem drugom ne mogu

razmisljati.

U.

0 U posljednje vrijeme nisam primjetio da se moje zanimanje za seks promijenilo.

1 Seks me zanima manje nego ranije.

2 Jako sam izgubio zanimanje za seks.

3 Potpuno sam izgubio zanimanje za seks.


Zbrojite sve brojke ispred zaokruzenih recenica. Najveci moguci rezultat je 63 boda.


Prosjecni rezultati, tezina depresije

a) Nema depresije 11 bodova

b) Blaga depresija 12-19 bodova

c) Umjerena depresija 20-26 bodova


d) Teska depresija 26 bodova



Sljedeci ce vam dijagram pomoci da klasificirate i vrednujete svoje simptome:

Rezultat
A Poremecaj raspolozenja
B Gubitak nade
C Osjecaji odbacenosti
D Nesposobnost za uzivanje
E Osjecaj krivice
F Potreba za kaznom
G Mrznja prema sebi
H Samoosudjivanje
I Sklonost samoubojstvu
J Placljivost
K Razdrazljivost
L Poremecaj u odnosu s drugim ljudima
M Neodlucnost
N Negativna slika o sebi
O Nesposobnost za rad
P Poremecaj sna
Q Umor
R Nedostatak apetita
S Mrsavljenje
T Hipohondrija
U Gubitak libida

Ko ima više od 26 bodova neka uzme uputnicu u iz Doma zdravlja, pa sutra rano na sabahu pravac Mevli u Crvene Njive

A jel,jesu li ti tacni ovi bodovi

Idem i ja da napravim novi nick,pa cu da stavim ovdje rezultate

citat:

---

WipeOut wrote:
A jel,jesu li ti tacni ovi bodovi

Idem i ja da napravim novi nick,pa cu da stavim ovdje rezultate

---