citat:

---

flor wrote:

Raco, drago mi je da si oživio 'sihologiju i to sa baš aktuelnom psihosocijalnom temom. Nadam se da neće biti začatavanja

I stvarno, ako konformizam možemo definirati kao promjenu ponašanja zbog stvarnog ili zamišljenog uticaja drugih ljudi, u kojem od ova dva citata bi se mogli pronaći:

"Čini kao i većina, i o tebi će (ljudi) lijepo govoriti." (T.Fuller)

ili

"Ne bi bilo dobro da svi mislimo isto, razlika u mišljenju je ono što konjske utrke čini uzbudljivima." (M.Twain)

Ja bi od ova dva citata uzeo ono najbolje, ako je ikako moguće.

MelMel, evo možeš svoje ideje spojiti i sa ovim, pa da se raspravlja...

---

Hmm, pa ovaj... dobro
Mislio sam da ste htjeli razgovarati o postavljenim temama, a ono bi jednosmjerno

citat:

---

flor wrote:

Raco, drago mi je da si oživio 'sihologiju i to sa baš aktuelnom psihosocijalnom temom. Nadam se da neće biti začatavanja

I stvarno, ako konformizam možemo definirati kao promjenu ponašanja zbog stvarnog ili zamišljenog uticaja drugih ljudi, u kojem od ova dva citata bi se mogli pronaći:

"Čini kao i većina, i o tebi će (ljudi) lijepo govoriti." (T.Fuller)

ili

"Ne bi bilo dobro da svi mislimo isto, razlika u mišljenju je ono što konjske utrke čini uzbudljivima." (M.Twain)

Ja bi od ova dva citata uzeo ono najbolje, ako je ikako moguće.


@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@Flor
dobra zamisao ,
covjek koji trazi zapravo i trazi smisao dobrog ljudskog spasa ,,pa se onda htjeli ne htjeli nesvjesno sudarimo sa krutom stvarnoscu i zeljama pojedinca (individualca)
nesto kao kolektivna nesvjesnost..
nismo svi iskusni i zreli u isto doba sa svim sferama zivota ..

Da kažemo još nešto o konformizmu

Svijetla tačka u mraku

Znalo se i prije 1935.godine za takozvani "autokinetički fenomen", tj. da nepokretna svijetla tačka u potpunom mraku izgleda kao da se pomijera u prečniku od nekoliko centimetara. Ali nije se znalo da ljudi različito ocjenjuju te oscilacije kada su sami i kada su u skupini, što je te godine svojim eksperimentom utvrdio turski psiholog Muzafer Šerif ( koji je kasnije prešao u SAD i postao jedan od najuglednijih naučnika u oblasti socijalne psihologije).

Kad su oscjenjivali sami, neki učesnici u eksperimentu zapažali su manje a neki veće oscilacije. Svakome je data prilika da da ocjenjuje 100 puta sam i još 300 puta u skupini sa još jednim ili dvojicom. Pokazalo se da razlike koje su postojale prilikom pojedinačnog, izolovanog, ocjenjivanja iščezavaju kada se ocjene donose u skupini;ocjene svih koji zajedno ocjenjuju se uniformišu, približavaju jedna drugoj. Onima koji su ranije imali utisak da su oscilacije male, oscilacije svijetle tačke činile su se nešto veće kada su čuli da ih drugi vide mnogo većim. Isto se dogodilo i sa onima koji su u početku vidjeli velike oscilacije - oni su spontano smanjili svoje ocjene tokom eksperimenta. Tako se postepeno formirala socijalna norma . Njeno dejstvo nije bilo samo trenutno već se osjećalo čak i poslije nekoliko mjeseci kada je eksperiment ponovljen pojedinačno - ljudi su opet vidjeli oscilacije iste veličine kao kad su gledali zajedno sa drugima, u skupini.

Iz rečenog slijedi da pojam socijalne norme označava prvenstveno objektivnu sličnost, skoro istovjetnost, u ponašanju koju ispoljavaju ljudi kad se nađu zajedno u skupini. Tek kasnije ova spontano postignuta saglasnost dobija i karakter propisa, pravila ponašanja, naravno - nepisanog.

