citat:

---

racionalna manjina wrote:


Sumnjam da postoji neko ko nema neke simptome depresije

U stvari, nije tebi ništa kad se možeš 'vol'ko smijat'

---

citat:

---

senzualna wrote:


evo samo da ti javim da sam jedva tri boda skupila !!!

---

Religija i nauka iz perspektive psihoanalize...

Freud je smatrao da su nauka, religija i filozofija tri oblika čovjekove mentalne/duhovne djelatnosti. Religija je za njega bila prijetnja za nauku i jedini njen ozbiljan neprijatelj.

Znači, počinjemo sa religijom koja je bila prema Freudu ogromna snaga koja je vladala i vlada najačim osjećajima ljudi. Religija vrši tri funkcije; prva je ta da zadovoljava čovjekovu žeđ za znanjem kao i nauka ali potpuno suprotnim sredstvima i to je glavni razlog Freudovog kritiziranja i osporavanja religije. Religija također ublažava ljudski strah od opasnosti i daje im nadu u “bolje sutra” i to je njena druga funkcija koja je mnogo ispred nauke jer daje iluzije dok nauka daje samo činjenice koje često ljudima nisu ugodne. Treća funkcija religije je davanje zabrana i moralnih ograničenja, i tu je religija sušta suprotnost nauci koja može samo predložiti i savjetovati dok religija nalaže i zapovijeda.

Religiozno naučavanje se sastoji od toga da je svijet stvorilo biće slično čovjeku, ali superiornije od njega u svakom pogledu, tako da dolazi do zaključka da je stvoritelj zapravo idealizirani čovjek. Freud naglašava da je stvoritelj u većini slučajeva muškarac, a čak i kada se pojavljivalo žensko božanstvo ono je bilo uklonjeno od strane muškog. Pobožni čovjek zamišlja stvaranje svijeta kao sopstveno nastajanje, jer bog u većini slučajeva simbolizira oca.

Bez obzira na ovaj infantilini karakter religioznog čovjeka, Freud tvrdi da je postojalo vrijeme bez religije, bez bogova. Naziv za taj period je animizam, vjerovanje u demone ili sile prirode. U tom vremenu oružje protiv tih sila čovjeku je bila magija - prethodnik današnje nauke. Freud tvrdi da u doba animizma nije bilo određenih etičkih normi, već da su one bile samo rezultat određene situacije u kojoj se čovječanstvo nalazilo i njegovih potreba. Zaostaci iz tog perioda kao što su duhovi su se duboko ukorijenili u religiji i ono što je nekad u animizmu ( totemizmu ) bio tabu, u religiji je postalo etički zakon (današnji zapisi, sihire i sl.).

Dakle, za Freuda, religija je bila pokušaj da se svijet čula savlada pomoću svijeta želja i iluzija koji smo u sebi razvili iz bioloških i psihičkih nužnosti. Religija je infantilni ( dječiji ) period čovječanstva, i ona kako Freud tvrdi koči slobodno razmišljanje i uopšte napredak civilizacije i čovječanstva.

I zaista, ako je to opijum za mase, opijum više ne djeluje! Danas se to, zapravo, samo koristi za objašnjavanje različitosti među ljudima i potiče rascijepljeno shizoidno društvo, umjesto cjelovitog i zajedničkog...

citat:

---

flor wrote:

Treća funkcija religije je davanje zabrana i moralnih ograničenja, i tu je religija sušta suprotnost nauci koja može samo predložiti i savjetovati dok religija nalaže i zapovijeda.

---

citat:

---

racionalna manjina wrote:

Ne znam ali ćeš se složiti sa mnom, ali nauka bi trebala da nalaže i zapovijeda, tj. da se ona uzima u obzir kad se prave zakoni koji propisuju dužnosti i obaveze.

---

Šta je konformizam?

Konformizam je prilagođavanje društvenim ili grupnim normama cak i kada sami u njih ne vjerujemo.To je posljedica stvarnog ili zamišljenog grupnog pritiska i samim tim prihvatanje ponašanja grupe ili većine zato što grupa takvo ponašanje zahtijeva i očekuje ili zato što ga naprosto prezentuje kao način ponašanja.

U psihologiji je poznat Ashov eksperiment o konformizmu. Ash je prikupio grupicu od 6-7 ljudi koji se ne poznaju i rekao im je da je njihov zadatak da procijene dužine linija. Pokazivane su im kartice sa 3 linije označene sa a, b i c, te su oni trebali procijeniti koja je od tri ponuđene linije jednaka standardu (liniji s kojom su se upoređivale linije označene sa a),b) i C) .


Tačan odgovor je bio pod a), a te odgovore davali su svi ispitanici u ovom eksperimentu. Do zadnji put.Naime,svi ispitanici su bili u dogovoru sa eksperimentatorom osim ucesnika koji je poslednji odgovarao i taj zadnji put su dali npr. odgovor c). Cilj eksperimenta je bilo vidjeti što će učiniti poslednji ispitanik u nizu, – da li će reći pogrešan odgovor ili će se voditi zdravim razumom i reći tačan odgovor.

Više od 90 % ispitanika se u ovom istraživanju prilagodilo većini, tj. reklo je pogrešan odgovor,a najcesca objasnjenja su : “Mislim da je većina obično u pravu”, “Veća je verovatnoća da osmoro u bude u pravu (a ne jedan)”,''Vecina je ta koja vlada","Svako vise voli da se ne odvaja od drugih i da bude kao i svi drugi","Meni je tako izgledalo","Zelio sam da se dopadnem drugima","Plasio sam se da ce me drugi ismijati".

citat:

---

MelMel wrote:
E hajmo diskutovati o tome sta je dupeuvlakosupkovic, sta je dupli standard, sta je kompleks nize vrijednosti, itd.

---

citat:

---

MelMel wrote:


Ne znam.

---

Raco, drago mi je da si oživio 'sihologiju i to sa baš aktuelnom psihosocijalnom temom. Nadam se da neće biti začatavanja

I stvarno, ako konformizam možemo definirati kao promjenu ponašanja zbog stvarnog ili zamišljenog uticaja drugih ljudi, u kojem od ova dva citata bi se mogli pronaći:

"Čini kao i većina, i o tebi će (ljudi) lijepo govoriti." (T.Fuller)

ili

"Ne bi bilo dobro da svi mislimo isto, razlika u mišljenju je ono što konjske utrke čini uzbudljivima." (M.Twain)

Ja bi od ova dva citata uzeo ono najbolje, ako je ikako moguće.

MelMel, evo možeš svoje ideje spojiti i sa ovim, pa da se raspravlja...

citat:

---

MelMel wrote:


Vjerovatno. Ali posto se ja ne razumijem u psihologiju, necu dalje ni komentarisati. Bolje je ipak da se ukljuce strucnjaci. Ja cu se drzati politike i onih tamo tema o seksu.

---