Vidjeli smo da je grupna norma negdje na sredini između onih oblika ponašanja koje su pojedinci ispoljavali prije nego što su došli u skupinu. Proces međusobnog približavanja članova skupine, kojim se dolazi do relativne istovjetnosti u ponašanju, označava se u socijalnoj psihologiji pojmom konformizam . U sadržaj ovog pojma ulaze i oni procesi koji obezbjeđuju socijalnoj normi trajnost, pa je po tome pojam konformizam poznatiji u svakodnevnom govoru. Najčešće se ide u krajnost i konformističkim smatra isključivo ono ponašanje koje je izgubilo svaku individualnu osobnost da bi se potpuno poklopilo sa zahtjevima sredine. Shodno tome, konformistima se nazivaju oni ljudi koji nemaju svoje mišljenj, već su skloni da uvijek zauzimaju samo one stavove koje zauzima i njihova okolina, koji se najviše trude da ne "štrče" ni u kom pogledu. Međutim, u nauci ovaj izraz nema prizvuk moralne osude kao u svakodnevnom govoru. Njime se označava jedan aspekt procesa uklapanja u socijalnu sredinu, od kojeg niko nije imun.

ah,kako si se opet azurno potrudio Ratio
ja moram sve prepisivati ,,
nema nista na copy,,
samo sam htjela ponoviti ove dvije zadnje recenice iz tvog texta da se zna da nema ni za koga moralne osude bez obzira kojeg se misljenja drzi ,( kao u svakodnevnom govoru )

...
primjera radi jedan vrlo poznati primjer konformizma u drustvu je MC donalds,,
a nekoformizma u danasnje doba ,
je pusenje u drustvu (restoran,,avion,,auto)
upravo se sjeti preporuke Abulafiji u kafani..

[Edited by senzualna on 25-05-2011 at 14:20 GMT]

citat:

---

senzualna wrote:
ah,kako si se opet azurno potrudio Ratio
ja moram sve prepisivati ,,
nema nista na copy,,
samo sam htjela ponoviti ove dvije zadnje recenice iz tvog texta da se zna da nema ni za koga moralne osude bez obzira kojeg se misljenja drzi ,( kao u svakodnevnom govoru )

...
primjera radi jedan vrlo poznati primjer konformizma u drustvu je MC donalds,,
a nekoformizma u danasnje doba ,
je pusenje u drustvu (restoran,,avion,,auto)
upravo se sjeti preporuke Abulafiji u kafani..

[Edited by senzualna on 25-05-2011 at 14:20 GMT]

---

Znači, iz ovih tekstova se može zaključiti da društveni uticaj ako je izravan to bi bilo popuštanje i pokoravanje autoritetu (vjerski i politički uticaji), a ako je neizravan (stil života, identifikacija s grupom) onda je to konformizam? Meni tako zvuči logično...

Možda treba primjetiti kako taj društveni uticaj u prvom redu daje ljudima uloge. Na primjer uloga roditelja, nastavnika, nekog službenika i sl. To bi bilo odlično da to ne podrazumijeva neke norme i "očekivano" ponašanje.

Važan psihološki učinak preuzimanja uloge je taj da se individualni identitet zamjenjuje grupnim identitetom ili ulogom grupe. To pruža čovjeku anonimnost ali i gubljenje "sebe".

Dovodi li ta dezindividualizacija do slabljenja socijalnih i moralnih ograničenja ponašanja? (ukoliko pretpostavimo da će čovjek nesvjesno uraditi sve samo da ne "strši" od grupe kako u Racinom tekstu stoji)

citat:

---

flor wrote:

Dovodi li ta dezindividualizacija do slabljenja socijalnih i moralnih ograničenja ponašanja? (ukoliko pretpostavimo da će čovjek nesvjesno uraditi sve samo da ne "strši" od grupe kako u Racinom tekstu stoji)

---

citat:

---

flor wrote:

Važan psihološki učinak preuzimanja uloge je taj da se individualni identitet zamjenjuje grupnim identitetom ili ulogom grupe. To pruža čovjeku anonimnost ali i gubljenje "sebe".

---

citat:

---

MelMel wrote:


Ali tvoje "revolucionarne misli" su izvadjene iz proslosti, vec davno prezvakane i kugla se makla s te tacke ka buducnosti. Ako vec zelis da budes kontras, zasto ne pronadjes neku novu, do sada ne taknutu revolucionarnu misao i na taj nacin pokrenes napredak za cijelu grupu.
;hanka

---